21. Navesti osnovne postulate protekcionizma.

Protekcionisti se zalažu za sljedeće: Narod treba:

Da udovolji sam svojim potrebama Da odbije putem visokih dadžbina tuđu robu Da radije kupuju u svojoj zemlji nego u tuđoj, pa makar ta roba bila lošije

kvalitete i skuplja Da odredi zaštitu, i to najmanje po razlici koja postoji između nabavne i prodajne

cijene Da ograniči ili spriječi izlaz novca iz zemlje, da podjele pogodnosti domaćim

radnicima i time umanje prilike za bogaćenje susjeda Da razvije bogatstvo zemlje podižući proizvodnju u zemlji; prate se naprednije

industrije drugih zemalja Da utvrdi kako u inostranoj trgovini ne trguju pojedinci međusobno, već narodi

Protekcionizmom se smatra skup državnih mjera kojima ona štiti svoju privredu od uticaja inozemne konkurencije. Štiti se domaći proizvođač, ali veću uvoznu cijenu plaća krajnji potrošač.

22. Navesti osnovne škole protekcionizma.

Klasična teorija protekcionizma (Carey-List) Marksistički pogled (Marks) Protekcionizam zemalja u razvoju (Prebish) Koncept efektivne carinske zaštite Ekstremni slučaj protekcionizma ili autarhija (princip zatvorene privrede - Perou)

23. Navesti stavove Carreya.

Razlike u cijenama poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u američkoj privredi su učinak slobodne trgovine

Transportni su troškovi jedan od uzroka tih razlika Zaštitnim mjerama treba omogućiti razvoj ne samo poljoprivrede, već i industrije

i tercijarnih djelatnosti Carinska se zaštita treba odnostiti na cjelokupnu privredu Princip slobodne trgovine može se primjenjivati samo između zemalja na

približno istom nivou privredne razvijenosti Mlade države, odnosno mlade industrije, treba zaštititi Zaštitne mjere moraju biti privremenog karaktera Ne treba štititi državu normalne veličine

24. Navesti stavove Lista.

1. princip slobodne trgovine može se primjenjivati samo u odnosima između zemalja na približno istom nivou privrednog razvoja.

2. mlade industrije, odnosno mlade privrede treba zaštiti3. zaštitne mjere moraju biti privremene naravi4. ne teba zaštiti državu ''normalne veličine''

25. Šta za zemlje u razvoju predlaže Prebish?

Industralizacija zemalja u razvoju uz visoke uvozne carine Proizvodnja radi zamjene uvoza (zadovoljavanje vlastitih potreba) Razvoj proizvodnje radi povećanja izvoza Koncepcija efektivne carinske zaštite

26. Šta je autarhija i u kojim oblicima se pojavljuje?

Autarhija je grčka riječ koja znači samozadovoljnost, a u ekonomskom smislu predtsvlja politiku pojedinih zemalja koja ide za osamostavljivanjem nacionalnih gospodarstava i prisvajanje unutrašnjeg tržišta različitim mjerama.

Perroux razlikuje dva tipa autarhije:

1.)   autarhija povlačenja (zatvaranje domaćeg u odnosu na inostrano gospodarstvo)

2.)   autarhija ekspanzije (osvajanje tuđih teritorija)

27. Navesti osnovne predstavnike neoklasičnog shvatanja vanjske trgovine

Prema Ćosićevoj podjeli, predstavnici su Taussig i Viner

28. Ukratko objasni učenje Taussiga.

Taussig je analizirao najamnine i kamatne stope na vanjsku trgovinu.

Najamnina je sastavni dio cijene koštanja i zavisi (u apsolutnom smislu) od produktivnosti rada. Što je veća produktivnost rada, cijena je po jedinici proizvoda niža. Zemlja koja ima nižu cijenu, ima veću pogodnost za izvoz. Neoklasična škola smatra da visina nadnice ima u vanjskoj trgovini isti učinak kao i nivo produktivnosti rada.

Kamatne su stope različite u pojedinim zemljama, ali je različit organski sastav kapitala. Zemlja sa visokim organskim sastavom kapitala i niskom kamatnom stopom, imat će komparativnu prednost pred zemljom koja ima radno intezivnu proizvodnju.

