Embed Size (px)
DESCRIPTION
O nacionalnoj i medjunarodnoj sigurnosti
Citation preview
Preduslovi stvaranja teorije sigurnosti
• Neka opća mjesta u vezi sa onim šta je izvan teorijskih rasprava
• Hegel: “Svrha posvećuje sredstvo”• Machiavelli: “Kad sama sigurnost zemlje ovisi o
odluci koju valja donijeti, ne smije se dopustiti da prevagnu razmatranja o pravdi ili nepravdi, čovječnosti ili okrutnosti, slavi ili sramoti. Ostavimo po strani sva ta razmatranja; jedino važno pitanje glasi: Kako će se spasiti život i sloboda zemlje?”
• Winston S. Churchill: “Šef i visoki oficiri tajne službe kretali su se tim podzemnim labirintima i obavljali svoj posao s hladnom i bezglasnom strašću….. U visokim sferama obavještajnog rada činjenice su bile ravne najfantastičnijim dosjetkama romana i melodrama.”
• Povjesničar Oster: “Desnica nikada nije smjela doznati što smjera ljevica. Njegova je bit bila u opasnoj igri, ulozi bijahu život i smrt, a svkodnevni zadatak: uhvatiti i ne biti uhvaćen. Oster, koji je često vrludao po samom rubu provalije, godinama je djelovao u takvoj nadstvarnoj atmosferi.”
Ka definiciji
• Sigurnost je stanje u kojem je obezbijeđen
uravnotežen fizički, duhovni, društveni i
materijalni opstanak pojedinca i društvene
zajednice u odnosu prema drugim
pojedincima, društvenim zajednicama i
prirodi.
Sigurnost u savremenom svijetu se definira kao:• Vojno-odbrambena sigurnost• Politička sigurnost• Društvena sigurnost• Ekonomska sigurnost• Ekološka sigurnost (sigurnost u oblasti zaštite
okoliša)SVE TREBA POSMATRATI U
INTERDISCIPLINARNOM SMISLU
Sukob tradicionalista i modernista
1. Jedni preferiraju samo vojnoodbrambenu sigurnost
2. Drugi su tzv. proširivači
----
• Tradicionalisti su smatrali da se sigurnosne studije ne smiju proširiti na pitanja koja nisu vojnog odnosno državnog karaktera.
• Oni koji su zagovarali proširenje sigurnosne politike su razvili gotovo sveobuhvatni koncept sigurnosti. To su proširivači
----• Kada je riječ o proširivačima, njihove ideje su
dvodimenzionalne: • a) s jedne strane je bila dimenzija proširenja koja je
značila ekstenziju sigurnosti i na pitanja koja nisu samo vojne prirode,
• b) s druge strane je bila dimenzija produbljivanja gdje se istražuje da li i drugi akteri osim države mogu biti predmet sigurnosne prijetnje.
• Prevedeno u praksu, ovo znači da su se prijetnje i referentni objekat sigurnosti mijenjali.
----
• Istovremeno, ovakvo tretiranje sigurnosti ukazuje na činjenicu da nije samo država ta koja može biti objekat sigurnosnih prijetnji.
• Posigurnjenje se definira kao proces kojim neko pitanje poprima sigurnosni karakter i time predstavljeno kao prijetnja.
----• Koncepte sektora i regionalni sigurnosni kompleks je uveo
Barry Buzan. Umjesto da se fokusira isključivo na vojna pitanja, Buzan razlikuje pet sigurnosnih sektora koji mogu utjecati na kolektivnu sigurnost: – vojni, – ekonomski, – politički, – društveni i – sektor životne sredine.
• Koncept regionalnih sigurnosnih kompleksa naglašava važnost regionalnog nivoa u sigurnosnoj analizi
Sektori sigurnosti
• Tradicionalno poimanje sigurnosti proširuje se na pet sektora sigurnosti koji utječu na ukupnu bezbjednosnu situaciju:– vojni, – politički, – ekonomski, – društveni i – sektor životne okoline
----
• Na vrhuncu te rasprave, osnovana je tzv. Kopenhagenška škola kako bi tom pitanju pristupila sa umjerene tačke gledišta.
