Kvartna teorija - Cekate · Kvartna teorija Plesom do užitka i zdravlja LOKALNI IZBORI 2009. izborna faktografija, pregled i novosti Vodicˇ za poboljšanje okoliša na Staroj Trešnjevci

Kvartna teorija

Plesom do užitka i zdravlja

LOKALNI IZBORI 2009.izborna faktografija, pregled i novosti

Vodič za poboljšanje okoliša na Staroj TrešnjevciCEKATE PREDSTAVLJA:Odjel za sociokulturološke projekte

9 7 7 1 8 4 6 5 0 3 0 0 0

ISSN 1846-503X

b r o j 7 • p r o l j e ć e 2 0 0 9 . • b e s p l a t n o k v a r t o v s k o g l a s i l o

Glas Trešnjevke, proljeće 092

Zagrebački tramvajci proslavljaju Prvi maj 1927. Fotografija snimljena na uglu Ozaljske i Selske ceste.

Otvorena kola s konjskim pogonom pred tramvajskim spremištem na Savskoj cesti između 1891. i 1900.

Prva domaća tvornica vrpca i čipaka “Lacet” na Savskoj cesti 52, oko 1927. godine

Glas Trešnjevke, proljeće 09 3

4 Projekt za kojim žudimoPoboljšanje okoliša na Staroj Trešnjevci

7 Lokalni izbori 2009.

19 Udruge u susjedstvuInvalidi rada

21 Ljudi koji žive TrešnjevkuVišnja Fortuna - skrb, briga i socijalna osvještenost

23 Znanstveni pristupKvartna teorija

26 Kulturne kronike

30 Glas narodaŠto očekujemo od lokalnih izbora 2009.?

33 CEKATE predstavljaOdjel za sociokulturološke projekte

35 In corpore sano...Plesom do zdravlja

38 Ime moje ulice39 Kolumna“Ljudi s ljudskim licem”

40 Od placa do stola41 Poznati stanarHrvoje Šalković: pisac i globtroter

44 Događanja za neumorne

Uskrsni blagdani su iza nas i već smo dobrano zašli u Proljeće. Proslavite početak novog ciklusa Prirode odlaskom na piknik sa svojim najdražima − ne zaboravite roštilj ili košaru s hranom i bocom vina prekrivenu neizostav-nim kariranim uzorkom. Zamijenite izlazak u shoping centar šetnjom po

Trešnjevačkom placu ili pođite bezbrižno lješkariti na proljetnom suncu Jarunskog jezera. U nadi da sveprisutna ekonomska recesija nije zahvatila i vaš duh, želim vam da bez zadrške uživate u stvarima koje su zaista važne.

Ne mogu a da ne primijetim stanovitu analogiju prijespomenutog s početkom novog četverogodišnjeg ciklusa u političkom životu našega kvarta koji će započeti lokal-nim izborima. Vjerujem da ćete i razumom i srcem prosuđivati političke kandidate i njihove programe ali želim vas zamoliti za nešto također veoma bitno: razmislite

o vlastitom programu za svoj kvart, grad, sebe, svoje bližnje, svoje sugrađane… jer naš svijet jest onakav kakvim ga sami oblikujemo.

Danijela RajkovićGlavna urednica

Sadržaj


Projekt za kojim žudimo

Posljednjih nekoliko godina Gradski zavod za prostorno uređenje angažiran je uglavnom na raz-vojnim projektima koji su dobrim dijelom inicirani poduzetničkom aspiracijama. Ovaj projekt ulogu Zavoda i Gradskog ureda nastoji tražiti u povezivan-ju s četvrtima i uvažavanju potreba građana.

JAVNI STANDARD TREŠNJEVKE − TOČKE URBANITETA NA TREŠNJEVCI

Analize pokazuju da je četvrt Trešnjevka u povolj-nijoj situaciji u gradu s obzirom na osnovni društveni standard (predškolski odgoj, osmogodišnje škole), što je rezultat naslijeđene situacije i nekadašnje bri-ge o socijalnom standardu Trešnjevke.

Južni dio četvrti planiran 60-ih godina prošlog stoljeća (funkcionalistički grad) povoljan je s obzirom na standard i dostupnost javnih zelenih površina.

Nepovoljna je situacija u starijem dijelu četvrti s obzirom na javne zelene površine, posebno u zo-nama intenzivne transformacije niske stambene zgradnje u visoku. Potpuno je deficitarna ponuda la-ko dostupnih manjih zelenih površina – nužnih za

Sadržaj ovog projekta ponešto odudara od ustalje-ne urbanističke prakse i nije formalni dokument, nije dakle ni „UPU“ ni „DPU“ ni „GUP“, već predstavl-ja dobro polazište za investiranje javnog i privatnog novca u poboljšanje kvarta, odnosno u poboljšanje životnog okoliša građana u okviru javnih prostora Stare Trešnjevke. Aktualna urbanistička praksa, kao i ona gradskih institucija i privatnih urbanističkih tvrt-ki bavi se dokumentima koji u pravilu odgovaraju na poduzetničke/korporacijske aspiracije, a vrlo malo ili nikako se ne referiraju na potrebe građana.

Ne postoje elaborirani programi u formi urbanističkih dokumenata za kvartove gdje se više ne gradi ili gdje treba sanirati i rehabilitirati neku si-tuaciju te gdje treba nešto ponuditi građanima bez nužno nove gradnje.

Ovaj se dokument nastoji baviti upravo poboljšanjem okoliša ne baveći se regulacijama nove gradnje na Trešnjevci. S time da poboljšanje okoliša bitno utječe i na poduzetnički interes u kvar-tu, na rehabilitaciju postojećih tvrtki (posebno malih obrtnika) i dolazak novih.

Poboljšanje okoliša na Staroj TrešnjevciPripremila Danijela Rajković

Slažete li se s niže navedenim primjedbama građana iz projektnog istraživanja? I mi, no koliko glasni moramo biti da bi bili uvaženi?

• nedovoljan broj zelenih površina, naročito uspoređen s izgrađenim površinama• loše održavanje zelenih površina• zapuštenost naselja• nedostatak dječjih sadržaja• neprimjerena opremljenost parkovnih površina za djecu (dječjim igračkama i pomagalima)• neprimjerena opremljenost parkovnih površina sadržajima za sjedenje i boravljenje• neprimjereno korištenje parkovnih površina od strane pasa te prijedlozi da se zelene površine podijele

na one za šetnju pasa i na one za ljude (djecu)• loše regulirano parkiranje (posebno na pločnicima)• nedostatak parkirališnih površina• nedostatak javnih wc-a• nedostatak prostorija za okupljanje starijih građana• potreba rušenja i uređivanja zapuštenih zgrada i ambijenata• nedostatak fontana (i spomenika, rijetko!)• nedostatak manjih trgovina u kvartu

Autori projekta, arhitekt i ugledni zagrebački urbanist Borislav Doklestić sa suradnicom arh. Jasminom Sirovec - Vanić nude novu i kvalitetnu urbanu sliku Stare Trešnjevke po mjeri njezinih stanovnika – a kvalitetan okoliš je i zdrav okoliš...



različite instalacije i građevine željeznice, Samobor-ski kolodvor/željezničke radionice ili Svilara – bubara.

Uklapanje povijesnih regulacija i mjesta u no-ve (komercijalnije?) programe – takvim programima nastoji se konkurirati diktatu nove gustoće, rušenja i kompletne preobrazbe (profit je i u zadržavanju me-morije mjesta).

Namjera je u projekt uključiti različite profi-le stručnjaka i predstavnike stanovnika četvrti te moguće investitore. Projekt zahtijeva stručnu i or-ganizacijsku pripremu, „urbanizam mjera“ (npr. „Agencija za trešnjevačku baštinu“) i drukčiji odnos prema trešnjevačkom naslijeđu.

REHABILITACIJA STARIH REGULACIJA I PROJEKATAProjekt predlaže očuvanje i intervencije na sta-

rim trešnjevačkim regulacijama nastalima za soci-jalnu gradnju. Tipično je za te kvartove da je to da-nas teritorij s vrlo kvalitetnim zelenim fondom, ali još uvijek vrlo niskim standardom stanovanja – pro-jekt predlaže rehabilitaciju tih kvartova i nužne pro-gramske intervencije (točkasti javni sadržaji i atrak-cije) koje će ih “otkriti” stanovnicima Trešnjevke, i ne samo njima.

kvalitetan životni okoliš, posebno za starije osobe i dječju dob.

Postojeći drvoredi se devastiraju novim interpo-lacijama (najnoviji primjer Petratičeva ulica!), a ne sade se novi. Takvo stanje je negativno ocijenjeno i u sociološkom istraživanju.

Istraživane su točke povremenog ili dnevnog inte-resa stanovnika Trešnjevke, a koje nisu nužno veza-ne uz užu stambenu četvrt i dnevni ciklus potreba.

To su mogući generatori nove mreže (grad kao mjesto susreta), povezano s privlačnošću prostora do-brim urbanističkim dizajnom i urbanim pejzažem.

POSTOJEĆE STANJE Danas je to teritorij integriran u uže gradsko

područje koje privlači značajan interes poduzetni-ka – to je teritorij koji prolazi bitnu transformaciju. Na parcelama i ulicama obiteljskog načina gradnje nastaju višestambeni visoki objekti bez adekvatnog povećanja javnog standarda. Ulična mreža se ne širi, nema novih trgova, nema novih parkova, soci-jalni standard nije bitno poboljšan. Prostor današnje Stare Trešnjevke devastiran je legitimnom i besprav-nom izgradnjom, s nedostatnom infrastrukturom. Ulice su bez urbane opreme i ne omogućavaju kon-tinuirano kretanje pješaka niti ikakva događanja.

