AGONIJA I SMRT (TANATOLOGIJA)

Agonija je predstadij smrti, karakterizirana nizom predsmrtnih pojava koje su manje-više tipične za brže ili sporije umiranje. Ovo stanje nije vremenski ograničeno. Neka patološka stanja karakterizirana su svjesnošću bolesnika koja traje gotovo do same smrti, dok druga stanja dovode do različitih oblika poremećaja svijesti.Naziv agonija znači borba sa smrću, međutim to je oznaka za stanje kako ga vidi i doživljava promatrač. Bolesnik ne doživljava smrt na taj način i umire obično bez borbe, osim u rjeđim slučajevima npr.srčanog infrakta.Uzrok agonije može biti bolest ili trauma. (Bolest uzrokuje akutnu1 krizu s nepotpunom disregulacijom po život važnih funkcija, što na kraju dovodi do finalne krize i sloma životno važnih funkcija. Trauma također može prouzročiti slom životno važnih funkcija.)

U agoniji popuštaju glavne životne funkcije: cirkulacija, disanje i živčani centri.

Bolesnik je obično pomućene svijesti i miran, ali može biti i nemiran, euforičan subjektivno se dobro osjeća (nekritički). Ako je održana svijest, govor je otežan, teško razumljiv i tih, rukopis drhtav i izmjenjen.Osjetila slabe uvijek određenim redosljedom:

prvo slabi vid, zatim njuh i okus, dok osjet sluha ostaje najduže sačuvan.

Zbog poremećene termoregulacije temperatura tijela je obično ispod normalne (35-35,5°C), dok je rijetko povišena, i to u pravilu kod zaraznih bolesti. Ponekad se već u toku agonije mogu pojaviti početne mrtvačke pjege zbog jakog usporavanja cirkulacije.(U pravilu nakon prestanka disanja cirkulacija traje još neko vrijeme. Bolesnicima u agoniji nerijetko popuštaju sfinkteri2, pa dolazi do mokrenja i defekacije3, a ponekad i do povraćanja.)

Trajanje agonije je različito pa ona kod naglih nasilnih i prirodnih (nenasilnih) smrti traje kratko, dok u drugim slučajevima traje satima, pa i danima.SMRT I VRSTE SMRTI:(Nakon kraćeg ili dužeg trajanja nastupa smrt (mors). Pojam smrt u medicinskom smislu me predstavlja jedan trenutačni događaj, već se radi o procesu koji traje izvjesno vrijeme. Ne postoji jedna definicija smrti koja bi obuhvatila sve stadije ovog „događanja smrti“.Stanice i tkiva umiru u različito vrijeme, koje se mjeri satima, pa je logično da se postojeće definicije smrti odnose na pojedine faze procesa umiranja.)

1 AKUTAN-oštar, prijek, koji prisiljava na brzo riješenje; akutna bol-iznenadna i veoma jaka bol; akutna bolest-ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću, a obično traje 40 dana.2 SFINKTER-anat.mišić stezač, mišić zatvarač.3 DEFEKACIJA-čišćenje od taloga, izbacivanje izmeta.AMELA-PRAVNA MEDICINA

Agonija završava kliničkom smrću, a to je prestanak rada srca i disanja uz prekid moždane aktivnosti. Ponekad je prekid ovih funkcija reverzibilan4, pa se hitnom liječničkom intervencijom može ponovo uspostaviti rad i funkcija srca, disanja i mozga. Ovakvi slučajevi nastaju najčešće u općoj anesteziji prilikom hirurških zahvata. Ako se najkasnije za oko 4min. ne uspije povratiti rad srca i disanja, nastupa ireverzibilan5 oblik kliničke smrti. Moždane (ganglijske) stanice vemo su osjetljive na nedostatak kisika, pa prekid cirkulacije krvi u mozgu duže od 4min. dovodi do njihovog propadanja (nekroze). Ovo se stanje naziva moždana ili cerebralna smrt (mors cerebri). Nakon nastupa kliničke smrti, u tijelu prvo dolazi do smrti (nekroze) moždanih stanica, dok stanice ostalih organa i tkiva još žive. (Definicija moždane smrti uvedena je ponajprije zbog razvoja transplatacijske kirurgije, ali i odluke o prestanku reanimacijskog postupka