• Predstavnici ove škole zastupaju specifičan teoretski okvir koji se, generalno gledajući, zasniva na tri glavne ideje: – a) posigurnjenje (eng. Securitisation) što predstavlja proces kojim nešto biva
predstavljeno kao prijetnja i tako postaje sigurnosni problem, – b) sigurnosni sektori i – c) regionalni sigurnosni kompleksi.
----• Uopćeno govoreći, • vojna sigurnost se odnosi na kapacitet države za
oružani napad, odnosno odbranu, te način na koji države percipiraju institucije drugih država.
• Politička sigurnost se odnosi na organizacionu stabilnost država, sistem vlasti i ideologije koje im kao takvim daju legitimitet.
• Ekonomska sigurnost se odnosi na mogućnost pristupa resursima, finansijama i tržištima koji je potreban da se održi prihvatljiv nivo dobrobiti u državi i moći te države.
----
• Društvena sigurnost se odnosi na održivost unutar prihvatljivih uslova za razvoj jezika, kulture i religije, nacionalnog identiteta i običaja.
• Sigurnost u sektoru okoliša se odnosi na stanje u biosferi na lokalnom i planternom nivou, kao osnovnog sistema od koga zavisi cjelokupno ljudsko djelovanje.
Regionalni sigurnosni kompleksi
• Kraj Hladnog rata je uvelike promijenio međunarodni sigurnosni sistem, i radikalno izmijenio odnose u oblasti sigurnosti.
• Teorija regionalnih sigurnosnih kompleksa naglašava važnost regionalnog nivoa u sigurnosnim analizama, i smatra da nakon kraja rivaliteta, međusobna zavisnost u oblasti sigurnosti će ostati unutar granica regionalnog sigurnosnog kompleksa
----
• U početku, regionalni sigurnosni kompleks je bio definisan kao grupa država čiji su sigurnosni problemi u tolikoj mjeri povezani da njihova nacionalna sigurnost ne može biti posmatrana bez da se ne uzme u obzir nacionalna sigurnost država u regiji.
----
• Međutim, definicija regionalnog sigurnosnog kompleksa je trebalo da odrazi različitost aktera i sektora sigurnosti i da se ogradi od fokusa na državu.
• U tom smislu regionalni sigurnosni kompleks je redefiniran kao– set jedinica čiji su glavni procesi sigurnosnizacije i
desigurnosnizacije toliko međusobno povezani da se njihovi sigurnosni problemi ne mogu analizirati ili riješiti za svaku tu jedinicu zasebno.
----
• Regionalni sigurnosni kompleksi su regije zasnovane na pitanjima sigurnosti. Sigurnosne regije mogu, ali ne moraju biti povezane po nekim drugim pitanjima.
• Analiza regionalne sigurnosti se mora vršiti na četiri nivoa: – domaće slabosti na državnom nivou, – odnosi među državama, – odnosi regije sa susjednim regijama i – uloga svjetskih sila u regiji.
Sigurnosne prijetnje
• Teoretičari razlikuju pet oblika prijetnji koje korespondiraju sektorima sigurnosti.
• Vojna prijetnja je opasnost za sve komponente države
• Političke prijetnje imaju za cilj da unište internu organizacionu sposobnost, nacionalni identitet i institucije države.
----
• Društvene prijetnje, teško ih je razgraničiti od političkih ali je bitna njihova osobina da originiraju iz samog društva
• Preostale dvije vrste prijetnji su ekonomske i prijetnje životnom okolišu koje je teško analizirati u sigurnosnom smislu jer je teško odrediti ko je odgovoran za, na primjer, ekonomski pad.
Historijski pogled
• Teorije– Prirodno svojstvo ljudskog roda– Historijska kategorija– egzegeza
----
Prvo stajalište, po kojem je obavještajna djelatnost prirodno svojstvo ljudskog roda, te prema tome da postoji od kada i ljudsko društvo i da će postojati dok postoji to društvo, teško da može otrpiti kritiku, budući da prvobitni ljudi, koji su živjeli u uvjetima elementarne sakupljačke privrede, jednostavno – nisu posjedovali nikakve tajne u društvenom smislu.
