21
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA Predmet: MEĐUNARODNA EKONOMIJA I FINANSIJE Seminarski rad: EKONOMSKA GLOBALIZACIJA Mentor: Student:

Medjunarodna Ekonomija i Finansije

  • Upload
    irena011

  • View
    1.453

  • Download
    11

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

BANJA LUKA

Predmet:

MEĐUNARODNA EKONOMIJA I

FINANSIJE

Seminarski rad:

EKONOMSKA GLOBALIZACIJA

Mentor: Student:

Prof. dr. Žarko L. Ristić Novović Irena

Student III godine

II - 1325/09

Beograd, 2010. god.

Page 2: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

SADRŽAJ:

1. UVOD……………………………………………………………………………. 3

2. EKONOMSKA GLOBALIZACIJA.......................................................................4

2.1. Ubrzavanje međunarodnih tokova kapitala...................................................5

2.2. Ubrzavanje međunarodnih tokova roba.........................................................5

3. STAVOVI JAPANA PREMA EKONOMSKOJ GLOBALIZACIJI......................6

4. NOSIOCI GLOBALIZACIJE.................................................................................7

5. GLOBALNE KOMPANIJE....................................................................................8

5.1 „ Coca-cola globalizacija“ ..............................................................................8

6. PROCES GLOBALIZACIJE TRŽIŠTA I EFEKTI NA POSLOVANJE

PREDUZEĆA........................................................................................................,...10

7. ZAKLJUČAK........................................................................................................12

8. LITERATURA.......................................................................................................13

2

Page 3: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

1. Uvod:

U ovom radu govori se o razvoju procesa globalizacije, samom značenju pojma kao i

uticajima globalizacije na svetsku privredu, politiku i svetsku zajednicu uopšteno.

Istaknuto je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako

donosi značajne promene. Razvijeni svet nosilac je procesa globalizacije i upravo je

on najbolje iskoristio aktuelne globalne okolnosti. Razvojem informatičke i

komunikacijske tehnologije svet je postao jedinstven sastav, a veza između dva

subjekta u različitim delovima sveta neretko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta.

Stvaranje privrednih i političkih integracija u uzročno - posledičnoj vezi je sa

procesom globalizacije.

Svedoci smo rastuće međuzavisnosti između država širom sveta i odvijanja niza

nezavisnih procesa koji se događaju i obuhvataju države, regione, čitav svet. Ovaj

splet svih odnosa kojima se povezuju brojni učesnici na državnom, regionalnom

nivou , pa i civilizacije – u raznim oblastima, vremenima, pri različitim brzinama

odvijanja, s tendencijom sveobuhvatnosti, ali i širenja i kod onih procesa koji su već

postali globalni - nazivamo globalizacijom.

Mnogi autori globalizaciju svode na procese koji se odvijaju u svetskoj privredi, a

vremenski je smeštaju u razdoblje od sredine sedamdesetih ili čak od sredine

osamdesetih godina. Međutim, globalizacija se odvija u mnoštvo oblasti, a prva

globalizacija desila se vrlo davno i odvija se vrlo dugo, što znači da globalizacija nije

nastala, odnosno nije produkt ovog vremena.

Ako je naime, tačna teza da se ljudska vrsta prvo pojavila na jednom mestu tj. u

jednom regionu i da se onda u talasima migracija raširila na još pet kontinenata, onda

prvu globalizaciju u istoriji ljudskog roda predstavljaju upravo te migracije.

Prva globalizacija je bila demografska.

Druga u istoriji, a prva među novijim bila je saobraćajna globalizacija, a do nje je

došlo kada je pronađeno prevozno sredstvo koje je moglo ostvariti dugu plovidbu -

veliki jedrenjak. Saobraćajna globalizacija omogućila je globalizaciju u celom nizu

drugih obliasti - trgovini, kulturi, tehnologiji, ali i globalizaciju mnogih zaraznih

bolesti.