kod osoba s teškim oštećenjem mozga.) (Od moždane smrti treba razlikovati tzv.kortikalnu smrt (smrt mozgovne kore) što se klinički naziva apalijski sindrom. Kao što se iz imena vidi, radi se o nekrozi6 ganglijskih stanica koje se nalaze u moždanoj kori, dok ostale ganglijske stanice u unutrašnjosti mozga (tzv.mozgovno deblo) ostaju žive. Apalijski sindrom klinički se očituje potpunim gubitkom svijesti uz održano spontano disanje i rad srca. Bolesnika je potrebno umjetno hraniti i održavati njegovu higijenu. Do nastanka apalijskog sindroma dolazi u onim slučajevima kada se u fazi reverzibilne kliničke smrti djelić vremena prekasno uspije uspostaviti rad srca i disanja. Bolesnici u apalijskom sindromu mogu živjeti godinama uz adekvatnu njegu.)

Nakon mozgovne smrti, dolazi do smrti drugih stanica i tkiva u organizmu. Među posljednjim stanicama u tijelu umiru spermiji i trepetljikavi epitel dišnih puteva, i to oko 30-36 sati nakoon kliničke smrti. Kad i te posljednje stanice u tijelu umru, nastaje biološka smrt, za koju je karakteristično da u organizmu više nema živih stanica.Razdoblje od nastupa kliničke smrti pa do biološke smrti u tijelu naziva se supravitalno vrijeme ili intermedijarni život. Prividna smrt (vita minima) je stanje života kod kojeg su vitalne životne funkcije svedene na minimum. Uobičajnim brzim pregledom nije moguće otkriti postojanje znakova života, jer se puls (bilo) ne pipa a disanje ne čuje. Međutim EEG i EKG pretragama objektivno se može registrirati postojanje akcije mozga i srca.Prividna smrt može nastati iznenada, ali i nakon dugotrajnijeg bolovanja. Ovakvo stanje može trajati par sati a najduže 1-2 dana. Prividna smrt u pravilu nastaje kod patoloških7 stanja npr.otrovanje alkoholom, ugljičnim monoksidom, sedativima i narkoticima, utapanje, gušenje itd. Posebno se valja navesti novorođenčad koja se nerijetko rađaju asfiktična8 što laiku može djelovati kao mrtvo. Ukoliko se radi o neželjenom djetetu, to može biti onaj faktor koji će utjecati na majku da ne pruži pomoć novorođenčadu, i da ga odbaci (važno za vještačenje kod sumnje na

4 REVERZIBILAN-povratan, koji se može povratiti.5 IREVERZIBILAN-nepovratan6 NEKROZA-med.upala kostiju i hrskavice7 PATOLOŠKI- koji spada u nauku o bolestima, koji se tiče nauke o bolestima; bolestan; patološka anatomija nauka o promenama bolesnih tkiva i organa.8 ASFIKTIČAN- med. koji je u dubokoj nesvjestici, polumrtav, obamroAMELA-PRAVNA MEDICINA

čedomorstvo. Prividna smrt će se ustanoviti kada se pregledom bolesnika ne utvrde ni znakovi života ni znakovi smrti, u takvom slučaju pristupa se reanimacijskom postupku do oživljavanja bolesnika ili pojave znakova smrti.