29. Ukratko objasni učenje Vinera.

Bez obzira što je pristalica učenja teorije komparativnih prednosti, upozorava da ne treba pojednostavljivati nego voditi računa o složensti ekonomskih odnosa. Kada je riječ o carinskim unijama, on vidi prednost zatvorene ekonomije, ali i nedostatke za one koji su izvan unija.

30. Navesti uslove koje zemlje moraju ispuniti da bi imale koristi od stvaranja carinske unije (prema Vineru).

1.)   da carinska unija obuhvata što veći prostor

2.)   da je niži prosječan nivo carina na uvoz iz trećeg svijeta uspoređen sa razinom koja bi bila u odsustvu carinske unije

3.)   da je manji stepen komplementarnosti uproizvodnji između zemalja članica

4.)   da su veće razlike u troškovima po jedinici istovrsnih proizvoda između zemalja članica unije i veće uštede koje proističu iz slobodne trgovine unutar unije.

5.)   Da je veća razina zaštite na mogućim izvoznim tržištima izvan carinske unije u odnosu na proizvode u kojima bi zemlje članice carinske unije pod režimom slobodne trgovine imale komparativne prednosti

6.)   Da je veći broj zaštićenih industrija za koje će širenje tržišta imati učinak u nižim troškovima po jedinici proizvoda od onih po kojima bi se odgovarajuće robe mogle uvoziti izvan područja carinske unije

7.)   Da je manji broj zaštićenih industrija za koje širenja tržišta ne bi imalo učinak u manjim troškovima po jedinici proizvoda od onih za koje bi se odgovarajuće robe mogle uvesti izvan carinske unije, ali koje bi se ipak proširile pod carinsku uniju.

31. Koji su tradicionalni činioci razvoja?

Rad, zemlja i kapital

32. Koji su suvremeni činioci razvoja?

Znanje, tehnologija i vanjska trgovina

33. Kako razvrstavamo zemlje prema stepenu razvoja?

Visoko razvijene, razvijene, novoindustrijalizirane, zemlje u razvoju i nerazvijene

 

34. Ukratko objasni Porterovu teoriju konkurentske prednosti.

Bitna poluga za osvajanje sve većeg udjela na tržištu je konkurentnost. Konkurentnost je umješnost jednog privrednog subjekta u odnosu na drugi da svoju ponudu ili potražnju prikaže i dokaže boljom. M. Porter je na osnovu empirijske analize razradio model konkurentske prednosti na osnovu četiri faktora, koji su međusobno povezani i poznati pod imenom „dijamant“:

1.)   strategija preduzeća, struktura i konkurentnost

2.)   uvjeti čimbenika

3.)   uvjeti potražnje

4.)   vezane i podržavajuće proizvodnje

Unutar svake grupe faktora postoje brojni uvjeti koji će uticati na veću ili manju konkurentnost. Vlada treba osigurati veću konkurentnost kako nacionalnom gospodarstvu tako i gospodarskim subjektima.

Na osnovu Porterovog modela, zaključak je sljedeći: da su sve četiri faktora promjenjiva i sva četiri faktora su međuovisna; da bi mogla biti konkurentna na svjetskom tržištu, sva četiri moraju biti ispunjena.

Visok stepen tehnologije i poduzetnički duh omogućavaju konkurenciju na svjetskom tržištu. Porter je klasificirao nacionalne ekonomije kao:

- ekonomije zasnovane na faktorima (prirodni uvjeti)

- ekonomije zasnovane na investicijama (kapitalu)

- ekonomije zasnovane na inovacijama

- ekonomije zasnovane na bogatstvu

 

35, 36, 37, 38

 

39.Grafički prikazati, objasniti i navesti osnovne karakteristike krive indiferencije

Krivulja indiferencije pokazuje različite kombinacije potrošnje dvaju dobarakoje potrošaču donose jednak stepen zadovoljstva. Krivulje indiferencije nekog potrošača nikad se ne sijeku i konveksne su prema ishodištu.

 

Uz određene pretpostavke da svi potrošači imaju isti ukus i iste realne dohotke, moguće je dobiti skrivulje indiferencije za skup pojedinih potrošača (zemlju). Svaka krivulja indiferencije pokazujerazličite kombinacije potrošnje dvaju dobara od kojih svaka društvu (pojedincu) donosi isti nivo zadovoljenja njegovih potreba. Što je kombinacija potrošnje na udaljenijoj krivulji indiferencije od ishodišta, ta je kombinacija potrošnje, predstavljena na toj krivulji, poželjnija.