• nedostatne su zelene površine, ako i postoje, devastirane su ili su prostor za parking.

• unutar kvarta ne postoje sadržaji koji bi omogućavali veću socijalizaciju.

• noćna slika mogućih aktivnosti ne postoji.• nova gradnja je gotovo isključivo orijentirana

na stanovanje tako da se formiraju čitavi monofunk-cijski kvartovi bez ikakvih pratećih sadržaja.

• ponuda i ulični standard sve je niži, ulica se prilagođuje isključivo automobilskom prometu, ga-se se lokali uz glavne gradske ulice.

1. PROJEKT „REMEMORIZACIJE“• obnova građevina starih regulacija• uređenje javnih površina uz povijesna mjesta

(unutar starih regulacija)• istraživanje novih programa koji bi reafirmirali

stare trešnjevčke regulacije i povijesna mjesta• umrežavanje „trešnjevačke povijesti“ u atrakci-

je na TrešnjevciTrešnjevka gubi svoj identitet, pa projekt istražuje

nove programe koji bi reafirmirali stare trešnjevčke regulacije i povijesna mjesta kao što su Pongračevo i Istarsko naselje, Prva hrvatska štedionica – javni prostori, Trasa Samoborca – željeznički kolodvor i

SAMOBORČEKOVA TRASA uskotračne prigradske željeznice koja više nije u funkciji.

Riječ je o rehabilitaciji koridora koji je danas zapušten i napadnut raznim nelegalnim gradnja-ma. (Rekonstrukcija prigradske željeznice i veza s gradićem Samoborom nedaleko Zagreba osmišljava se u koridoru željeznice normalnog kolosjeka koji je u funkciji – sjeverno od kvarta Trešnjevke.) Predlaže se čitav niz programa za zeleni koridor, od onih neizgrađenih – šetnica, biciklističkih staza, rekreaci-ja na otvorenome pa do animiranja koridora izgrad-njom paviljona – kafića i sl.



MODERNA NA TREŠNJEVCIUz stare regulacije naselja na Trešnjevci su i

kvalitetni primjeri zagrebačke moderne, koji su u registru zaštićenih arhitektonskih sklopova, ali ne-dovoljno istaknuti u živoj slici četvrti. Predlaže se naglašavanje tih građevina na urbanoj sceni – ras-vjetom, adekvatnim uređenjem okolnog terena.

2. POBOLJŠANJE SLIKE ULICE – REDIZAJN I ANIMACIJA Ulice su (čak i nove rekonstrukcije – Nova cesta)

prilagođene isključivo automobilu.U programu obnove trešnjevačkih ulica korišteno

je 12 ključnih kriterija* za kvalitet urbanog prostora.

Pretpostavka je da će se vraćanjem pješačkih atrak-cija i poboljšanjem slike ulice vratiti i aktivnosti u ulične lokale i poboljšati opći vizualni standard kvarta. Poboljšanje javnog prostora (ulice) generira poboljšanje privatnog (kuća, lokala).

Poseban je problem proširenje kolnika nauštrb već postojećih parkova uz prugu i na bivšoj trasi Samoborčeka (projekt Šarengradske kao brze ceste i projekt produljene Kranjčevićeve). Ovim se projek-tom predlaže korištenje Savske i Andrašecove ulice kao para ulica od kojih svaka prima ograničen broj prometnih trakova (po dva) – Savska u smjeru grada, a Andrašecova u smjeru izlaza iz grada (prometno,

to je kapacitet „brze“ prometnice, ali uz značajnu ko-rekciju ponuđenim sadržajima). Ostatak koridora bi se koristio za linearni park uz prugu u Andrašecovoj, a za pješake i javni promet u Savskoj.

3. OTKUP ZEMLJIŠTA ZA MINIMALNI STANDARD JAVNOG ZELENILA U ČETVRTI

Na dijelovima Trešnjevke koji su kartiranjem jav-nih zelenih površina (katastar zelenila) i ispitivan-jima stanovnika prepoznati kao stambeni kvartovi s deficitarnom ponudom javnih zelenih površina, predlaže se otkup (ili zamjena za gradsko zemljište) svake, makar minimalne čestice koja se na taj način prenamjenjuje iz izgradive u neizgradivu površinu i uređuje za boravak djece i starijih osoba na otvore-nom.

4. USKLAĐIVANJE GRADSKIH PROGRAMA I PROGRAMA ZA TREŠNJEVKU

Trešnjevački plac, stadion NK Zagreb, kompleks oko Doma sportova, zeleni dijelovi grada uz park Ciglenice neki su od gradskih sadržaja na Trešnjevci koji ne služe samo stanovnicima Trešnjevke. Istra- živanja (ne samo na ovom projektu) ukazala su na nužnost dogovaranja i sa stanovnicima kvarta oko programa takvih sadržaja, a posebno je važno raz-vojem projek(a)ta „umrežavanje“ tih prostora u ur-bana događanja Trešnjevke.

U programu obnove starotrešnjevačkih ulica korišteno je 12 KLJUČNIH KRITERIJA za kvalitetu urbanog prostora • zaštita pješaka od kolnog prometa i prometnih

nezgoda • osjećaj sigurnosti / preklapanje funkcija noću i

danju / dobra rasvjeta• zaštita od neugoda / buke / vrućine / zime / vjetra

/ zagađenja...• mogućnost neometane ugodne šetnje – hodanja /

neometan pristup za sve / hodanje bez prepreka / interesantan okoliš – arhitektura / zelenilo

• pogodnosti za „stati“ / efekt ruba / atraktivna zona / atraktivan detalj

• pogodnosti za „sjesti“ / pogled, sjena / sunce / lju-di / dobra mjesta za sjesti

• atraktivni pogledi / dobra rasvjeta noću• mogućnost razgovora i čitanja / zaštita – smanjen-

je buke• mjesta za igru i tjelesnu aktivnost • mjerilo – kuće i prostori dizajnirani prema ljuds-

kom mjerilu• mogućnost korištenja pozitivnih aspekata klimata

/ sunce / sjena / toplina / svježina• pozitivna osjetilna iskustva / dobar dizajn / dobar

materijal / lijepi pogledi / drveće / ukrasna vege-tacija / voda


kampanje zvučati drugačije. Možda će biti skrom-nije, s manje jumbo plakata i spotova, a i programi koji će se nuditi morali bi biti niskobudžetni. Priče o pelješkom mostu više ne mogu nikoga obmanuti jer je svima jasno da car već dulje vrijeme paradira gol. Stoga se od kandidatkinja i kandidata očekuje puno mašte u kreiranju programa tipa «platiš dva − dobiješ tri». U zakonu stoji da se “Izborna promidžba financira iz sredstava političke stranke koja predlaže listu za izbor članova predstavničkih tijela i iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba odnosno iz sredstava nezavisnih kandidata za izbor članova predstavničkih tijela te iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.Kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba izbornu promidžbu financiraju iz sredstava političke stranke

Ovi su izbori po mnogočemu specifični: premda se još službeno nije oglasio startni pucanj, već sada se nagađa da će na ovim izborima više nego ikad biti nezavisnih kandidata, tzv. slobodnih strijelaca iza kojih ne stoji niti jedna stranačka mašinerija, građani će izravno zaokruživati predstavnike izvršne vlasti, na listama se očekuje više kandidat-kinja, sukladno novoj zakonskoj regulativi o jedna-kosti spolova.

Ove godine se po prvi put u Hrvatskoj održavaju iz-ravni izbori za gradonačelnike, župane i načelnike, što znači da će se kandidati za gradonačelnike predstaviti kao pojedinci i od građana tražiti povje-renje i glas.

Također, ovo su i prvi izbori koji se odvijaju u si-vijoj gospodarskoj situaciji, pa se očekuje da će i

Lokalni izbori

Pred nama su izbori; ove godine oni lokalni za grad i gradske četvrti. Kao i prije četiri godine, treće nedjelje mjeseca svibnja građani će birati program i ljude od kojih očekuju najviše i najbolje.

pripremile: Vesna Rems i Danijela Rajković

2009.

Izbori 2009.


Izbori 2009.

predviđeno je osnivanje gradskih četvrti i mjesnih odbora.

Imate li oko zgrade dovoljno parkirališnih mjesta? Morate ih plaćati? Hoće li na slobodnoj površini niknuti dječje igralište, park ili zgrada? A zelenilo? Ima li dovoljno klupa za odmor, koševa za smeće?

Treba li spriječiti utrke po ulicama ko-je vode prema školi ležećim policajcima? Ima li dovoljno dječjih vrtića? Možda nedosta-je ambulanta? Rade li komunalni redari do-bro svoj posao ili kućni ljubimci neodgovornih sugrađana neometano obilježavaju prostor u parku u kojem se igraju djeca?

Na sva ova i još niz drugih pitanja građani mogu utje-cati, ali nažalost, zbog ne-dostatka političke kulture,

demokratske tradicije, i posvemašnjeg uvjerenja da su oni koji o tim problemima odlučuju gluha uha, građani se nevoljko angažiraju. Porazan je poda-tak da je broj onih koji izlazi na izbore iz godine u godinu sve manji, a na posljednjim je izborima ta brojka pala na čak zabrinjavajućih 40%.

