of 15/15
30.12.2013. 1 MEĐUNARODNA LIKVIDNOST Ivana Periša 16529/09 Martina Periša 16482/09  Adrijana Ripić 16522/09 Ines Peko 16507/09

Medjunarodna likvidnost

  • View
    217

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Medjunarodna likvidnost

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    1/15

    30.12.2013. 1

    MEUNARODNA

    LIKVIDNOSTIvana Peria 16529/09

    Martina Peria 16482/09

    Adrijana Ripi 16522/09Ines Peko 16507/09

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    2/15

    30.12.2013. 2

    MEUNARODNA LIKVIDNOST

    Pojam i struktura sredstava meunarodne

    likvidnosti

    Meunarodna likvidnost je osnovni preduvjet efikasnog odvijanjameunarodne razmjene.

    Sva se sredstva meunarodne likvidnosti mogu podijeliti na

    primarna (vlastita) i sekundarna (posuena).

    Primarna sredstva meunarodne likvidnosti su vlastita sredstva uposjedu monetarnih vlasti zemlje koja se mogu bezuvjetno uporabitiza financiranje deficita bilance plaanja Tu spadaju: konvertibilne

    valute devize, monetarno zlato, SDR i neto rezervna pozicija priIMF-u.

    U strukturi meunarodne likvidnosti priuvno stoerne valute, odnosnodevize, zauzima najvanije mjesto.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    3/15

    30.12.2013. 3

    Danas u svijetu postoji mnogo konvertibilnih valuta iza kojih stoje

    razvijena gospodarstva, kao npr. ameriki dolar, euro, japanski jen,britanska funta itd.Za sve valute koje obavljaju funkciju svjetskognovca moe se rei da su to konvertibilne valute.

    Izmeu pojedinih konvertibilnih valuta postoje razlike glede njihovogudjela u svjetskim deviznim rezervama, stabilnosti i irini uporabe u

    meunarodnim transakcijama.

    Osima efektivnog stranog novca, koji vri funkciju svjetskog novca,pod pojmom devizepodrazumijevaju se i kratkorona potraivanja(vrijednosni papiri) denominirana u stranim valutama.

    Monetarno zlatoje sredstvomeunarodne likvidnosti koje je od svihrobnih monetarnih medija u prolosti najbolje i najdue obavljalofunkciju svjetskog novca.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    4/15

    30.12.2013. 4

    U okviru bretonvudskog sustavapa do usvajanja drugogamandmana na statutu IMF-a, zlato je imalo sredinju ulogu u

    meunarodnom monetarnom sustavu.

    Nominalna vrijednost svih valuta je bila izraena u zlatu, a zemljelanice IMF-a su bile obvezne da odravaju tako odreeni teaj urasponu od +/- 1%.

    Uz devizne rezerve, SDR i monetarno zlato, kao primarni izvorisredstava meunarodne likvidnosti spada i neto rezervna pozicijazemlje lanice IMF-a.

    Uzimanje sredstava na osnovi rezervne trane, kao dijela vlastitihsredstava meunarodne likvidnosti, slui prvenstveno za financiranjedeficita bilance plaanja.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    5/15

    30.12.2013. 5

    U najvanije izvore sekundarnih sredstava meunarodne likvidnosti

    spadaju kreditne trane i razne vrste kredita koji se mogu dobiti odIMF-a i swap aranmani sklopljeni izmeu sredinjih banakapojedinih zemalja.

    Sredstva koja se dobivaju na osnovi kreditnih trani daju seuglavnom u obliku stand-by kredita.

    Swap aranmaniizmeu sredinjih banaka je sporazum koji imomoguuje da meusobno posuuju valute koje su im potrebne zafinanciranje deficita u bilanci plaanja.

    Swap operacija izmeu sredinjih banaka se sastoji iz dva dijela:promptne (spot) transakcije (trenutna razmjena), i terminsketransakcije (razmjena u budunosti).

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    6/15

    30.12.2013. 6

    FAKTORI KOJI ODREUJU OPTIMALNU VELIINU I

    STRUKRURU SREDSTAVA MEUNARODNE

    LIKVIDNOSTI

    Optimalna veliina likvidnosti je ona pri kojoj se ponuda i potranjaza sredstvima meunarodne likvidnosti izjednae.

    Potranju za sredstvima meunarodne likvidnosti odreuje viefaktora.

    Prvo odreuje je veliina meunarodne transakcije i neravnotea u bilanciplaanja te zemlje. to je gospodarstvo neke zemlje otvorenije vea je opasnost da zemlja

    postane nelikvidna.

    Koordinacija izmeu makroekonomskih politika pojedinih zemalja bitnoutjee na neravnoteu u bilanci plaanja, a time i na optimalnu veliinu

    meunarodnih rezervi. Na potranju za sredstvima meunarodnih likvidnosti bino utjee i sustav

    deviznih teajeva koji se primjenjuju u monetarnom podruju.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    7/1530.12.2013. 7

    Osim odreivanja optimalne veliine sredstavameunarodne likvidnosti, sredstva, sredinje bankemoraju voditi rauna i kako se s njima upravlja.

    Strukturom meunarodnih monetarnih rezervi upravljase naelima sigurnosti, likvidnosti i makroekonomskestabilnosti, a profit se maksimizira unutar ovihogranienja.