----
• Tek sa prvom podjelom u zasebne i makar primitivno organizirane zajednice, pojavljuje se fenomen tajne jedne zajednice koju treba čuvati od druge zajednice.
• Prema tome, obavještajna djelatnost je nastala pod određenim uvjetima, tada, kada se pojavila objektivna potreba za njom. Dakle, nastala je s pojavom suprotnih, prije svega antagonističkih, interesa među ljudima.
TajnaSam pojam tajne ima šire i uže značenje. U širem smislu
tajnom se naziva sve što je nepoznato (tajna vasione, morskih dubina, prirode i sl.). U užem smislu tajna se javlja u međuljudskim odnosima i čine je činjenice (podaci) koje pojedinci, uže ili šire grupe ljudi kao i države pridržavaju za sebe, "kriju" od drugih, od javnosti.
----• Prema prirodi činjenica koje se kriju tajne mogu biti:• lične, • privatne, • poslovne, • privredne, • vojne, • pozivne, • službene, • državne itd.
Lična tajna
Postoje lične tajne čovjeka, bez kojih nema ljudske privatnosti - bez čega nema slobode ličnosti koja je novo pravo u oblasti ličnih prava čovjeka.
Ovo pravo je odbrana od opasnosti koju utvrđuje u SAD sociolog Pakard da se moderno industrijsko i potrošačko društvo ne pretvori u "golo društvo", a to znači obezličenu sredinu.
Poslovna tajna
Podaci proglašeni zakonom države, drugim propisom, općim aktom ili odlukom nadležnog organa, i podaci koji, kao takvi, nisu određeni, ali čije bi odavanje, zbog njihove važnosti, moglo očigledno izazvati teže štetne posljedice za privredu.
Vojna tajna
Vojnu tajnu čine podaci koji su zakonom, nekim drugim propisom ili naredbom vojnog starješine ili ustanove proglašeni vojnom tajnom i svi drugi podaci koji imaju značaj za oružane snage naše zemlje.
Službena tajna
Službenom tajnom smatraju se podaci koji imaju veći značaj za neku službu, za njeno funkcioniranje.
Državna tajna
Državnu tajnu čine dokumenti ili podaci čije držanje u tajnosti zahtijevaju politički ili privredni interesi države, zatim bezbjednost i odbrana zemlje
Pozivna ili profesionalna tajna
Podaci koje su lica određenih zanimanja saznala u toku vršenja svog poziva (advokat, zdravstveni radnik i vjerski ispovjednik) predstavljaju profesionalnu tajnu i zakonom su zaštićeni. Određenim zakonima zaštićeno je čuvanje profesionalne tajne.
Sigurnost je sistemska djelatnost države
• Riječ je i o unutarnjoj i o spoljnoj sigurnosti
• Države ne funkcioniraju po principu robinzonizma
Sigurnosna politika• Bezbjednosna, odnosno sigurnosna politika treba da,
generalno posmatrano, vodi prvenstveno računa o – opstanku države, – nacionalnom opstanku, – fizičkom samoodržanju, – teritorijalnom integritetu, – političkoj samostalnosti (neovisnost i suverenost)
te – kvalitetu života građana
Opstanak države• Kada je riječ o opstanku države, teži se ka tome da
država kao sistem organizirane vlasti, kao samostalni subject međunarodnog prava, kao akter u međunarodnim odnosima, ne izgubi svoj identitet i ne postane ili dio neke druge države.
----• Država je politički subjekt koji je suveren, tj. nije
podložan nikakvoj višoj političkoj vlasti.• Država, kao osoba prema međunarodnom pravu,
mora imati sljedeće osobine: • (a) stalno stanovništvo;• (b) definirani teritorij; • (c) vlast; i • (d) sposobnost da stvara odnose s drugim državama
– Montevidejska konvencija
----• Termin država se upotrebljava u više različitih
značenja. • U užem smislu, pod državom se podrazumijeva sam
državni aparat - hijerarhijska organizacija sastavljena od individualnih i kolektivnih nosilaca državne vlasti i svih činovnika i službenika koji ulaze u sastav njenih različitih organa
----• O državi se može govoriti i u jednom širem značenju.