3

Page 4: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

Sledeći značajan korak predstavljala je globalizacija u komunikacijama koju je

omogućio pronalazak telegrafa, a kasnije: radija, telefona, televizije i kompjutera koji

su istovremeno značili i informatičku globalizaciju. Danas smo blizu mogućnosti da

sva znanja tj. sve informacije postanu dostupne svakom čoveku .

2. Ekonomska globalizacija

Pod delovanjem tržišnih zakona, međunarodnih ekonomskih organizacija i ustanova,

te međunarodnih multinacionalnih kompanija, sa snažnim poticajima kroz razvoj

tehnologije u oblesti informatike i komunikacija, provodi se ekonomska globalizacija

kao jedan prirodan i nužan proces rasta međunarodnih tokova roba i kapitala.

Ako ekonomsku globalizaciju shvatimo u najužem smislu tj. kao ''rastuću privrednu

međuzavisnost država širom svieta'' i tada moramo biti svesni da nije dovoljno da

privredne veze prelaze granice država ili regiona, već je potrebno da se uspostavljaju

sa velikim brojem zemalja i da imaju tendenciju da obuhvate ceo svet, tj. da postanu

globalne i da su tek tada sastavni deo procesa ekonomske globalizacije.

Značajan događaj koji je označio ne samo početak već i veliki skok u procesu

svestrane a posebno ekonomske globalizacije je pad Berlinskog zida.

Davno smo naučeni da na potrebama i njihovom rast, gledano na razlike domaće

potrošnje i proizvodnje, te investicija i štednje, a prema njihovim ekonomskim

politikama, počivaju glavni tokovi ekonomskih integracija: međunarodni tokovi

roba, međunarodnih tokovi kapitala i njihov rast.

Ekonomska globalizacija prirodan je, tj. nužan proces i proizvod je delovanja tržišnih

zakona, međunarodnih ekonomskih politika, država i međunarodnih ekonomskih

ustanova i organizacija kao i transnacionalnih i multinacionalnih kompanija. U tom

procesu posebno podsticajnu ulogu igra razvoj tehnologije u oblastima informatike i

komunikacija.

Oba glavna toka globalne ekonomske integracije: međunarodni tokovi kapitala i

međunarodni tokovi roba kreću se ciklično, ali imaju jasnu tendenciju brzog rasta,

znatno bržeg nego što je to rast ukupnog proizvoda.

4

Page 5: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

2.1. Ubrzavanje međunarodnih tokova kapitala

Na globanlom planu, finansije sve više postaju digitalna delatnost, jer finansijska

tržišta danas postaju unutar kompjuterske mreže i više nema potrebe za fizičkim

strukturama. Poslednje dekade XX veka obeležila je visoka mobilizacija kapitala,

internacionalna mobilnost kapitala i njegova koncentracija, koja zapanjuje sa

brzinom integracija, ekspanzija i obimima. U ukupnim novijim tokovima kapitala

odvijale su se dve značajne strukture promena: jedna je značajno preusmeravanje sa

bankarskih kredita na posredna i neposredna ulaganja i ulaganja u državne

obveznice, a druga, do azijske finansijske krize, preusmeravanje ulaganja sa

superindustrijalizovanih na novoindustrijalizovane, uključujući tu i Kinu.

Danas su praktično sve zemlje sveta - i bogate i siromašne - uvoznice i izvoznice

kapitala.

2.2. Ubrzavanje međunarodnih tokova roba

Brži rast i neobično velika brzina i obim kretanja nekih oblika kapitala kao i

činjenica da je praktično ceo svet pokriven mrežom transnacionalnih i međunarodnih

finansijskih ustanova, još uvijek ne znače da su međunarodni tokovi kapitala postali

glavni instrment ekonomske globalizacije.

Nasuprot, međunarodna trgovina je bila i ostala najglobalizovaniji vid međunarodnih

ekonomskih odnosa.