Gradske četvrtiNekada se zvalo upravljanje iz baze, danas decen-tralizacija, ali u suštini se radi o tome da građani sami odlučuju što je bitno i hitno i inicijatori su aktivnosti u svojem kvartu.

Mjesni odboriU sljedeće četiri godine trebali bi s radom započeti i Mjesni odbori što je također predviđeno Statu-tom grada još 2001. godine ali do danas još nije zaživjelo u praksi. Time bi se gradska četvrt razdi-jelila na više mjesnih odbora (slično nekadašnjim mjesnim zajednicama), te bi se mjesto odlučivanja preselilo na još «nižu razinu», u manja naselja unutar gradskih četvrti u kojima opet građani mogu imati svoje specifične potrebe.

koja ih predlaže odnosno iz vlastitih sredstava i iz darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.Zabranjeno je primanje donacija iz anonimnih izvora”, a pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvarit će političke stranke i nositelji nezavisnih listi koji na izborima dobiju najman-je jednog člana predstavničkog tijela odnosno kandidati za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba koji na izbo-rima dobiju najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Unatoč neimaštini, gradska je upra-va odriješila kesu i za 2009. godi-nu od ukupnih proračunskih prihoda za financiranje mjesne samouprave odlučila izdvojiti 66,5% više novca nego u 2008. godini. Za razli-ku od 2008. kada se za lokalnu upravu izdvajalo 3 posto od gradskog proračuna, u 2009. izdvojit će se čak 5 posto. I dok oporba optužuje Bandića da se služi predizbornim trikovima i potkupljuje birače, iz gradskih četvrti poručuju da se izdvajanja za mjesnu samoupravu nisu povećala od 2005. go-dine i da se sav novac potroši na male komunalne akcije, a realizacija programa i planova po zahtjevi-ma građana i vijećnika, zbog nedostatka sredstava, kronično su na čekanju.

Zbog nedostatka novca u lokalnoj samoupravi kasni i formiranje Mjesnih odbora, a što se planira nado-knaditi u narednom četvorogodišnjem razdoblju. U svakom slučaju, financijsko jačanje lokalne zajed-nice vodi decentralizaciji, što ujedno znači i demo-kratizaciju javne uprave.

Lokalna samoupravaVođeni idejom da problem jedne sredine nitko ne poznaje bolje od onih koji u njoj žive i izravno su njime pogođeni, gradskim Statutom iz 2001. godine


Izbori 2009.

Prostori mjesnih samouprava

Tijekom drugog mandata Vijeće je završilo program obnove, dovršetka i sanacije prostora mjesnih samou-prava, od Društvenih domova na Knežiji i Prečkom, objekta Horvati-Srednjaci te uređenje prostora mjesnih samouprava Gajevo, Jarun i Vrbani. U svih šest prostora budući mjesni odbori imat će kvalitetne uvjete za rad i djelovanje. Također suradnja sa svim korisnicima – udrugama, udruženjima i ustanovama u razvoju društvenih programa i aktivnosti dodatno je unaprijeđena kvalitetnim prostorima.

Pojačano održavanje cesta, prometnica i nogostupa

Uređenjem i obnovom prometnica po naseljima, posebno onih koje su stare preko tridesetak godina, Vijeće je uredilo mnoge ulice, npr.Vincenta iz Kastva, Hećimovićeva, Majstora Radonje i Radovana, Braće Domany, Jarunska obala, Martina Pušteka, Albaharijeva, Tina Ujevića, Knežija, Baranovićeva, Tijardovićeva, Štefanićeva i mnoge druge te nogostupe, npr. Travanjska, Srpanjska, dijelovi Rudeške ceste, Paljetkove, Sla-venskoga, Dobronićeva, Haendelova, Omiška, Jaroslava Šidaka i dr.

Igrališta

Uređena su gotovo sva igrališta dječjih vrtića na cijelom područu četvrti. Dječji vrtići dobili su nove mo-derne dječje sprave s antitraumatskim podlogama u dvorištima.

Također, radi zaštite objekata izgrađeno je pet ograda, a preostali objekti dobivaju nove moderne ogra-de tijekom 2009. Dječja igrališta po naseljima te javna igrališta uređujemo kompletnom rekonstrukcijom postavljajući moderne sprave s gumenim antitraumatskim podlogama, npr. Štrbanova, Park Srednjaci, Maj-stora Radovana, Gredice, Braće Domany, Macanovića, Heruca, Poljana J. Andrasssyja, Jarnovićeva, Park Slavenskoga-Tijardovićeva, Rujanska, Ožujska i dr. Postavljanjem novih golova i košarkaških tabli vodimo brigu o sportskim igralištima škola.

Zelene površine i parkovi

Uređenje zelenih površina i parkova izuzetno je važno u urbaniziranim sredinama kao što su nasel-ja u četvrti. Radi se o sanacijama staza, platoa, postavljanjem klupa i košarica za smeće, hortikulturalnim uređenjem zelenih površina i dr.

Javna rasvjeta

Nakon izgradnje javne rasvjete u dječjim vrtićima i školama u prethodnom razdoblju, javna rasvjeta je do-punjavana u parkovima i ulicama, npr. Grge Novaka, Konjička, Jarnovićeva, Sibeliusova park, Park Majstora Radovana, potok Vrapčak.

Također, Vijeće je u suradnji s gradskim uredima (Poglavarstvo) i trgovačkim društvima (ZG Holding) po-taknulo uređenje potoka, izgradnju DV Jarun, proširenje treće trake na Zagrebačkoj aveniji, dogradnju OŠ Josipa Račića i Matije Gupca.

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jugje u razdoblju od 2005. do 2008. putem Plana malih komunalnih akcija

pokrenulo i realiziralo veći broj akcija (oko 250) u vrijednosti oko 36.661.826,00 kuna. Donosimo pregled ostvarenih aktivnosti koje su

unaprijedile kvalitetu života u ovoj četvrti.


Izbori 2009.

Područje gradske četvrti Trešnjevka jug prostire se na površini nešto manjoj od 10 četvornih kilometa-ra. Sa sjeverozapada je omeđena gradskom četvrti Stenjevec, Trnjem na istoku i Trešnjevkom sjever sa sjeverne strane. Sjevernu granicu čini nekadašnja Ljubljanska, danas Zagrebačka avenija, južna gra-nica vijuga tokom rijeke Save, a na istoku završava duž Savske ceste.U četvrti se nalazi nekoliko starih sela Horvati i Jarun, ali većina stanovnika živi u visokourbanizira-nima naseljima, kao što su Knežija, Srednjaci, Gre-dice, Gajevo, Jarun, Vrbani i Prečko.

Gradska četvrt osniva se za područje koje predstav-lja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.Vijeće gradske četvrti Trešnjevka jug konstituirano je 8. 6. 2005. i broji 19 članova.Vijeće je oblik mjesne samouprave u Gradu Zagre-bu putem koje građani sudjeluju u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga i lokalnim poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. Sjedište Vijeća je na adresi Park Stara Trešnjevka 2, a poželite li ih kontaktirati, nazovite 65 85759.

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA JUG

56

3


Izbori 2009.

U četvrti se nalazi i jezero Jarun, omiljeno odredište Zagrepčana, pa se ponekad cijelo područje (osim Knežije i Prečkog) naziva Jarun.Gradska četvrt Trešnjevka jug jedna je od najvećih gradskih četvrti grada Zagreba, a nastala je od dije-la nekadašnje općine Trešnjevka. Broji 67.162 sta-novnika prema posljednjem popisu iz 2001. Oko 80% stanovnika živi u zgradama, a oko 20% u obiteljskim kućama. Prosječna dob stanovnika je 39,8 godina (također prema popisu iz 2001., a da-nas bi bilo za očekivati da se nešto postarala). Broji oko 25 tisuća kućanstava i 27 tisuća stanova.

MJESNI ODBORI1. GAJEVO2. HORVATI-SREDNJACI3. JARUN4. KNEŽIJA5. PREČKO6. VRBANI

12

4


Izbori 2009.

GT: Jedno se razdoblje privodi kraju; kako biste ga opisali?U ovom razdoblju drugog mandata postojanja gradskih četvrti i Vijeća udvostručili smo naše mogućnosti

direktnog rješavanja potreba građana putem plana MKA (malih komunalnih akcija). Građani su to prepoznali pa što smo više odrađivali i rješavali, to su građani tražili više jer su o tome više imali saznanja. Postali smo poznati kao oni koji rješavaju probleme. Također, naše mogućnosti ocjenjivanja i utjecanja na rad gradskih ureda i gradskih trgovačkih društava unaprijedili su kvalitetu življenja u četvrti. Planski predviđamo potrebe, a probleme nastojimo dobrom suradnjom bolje rješavati.GT: Da li su ovlasti Predsjednika Vijeća gradske četvrti dovoljne za rješavanje svih zadataka koji se postavljaju pred tu osobu?

Propisane ovlasti nisu dovoljne, ali snalaženjem na razne načine i korektnim odnosom prema svima može se puno obaviti. Vjerujem kako se puno može napraviti bez obzira na ograničene resurse, prije svega financi-je, materijalne i druge. Jedino je vrijeme koje uvijek nedostaje, ali timskim radom i ono se nekako izregulira.GT: Da li i nadalje osjećate istu motivaciju i entuzijazam za obnavljanje dužnosti Predsjednika Vijeća gradske četvrti? Namjeravate li se ponovno kandidirati?