Pod državom se u tom slučaju podrazumijeva cjelokupno društvo obuhvaćeno jednom državnom organizacijom, dakle ne samo državni aparat nego i teritorija i stanovništvo koji su pod istom državnom vlašću.
• Država je i historijska tvorevina. Ona nastaje kad razvoj proizvodnih snaga društva potkopa i konačno razbije homogenu društvenu strukturu prvobitnih zajednica.
----Kada se govori o državi nemoguće je ne objasniti i pojmove
državna teritorija i državna granica.Državna teritorija je prostor na kome se prostire vlast određene
države i koji je obuhvaćen državnom granicom. Prostor iznad i ispod državne teritorije također pripada državi čija je teritorija, što znači da državna teritorija nije samo površina zemlje već da je i ona trodimenzionalna. Teritorija države obuhvata i jedan pojas morske površine od granice države prema slobodnom moru, a taj se pojas naziva teritorijalno more.
----Uz državni teritorij, kao sigurnosni objekt, organski je vezana
državna granica. Držanva granica je važna i po unutrašnju i po spoljnu sigurnost
(nepovrjedivost granica, granični incidenti, prekogranično krijumčarenje i šverc, ilegalne migracije, ubacivanje bandi i dr.).
Državna granica je crta koja označava gdje prestaje državno područje jedne, a počinje državno područje druge, susjedne države.
Ako se radi o pomorskoj državi, državna granica u odnosu na otvoreno more čini spoljna crta teritorijalnog mora.
Nacionalni opstanak• A ako je riječ o nacionalnom opstanku, jedan od
osnosvnih preduvjeta je istovremeni opstanak države i nacije.
• Međutim, nacionalni opstanak ne veže se uvijek i nužno i za opstanak države.
• Moguće su (a postoje konkretni primjeri u savremenom svijetu) situacije kada se postepeno gubi nacionalni identitet u korist nekog drugog kulturnog identiteta.
-----
Pripadnici jedne grupe koji su specifični po tome što imaju zajednički identitet i gotovo uvijek zajedničko srodstvo i porijeklo u smislu naslijedstva.
Nacionalni identitet podrazumjeva prepoznatljive specifičnosti određene grupe kao i lični osjećaj pripadnosti.
----
Pokret nacionalne isključivosti i hegemonije, gdje se sopstvena nacija nekritički pozitivno vrijednuje u odnosu na druge.
Nacionalizam je kroz historiju, zavisno od ciljeva i nosilaca ideoloških kretanja, imao različita značenja i različit značaj.
Prvo se javlja kao politički i kulturni pokret mlade građanske klase u njenoj borbi protiv feudalizma, u prevladavanju feudalnog partikularizma i stvaranju jedinstvene (nacionalne) države.
Fizičko samoodržavanje
Treći vid opstanka je fizičko samoodržanje.
Ovaj vid opstanka ne svodi se dalji život države ili nacije, kao organizacije, nego na fizičko preživljavanje grupe ljudi, bilo da su to stanovnici jedne zemlje ili pripadnici jedne nacije.
Teritorijalni integritet• U drugu grupu vrijednosti spada teritorijalni integritet.• Pod integritetom države, podrazumijeva se stanje
potpunosti i nepodjeljenosti teritorije i suvereniteta jedne zemlje.
• Uspješno odupiranje stranim teritorijalnim pretenzijama je kontinuirani test odbrambene i općenito sigurnosne spremnosti jedne države. No, pogrešno je teritoritorijalni integritet posmatrati samo sa aspekta mogućih izvanjskih nasrtaja ili povrjeđivanja po bilo kom osnovu.
Politička samostalnost• Treća grupa vrijednosti koje se štite nazivamo
političkom samostalnošću, što je opći naziv za– suverenitet, – nezavisnost, – međunarodni subjektivitet, – način života i – nacionalni život.
----
Suverenitet je obilježje državne vlasti po kojem u svakoj državi postoji i mora postojati najviša, nedjeljiva i aposolutna vlast koja ne podliježe višoj kontroli.
----
Neovisnost predstavlja situaciju u kojoj država na vlastitom teritoriju posjeduje suverenitet.