40.Definisati graničnu stopu supstitucije

Granična stopa supstitucije pokazuje koliko je jedinica dobra X društvo voljno žrtvovati za potrošnju dodatne jedinice dobra Y, a da mu nivo zadovoljstva ostane isti, tj. na istoj krivulji indiferencije.

41.Definisati graničnu stopu transformacije

Zemlja može proizvoditi kombinacije proizvoda X i Y predočene tačkama A, B i C, koristeći u potpunosti svoje resurse. Proizvodnja u tački B je poželjnija, jer leži na većoj krivulji indiferencije (z2) negoli tačke A i C.

Tačka B kombinacijom proizvodnje osigurava zemlji optimalnu alokaciju ograničenih resursa, jer je u tački B tangenta na najvišu krivulju indiferencije. Tu je granična stopa supstitucije jednaka graničnoj stopi transformacije. Zato tačka B predstavlja optimalnu kombinaciju proizvodnje i potrošnje u zemlji u situaciji autarhije.

42.Kako se vrši određivanje odnosa cijena u zemlji?

Da bi smo dobili odnos cijena dobara X i Y u autarhiji, trebamo sučeliti krivulju proizvodnih mogućnosti sa mapom indiferencije te zemlje.

Tačka u kojoj je krivulja proizvodnih mogućnosti tangenta na najvišu tačku krivulje indiferencije dotične zemlje,pokazuje koju kombinaciju proizvoda X i Y zemlja treba proizvoditi i trošiti da bi dostigla najvišu razinu zadovoljenja svojih potreba iz datih proizvodnih mogućnosti. Tangenta povučena kroz tačku B predstavlja odnos cijena dobara X i Y, tj. PX/PY, u kojoj se ostvaruje takva kombinacije dobara X i Y koja zemlji daje najveći nivo zadovoljstva.

43.Objasniti osnovu razmjene i koristi od razmjene ako se u zemljama A i B razlikuju krivulje indiferencije i kriva proizvodnih mogućnosti

Iz različitih krivulja proizvodnih mogućnosti i uz različite ukuse, formiraju se različiti odnosi cijena PX/PY u zemljama A i B. Razlika u odnosima cijena predstavlja osnovu za obostrano korisnu razmjenu ako je odnos PX/PY, koji se formira u razmjeni, između odnosa cijena u pojedinim zemljama, tj. PX/PYA< PX/PY<PX/PYB, što znači da  se razmjena obostrano isplati.

 

Zemlja A će se specijalizirati u proizvodnji dobra X, u kom ima komparativne prednosti; relocirati će proizvodne faktore iz dobra Y u proizvodnju dobra X, pa će se njena kombinacija proizvodnje povećati (iz tačke EA u tačku FA), što znači da će od ukupne količine proizvodnje u FA, zemlja A će izvoziti FAG proizvoda X i razmjenjivati ga za GCA proizvoda Y (uvoziti će GCA proizvoda Y) sa zemljom B.

 

Zemlja B će se uz novi odnos cijena PX/PY specijalizirati u proizvodnji dobra Y, gdje ima komparativne prednosti relocirajući proizvodne faktore iz tačke EB u FB. Od te količine zemlja B će izvoziti FBH proizvoda Y i razmjenjivati ih za  HCB proizvoda X sa zemljom A. Na taj način zemlja B doseže veću krivulju indiferencije koju u situaciji autarhije nije mogla postići. Obje zemlje su dostigle veće krivulje indiferencije (razmjena je bila obostrano korisna).

44.Objasniti osnovu i koristi od razmjene ako se u zemljama A i B razlikuju samo krive indiferencije.

Specijalizirajući se u proizvodnji dobra X (relocirajući dio proizvodnih faktora iz proizvodnje dobra Y u dobro X, razmjenjujući FAG dobra X za CAG dobra Y sa zemljom B, zemlja A dostiže višu krivulju indiferencije, nego u situaciji autarhije. Isto vrijedi i za zemlju B.