ZNAKOVI SMRTI

Postmortalne promjene su mnogobrojne, i svrstavaju se u dvije grupe: autolizu i heterolizu. U autolizu spadaju procesi koji proizilaze iz samog organizma. Kao rezultat ranih i kasnih promjena na lešu nastaju izvana uočljive koje nazivamo unakovima smrti, i na temelju kojih se može s manjom ili većom sigurnošću zaključiti da se radi o mrtvom čovjeku, a također moguće je manje ili više precizno odrediti vrijeme nastupa smrti, odnosno starosti leša.Postoji više podjela , međutim najčešće se susreću dvije; jedna govori o nesigurnim, vjerovatnim i sigurnim znacima smrti, a druga o ranim i kasnim znakovima smrti. Rani znakovi smrti odgovaraju grupi nesigurnih i vjerovatnih, a kasni grupi sigurnih znakova smrti.RANI ZNAKOVI SMRTIU ovu grupu spadaju:1. mrtvačke pjege (livores mortis)2. mrtvačko bljedilo (palor mortis)3. mrtvačka ukočenost (rigor mortis)4. mrtvačka hladnoća (algor mortis), međutim porred ovih tu su još i5. mrtvačka mlohavost (flacciditas mortis primaria) i6. isušenje (dessicatio).Mrtvačke pjege-MP; mrtvačko bljedilosu posljedica slijevanja krvi u najniže dijelove tijela zbog djelovanja sile teže, a nastaju zbog prestanka rada srca i cirkulacije. MP pojavljuju se obično 45min (30-60) nakon smrti na postranačnim stranama vrata, pomične su, što znači da će se promjenom položaja leša (okretanjem) i MP seliti. One su pomične do 6 sati nakon smrti, a u periodu od 6-12 sati nakon smrti postupno se fiksiraju (što znači da će se prilikom okretanja leša seliti samo dio mrtvačkih pjega-djelomično fiksirane MP). Nakon 12 sati MP su fiksirane, nepomične (i tada su izražene kod leša koji leži na leđima, postranice i na leđima, izuzimajući područja lopatica, dijela debeloga mesa, listova potkoljenica, kao i ostalih dijelova tijela koji se pritiskuju na podlogu).

U slučajevima prirodnih smrti MP su sivoljubičaste boje, međutim mogu biti svjetlije npr.kod trovanja CO, smrzavanja, ali i kod leševa koji su ostavljeni na vlazi i hladnoći zbog pojačane naknadne oksigenacije9 jer vlažna koža lakše propušta kisik nego suha.

9 OKSIGENACIJA-oksidacija-spajanje nekog tijela sa kisikomAMELA-PRAVNA MEDICINA

U slučajevima iskrvarenja ili teških anemija MP mogu biti slabo izražene ili se iopće ne uočavaju. Iz istog razloga koji dovodi do nastanka MP na najnižim dijelovima tijela, nastaje mrtvačko bljedilo (palor mortis) na najvišim dijelovima tijela.Mrtvačka ukočenost-MU(trenutnom smrti nastupa mlohavost tijela, tzv.primarna mrtvačka mlitavost (flacciditas mortis primaria),

koja postepeno ustupa mjesto mrtvačkoj ukočenosti, zahvatajući glatku i poprečno prugastu muskulaturu). MU je poseban poseban oblik kontrakcije10 mišića. Ona nastaje zbog postmortalne razgradnje nukleotida adenozin-trifosfata (ATP), zbog čega nastaje manjak raspoložive energije za proces relaksacije.

Osim o stanju ATP-a, Nastanak i trajanje MU ovisi i o mišićnoj masi, zbog čega je MU više izražena u mišićavih nego u iscrpljenih i mršavih osoba. Nastanak MU ovisi i o temperaturi okoline, pa pri visokim temperaturama nastupa prije nego kod nižih temperatura. MU se prvo pojavljuje na ošitu i srčanom mišiću, i to već 30min. nakon smrti, dok skeletnu muskulaturu zahvata 2-4sata nakon smrti. MU je najizraženija 6-9sati nakon smrti, a u običajnim uslovima popušta nakon 24-48-72sata. U izrazito hladnim uslovima okoline može trajati čak i preko 300sati.Popuštanjem MU nastupa tzv.sekundarna mrtvačka mlohavost (flacciditas mortis secundaria).Samo kao raritet11 valja spomenuti tzv.kataleptičnu mrtvačku ukočenost, za koju je karakteristično da se u trenutku smrti pojavljuje već maksimalno izražena, zbog čega fiksira mrtvo tijelo u položaju u kojemu ga je smrt zatekla.Isušenje leša i mrtvačka hladnoćaIsušenje leša (dessicatio) nastaje nastupom smrti i prestankom cirkulacije s jedne strane, a zbog niza izvanjskih čimbenika s druge strane (toplina, struja zraka, isparavanje).