• U međunarodnim političkim odnosima suverena država koja svoju politiku upravlja prema vlastitim interesima nastoji ostvariti i održati – političku, – vojnu, – kulturnu i – ekonomsku neovisnost.
Kvalitet života• I konačno, četvrta grupa štićenih vrijednosti je
kvalitet života.• Tu se prvenstveno misli na
– lični i društveni standard života pojedinca, – ekonomski razvoj i – mogućnosti toga razvoja
Šta je bit?
• Pod ovim se podrazumijeva – stalna analiza sigurnosnog okruženja i – iznalaženje modusa aktivne ravnopravne suradnje
a ne konflikata, prijetnji i aspiracija u dvosmjernom smislu:
• integracije, • partnerska i strateška saradnja, • tendencije ka kolektivnoj sigurnosti i dr.
Vrste sigurnosti
• Odbrambena sigurnost• Društvena sigurnosti (identitet)• Ekonomska sigurnosti• Poltička sigurnosti• Ekološka sigurnosti
U tom smislu podrazumijevamo:
• vanjsku sigurnost, • odbrambenu sigurnost, • vanjsku i unutrašnju privrednu i financijsku sigurnost
te • unutrašnju sigurnost.
Oblici sigurnosti• Socijalna• pravna• politička• ekonomska• ekološka• javna• vanjska• državna• saobraćajna• vojna• univerzalna, itd
Sigurnost prema subjektima i objektima zaštite
• Sigurnost čovjeka (npr.pravna zaštita, lična i imovinska)
• sigurnost porodice (npr.socijalna i ekonomska)• sigurnost zajednice (npr. gradovi, naselja, fabrike,
škole)• sigurnost društvene zajednice (npr.sigurnost svih
pripadnika, zaštita ustavnog uređenja i sl)
SIGURNOST KROZ OSNOVNE KONCEPTUALNE OKVIRE
• individualna sigurnost• nacionalna sigurnost• međunarodna sigurnost• globalna sigurnost
Individualna sigurnost• Država mora pojedincu obezbijediti uravnotežen i
kvalitetno siguran život. • Međutim, država može predstavljati prijetnju prema
pojedincima i to najmanje na četiri načina:– prijetnje koje su posljedica domaćih zakona i njihovog sprovođenja, – prijetnje koje proizilaze kao posljedica političkih aktivnosti države
protiv pojedinaca, – prijetnju koje proizilaze iz borbe za kontrolu u državnom aparatu i
– prijetnje koje su rezultat vanjske politike države.
----
Prijetnje bivaju realizirane kroz, na primjer, preveliku policijsku kontrolu, ili kroz implementaciju državne politike protiv određenih pojedinaca i/ili grupa.
Nacionalna sigurnost
• sigurnost nacionalnog okruženja• zaštita života ljudi• zaštita ličnog i drugog interesa• zaštita čovjekovih prava i sloboda• uređenje temeljnih funkcija društva
Unutrašnja sigurnost
• Kada je riječ o definiranju unutrašnje sigurnost, izdvajaju se – pravna sigurnost, – javna bezbjednost kao supstitut lične ili grupne
sigurnosti i – socijalna sigurnost.
Funkcije unutrašnje sigurnosti su• očuvanje zakonitosti i ustavom utvrđenog poretka
poretka,• „informativna“ djelatnost i• zaštita cjelokupne društvene infrastrukture
Strukturni elementi za provedbu tih funkcija• policija, • obavještajne službe, • inspekcijske službe, • carina i • drugi organi formalnog društvenog nadzora
POLICIJA
OBAVJEŠTAJNE
SLUŽBE
INSPEKCIJSKE
SLUŽBE
CARINA
DRUGI ORGANI FORMALNOG DRUŠTVENOG
NAZORA
Konstante• U provođenju bezbjednosne politike ima više konstanti• Među prvima diferencira se procjena prijetnje i rizika sigurnosti • To podrazumijeva usmjeravanje pažnje na moguće tendencije (ili pojave) u sferama:
– unutrašnjih konflikata po bilo kojem osnovu, – nasilne promjene međunarodno priznatih granica, – eventualne ekspanzije etničkog ili religijskog ekstremizma, – nasilne promjene unutrašnjeg ustavom utvrđenog poretka, – organiziranog kriminala, – proliferacije, – trgovine ljudima, – ilegalnih migracija, – terorizma, – razvoja i transfera oružja masovnog uništenja, – socijalnih problema, – masovnih rušilačkih nemira, – zagađenja okoliša i dr.