Zahvaljujući, s jedne strane, vrlo dinamičnom rastu industrijske i poljoprivredne

proizvodnje u pojedinim regionima i zemljama, a s druge, liberalizacjij svetske

trgovine koja je usledila uspešnim završetcima osam rundi globalnih pregovora o

trgovini u okvirima GATT-a i WTO-a , kao i liberalizaciji trgovine unutar

integracionih celina, međunarodna je trgovina brzo i stalno.

Ključnu ulogu u procesu globalizacije tokova roba ( isto kao i globalizacije tokova i

tehnologije) igraju multinacionalne kompanije. Zahvaljujući dejstvima

''demonstrativnih efekata'' (''efekata ugledanja'') one prvo globalizuju ukuse i modele

5

Page 6: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

potrošnje ( što je nekada dobro, a nekada loše. Loše je na primer, kada u jednoj

zemlji omladina pije isključivo veštačke napitke, dok hiljade i milioni tona voća

propadaju ), a onda proizvodnja ili samo potrošnju, dobara i usluga i njihove tokove.

Ekonomska ujedinjenja odnosno stvaranje velikih ekonomskih blokova shvaćena kao

proces otvaranja i sve intenzivnije međusobne ekonomske saradnje gotovo svih

zemalja sveta predstavljaju samo jednu etapu na velikom putu globalizacije svetske

privrede.

Među mega integracijama, svakako, najkrupniju predstavlja Azijsko - pacifička

ekonomska kooperacija (APEC). APEC je postao petokontinentalna integraciona

celina, jer okuplja zemlje Severne i Južne Amerike, Azije, Evrope i Australije. A

slede je NAFTA i Evropska unija.

Zemlje zapadne Evrope su, gradeći snažne komercijalne veze i potičući

međunarodne tokove roba između zemalja WE, imale uspešno kretanje prema

ekonomskoj i monetarnoj uniji. Međunarodna kretanja roba prate kretanja novca i

kapitala. Sistem međunarodnih plaćanja u svom razvoju je doveo do postizanja skupa

međunarodnih sporazuma o sistemu međunarodnih plaćanja i institucija, koji

omogućavaju i olakšavaju plaćanja. Stvoren je međunarodni monetarni sistem.

Tehnološki razvoj, s jedne strane, te liberalizacija tekućih i kapitalnih računa, s druge

strane dovela je do jednog strašnog rasta tokova kapitala, tako da je finansijska

integracija, zapravo, ''nezavisna'' od drugih aspekata ekonomske integracije, odnosno

finansijski tokovi su višestruko nadmašili ekonomske tokove roba.

Finansijska globalizacija menja odnos balansa snage vlade - tržišta u korist tržišta i

tradicionalne solucije, manje snaže, resortira i osnažuje internacionalnim tretiranjem.

3. Stavovi Japana prema ekonomskoj globalizaciji

Prirodno bi bilo da se Japan kao jedna od privredno najrazvijenijih zemalja i druga

po ekonomskoj snazi među njima, javlja kao jedan od šampiona ekonomske

globalizacija.

Međutim, to nije tako. Za današnje stanje duhova u Japanu moglo bi se reći da je ovo

možda po prvi put do kraja okupacije da japanski poslovni i politički vrhovi nisu u

6

Page 7: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

stanju da kontrolišu ili da iskoriste brze promene koje se poslednih godina odvijaju u

svetskoj privredi.

Jedni globalizaciju shvataju kao spoljni pritisak na Japan, a ne kao interakciju

između Japana i sveta. Neki japanski autori tvrde da globalni standardi jesu

''američki standard''.

Japanski antiglobalisti, suočeni sa činjenicom da stranci mnogo više nego ranije

kupuju japanske kompanije (jer je cena deonica mnogo niža nego ranije), stalno

upućuju nacionalistične alarme japanskoj javnosti govoreći da pohlepni stranci

gutaju japanske firme, posebno japanske finansijske ustanove.