Ovo se posebno brzo dešava na dijelovima tijela pokrivenim tankim i osjetljivim epitilom ili na mjestima gdje je koža zaživotno bila podložna trenju. (Izgled ovako isušene

kože nalikuje pergamentu12, žućkaste je boje). Nastankom smrti dolazi do hlađenja leša, što se vidi kao mrtvačka hladnoća (algor mortis). Pokrivena ili debelo obučena tijela mrtvih osoba, kao i tijela debljih osoba, posebno u toplijoj okolini, sporije se hlade od golih, mršavih i onih koja se nalaze na hladnijim mjestima. Isto tako brže se hladi leš djeteta nego odrasle osobe. Hlađenje se najprije događa na okrajinama i licu (već nakon 1-2sata), a zatim na ostalim dijelovima tijela (4-5sati). (Dok god je temperatura leša iznad 25°C, tijelo se na opip doima kao toplo, a ispod ove temperature na dodir se dobiva dojam hladnog leša. Temperatura tijela može neposredno nakon smrti čak i porasti za 1-2°C, što se obično viđa kad je smrt nastala zbog zarazne bolesti. Smanjenje tjelesne temperature

mjerene rektalno pokazuje određene zakonitosti). Tokom prva 4sata nakon smrti temperatura tijela se obično smanji za 1°C, da bi dalje opadala za 0,5-1°C svaki sat, tako da se za

10 KONTRAKCIJA-med.skupljanje, grčenje (mišića, vrata i dr.)11 RARITET-rijetkost, skupocijenost; rijetka stvar, nešto što se rijetko viđa ili susreće12 PERGAMENT-papir iz azijskog grada Pergama gdje su ga izrađivali kao zamjenu za papirus; posebno ustrojena i priređena životinjska koža, upotrebljava se za bubnjeve i povezivanje knjiga, a prije pronalaska papira služila je, pored papirusa, za pisanjeAMELA-PRAVNA MEDICINA

24sata temperatura tijela izjednači s temperaturom okoline od oko 20°C. Hladnoća kože leša nastala zbog isparavanja površinske vlažnosti predstavlja tzv.lažnu hladnoću. Uočena je pojava „znojenja leša“ kada se mrtvo tijelo iz prostorije s nižom premjesti u prostoriju s višom temperaturom, pa dolazi do kondenziranja vlage iz zraka na hladnoj površini kože leša.

KASNI ZNAKOVI SMRTIU ovu grupu spadaju:

1. truljenje (putrefactio)2. mumifikacija3. saponifikacija

Truljenje je proces razgradnje kompliciranih organskih spojeva na one najjednostavnije djelovanjem bakterija uz stvaranje veće količine truležnih plinova i truležnog transudata13. Ova razgradnja završava raspadanjem mrtvog tijela (decompositio). Brzina truljenja zavisi od mnogo činjenica, a jedna od najvažnijih je optimalna temperatura okoline, pa će se truljenje najbrže odvijati kod temperature okoline od 25-30°C, a uz srednju vlažnost. Kod temperature ispod 5°C i iznad 40°C proces truljenja je usporen. Brzina truljenja u pojedinim medijima izražena je Casparovim pravilom, koje kaže da je truljenje na zraku 4x brže nego u vodi, a u vodi 2x brže nego u zemlji, što znači da se truljenje najsporije odigrava u zemlji. (To je moguće objasniti temperaturom koja je ljeti u grobu oko 10°C, a zimi oko 4-5°C, što usporava razvoj truležnih

promjena). Prvi znaci truljenja vide se 1-2dana nakon smrti kao prljavozelenkasto obojena mjesta na koži trbuha. Ova promjena naziva se pseudomelanoza, (a nastaje zbog spajanja /hemoglobina boja crvenih krvnih zrnaca/ sa sumporovodikom /koji se oslobađa u crijevima zbog početnih truležnih promjena/ u spoj sulfhemoglobin. Gruba pravilnost pojave pseudomenlanoza može upućivati na starost leša, jer se već nakon 1dana pojavi na desnoj strani trbuha, za 2dana na lijevoj, u gornjim dijelovima trbuha za 3dana, na prsima, vratu i glavi 4-6dana nakon smrti). (Kao konačni produkt truljenja nastaju truležni plinovi i truležna tekućina-transudat. Nakupljanjem ove tekućine u površinskom sloju kože dolazi do stvaranja plikova kože ispunjenih smrdljivom smeđezelenkastom mutnom tekućinom. Transudat se pojavljuje, osim u koži, i u unutrašnjim organima-posebno plućima odakle nerijetko u obliku pjenušavog