Temeljne vrijednosti• Temeljne vrijednosti su:
– zaštita života, ustavnih prava i sloboda i lične sigurnosti građana, – zaštita neovisnosti i teritorijalnog integriteta na osnovi ravnopravnosti
država i naroda; – zaštita demokratije i ljudskih prava, – zaštita civilnih i ljudskih prava; – zaštita prava naroda, religijskih skupina i nacionalnih manjina; – zaštita moralnih i obiteljskih vrijednosti i – kontinuirano obezbjeđivanje društvenog ambijenta za stvaranje
materijalne dobrobiti i općeg prosperiteta.
Temeljni interesi• Temeljni interesi su:
– zaštita ustavnog poretka; – razvoj sigurnosnih odnosa sa drugim državama vođenjem proaktivne
bezbjednosne, odnosno sigurnosne politike; – sprječavanje sukoba;– stvaranje kooperativne sigurnosti i očuvanje svjetskog mira; – strateško participiranje u globalnom gospodarstvu; – učvršćivanje međunarodnog položaja i pristup kolektivnim sistemima
sigurnosti i odbrane; – uključivanje i aktivna uloga u asocijacijama u regiji i međunarodnim
organizacijama – zaštita okoliša uz sprječavanje ekološke degradacije i racionalno
korištenje prirodnih resursa.
SistemSigurnosna struktura, pa prema tome i sigurnosni
sistem, specifičan je za svaku državu ponaosob
----
DRŽAVA
PARLAMENTSIGURNOSNA POLITIKA
PARLAMENTARNI NADZOR NAD
SLUŽBAMA SIGURNOSTI
VLADASIGURNOSNO
SAMOORGANIZIRANJE DRUŠTVA
SISTEM SIGURNOSTI
VANJSKA SIGURNOST
VOJSKA
UNUTRAŠNJA SIGURNOST
POLICIJAOBAVJEŠTAJNE SLUŽBEINSPEKCIJSKE SLUŽBE
CARINA ITD….
Temeljni elementi• Temeljni elementi jednog sistema sigurnosti
su
1. politika sigurnosti, 2. sigurnosna struktura i 3. sigurnosno samoorganiziranje društva
Politika sigurnosti sistema X• Pod politikom sigurnosti podrazumijevaju se
– vanjska politika, – odbrambena politika, – Privredno-ekonomska (gospodarska politika), – socijalna politika, – ekološka politika, – energetska politika, – obrazovna politika i – kulturna politika.
----Države se razlikuju po (redoslijed ne označava
prioritete):• Povijesnom naslijeđu (odnos prema
povijesnosti/historičnosti)• Geostrateškom i geopolitičkom položaju• Načinu prelaska u novi vrjednosni politički i
administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat i dr.)
• Društvenoj i ekonomskoj razvijenosti• Demografskoj potencijalnosti i prostornosti
----• Prirodnim resursima• Kadrovskim potencijalima• Iskustvima u uspostavljanju, razvoju i
funkcioniranju institucija države (državnog aparata)
• Tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturalnoj habitualnosti
• Razvijenosti civilnog sektora
----• Da bi sigurnost funkcionirala kao imanentni
strukturni elemenat društva, neophodno je da svaka država utvrdi bezbjednosnu, odnosno sigurnosnu politiku, koja proizilazi iz sigurnosnog stanja.
• Sigurnosno stanje je skup ugrožavajućih elemenata koji se pojedinačno i skupno odražavaju na stanje sigurnosti i raspoloženje ljudi na datom prostoru, sredini ili u objektu u određeno vrijeme.
----• Sadržinu sigurnosnog stanja čine:
– stanje reda i mira; – kretanje kriminaliteta kojim se napada na ličnu i
imovinsku sigurnost građana i društvenu imovinu; – aktivnosti stranih država i njihovih organa -
obavještajni i informativno-propagandni sistemi; – djelatnosti ekstremnih organizacija i – međunarodna situacija.