Nakon dva mandata, a u prvom smo počeli gotovo od nule, došli smo u zadnjih nekoliko godina na onu razinu koja je osnova kvalitetnog djelovanja. Zagovornik sam sustava i organizacije za koju su potrebne godine rada, učenja i dokazivanja kako bismo mogli ostvarivati što bolje i veće rezultate. Moja motivaci-ja i entuzijazam sada su i veći: postavili smo sustav i organizaciju koju, u izborima 2009., nadograđujemo uvođenjem mjesnih odbora . GT: Kako ocjenjujete upoznatost građana s vašim radom i da li dosadašnju razinu ostvarene komunikacije s građanstvom nalazite zadovoljavajućom?

Građani su sada puno upoznatiji s našim radom, a dnevnom komunikacijom nastojimo biti na usluzi kako direktnim rješavanjem tako i savjetom i upućivanjem načina rješavanja.GT: S obzirom na niz pitanja koja je u jednoj četvrti svakodnevno potrebno rješavati očekuje se podrška stanovnika iste. Mislite li da su građani Trešnjevke jug/sjever dovoljno aktivni i da pridonose prosperitetu svoje sredine?

Građani će biti aktivni koliko sami imaju želje i koliko im se pružaju mogućnosti uključenja u aktivnosti. Vjerujem kako će se izborima za mjesne odbore, a imamo iskustva nekadašnjih mjesnih zajednica, usposta-viti sustav koji će poticati što više građana u aktivnostima civilnog društva i razvoju lokalne zajednice.GT: Što vam je u radu predstavljalo najveći problem?

Najveći problem jest nemogućnost dovoljno brzog rješavanja i zadovoljavanja nekih potreba, npr. izgrad-nja društvenih objekata. S jedne strane rješavanje papirologije, projektnih dokumentacija te imovinsko prav-nih pitanja, što najčešće uzme dvostruko više vremena od same izgradnje. Naravno, problem je i nedostatak financijskih sredstava zbog izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave kojim Grad Zagreb godišnje ima manje oko 1 milijardu kuna, što svakako utječe i na nemogućnost realizacije onih projekata ko-je traže građani.GT: Na koja ste ostvarenja Vijeća gradske četvrti u proteklom razdoblju najviše ponosni?

Može se reći kako smo sada učvrstili našu “poziciju” u smislu mogućnosti samostalnog rješavanja više različitih stvari nego u ranijem razdoblju. Pobrinuli smo se da možemo odrađivati mnoge male komunalne akcije. Prostori mjesnih samouprava dani su na upravljenje Vijećima te tako možemo još više unaprijediti društveni život suradnjom s različitim udrugama, udruženjima, i to provođenjem različitih programa, npr. Sport za sve; Savjetovalište u zajednici, te različite kulturne programe.GT: Koji su vaši strateški planovi?

Strateški ciljevi odnose se na one potrebe građana koje će olakšati i poboljšati život u četvrti. Neke od potreba su: škola i vrtić u Vrbanima 3, škola Horvati, Dom umirovljenika, Policijska postaja, spoj tramvajske pruge Remiza-Horvaćanska uz potok Črnomerec, most Jarun i dr.GT: Što biste poručili građanima Trešnjevke?

Zajedničkim radom i suradnjom doista možemo poboljšati život u lokalnoj zajednici u kojoj živimo. Pot-rebna je volja, upornost i rad.

10 pitanjaza Predsjednika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Sašu Molana


Izbori 2009.

Moja vizija gradske četvrti

Utrenucima kada se smanji intenzitet posla i obaveza, volim si dopustiti mali bijeg u idealnu sliku našega kvarta (nekako, uvijek je tu u pozadini i Armstron-gova pjesma It’s a wonderful world)... Ta slika ima

mnogo zelenih dijelova - parkova i vrtova s fontanama i zanimljivim skulpturama, dječjih igrališta

sa maštovitim igračkama i penjalicama, kvartova koji nisu spavaonice već prepoznatljivi dijelovi

grada sa svojim identitetom.

Ulice ne bi bile samo prometnice, već bi planiranim i promišljenim upravljanjem postala središta

pojedinih obrta ili vrsti zabave. Primjerice, u Vrbane bi se odlazilo zbog kina ili kazališta te zbog do-

brih klubova i restorana, Prečko bi bilo poznato po parkovima osmišljenima za opuštanje i rekre-

aciju, a istočna strana Knežije uz Savsku cestu mogla bi postati novo poslovno središte Zagreba...

Gdje god bi to bilo potrebno, bilo bi posađeno zelenilo i drveća kao prirodni štitovi od buke. Sva

javna rasvjeta poštivala bi suvremene standarde ne-zagađenosti svjetlom. Kandidirajući se u ovim

izborima sebe vidim kao i do sada: uvijek dostupan građanima i spreman na konstruktivan dijalog.

Osobno, imam povjerenja u ostvarenje takve gradske četvrti. Kada se vratim u razdoblje od prije

četiri godine znam da smo postigli i učinili mnogo, uvijek se vodeći prioritetima: izgradnja dječjeg

vrtića ili doma za umirovljenike je prioritetnija od gradnje fontane, koliko god mi priželjkivali veći

estetski doživljaj. Dobra vijest je da smo sada puno bliži aktivnostima koje nisu elementarne već

onima koje donose višu vrijednost i veću kvalitetu življenja!

Saša Molan, dipl. oec. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug

(tel. 6585 759, e-mail: [email protected])


Izbori 2009.

jelom grada Zagreba. S južne strane omeđena je Ljubljanskom, danas Zagrebačkom avenijom, za-padna je granica Zagrebačka cesta, s istočne stra-ne omeđena je Savskom cestom i željezničkom prugom Zagreb − Ljubljana. Okružena je grads-kim četvrtima Donji grad, Trnje, Trešnjevka jug, Črnomerec i Stenjevec.Na istoku prevladavaju pravilni gradski blokovi, a na zapadu uske uličice s gusto naseljenim kućama.Unutar četvrti postoje izdvojena naselja Voltino na-selje i Rudeš. Kroz četvrt prolazi napuštena trasa uskotračne željeznice Samoborček.

Gradska četvrt osniva se za područje koje predstav-lja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.Vijeće je oblik mjesne samouprave u Gradu Zagre-bu putem koje građani sudjeluju u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga i lokalnim poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. Sjedište Vijeća je na adresi Park Stara Trešnjevka 2, a poželite li ih kontakti-rati, nazovite 658 57 64.Područje gradske četvrti Trešnjevka sjever prostire se na površini od 5,8 četvornih kilometara. Proteže se zapadnim di-

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA SJEVER

7

3

4


Izbori 2009.

Trešnjevka sjever prema popisu iz 2001. broji 55.358 stanovnika prosječne starosti oko 40,8 godi-na. Prema istom popisu iz 2001. broj kućanstava iz-nosi 21.644, a stanova je bilo oko 25 tisuća. Danas je broj stanovnika porastao na oko 70 000. U na-rednih par godina očekuje se da se broj stanovnika poveća na 80 000.

MJESNI ODBORI1. “ANTUN MIHANOVIĆ”2. CIGLENICA3. “DR. ANTE STARČEVIĆ”4. LJUBLJANICA5. “NIKOLA TESLA”6. PONGRAČEVO7. RUDEŠ8. “SAMOBORČEK”9. “SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ”10. STARA TREŠNJEVKA

56 1

9

10

2


Izbori 2009.

Dječji vrtići, škole i domovi

Asfaltiranja, uređenja dvorišta i sigurnosnih mjera zaštitnih ograda: DV Zvončić, DV Bajka, DV Trešnjevka, DV Potočnica i DV Grigor Vitez. Ujedno prostori sportskih aktivnosti i njima pristupni putevi, uređivanje sta-bala i pojačana rasvjetna tijela. Osnovne škole: Rudeš, Voltino, August Senoa, Julije Klović, Ljubljanica, Kralj Tomislav, OŠ za balet i ritmiku, Glazbena škola „Rudolfa Matza" i Dječji centar „Goljak". Srednje škole: Elektrotehnička, Drvodjelska, IX gimnazija i „Katarina Zrinski". Dva Doma umirovljenika kao i Dječji dom „A.G. Matoš" te Učenički dom Selska 119 kojim smo u prioritetima dali bitno mjesto.

Javna dječja igrališta

Održavanje i unaprijeđivanje: u Pasarićevoj, u Adžijinoj, Vitezićeva-Lošinjska-Pazinska, Vodnjanska-Klanječka, Gagarinov put te novoizgrađeno sa svim sadržajima u Parku Stara Trešnjevka.

Sportski sadržaji

Aktivnosti u Hokejskom centru, Ragbi klubu, Nogometnom klubu Rudeš/Nogometnom klubu Trešnjevka, Rukometnom klubu Trešnjevka, Zimskom plivalištu mladost. U Voltinom izgrađeno nekoliko staza za boćanje.

Vodoopskrba i odvodnja te plinoopskrba

Na Trešnjevci Sjever je ovaj problem u cijelosti razriješen tako da smo u četiri godine imali samo deset potreba određenih produžetaka ili postojeće rekonstrukcije.

Javna rasvjeta

Pojedini objekti i ulice koji su noću bili u tami obuhvaćeni kroz naših 19 akcija dobili su nove rasvjetne stupove. MS Samoborček

Priprema tehničke dokumentacije i sveukupna rekonstrukcija postojećeg objekta MS Samoborček čime se četvrti daje nova kvaliteta prostora i sadržaja za građane..