prljavosmeđecrvenog sadržaja izvire na usta i nos, što laici znaju tumačiti kao izraz krvarenja). Zbog stvaranja truležnih plinova volumen mrtvog tijela se poveća, koža šušti pri dodiru, trbušna stijenka je izrazito izbačena, vanjsko splovilo muškaraca balonirano, oči izbuljene, jezik povećan i izbačen iz usne šupljine i slično. (Ponekad velika količina truležnih plinova u crijevima neobduciranih14 leševa dovodi nerijetko do pucanja trbušne stijenke /grobari govore o eksplozijama na groblju/, do izbacivanja ploda iz materica zakopanih trudnih žena /što laici kod ponovnog iskopavanja objašnjavaju porodom žive zakopane trudne žene/. Također, ponekad se događa da se truležni plinovi razviju znatno jače u jednom prsištu ili dijelu trbušne šupljine, što može dovesti do djelomičnog ili potpunog okretanja leša u grobu. Izlazkom nastalih truležnih plinova iz leša te istjecanjem truležnog transudata gubi se ztuležni smrad kojeg zamjenjuje alatkasti miris koji neki uspoređuju s mirisom gnjilih jabuka. Tokom procesa gnjilenja-maceracije-dolazi nizom okcidacijskih procesa do krpičastog raspadanja

13 TRANSUDAT-transudacija-med.izlučivanje serozne tekućine (transudata) iz krvnih žila u okolno tkivo zbog poremećaja u cirkulaciji, povećanog tlaka u žilama itd.-SEROZAN-vodnjikav, sukrvičast, sličan sukrvici; koji sadrži ili izlučuje serum14 OBDUCIRATI-u sudskoj medicini; otvoriti i pregledati leš radi utvrđivanja uzroka smrti itd.AMELA-PRAVNA MEDICINA

tkiva). Truležne promjene zahvaćaju sva tkiva i organe, ali različitom brzinom i intenzitetom. Neka su tkiva otpornija i tokom procesa truljenja ostaju duže sačuvana i prepoznatljiva. Među mekim tkivima to su srce, krvne žile, ligamenti, posebno materica i prostata. Kosti, hrskavica, dlake i nokti ostaju najduže sačuvani. Proces truljenja rezultira raspadanjem te na kraju potpunim skeletiranjem. Leš odrasle osobe, zakopan u zemlji, skeletira najranije nakon 3-4god.ligamenti i hrskavice se raspadaju nakon 4-5god.,odmašćene nakon 5-10god. MumifikacijaAko se leš nalazi u struji suhog i toplog zraka, što se u našem podneblju viđa obično u ljetnim mjesecima kod leševa koji se nađu na tavanima, u dimnjacima ili grobnicama, dolazi do razvoja mumifikacije. (Navedeni uslovi pridonose tako brzom sušenju površinskih dijelova tijela leša da je onemogućen razvoj truležnih promjena. Mumifikacija koja nastaje neposredno nakon smrti

naziva primarnom, i ona je rjeđa od sekundarne koja se nadovezuje na početnu fazu truljenja). Leš koji je zahvaćen primarnom mumifikacijom u cjelosti je sačuvan, a za razliku od sekundarne bitno su mu sačuvane i dlake. (Prilikom nastanka sekundarne mumifikacije isušenje zaustavi truležne

promjene, pa nastala mumifikacija fiksira izgled leša u nekoj, manje ili više raspadnutoj fazi). Osnovna osobina mumifikacije je isušenje leša, tj.gubitak najvećeg dijela tjelesne tekućine, tako da leš izgubi i do 90% prvobitne težine. Izgled leša je karakterističan: koža je tamnosmeđe do crne boje, suha, tvrda i čvrsta, a izgled je sačuvan, što još godinama nakon smrti omogućuje identifikaciju. Proces mumifikacije traje različito dugo, tako da su opisani slučajevi potpune mumifikacije tijela odraslog čovjeka 17dana nakon smrti, a novorođenčeta već nakon 14dana. Međutim taj proces obično traje od 1/2god.do 1god.SaponifikacijaKada se leš nalazi u vlažnom mediju ili u vodi, uz djelomičan ili potpun manjak kisika, dolazi do razvoja procesa saponifikacije. Proces saponifikacije započinje u optimalnim uslovima nakon 1-2mjeseca, a iznimno 2-3sedmica nakon smrti. Saponifikacija napreduje od površine tijela u dubinu, dugotrajan je proces pa se misli da u vodi završava nakon 100-tinjak god.a kod leševa u zemlji još i kasnije. Sudskomedicinski predstavlja važan kasni znak smrti jer dugo vremena nakon završetka procesa omogućava identifikaciju, a s obzirom na stepen procesa barem približno govori o starosti leša.