Obavještajna služba• Prvo, obavještajna služba se javlja kao stalni
specijalizirani organ države sa obavještajnom funkcijom
• Drugo, nastankom novih uvjeta i daljim razvojem društvenih odnosa, obavještajna djelatnost postaje sve obimnija, a njeni metodi raznovrsniji
• Treće, obavještajnu službu ne interesuju samo vojna i politička saznanja, već se njen domet širi na ekonomske i druge oblasti
----• Četvrto, pored metoda, naročito je osjetan porast
sredstava obavještajne prakse • Peto, obavještajna služba počinje da se bavi i
mnogim neobavještajnim pitanjima kao što su: propaganda, terorizam, diverzija i sabotaža, udari-pučevi, stvaranje organizacija, firmi itd.
Načela obavještajnog rada
• Sveobuhvatnost • Neprekidnost u radu • Bezobzirnost • Infiltracija • Objektivnost i provjera • Blagovremenost• Tajnost rada • Planiranje zadataka • Centralizacija rada i rukovođenja • Relativna samostalnost • Specijalizacija • Timski rad • U novije doba, u uslovima postojanja saveza (vojnih), konstituira se novo načelo
kao koordinirano djelovanje nacionalnih obavještajnih organizacija
Dakle...• OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA je organizirana aktivnost ili
organizacija - ustanova, koja po zahtjevu i namjerama vodećih političkih struktura pokreta ili države– prikuplja, ocjenjuje, tumači, pruža tajne
(zaštićene) i druge podatke o protivniku ili neprijatelju,
– štiti sopstvene strukture i angažira se na sprovođenju drugih aktivnosti kojima se ostvaruju određeni politički ciljevi.
– Pod pojmom obavještajna služba podrazumijeva se aktivnost kojom se prikupljaju prevashodno tajni ili i drugi određeni podaci, ili
– To je specijalizirana ustanova koja je dio državnog aparata ili organizacija datog pokreta.
----– Ona vrši svoju djelatnost na osnovu zahtjeva i
usmjeravanja od šefa države, vlade ili ministra, zavisno od položaja date ustanove u nacionalnom obavještajnom sistemu, ili od rukovodstva pokreta.
– Obavještajna služba prikuplja podatke o protivniku ili neprijatelju, ocjenjuje njihovu tačnost, tumači sadržinu i pravovremeno ih dostavlja korisnicima obavještajnih podataka. Svojom metodologijom angažiraju se na sprovođenju psiholoških, subverzivnih i prevratničkih dejstava i izvođenju specijalnih operacija kojima se postižu određeni politički ciljevi. Inače, dio je političke organizacije pokreta ili države, a bila je i ostala instrument političke borbe.
----Obavještajna služba vrši svoju djelatnost na osnovu
zahtjeva i usmjeravanja od šefa države, vlade ili ministra, zavisno od položaja date ustanove u nacionalnom obavještajnom sistemu, ili od rukovodstva pokreta.
----– Svojom metodologijom obavještajne službe
angažiraju se na • sprovođenju psiholoških, • subverzivnih i • prevratničkih dejstava • izvođenju specijalnih operacija kojima se postižu
određeni politički ciljevi. • Inače, dio je političke organizacije pokreta ili države, a
bila je i ostala instrument političke borbe.
----– Obavještajna služba prikuplja podatke o
• protivniku ili neprijatelju, • ocjenjuje njihovu tačnost, • tumači sadržinu i • pravovremeno ih dostavlja korisnicima obavještajnih
podataka
----Svojom metodologijom angažiraju se na sprovođenju
psiholoških, subverzivnih i prevratničkih dejstava i izvođenju specijalnih operacija kojima se postižu određeni politički ciljevi. Inače, dio je političke organizacije pokreta ili države, a bila je i ostala instrument političke borbe.
----– Obavještajna služba prikuplja podatke o
– protivniku ili neprijatelju, – ocjenjuje njihovu tačnost, – tumači sadržinu i – pravovremeno ih dostavlja korisnicima obavještajnih podataka.