Zelene površine i parkovi

Izgradnja novog parka Gagarinov put i projektiranje izgradnje novog parka na površini Vojarne ugao Baštijanova-Selska (u tijeku). Održavanje: Trsatska, Samoborček, Dom športova, ugao Tratinska-Andrašeca, ugao Anina-Lazinska, naselje Zagorska 12, Meršićeva, ugao Selska- Dubovečka, prostor u Drenovačkoj, Plivalište mladost, ugao Magazinska-Nova cesta.

Pojačano održavanje cesta i ulica

Najveća stavka novčanih izdvajanja je stalno održavanje cesta i ulica. 49 akcija održavanja kolnika i no-gostupa 63 cesti i ulica.

Godišnje smo za pripremu Plana malih komunalnih prikupljali i evaluirali od 550 do 770 potreba, primje-daba i prijedloga građana, institucija i Vijećnika. Izradom plana vršiti smo odabir prioriteta i svodili značajne potrebe na broj od 60 akcija.

Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka sjeverje u razdoblju od 2005. do 2009. putem svojeg Plana malih komunalnih akcija pokrenulo i realiziralo veći broj akcija (oko 260) u vrijednosti oko

33.099.978,00 kuna. Donosimo pregled ostvarenih aktivnosti koje su unaprijedile kvalitetu života u ovoj četvrti.


Izbori 2009.

GT: Jedno se razdoblje privodi kraju; kako biste ga opisali?Dosta uspješno. Moram zahvaliti svim vijećnicima na divnoj suradnji, na tome da smo se svi zalagali za

dobrobit naše Trešnjevke ne gledajući na stranačke razlike i potpuno jednoglasno donosili odluke i mišljenja, a sve to u dogovoru s građanima.

GT: Da li su ovlasti Predsjednika vijeća gradske četvrti dovoljne za rješavanje svih zadataka koji se postavljaju pred tu osobu?

Svakako da bi ovlasti trebale biti veće, naročito u dijelu izvršne zadaće svih predsjednika. Naime, funkcija bi trebala glasiti Predsjednik – načelnik V.G.Č. Mora se znati da Gradska četvrt broji oko 70 000 ljudi, s puno problema, zahtjeva, pitanja koja zahtijevaju i mnogo veći angažman predsjednika i njegove ekipe.

GT: Da li i nadalje osjećate istu motivaciju i entuzijazam za obnavljanje dužnosti Predsjednika vijeća gradske četvrti? Namjeravate li se ponovno kandidirati?

Motivacija je svakako prisutna, puno toga smo napravili, no ostalo je još puno toga za napraviti. Morate voljeti Trešnjevku i onda je sve lakše. Da, namjeravam se ponovno kandidirati.

GT: Kako ocjenjujete upoznatost građana s vašim radom i da li dosadašnju razinu ostvarene komunikacije s građanstvom nalazite zadovoljavajućom?

Komunikacija postoji, no na njoj uvijek treba raditi. Što više ljudi zna za mjesnu samoupravu, lakše ćemo komunicirati i izmjenjivati informacije koje su nam potrebne za rad i uzajamno poštovanje.

GT: S obzirom na niz pitanja koja je u jednoj četvrti svakodnevno potrebno rješavati očekuje se podrška stanovnika iste. Mislite li da su građani Trešnjevke jug/sjever dovoljno aktivni i da pridonose prosperitetu svoje sredine?

Sve počinje od građana pa i završava. Ako dobro surađujemo i obostrano se uvažavamo, imamo perspek-tive da skupa imamo i bolju budućnost.

GT: Što vam je u radu predstavljalo najveći problem? Ako ima razumijevanja svih struktura pa i građana za naš dio posla koji radimo u interesu građana, onda

nema većih problema i svi se problemi mogu u tom slučaju i riješiti.

GT: Na koja ste ostvarenja Vijeća gradske četvrti u proteklom razdoblju najviše ponosni?To što su građani u velikom broju prihvatili rad mjesne samouprave kao vid za prosperitet i bolju kvalitetu

življenja u svojim naseljima i četvrti.

GT: Koji su vaši strateški planovi?Što više biti u službi građana na rješavanju za život bitnih stvari.

GT: Što biste poručili građanima Trešnjevke?Zajedničkim radom i dogovaranjem možemo postići puno.

10 pitanjaza Predsjednika Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever - Hrvoja Ozmeca


Izbori 2009.

Moja vizija gradske četvrti

Djelovanje Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – Sjever (u nastavku: Vijeće) polazi od sagledavanja stanja, potre-ba i problema gradske četvrti (radi se o dinamičnom i kontinuiranom procesu): stanje komunalne infrastruk-

ture, potrebe izgradnje, budući planovi razvoja i uređenja naselja, kvaliteta komunalnog standarda, kvaliteta stanovanja, uključivanje

Vijeća u rasprave o prostornom planiranju, izmjene i dopune GUP-a urbanističkim planovima radi zaustavljanja nasilja u prostoru neadekvatnom gradnjom, potreba sanacije starih cesta i izgradnje novih; postojeća parkirališta i garaže su nedostatni, nogostupi su pretvoreni u parkirališta automobi-la, a i ono malo parkova i zelenih površina se uništava; zalaganje za izgradnju prostora za društvene potrebe, stara dječja igrališta modernizirati novom opremom, postojeće zelene površine održavati i urediti u parkovne površine radi unapređenja kvalitete življenja na prostoru cijele gradske četvrti, zadovoljavanje potreba stanovnika na području predškolskog odgoja i obrazovanja, javnog zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehničke kulture i sporta; prevencija svih ovisnosti ukupne populacije stanov-nika, predlaganja i praćenja mjera i akcija za zaštitu i unapređivanje okoliša te za poboljšanje uvjeta života; mjera za učinkovitiji rad komunalnih službi; mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zaštite osoba, imovine i dobara; organizacija i provođenje civilne zaštite, nastavak mjera i aktivnosti projek-ta Policajac u zajednici, daljnja potreba za sveobuhvatnom i temeljitom analizom ukupnog stanja i strukture stanovništva na području gradske četvrti kao osnovom za osmišljavanje djelovanja Vijeća u pitanjima iz njegove nadležnosti; značajni su crkveni objekti; Dom zdravlja Zapad sa svojim zdravst-venim stanicama na području GČ, područje gradske četvrti ima industrijskih proizvodnih poduzeća, što znači podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrta i zanatstva; razvoj ustanova i sportskih objekata: Studentski dom “Stjepan Radić”, Dom Sportova, Kutija šibica, Dom Cibona; raz-voj, rad i uspostava novog sustava mjesne samouprave značajnog u strukturama Grada, kontinuirano osiguravanje boljih i direktnijih mogućnosti utjecaja i djelovanja Vijeća. Osim komunalnog standarda, potrebno je razvijati i društveni standard, posebno jačanjem civilnog društva odnosno uključivanjem sve većeg broja građana u procese odlučivanja u lokalnoj zajednci. To je moguće kroz društvene djelatnosti, aktivnosti i događanja, odnosno putem raznih programa za poboljšanje odgojno-obrazovne, sportsko-rekreacijske, društvene, socijalno-zdravstvene, kulturne i drugih djelatnosti na području gradskih četvrti.

Hrvoje OzmecPredsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever


Udruge u susjedstvu

«Mi smo Udruga invalida rada Zagreba, udruga građana s humanitarnim ciljevima i brojimo preko 15 000 članova što nas čini najbrojnijom udrugom osoba s invaliditetom na području cijele Republike Hrvatske», stoji na internetskoj stranici Udruge.

Udruga je osnovana 1966. godine, socijalna je, nestranačka i neprofitabilna s humanitarnim cilje-vima. Želite li postati dio toga, članstvo je dobro-voljno, a članom može biti:

• svaka fizička osoba koja ostvaruje odgovarajuća prava iz invalidskog osiguranja po osnovi neposred-ne opasnosti od nastanka invalidnosti, izmjene rad-ne sposobnosti, invalidnosti, tjelesnog oštećenja ili tuđe njege i pomoći

• svaka fizička osoba, bez obzira da li je ostva-rila neka prava iz invalidskog osiguranja, koja ima

umanjenu radnu sposobnost ili tjelesno oštećenje (osoba s invaliditetom)

• ostale fizičke osobe koje svojim znanjem, stručnošću i aktivnostima mogu pridonijeti uspješnom rješavanju pitanja iz područja prevencije, rehabilita-cije, zaštite i zapošljavanja osobe s invaliditetom.

U Udruzi rade pretežno volonteri, a sve stručne poslove obavljaju dva zaposlenika. Udruga broji 10 000 aktivnih članova kojima je svakodnevno potreb-na pomoć – pravna, materijalna, fizička i emocio-nalna. Stoga se Udruga trudi svim silama omogućiti članovima što je moguće više: povoljniji gradski prijevoz, ljetovanja, razna druženja i izlete, pravno savjetovalište i još mnogo toga... naglašava predsjed-nica Marija Topić . Zahvaljujući silnom trudu Udru-ge, ali i razumijevanju Grada Zagreba, nakon 41

Udruga invalida rada Zagreba

Napisala i fotografirala: Petra Cajlan


Udruge u susjedstvu

U Hrvatskoj danas ima 240 tisuća invalida rada, koji čine pet posto ukupne populacije te polovicu svih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, istaknuto je povodom Nacionalnog dana invalida rada koji je proslavljen pod geslom „I dalje s ružom“, i to u 35 gradova, a u Zagrebu se uz grah i pjesmu okupilo oko 500 invalida rada.