Dok drugi, pristalice globalizacije, za decenijsku stagnaciju japanske privrede ne

optužuju globalizaciju, već tvrde da su japansko društvo i privreda prožeti

neefikasnošću, protekcionizmom...

4. Nosioci globalizacije

Kako smo ranije naveli, ključnu ulogu u globalizaciji imaju multinacionalne

kompanije.

Multinacionalne kompanije se opisuju kao kompanije koje posluju širom sveta.

Ovakve kompanije imaju sedište u jednoj zemlji, a posluju u mnogo zemalja

(General Motors, IBM, General Electric, Toyota).

Multinacionalne kompanije mogu koristiti prednosti poslovnih prilika u mnogo

različitih zemalja. Mogu širom sveta prikupljati novac za svoje operacije. Koristi im

što su u mogućnosti da proizvodne kapacitete uspostave u zemljama u kojima njihovi

proizvodi mogu biti proizvedeni najučinkovitije i najefikasnije. Kompanije s

operacijama rasprostranjenim širom sveta ponekad imaju pristup prirodnim

resursima i materijalima koji možda nisu uvek dostupni domaćim kompanijama.

MNC mogu zaposliti menadžere i ostalo osoblje iz celog sveta.

Prednosti multinacionalnog delovanja moraju biti odmerene u odnosu na izazove i

rizike povezane s delovanjem u stranim okruženjima. Jedan od problema predstavlja

porast nacionalizma u mnogim zemljama. MNC moraju održati dobre odnose sa

zemljom domaćinom, što može biti teško, jer dolazi do čestih promena vlada, a

korporacije se moraju nositi s tim promenama i neprestano im se prilagođavati.

7

Page 8: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

Iako mnoge kompanije teže postati globalne, samo ih je nekoliko u tome i uspelo. To

zahteva razvijanje proizvoda imajući na umu ceo svet. Pri donošenju strateških

odluka treba voditi računa o celokupnom svetu, dok taktike moraju biti prilagođene

nacionalnom i lokalnom okruženju. Sa kompanijama iz zemalja u koje je globalnim

kompanijama onemogućen pristup, potrebno je osnovati strateške alijanse.

5. Globalne kompanije

Globalne korporacije su izrazito velika preduzeća koje svoje delatnosti obavljaju u

novim industrijama (Microsoft, Apple, IBM, Sony, Compaq...) ili u starim

industrijama koje su svoju tehnološku potku bazirale na informacijskoj tehnologiji

(GM, Ford, ABB, Reebok, Coca-cola,Nike...), gledajući na ceo svet kao na jedno

tržište. Za globalne korporacije ''nacionalne granice su irelevantne u naporu da se

nađe najbolji izvor materijala, proizvode proizvodi po najnižim cenama''.

Globalne korporacije vide ceo svet kao jedno tržište. Lociraju svoje operacije i

resurse različitim delovima sveta. Globalne korporacije nude globalne proizvode

prilagođene lokalnim potrebama, a teže ostvarenju vodećeg mesta u prodaji

određenih proizvoda na svetskom nivou. Razlog zbog kojeg korporacije odlučuju

postati globalnim korporacijama, je težnja da se u uslovima jake konkurencije

osigura vodeća pozicija u prodaji određenog proizvoda na svetskom tržištu.

5.1 „ Coca-cola globalizacija“

Svaka priča o sve prisutnijoj globalizaciji bila bi nepotpuna bez pomena njenonog

najjačeg „oružja“ – ekonomije. Svaka priča o globalnoj ekonomiji i njenim

instrumentima bila bi prazna bez pomena najsnažnijeg svetskog brend-a „Coca -

Cole“. Coca-cola je je rođena krajem XIX veka, 1895. ili 1896. godine, iste sezone

kada i film i strip, a zahvaljujući izvesnom Džonu Pambertonu, apotekaru iz Atlante,

država Džordžija. Ono što je Pamberton izmislio bio je sirup protiv kašlja kome je

dodavana obična voda. Ali jednog dana, najverovatnije početkom 1897. godine, neki

8

Page 9: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

Vilis Venderbeli, vlasnik prodavnice soda - vode, je greškom pomešao sodu sa

kokinim koncentratom i izazvao oduševljenje kupaca.