AMELA-PRAVNA MEDICINA

ODREĐIVANJE VREMENA SMRTI

(Ako postoji i najmanja sumnja u nasilnu smrt, potrebno je, između ostalog, odrediti i tačno ili barem približno vrijeme smrti.)

Postoji veliki broj parametara pomoću kojih određuje vrijeme smrti, pa treba voditi računa da se koji od njih ne previdi, jer bi poslije bilo otežano ili čak onemogućeno određivanje smrti. Neke od radnji kao što je 1.mjerenje temperature treba provesti već na mjestu pronalasku leša, a pri tome i izmjeriti temperaturu okoline, dok za neke ima vremena to učiniti i poslije. Temperatura leša mjeri se rektalno. Temperatura okoline mjeri se uvijek uz leš, bez obzira nalazi li se u prostoriji ili na otvorenom prostoru. Ako je leš pokriven temperatura se mjeri ispod pokrivača.Ako je od trenutka smrti prošlo malo vremena moguće je izvršiti pokus o 2.električnoj provodljivosti mišića ili pokus mehaničke mišićne podražljivosti, što se izvodi udarcem nekog predmeta (drvenog ili metalnog štapa) po mišiću natkoljenice ili nadlaktice, pa će se, čak do 6 sati nakon smrti, na mjestu udarca pojaviti jasno izbočenje mišića, kosičastog oblika.3.Reakcija zjenica (pupila) jedan je od mogućih pokusa, a izvodi se ukapavanjem nekog sredstva koje dovodi do širenja ili sužavanja zjenica, pa se prati postoji li na zjenici očekivan odgovor. Ovakav pokus može biti pozitivan do 4sata nakon smrti.4.Istiskivanje mrtvačkih pjega, u početku njihova stvaranja već laganim pritiskom prsta može nestati mrtvačka pjega. Ako to ne uspije, treba pokušati jakim pritiskom prsta, a ako ni to ne uspije, tada nekim tupo-tvrdim predmetom.

Znakovi na osnovu kojih je moguće odrediti vrijeme proteklo od smrti trojaki su:1.znakovi na lešu,2.znakovi na okolici leša, koji su u vezi s njim i3.znakovi koji nemaju veze s lešom.

ZNAKOVI NA LEŠUOdređivanje vremena rane smrti

1) 4-8h nakon smrti mehanička podražljivost mišića udarcem2) 1-8h nakon smrti električna podražljivost mišića3) 1-2h električna podražljivost srca4) 1h pa nadalje sušenje rožnica sa zamućenjem5) Do 4h reakcija pupila na hemijski podražaj6) Do 30h podražljivost žlijezda znojnica na injekciju adrenalina7) Do 2h (nesigurno) podražljivost mišića dizača dlaka na histamin-hlorid8) 36-48h treperenje trepetiljka respiratornog trakta9) 10-83h nalaz živih spermija

HLAĐENJE

AMELA-PRAVNA MEDICINA

1) Smanjenjem temperature za 1°C/1h (0,5-1,5°C) mjerenjem temperature u rektumu izjednačuje se temperatura tijela sa temperaturom okolinom (18-20°C).