– Svojom metodologijom angažiraju se na sprovođenju » psiholoških, » subverzivnih i prevratničkih dejstava i » izvođenju specijalnih operacija kojima se postižu određeni
politički ciljevi. » Inače, dio je političke organizacije pokreta ili države, a bila je i
ostala instrument političke borbe.
Kontraobavještajna djelatnost• Djelatnost, organizacija i organi koji, u okviru obavještajne
službe, prikupljaju, sređuju, obrađuju i na odgovarajući način koriste podatke o obavještajnim službama, namjerama i akcijama drugih zemalja, a naročito onih koje nisu prijateljske, koje predstavljaju stvarnog ili mogućeg neprijatelja.
• Kontraobavještajna služba ima naročito veliku ulogu u ratnim pripremama ili akcijama, ali i u miru, organizirajući akcije i protivakcije prema stranim obavještajnim službama, njihovim akcijama i pripadnicima.
Podjela
• Zavisno od aspekta sa koga se posmatra, moguće je na više načina vršiti podjelu obavještajne službe:
• obavještajnu službu u materijalnom i obavještajnu službu u formalnom smislu;
• obavještajnu službu i kontraobavještajnu službu i • civilnu obavještajnu službu i vojnu obavještajnu službu.
Izvori saznanja obavještajnih službi
• Javni, legalni, otvoreni• Tajni, ilegalni, operativni
Javni....
• Mediji • Printani, Elektronski, Film, Internet
• Naučni skupovi, simpoziji, stručni skupovi• Naučne i stručne publikacije• Diplomatija• Psudodiplomatija• Poslovna putovanja i dr.
Operativni....• Agentura• Operativno-tehnička sredstva (tajno video, foto i fono
dokumentiranje)• Tajno praćenje• Tajna kontrola komunikacija• Opserviranje• Izviđanje• Ispitivanje zarobljenika
Odvijanje obavještajne djelatnosti
• Obavještajna djelatnost odvija se kroz obavještajnoi postupak, obavještajni krug ili obavještajni ciklus. Tim postupkom obuhvaćeni su:
• utvrđivanje obavještajnih zadataka i planiranje obavještajne djelatnosti;
• prikupljanje određenih podataka angažiranjem obavještajnih i izviđačkih snaga i upotrebom sredstava obavještajno-izviđačke namjene;
----
• izučavanje, provjeravanje i analiziranje prikupljenih podataka i utvrđivanje njihove vrijednosti i vjerodostojnosti;
• procjenjivanje obavještajnih podataka i odvajanje glavnog od sporednog, uz istovremeno zaključivanje i predviđanje razvoja budućih događaja;
• dostavljanje podataka na korištenje zainteresiranim i odgovornim faktorima (državnim, policijskim organima ili vojnim komandama).
Obavještajni ciklus
PLAN
PRIKUPLJANJE PODATAKA
OBRADA PODATAKA
EVALUACIJAINTEGRACIJA,
ANALIZA I INTERPRETACIJA
INFORMISANJE I IZVJEŠTAVANJE
REEVALUACIJA PLANA
POSTAVLJENI ZADATAK
Podjela metoda rada obavještajne službe
• Po nekim shvatanjima, aktivnost obavještajnih službi pdijeljena je na obavještajnu djelatnost i neobavještajna djejstva.
Obavještajna djelatnost po tom shvatanju provodi se:
a) tajnim metodama obavještajnih službi – metod tajnog ugrađivanja pripadnika službe u
strukturu protivnika , – agenturni metod i – metod tajnog korištenja tehničkih stvari
----
b) prikrivenim metodama obavještajnih službi – metod prikrivenog anketiranja, – metod prikrivenog opserviranja i – metod prikrivenog naučnog istraživnja
----
c) legalnim metodama obavještajnih službi – metod prikupljanja podataka ispitivanjem
izbjeglica i dezertera, – metod prikupljanja podataka ispitivnjem ratnih
zarobljenika, – metod prikupljanja podataka izviđanjem i – prikupljanje podataka iz sredstava javnog
informisanja
----c) U neobavještajna djejstva po ovim shvatanjima
spadaju: – psihološka djejstva i propaganda, – subverzivna djejstva
• špijunaža, • diverzija, • sabotaža, • izazivanje kriznih situacija, • terorizam i • ubacivanje naoružanih grupa