Ime napitku je dao Frenk M. Robinson, Pambertonov knjigovođa i kasnije partner.

Tokom prve godine prodato je jedva 25 galona pića. Pamberton ubrzo umire, i sa

prvom krizom patent i firma bivaju prodati Ejsi Dži Kendleru, koji stabilizuje

prodaju u zemlji i lansira koku u inostranstvo. Već 1897. godine susrećemo se sa

njenim karakterisičnim znakom, ali ne i sa njenom karakterističnom bočicom.

Hiljadu devetstote počinje proces dizajniranja originalne ambalaže, koji je dovršen

1916. godine, kada je po tome danas znameniti Aleksandar Samjuelson, oblikovao

sadašnji izgled bočice Coca-cola-e.

Posle Ejsinove smrti, ne vejrujući u trajnost investicije, njegovi naslednici se, brže

bolje, oslobađaju preduzeća i ono (1923) prelazi u ruke tada trideset trogodišnjeg

Roberta V. Vudrafa. Prava istorija tek tada počinje. Vudraf lansira tezu o «tajnoj

formuli», te je sve do danas pravilo firme da recept znaju samo dve osobe koje nikad

ne putuju zajedno avionom.

Cena od pet centi po bočici dugo je bila jedan od važnih elemenata Coca- cola

mitologije. Najveći Vudrafov poduhvat vezan za tu cenu je i poslednji Svetski rat,

kada je veštim poslovnim manevrom Coca-cola preplavila svet. Vudraf se, naime,

obavezao da će svakom američkom vojniku, bez obzira na kom se frontu u svetu

nalazio, osigurati Coca-colu po tradicionalnih pet centi, nezavisno od toga koliko je

to kompaniju zaista staalo. U toku rata podignute su u inostranstvu 64 punionice, od

kojih većina u neposrednoj blizini velikih bojišta. Kada su topovi utihnuli, postalo je

jasno kako je Coca- cola jedan od najvećih ratnih dobitnika. Danas se preko 705

milijuna puta dnevno konzumira neki od Coca-Colinih proizvoda u više od 195

zemalja, u svim klimatskim zonama. Coca-Cola ima oko 5.8 milijardi potrošača, koji

govore na 80 različitih jezika. Oko 94% svjetske populacije danas poznaje ime

„ Coca –cola“ a dnevna poptrošnja je oko 8 000 000 000 litara. „ Coca- cola“ danas

ima svoje punionice u više od 200 zemalja sveta, dakle, ako se nekada zateknete na

Tibetu i monarh pije slavnu „ Coca-colu“ ,nemojte biti začuđeni jer sve je to deo

globalizacije.

(Deo preuzet sa www.coca-cola.rs)

9

Page 10: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

6. Proces globalizacije tržišta i efekti na poslovanje preduzeća

U suštini, sve što se dešava vani predstavlja globalizaciju tržišta i ekonomije.

Globalizacija svetske ekonomije stvara više prilika, ali i više pretnji kako za

postojeće tako i za potencijalne učesnike u grani.

Globalizacija u suštini predstavlja proces koji donosi više prilika i pretnji u

globalnom okruženju na nivou planete i obuhvata sve promene u odnosima između

država, privredni subekata. Obuhvata sve odnose vezane za promene čak i promene

za društva, odeređena ponašanja

Državne velike kompanije, razne nevladine organizacije provode proces globalizacije

i integracije, nameću odrećene standarde, kodekse kroz razne prakse, politike,

zahteve...