MRTVAČKE PJEGE-MP1) 30minuta jasno uočljiva pojava MP2) 2h pjege konfluiraju3) Do 6h MP pomične4) 6-12h MP djelomično pomične5) 12h pa nadalje MP fiksirane6) Do 20h MP se mogu istisnuti7) Do 36h MP se mogu istisnuti tvrdim predmetom

MRTVAČKA UKOČENOST-MU1) 30min do 2-4h početak pojave ukočenosti (obično na zglobu čeljusti)2) Na skeletnoj muskulaturi nakon 2h3) 6 do 9-12h MU potpuno izražena4) Oko 24-30h ovisno o temperaturi ukočenost se spontano prekida (48-72h)5) 7-8h nakon nasilnog prekidanja ponovno se pojavi ukočenost

Određivanje vremena kasne smrtiTRULJENJE

1) Zbog velike ovisnosti o temperaturi, kao i zbog različite količine bakterija u tijelu, ne predstavlja siguran način, pa se može samo uopćeno zaključiti da nastupe:-na zraku za 1 sedmicu-u vodi za 2 sedmice-u grobu za 8 sedmica (Casperovo pravilo)

PSEUDOMELANOZA1) Desni donji dio trbuga nakon 1 dana2) Lijevi donji dio trbuha nakon 2 dana3) Gornji dijelovi trbuha nakon 3 dana4) Na prsima, glavi i vratu za 4-6 dana

UGRIZI ŽIVOTINJE

AMELA-PRAVNA MEDICINA

1) posebno je važno djelovanje muha, pa vrijedi pravilo:-crvi muha rastu po danu 1mm (0,5-2mm)-larve nastaju nakon 8-12dana što ovisi o temperaturi i vrsti muha

MUMIFIKACIJA1) Nastaje u vremenu 2-3 sedmice do 1god., ovisno o temperaturi. Postoji i

djelomična mumifikacija

SAPONIFIKACIJA1) Za razvoj treba 6 sedmica-1god., a ovisi o mjestu ležanja leša. Obično nastaje

nakon pola godine potpuno izražena na licu, a djelomično na ostalim dijelovima tijela. Nakon godinu dana izražena je na čitavom tijelu.

SKELETIRANJE1) U grobu nakon najmanje 3-4 godine2) Uz djelovanje životinja (muha) može nastati od 14-40 dana ili kasnije nakon

smrti

LEŠ U ZEMLJI

1) Nestajanje mekih tkiva najmanje 3-5 godina nakon smrti2) Nestajanje hrskavice i tetiva 5 i više godina nakon smrti3) Potpuna skeletiranja vide se 7-10 godina nakon smrti

NEUKOPAN LEŠ

1) Nestajanje mekih tkiva nakon 1 godine2) Nestajanje otpornijih tkiva (vezivo, hrskavice, tetive) nakon 2 godine. Kosti su

teške i masne još nakon 2-3 godine3) Kosti postaju krhke i raspadaju se nakon 10-15 godina

LEŠ U VODI

1) Koža pralja na jagodicama prstiju nakon nekoliko sati2) Na dlanovima nakon 1-2 dana3) Epitel se odiže nakon 5-8 dana4) Potpuno odignut epitel s noktima nakon 2-6 sedmica5) Skidanje kože u obliku rukavice 2-3 sedmice6) Rast algi na licu (ljeti) već nakon 2 dana7) A zimi nakon 1,5-2 mjeseca

AMELA-PRAVNA MEDICINA

8) Rast algi na truplu nakon 1 mjesec ljeti, odnosno nakon 2-3 mjeseca zimi9) Tragovi mrava od prvog dana dalje10) Jajašca muha nakon nekoliko sati11) Prve ličinke izlegu se već nakon 10-24 sata

Ličinke prelaze u kukuljce nakon 10-14 danaNova generacija muha nakon 1-4 sedmice.

ZNAKOVI U OKOLINI LEŠA

1) Pokrivenost leša snijegom ili topljenjem snijega zbog topline leša2) Nalaz suhog ili mokrog tla ispod leša nakon kiše3) Etiolizacija trave i lišća ispod leša nakon 3-8 dana (gubitak hlorofila iz lišća)4) Prorastanje biljaka kroz odjeću

ZNAKOVI KOJI NEMAJU VEZE S LEŠOM

1) Zadnji neotrgnuti list kalendara2) Napisi u dnevniku ili rokovniku3) Nalaz prašine na namještaju4) Zaustavljeni sat5) Neispražnjen poštanski sandučić i slično.

AMELA-PRAVNA MEDICINA