„Od hrvatskih 240 000 invalida rada, u Zagrebu nas je preko 77 tisuća. Većina nas ima profesional-ne bolesti. Čim postanemo invalidi rada, plaća nam se smanjuje, a i teže dolazimo do posla. Uz to, ne-

mamo pravo na rehabilita-ciju. Cilj nam je izjednačiti prava svih osoba s invali-ditetom bez obzira na po-rijeklo invalidnosti − kaže Marija Topić. Podsjetila je, također, da je osobama s in-validitetom u Zagrebu utoli-ko lakše jer se on, za razliku od drugih hrvatskih grado-va, više prilagođava mjeri svakog čovjeka. Udruge su u okviru obilježavanja Na-cionalnog dana invalida rada 21. 3. u 35 hrvatskih gradova svoje sugrađane upoznavale s problemima i pravima osoba s invalidi-tetom na info-štandovima, naglašavajući kako traže promjenu više zakona koji uređuju njihova prava, kao što su reforma mirovinskog sustava i vraćanje u njega,

sustava invalidskog osiguranja. Sportsko društvo invalida rada “Zagreb” broji

150 članova i njeguje većinu sportova uvrštenih na Paraolimpijskim igrama te one poput kuglanja, pika-da, šaha, auto-relija, plivanja, atletike, streljaštva i stolnog tenisa. Svaki član Sportskog društva invalida rada “Zagreb” može koristiti mnoge sportske objek-te: zračnu streljanu na Savici (dva puta tjedno) i u Kustošiji (Vatrogasna 1); dvoranu, kuglanu, saunu, teretanu, stolni tenis te kartanje belota u Kušlanovoj; Zimsko plivalište Mladost (dva puta tjedno) te one u Klubu Udruge invalida rada Zagreba (Savska 3). Svaki član Sportskog društva invalida rada “Zagreb” može nastupiti u natjecanju na Prvenstvu Zagreba, prema svom odabiru discipline.

godine djelovanja, Udruga je na korištenje dobila odgovarajući i prilagođen gradski prostor. Međutim, kao i većina sličnih udruga, Udruga invalida rada Zagreba također ima problema s financiranjem jer se sva sredstva prikupljaju uplatom članarine te je-dan određeni dio uz pomoć natječaja i pokrovitelja.

Prije tri godine, povodom 40. obljetnice Udruge, tiskana je i brošura na koju su jako ponosni, a u njoj su pobrojani svi dosadašnji predsjednici te opisane aktivnosti i djelovanje Udruge od njezina osnutka do današnjih dana. Svakodnevni rad Udruge vjer-

no prati njihovo službeno Glasilo invalida rada (GIR) koje izlazi svaka tri mjeseca i besplatno se dijeli na radost svih članova. Donekle su zadovoljni što ih ponekad poprate razni mediji, a najčešću potpuru pruža im Radio Sljeme. Dokaz, kažu, da se njihov trud itekako isplati.

Novim prostorom Udruga je pojačala svoje dje-latnosti te istovremeno i rad Kluba invalida rada u okviru kojeg djeluje šest sekcija (športska, kultur-na, planinarska, ljekovito bilje i zdravo življenje, informatička te slobodne aktivnosti).

Za što bolje obavljanje djelatnosti, naglašava predsjednica Marija Topić, hitno im je potrebno i vozilo prilagođeno osobama s invaliditetom, za što su prijeko potrebna dodatna financijska sredstva.

Ljudi koji žive Trešnjevku

Višnja Fortuna – skrb, briga i socijalna osviještenost

Piše Vesna Rems

Procjenjuje se da na području gradskih četvrti Trešnjevka Sjever i Trešnjevka Jug danas živi oko 19 tisuća umirovljenika, što je stanovništvo jednog grada. I dok rijetki žive bezbrižno i zasluženo provode zlatnu jesen života, većina je usamljena, izolirana, skučena u pozivu upomoć jer ne želi biti teret, pritisnuta materijalnim egzistencijalnim brigama, upitnog zdravstvenog stanja... Nekima mirovina ne pokriva ni osnovne životne troškove, pa nije rijetkost uočiti starije sugrađane u «šetnji» oko kontejnera ili zavučene pod štand Trešnjevačke tržnice u potrazi za kakvim «zdravim», vitaminskim, i što je najvažnije, besplatnim obrokom. No, ovo posljednje, ne bi trebao činiti nitko.Projekt Gerontološkog centra na razini grada postoji još od 2005. godine, i dosad je u Zagrebu profunkcioniralo devet takvih centara za koje je grad u ovoj godini osigurao četiri milijuna kuna. O provedbi projekta Gerontološki centar Trešnjevka razgovarali smo s Višnjom Fortuna, zamjenicom pročelnika Gradskog ureda za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje.



Ljudi koji žive Trešnjevku

GT: Što Projekt nudi trešnjevačkim umirovljenicima?Prije svega zadovoljavanje egzistencijalnih

potreba kao što je pružanje pomoći i njege u kući kroz organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, odlazak u trgovinu, poštu, kod liječnika, te pomoć u održavanju osobne higijene. U sklopu Centra postoji posudionica ortopedskih pomaga-la, koja se izdaju besplatno na zahtjev korisnika. Nadalje, Centar jednom mjesečno osigurava bes-platno pravno savjetovanje, a po potrebi organizira savjetovanje audiopedagoga o pravilnom korištenju slušnih aparata. Zdravstvena prevencija osigurava se putem organizacije različitih zdravstvenih tribina i predavanja na područjima mjesnih samouprava. Zatim, nude se razne sportsko-rekreativne aktivno-sti, kulturno-zabavne, radno-kreativne i radno-oku-pacijske aktivnosti, te edukativne radionice.

GT: Koliko je korisnika obuhvaćeno ovim programom?U sve aktivnosti Projekta Gerontološkog cen-

tra od osnutka do danas uključeno je oko 900 korisnika. Organiziranu prehranu koristi oko 120 osoba – ili putem dostave obroka na kućnu adre-su, ili ručanje u blagovaonici Doma ili samostalno odnošenje obroka kući. Pomoć u održavanju osob-ne higijene koristi oko dvadeset osoba.

GT: Spomenuli ste razne kreativne, edukativne i sportske aktivnosti?

Najveći interes postoji za gimnastiku i jogu. Dvaput tjedno održava se rekreativna gimnastika i tu imamo grupu od pedesetak članova, a trening joge za starije održava se četiri puta tjedno i u gru-pama za jogu vježba oko 150 članova.

GT: Trešnjevački umirovljenici imaju i svoj zbor?Trešnjevački kišobran broji oko četrdeset

članova, a imamo i folklornu grupu od 27 članova; oba su vrlo aktivni na raznim natjecanjima i kul-turnim manifestacijama. Stariji Trešnjevčani svoju kreativnost i umjetnički talent iskazuju u grupi Raz-govor s poezijom, koja okuplja ljubitelje poezije, a uspješno djeluje i likovna radionica, te grupa za izradu nakita koja broji oko četrdeset članova. Edukativne radionice uglavnom su usmjerene na informatičko obrazovanje, tu imamo pet grupa za učenje osnova rada na računalu s oko 25 korisnika.

GT: Gdje se održavaju tečajevi i radionice?Većina navedenih usluga organizira se u pro-

storima Mjesnih samouprava Trešnjevka Sjever i Trešnjevka Jug. U Mjesnoj samoupravi Knežija održava se kreativna radionica izrade nakita i vježbe joge. U Mjesnoj samoupravi Pongračevo održavaju se vježbe joge, u Mjesnoj samoupravi Vrbani

održava se likovna radionica, a rekreativna gimna-stika, zbor, folklor i grupa za poeziju održavaju se u prostorijama Doma umirovljenika Trešnjevka.

GT: Koliki su troškovi vezani uz Projekt s obzirom da su sve usluge za korisnike besplatne?

Da, za naše korisnike sve su usluge potpuno besplatne, osim što kod usluga gerontoservisa po-stoje izvjesna ograničenja. Na ovaj oblik pomoći pravo imaju samo umirovljenici čija mjesečna mirovina ne prelazi 2400 kuna, a Grad pokriva troškove do 30 sati pomoći na mjesec. Za pružanje pomoći i njege Grad je sklopio ugovor s domovima za starije i nemoćne osobe i taj dio aktivnosti pokri-vaju gerontodomaćice, a sredstva je osigurao Grad. Postupak utvrđivanja prava provodi se u Odjelu za socijalnu skrb Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Nova cesta 1.

GT: Kome se mogu obratiti umirovljenici zainteresirani za sudjelovanje u nekoj od grupa, ili po pomoć?

Mogu se obratiti socijalnim radnicima Vlatki Tucelj i Alenu Miniću koji rade u Gerontološkom centru, Trg Slavoljuba Penkale 1. Oni će uputiti umirovljenika u program rada, te napraviti plan aktivnosti. Ako je korisnik nepokretan ili je teže po-kretan, može nazvati na telefone 3649-432 ili 091 9248-111 pa će ih netko iz Centra obići u njiho-vom domu. Također se mogu javiti u Gradski ured za rad, zdravstvo, socijalnu zaštitu i branitelje, na adresu Nova cesta 1, ili na telefon 610-1801.