(slika)

Dakle, obje zemlje, specijalizirane u proizvodnji onog dobra u kojem imaju komparativnih prednosti, mogu razmjenom dostići veći stupanj blagostanja. Ako pretpostavimo da zemlja A nije relocirala proizvodne faktore i da je ona malena, ta bi zemlja imala koristi od razmjene, ali bi one bile manje, jer je razmjena bila manja.

45. Objasniti osnovu i koristi od razmjene ako se u zemljama A i B razlikuju samo KPM.

Razmjena između zemalja A i B može biti obostrano korisna. Ako pretpostavimo da je tehnologija proizvodnje u objema zemljama jednaka, a da razlika u krivuljama transformacije potiče od razlika u količiti i/ili strukturi proizvodnih faktora u pojedinim zemljama, imamo poznati H-O model razmjene. Razmjenom zemlje dostižu  višu krivulju indiferencije nego u situaciji autarhije, a to znači da je razmjena bila obostrano korisna.

46.Grafički predstaviti i objasniti određivanje cijena u međunarodnoj razmjeni

Pomoću krivuja ponude zemalja A i B koje pokazuju količine njihovih izvoznih proizvoda (u kojima imaju komparativne prednosti), koje su te zemlje voljne ponuditi uz različite odnose cijena, u stanju smo odrediti ravnotežni odnos cijena koji se formira u međunarodnoj razmjeni.

Ravnotežni je odnos cijena dobara X i Y u međunarodnoj razmjeni određen sjecištem krivulja ponude tih dobara zemalja A i B (CA1=CB1).

47.Marshal-Lernerov uslov stabilnosti

ΕA+EB>1

Zbir elastičnosti potražnje za uvozom zemalja A i B mora biti veći od 1 da bi ravnoteža na tržištu bila stabilna.

48.Definisati uslove razmjene i ukratko objasniti šta pokazuju

Odnos cijene izvozn robe zemlje A prema cijeni uvozne robe zemlje A u ravnoteži (PX/PY) zove se uvjet razmjene zemlje A (terms of trade).

Što god su uvjeti razmjene zemlje A povoljniji to ona, ceteris paribus, ima veće koristi od razmjene tj. vanjske trgovine. Za zemlju B uvjeti razmjene PY/PX recipročna su vrijednost uvjeta razmjene zemlje A.                      PX/PY=1=PY/PX

Uvjeti razmjene mogu se mjeriti na različite načine. Mi smo ih izrazili kao odnos cijena izvoza i uvoza, međutim mogu se izraziti i kao odnos količina uvoza i izvoza. Porast odnosa pE/pU=QU/QE znači poboljšanje uvjeta razmjene. QU/QE porast znači poboljšanje uvjeta razmjene jer taj porast znači da zemlja dobiva više uvoza po jedinici izvoza, odnosno da se daje manje izvoznih dobara za jedinicu uvoza. Svrha je povećavati materijalno blagostanje naroda, tj. povećanjem domaće ponude povećavanjem uvoza. Izvoz je samo sredstvo za ostvarenje tog cilja, jer se njime uvoz ostvaruje, tj. plaća.

49.Objasniti uticaj transportnih troškova na vanjsku trgovinu

Dovoljan razlog za postojanje vanjske trgovine je  da su cijene dobara X i Y u zemljama A i B različite. Uvođenjem transportnih troškova taj se uvjet modificira utoliko što razlika u cijeni u dvjema zemljama mora biti veći od transportnih troškova da bi se trgovina odvijala. U ravnoteži, tj. kada je ponuda izvoza nekog dobra jednaka potražnji za uvozom tog dobra, cijena dotičnog dobra u zemlji uvoznici veća je od cijene tog dobra u zemlji izvoznici za iznos transportnih troškova. Uvođenje transportnih troškova utiče na smanjenje količine vanjske trgovine jer utiče na povećanje cijena.

50.Objasniti uticaj promjene ukusa na međunarodnu ekonomsku razmjenu

Promjena ukusa u nekoj zemlji uz nepromjenjenu krivu njenih proizvodnih mogućnosti, uticati će na promjenu odnosa cijena u toj zemlji. To će uticati i na njenu krivu recipročne tražnje u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni. Promjena krive recipročne tražnje u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni uticati će na promjenu cijena u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni, na promjenu količine međunarodne ekonomske razmjene i na promjene u razdiobi koristi od međunarodne ekonomske razmjene.