    Ponuda konvertibilnih valuta, kao najvanije komponentemeunarodne likvidnosti, odreena je monetarnom politikom

    sredinjih banka u monetarnim podrujima tih valuta koje su voeneprvenstveno ciljevima postizanja makroekonomske stabilnosti usvojim monetarnim podrujima.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    8/1530.12.2013. 8

    U odravanju meunarodne likvidnosti veliku ulogu ima i Banka zameunarodna poravnanja (engl. Bank for International Settlements

    BIS)

    To je najstarija meunarodna financijska institucija, a osnovni joj jecilj uspostavljanje meunarodne monetarne i financijske suradnje,pruanje usluga sredinjim bankama i omoguavanje platnog

    prometa izmeu njih.

    Svjetska banka, Pariki klub itd. su institucije koje, rjeavajui krizuprezaduenosti i otplate dugova, bitno utjeu na meunarodnulikvidnost.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    9/15

    30.12.2013. 9

    AKTUALNI PROBLEMI MEUNARODNE LIKVIDNOSTI I

    NAINI NJIHOVA RJEAVANJA

    Dva su osnovna uvjeta koja sredstva meunarodne likvidnostimoraju ispunjavati da bi se meunarodna razmjena mogla uspjenaodvijati: dovoljnost i stabilnost.

    Ako postoji neravnotea ponude i potranje sredstva meunarodnelikvidnosti, bilo da se radi o oskudici ili viku meunarodnelikvidnosti to e imati tetne posljedice (inflatorne ili deflatorne) zasvjetsku ekonomiju.

    U uvjetima nedovoljne meunarodne likvidnosti, kad postoji viakpotranje nad ponudom, pojedine zemlje e se ponaati razliitoovisno o tome da li imaju deficit ili suficit u svojim bilancamaplaanja

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    10/15

    30.12.2013. 10

    I deficitarne i suficitarne zemlje ce u uvjetima nedovoljne likvidnostinastojati ograniiti izvoz kapitala da bi zadrale svoje monetarnerezerve.

    To moe stvoriti nestaicu na meunarodnom tritu kapitala,poveati kamatne stope, smanjiti investicije, poveati neuposlenost,oteati otplatu dugova itd.

    S druge strane, u uvjetima vika sredstava meunarodne likvidnosti,kada je ponuda vea od potranje, u svijetu e dolaziti do suprotnihreakcija.

    Viak ponude sredstava likvidnosti nad potranjom liberalizira ipoveava obujam meunarodne razmjene, sniava kamatnu stopu,poveava ponudu na meunarodnom tritu kapitala, poveavainvesticije i uposlenost ali dovodi i do inflacije na svjetskoj razini.

    Jedino pri optimalnom iznosu sredstava meunarodne likvidnosti,kada su ponuda i potranja izjednaene, meunarodni monetarnisustav e biti stabilan, a pojedinana gospodarstva e moi ostvaritigospodarski rast.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    11/15

    30.12.2013. 11

    Koncentracija sredstava meunarodne likvidnosti na jednoj strani inedostatak na drugoj moe imati tetne posljedice i za zemlje sasuficitom kao i zemlje sa deficitom u bilanci plaanja.

    U zemljama sa suficitom dolazi do koncentracije deviznih priuva. Tee zemlje nastojei prevladati suficit, liberalizirati svoj uvoz ipoveati izvoz kapitala, to moe imati povoljan uinak nameunarodnu ekonomiju. Meutim porast deviznih priuva, krozporast monetarne baze i multiplicirani porast novane mase moeizazvati visoku inflaciju.

    Zemlje s deficitom u bilanci plaanja radi nedostatka sredstavameunarodne likvidnosti morat e poduzeti restriktivne mjereekonomske politike da bi prevladale neravnoteu, a to moe znatnousporiti stopu gospodarskog rasta i negativno utjecati na svjetsku

    ekonomiju.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    12/15

    30.12.2013. 12

    Jedan od osnovnih problema meunarodne likvidnosti jei stabilnost, odnosno nestabilnost pojedinih sredstava

    meunarodne likvidnosti.

    Duniku krizu zemalja u tranziciji stvorili su brojniinterni i eksterni razlozi. Interni razlozi se odnose na

    pogrenu makroekonomsku politiku zemalja dunika, aeksterni razlozi se odnose na promjene na koje zemljedunici nisu mogle utjecati i predvidjeti.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    13/15

    30.12.2013. 13

    Kako se dunika kriza produbljiva dolazi

    se do zakljuka kako nije problem ulikvidnosti, ve o dugoronom problemunesolventnosti, to znai da se samopomou pravilno koncipiranih dugoronihrazvojnih programa strukturnogprilagoavanja zemlje dunici moguosposobiti da vrate kredite.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    14/15

    30.12.2013. 14

    Danas je ope stajalite da se svakojprezaduenoj zemlji treba pristupitiodvojeno i ovisno o naravi problemaprimjenjuju se razliita rjeenja kao npr.davanje novih zajmova u obliku stand-by

    kredita i extended kredita u kojimaprogram strukturnog prilagoavanja imanajvaniju ulogu.

    U rjeavanju krize prezaduenostisudjeluju sve meunarodne financijskeinstitucije.

  • 7/22/2019 Medjunarodna likvidnost

    15/15

    30.12.2013. 15

    Hvala na panji!!!