GT: Koliko je djelatnika uključeno u rad Gerontološkog centra Trešnjevka?

Na projektu rade dva socijalna radnika i jedna gerontodomaćica, te ostali stručnjaci preko ugovora o djelu i volonteri. Od samog početka provođenja Projekta ostvaruje se suradnja s organizacijama civilnog društva i to prije svega s udrugama umi-rovljenika koje djeluju u mjesnim samoupravama na području gradskih četvrti Trešnjevka Sjever i Trešnjevka Jug. To su Sindikat i Matica umirovljeni-ka, te Volonterski centar Zagreb. Njihov je doprinos neprocjenjiv, osobito u ljetnim mjesecima u vrijeme godišnjeg odmora gerontodomaćice, kada je potreb-no korisnika pratiti liječniku, nabaviti mu namir-nice... Volonteri rade izniman posao i ja koristim ovu prigodu da se zahvalim tim prekrasnim ljudima na terenu, ljudima dobre volje koji daju svoj rad za opće dobro. Svima nama takva će pomoć jednoga dana biti potrebna i zato je lijepo već danas pružiti pomoć drugima i pokazati mladima koliko je ljuds-kost važna i vrijedna.


Znanstveni pristup

Preambula: citat, kao što je i red

Ima u mom kvartu jedan tip koji lovi znance po ulici da bi s njima diskutirao o raznim pitanji-ma, najviše o politici. Njega sam se sjetio čim sam počeo razmišljati o svom kvartu i o kvartovima uopće. Jer, kad taj susjed izloži svoje mišljenje, kad argumentaciju dovede do vrhunca, a tako da mu se čini kako mu nitko ne može proturječiti, on se unese sugovorniku u lice, pa kaže: Ma, ljudi moji, o čemu mi uopće govorimo? Tako se i meni učinilo da, i ako želim nešto kazati o kvartovima, moram najprije odrediti o čemu govorim; što, dakle, kvart jest i zašto nam se uopće čini da je vrijedno o nje-mu raspravljati. A kad sam se u to upustio, shvatio sam da je to odviše ozbiljan posao, a da bi se oba-vio tek usput: treba dobro zasukati rukave i pokloni-ti mu svu svoju pažnju. Zato sam odlučio cijeli ovaj kratki osvrt posvetiti pitanju o pravoj naravi kvarta.

Ipak, ono što slijedi nije isključivo teorija. Toliko sam se oko toga trudio, da je ispalo i nešto veće od teorije, nešto što nalikuje i na statut ili ustav. Zato ću svoje teze i izložiti po stavcima, a mogao bih i po paragrafima.

Stavak 1: definicija

Kvart ne postoji kao egzaktna činjenica. On je uvijek nečiji kvart. Pojam kvarta nipošto se ne podu-dara s pojmom gradske četvrti, gdje su to naprosto blokovi kuća koji se pružaju od ove do one ulice. Zato na istom pro storu ima mnogo kvartova, jer se granice presijecaju: kvart čovjeka s broja 8 izgleda drugačije nego kvart čovje ka s broja 35, premda se u dobroj mjeri i poklapaju. Kvart se, naime, određuje s obzirom na mjesto nečijega stanovanja, a nikada s obzirom na radno mjesto ili mje sto zabave. Stan ili kuća nalazi se u središtu, dok se kvart stere svuda oko njega, ostajući u nekim nepravilnim gra nicama, koje su ovisne o konfiguraciji terena (raspored uli-ca, željeznička pruga, rijeka). Isto su tako te granice određene i navikama onoga o čijem kvartu razgova-ramo: o tome koliko je društven, koliko često izla-zi, kakve su mu potrebe. Osim toga, kao što će se dalje vidjeti, pru žanje nekoga kvarta ovisi i o tome gdje čovjek ima znan ce i prijatelje i kako su oni raspoređeni u prostoru.

Stavak 2: prostor

Ako se složimo da je kvart subjektivna kategori-ja, onda ga možemo i definirati s obzirom na poje-dinca. Možemo dakle kazati da se kvart u prostoru pruža do one granice do koje ga dotični subjekt kao kvart tretira. A to znači da se pruža do najdalje točke na kojoj taj subjekt nabavlja osnovne životne potrepštine: kruh, mlijeko, no vine. Ako mu je pre-daleko da tegli špeceraj iz nekoga dućana, znači da se više ne nalazi u svome kvartu. Drugi prostor-ni kriterij može se odrediti ovako: kvart se pruža do mjesta do kojega čovjek može otići u kućnoj odjeći, dakle u starom puloveru, u šlafroku, ponekad i u potkošulji. Nije važno nalazi li se dotična gradska

Kvartna teorijaPiše Pavao Pavličić

je uvijek stalo da polože sve ispite i da se u kvartu ukorijene.

Stavak 5: kraj

Pripadnost kvartu prestaje smrću ili preseljenjem. I jedno i drugo podjednako je definitivno; dapače, ponekad je smrt čak i manje konačna od preseljen-ja. Jer, kad čovjek umre, onda ga još neko vrijeme spominju i onda je on u kvartu prisutan po nekoj svojoj uzrečici, po ne kom dobrom djelu ili po svin-jariji koju je napravio. A tko se preseli, taj više nije u kvartu i tu nema pomoći. Može on zadržati vezu sa starim prijateljima, može i dolaziti u kvart, ali to ništa ne vrijedi: on više ne dijeli sudbinu kvarta (puknuće cijevi, nove ljuljačke u parku, prometnu nesreću, veliku pijanku) i ne može se uživjeti u nje-gove probleme. Čak nakon nekog vremena više ne razumije ni kvartovski jezik.

Stavak 6: prava

Dva su temeljna prava pripadnika kvarta: pravo na informiranost i pravo na zaštitu. Pravo na infor-miranost ostvaruje se prije svega u kvartu samom i zahvaća vrlo ši rok raspon: od prava da čovjek navrijeme dozna kad će nestati struje i u kojem su dućanu snižene cijene, do prava da čuje zašto su se sinoć na trećem katu onako žesto ko svađali i s kim je mala Horvatova ostala u drugom stanju. Pravo na zaštitu ostvaruje se najčešće izvan kvarta, ali ponekad i u njemu: kad je pripadnik kvarta nekako ugro žen od vanjskoga svijeta (od huligana, od tramvajskoga kontrolora ili od vlastite srčane bolesti), svaki će mu kvartovski kompatriot spremno priskočiti upomoć. Isto će se tako pripadnici kvarta držati skupa i međusobno se po magati u vojsci, na logorovanju i na sličnim mjestima.

Stavak 7: dužnosti

Pripadnik kvarta mora voditi politiku: u samom kvar tu mora taj kvart kuditi, a izvan njega mora ga hvaliti. Kad zapazi da je negdje popustila ograda, da je procurila voda, da se izbrisala zebra, treba da oko toga digne gala mu, pa da svakomu tko ga želi slušati govori kako u kvartu žive grozni ljudi i divljaci i ka-

četvrt u cen tru ili na periferiji, jer ljudi uvijek mis-le da do granica kvarta mogu otići i u kućnom iz-danju. Iza te granice osjećaju potrebu da se urede, pa ondje njihov kvart i pre staje. Treći je kriterij od-nos prema ljudima: nalaziš se u svom kvartu dotle dok pozdravljaš ljude na ulici, premda ne znaš ka-ko se zovu ni što rade, ali im znaš lica, jer ih če sto susrećeš. Kad više ne moraš pozdravljati, nisi više u svome kvartu.

Stavak 3: vrijeme

Vremenska dimenzija prisutna je u definiciji kvarta na dva načina. Prvo, da bi čovjek pripadao kvartu i da bi kvart pripadao njemu, potrebno je da prođe neko vrije me: kvart nije tvoj čim se u njega doseliš, nego tek nakon određenog broja mjeseci ili godina. Koliko će to biti, ovi si o kvartu i o čovjeku, ali to se uvijek nedvojbeno osje ća. S druge strane, vremenska dimenzija prisutna je i na taj način što kvart ne znači čovjeku isto u svakoj životnoj dobi. Jako mu je kvart važan dok je dijete i dok je tinej-džer, pa mu je ondje sve: i prijatelji, i škola i mjesta za igru. Poslije značenje kvarta popusti, osobito kad je čo vjek u srednjim godinama, pa kad i radi i pro-vodi se neg dje na drugom kraju grada, a doma do-lazi samo spavati. Napokon, to značenje opet nara-ste pod starost, kad se čovjek manje kreće i kad mu je društvo s klupe u parku gotovo jednako važno kao što mu je u mladosti bilo druš tvo s košarkaškog igrališta.

Stavak 4: početak

Za većinu ljudi pripadnost kvartu započinje rođenjem ili doseljenjem. Onaj tko se u kvartu ro-di, automatski je državljanin kvarta i ne mora činiti ništa da bi imao sva prava koja mu po zakonu pripa-daju. Onaj tko se doseli, mora proći stanovite kušnje da bi počeo doista pripadati kvartu. Što je mlađi, to su kušnje teže a inicijacija bolnija: iskušenik mo-ra ukrasti nešto iz samoposluživanja gdje je gadan poslovođa, mora izazvati opasnog pijanca ili raz biti nečiji prozor. Urođenici i doseljenici imaju prema kvartu posve različit odnos. Urođenici ponekad odmah nu rukom na pravila kvarta i okrenu mu leđa, pa se po našaju kao da tu i ne žive. Doseljenicima

Znanstveni pristup

24 Glas Trešnjevke, proljeće 09

nije moguće, jer izola cije je nestalo kad su nahru-pili mediji: svuda bljeskaju te levizori, tu je internet, svi drže mobitele u džepu. U toj situaciji, nema više razloga da se stvaraju lokalni heroji ni lokalni čudaci, nego prihvaćamo one koje nam mediji nude. Svjet-ski političari, svjetski zabavljači i svjetski zlo činci kao da su nam susjedi. I što su nam oni bliži, to su nam dalji susjedi s istoga kata. Ukratko, svijet je postao globalni kvart.