Posebno značajne promene desile su se 60-tih godina prošloga veka kao što su:

- tehnološke promene: brža i bolja komunikacija, brži i bolji transport, sve više

informacionih mreža koje globalno povezuju ljude

- međunarodne ekonomske integracije: manje tarife (GATT), valute povezane

flukruirajućim kursevima, globalni tokovi kapitala

- sazrevanje tržišta u razvijenim zemljama: sporiji domaći rast, agresivniji

izvoznici, manje intervencije države

- pad komunističkog i socijalističkog režima: sve više zemalja povezanih sa

kapitalističkim sistemom, više privatizacije

Globalizacija tržišta i konkurencije na takav način dovodi do stvaranja više prilika

što ima za posledicu povećanu brzinu i veću konkurenciju, a s drge strane stvaraju se

i veće pretnje u smislu većeg tržišta i stvaranja manje međudržavnih barijera.

Da bi se izbegle pretnje i/ ili iskoristile prilike, preduzeća moraju da izaberu

transformaciju kojom će postati jači konkurenti.

10

Page 11: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

Tipične metode transformacije su:

- reinžinjering

- restruktuiranje programi kvaliteta

- integracija i akvizicije

- promene kulture i opstale strateške promene.

Menadžment svakog preduzeća mora biti svijestan ovih promena. Čak i kompanije

koje prodaju proizvode na manjim geografskim regionima osetiće posledice

globalizacije.

11

Page 12: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

7. Zaključak:

Proces globalizacije se ne odnosi samo na ekonomsku globalizaciju, on menja naše

životne okolnosti. To je način na koji danas živimo. Opirati se ekonomskoj

globalizaciji bila bi jednako promašena taktika i za bogate i za siromašne nacije.

Pesimistični pogled na globalizaciju smatra da ona uništava lokalne kulture, širi

svetske nejednakosti i uveliko pogoršava živote siromašnih. Neki tvrde da

globalizacija stvara svetske pobednike i gubitnike od kojih nekolicina prosperira, a

većina biva osuđena na bedan i očajnički život.

Globalizacija je kompleksni set procesa, a ne jedan jedini proces, a oni se odvijaju

kontradiktornim načinima. Većina ljudi misli o globalizaciji jednostavno kao o

odvlačenju moći ili uticaja iz lokalnih zajednica i nacija prema globalnom tržištu.

Ovo stvarno i jeste jedna od njenih posledica. Nacije gube deo svoje ekonomske

moći koji su nekada posedovale.

Nezavisno od svih negativnih aspektata globalizacije, njenu pojavu treba prihvatiti

kao izazov za mogućnosti koje ona nudi u ekonomskom razvoju, rastu i blagostanju.

Budućnost kako i svetskih tako i naših preduzeća zavisi od građenja konkurentnosti

sa sposobnošću ostvarivanja konkurentskih prednosti na našem tržištu, kao delu

globalnog tržišta, i na ukupnom globalnom tržištu. Vođene sposobnim i inovativnim

menadžmentom, naša preduzeća će moći ostvarivati rast na takvom tržištu. Neka od

njih će se i povezivati sa međunarodnim kompanijama, i na taj način se uspešnije

uključivati u globalno tržište.

12

Page 13: Medjunarodna Ekonomija i Finansije

LITERATURA:

1. Prof. dr Danilo Ž.Marković,Prof.dr Bogdan B.Ilić, Prof.dr Žarko L. Ristić:

GLOBALNA EKONOMIJA

2. Đorđević Miodrag: SOCIOLOGIJA, Beograd, Naučna knjiga; 2006.

3. Ilić Bogdan: INFORMATIČKO DRUŠTVO I NOVA EKONOMIJA, Beograd: SD

Publik, 2003.

Internet:

http://en.wikipedia.org/wiki/Manuel_Castells

http://en.wikipedia.org/wiki/Globalization

http://europa.economic.eu/index_en.htm

13