Zaključak: još jedan citat

Eto, to vam je moja teorija. Meni se čini da je dobra. I ne samo da je dobra nego je zaslužila i da se za nju ne što plati. Ili, kako kaže onaj tip iz moga kvarta kad već izloži sve svoje ideje i kad se sugovor-nik sprema da ga na pusti: Čujte, bi imali kaj sitnoga?

ko bi sve to trebalo rase liti. U kontaktu s drugima, međutim — s ljudima iz dru gih kvartova ili i iz dru-gih gradova — on će svoj kvart hvaliti i prikazivati kao raj na zemlji u kojem žive najbo lji ljudi što ih je ikad majka rodila. A pri tome neće biti licemjeran, jer tako je dobro.

Stavak 8: prijelazne odredbe

Način na koji se kvart uklapa u neki viši pojam (u grad ili štogod još veće) prilično je kompliciran, a sam proces teče teško i mora imati jake razloge. Kvart se ne odriče lako svojega identiteta, pa su čak i u ratu dečki iz kvarta bili zajedno u rovovima i ondje čuvali jedni dru ge. Zato se događa da ljudi i u najvećoj slavi i trijumfu uz opći identitet — reci-mo: nacionalni ili gradski — ističu i kvartovski. I, to se ne događa samo na nogometnim utakmicama nego i u mnogo važnijim povijesnim situa cijama. U drugu ruku, kvart je dobro pribježište u teškim vremenima: onda kad stvari idu loše na nacional-nom ili na gradskom planu, čovjek proglasi kvartov-ski patrioti zam za svoj jedini identitet i tako spasi dostojanstvo.

Stavak 9: evaluacija stanja

Kvart je dugo vremena za većinu nas bio nešto kao svi jet. U njemu smo stekli sve važnije spoznaje o životu, tu smo susreli dobro i zlo, tu smo i sebe upoznali i odlučili kakvi želimo biti. U kvartu su se ljudi rađali i umirali, u kvartu su stjecali prijatelje za sav život, u kvartu su se sret no i nesretno zaljubljiva-li, obolijevali i liječili se, ženili se i razvodili i po-dizali djecu. Sve velike stvari tu su im se događale, kvartovska situacija određivala ih je presudnije od svjetske situacije. I zato, kad bi se i uputili daleko u svijet, znali bi se snaći, jer sve što bi im se ondje dogodi lo, već su poznavali iz svoga kvarta. Jer, kvart i jest bio svi jet.

Stavak 10: održivi razvoj

Da bi kvart mogao sačuvati identitet, mora on biti po malo izoliran: mora imati svoj govor, svoje specifične obi čaje, svoje mitove, mora imati stav pre-ma svemu što je u ljudskom životu važno. A to više

Autor je profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od na-jplodnijih hrvatskih pisaca, a među inima objavio je i knjigu o kvartu svoga odrastanja u Vukovaru. Tekst je objavljen ljubaznošću autora i Hrvatske Revije

25Glas Trešnjevke, proljeće 09

Znanstveni pristup


Kronike kulture

Program prazničnih kreativnih radionica za osnovnoškolce, COOL SCHOOL, u CeKaTe-u se pro-vodi već nekoliko godina; besplatne su i osiguravaju kvalitetno provođenje vremena s vršnjacima uz dobru zabavu, učenje novoga kao i usavršavanje pojedinih vještina.

Trening edukacijskih radionica za odrasle, strukturiran na temelju programa od nekoliko obrazovnih blokova kao cik-lus edukacijskih radionica, organiziran je u CeKaTe-u krajem siječnja. Cilj je bio dodatno osposobiti sve koji žele obrazo-vanje za vođenje edukacija i treninga, te uspješno i efikasno provođenje radionica u svojim organizacijama. Sve su veći zadaci koji se postavljaju pred predavače/ice, pri čemu tre-ba zadržati kvalitetu izvedbe i fleksibilnost odnosa s polaz-nicima, što velikim dijelom ovisi o njihovim sposobnostima i vještinama. Radionica je stoga bila fokusirana na čovjekove potencijale i socijalnu interakciju, te predstavlja proces edu-kacije polaznika kako bi oni pridonosili daljnjim organiza-cijskim i grupnim ciljevima svojih ustanova.

Krajem siječnja u CeKaTe-u je održana premije-ra plesne predstave “Skica za pokret” grupe Llinkt. Ovaj plesni projekt bavi se interaktivnošću plesno-ga i likovnoga.

Jedina plesačica u predstavi (ujedno i ko-reografkinja) Ljiljana Zagorac voli improvizaci-ju i zato njezine predstave nikada nisu unapri-jed strogo određene, što ostavlja prostor za žive i nemehaničke izvedbe.

Ove godine, početkom siječnja, stvarala se predsta-va na engleskom jeziku THE VERY HUNGRY CATERPIL-

LAR. Uz učenje englesko-ga stvarala se scenografija, glumilo se, pjevalo, i uz to

hranilo VRLO GLADNU GUSJENICU… na kraju,

izvela se predstava na das-kama dvorane, uz prisustvo

roditelja i prijatelja.

Od 24.do 25. siječnja održana je radionica pokreta i plesa za voditelje plesnih gru-pa, pedagoge i defektologe, u okviru programa PLESOM DO ZDRAVLJA «Ples sa mnom« 2. dio. Radionica plesa i po-kreta osmišljena je za osobe s posebnim potrebama i sve ko-ji žele naučiti nešto više o po-kretu i autentičnom izrazu… Improvizacija kroz metode suvremenog plesa, Autentični pokret, predivan je alat za po-vezivanje s našim unutarnjim impulsom, omogućava izrazi-ti osjećaje koji mogu biti po-vezani s pokretom i koji se po-javljuju u našem intimističnom istraživanju.

Pripremila: Jelena Dropulić


Kronike kulture

Ove su godine u Noći muze-ja CeKaTe i Prirodoslovni muzej javnosti predstavili sliku mamuta, nastalog na likovnim radionicama u Prirodoslovnom muzeju, na kojima su djeca sudjelovala u izradi slike velikog mamuta (petnaest kvadrata) uz vodstvo umjetnice Vesne Šantak.

Radionice u spomenutom part-nerstvu nastavljaju višegodišnji pro-jekt ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO, kroz organizirani obilazak pojedinih lokaliteta na području Zagreba i li-kovne radionice u samom muzeju.

Gradsko kazalište "Joza Ivakić" iz Vinkovaca gostovalo je 30. siječnja u CeKaTe-u s predstavom

KAĆUŠE. Autor teksta, osječki

književnik Davor Špišić, napisao je svojevrsnu

pomaknutu i iščašenu re-pliku na poznato djelo Tri sestre A. P. Čehova. Svo-

je tri sestre – Varju, Dunju i Grušu, Špišić je smjestio u 2030. godinu, u maglo-vitu budućnost, u rasho-

dovani muzej na obali Dunava, pridruživši im četvrti ženski lik, Ekatarinu, koja je ujedno i pokretač zanimljivih i grotesknih događaja. Iako

siromašne i besperspektivne, one snivaju da će jednog da-na otputovati na odmor u Moskvu...

Od kraja siječnja do početka svibnja u Domu kulture Prečko pod nazivom MODA MODA realiziran je program pu-tem niza predavanja, radionica, tribina, modnih revija i akcija.

Posjetitelji tromjesečnog projekta mogli su doznati sve o mo-di kao predmetu antropologije, psihologije i sociologije, kao i o osnovama modnog dizajna. Projekt je sudionicima interdiscipli-narnim pristupom omogućio sagledavanje pojma mode iz raznih aspekata, stvarajući time kritičan odnos spram faktora koji utječu

na modu.Voditelji i gosti bili su poznati umjetnici, modni dizajneri, so-

ciolozi i teoretičari mode.Projekt se realizirao kroz teoriju (predavanja i tribine na te-

mu mode kao predmeta antropologije, psihologije, sociologije, estetike, etike, semiologije, filozofije), praktične radove (kreativne

radionice za osnove krojenja, kostimografiju, redizajn, fashion site specific) te prezentaciju (završna izložba, revija, performans).

Ako ste se sredinom ožujka našli u rock klubu Soba (Magazinska 7), niste propustili priliku uživati u zanimljivom nastupu nove zagrebačke kantautorice Xavierbell (alias Zvonka Obajdin). U poetičnom etno-pop stilu uz autorske pjesme mogle su se čuti i zanimljivo odabrane obrade.

Kronike kulture

Početkom veljače u dvorani CeKaTe-a nastavljena je sezona nedjeljnih matineja za djecu. Svake nedjelje s početkom u 11.30 pu-blika može vidjeti neke od naj-boljih predstava profesionalnih i nezavisnih kazališnih grupa kao što su: Dječje kazalište Smješko, Tigar Teatar, Kazališna družina Pinklec iz Čakovca, Hrvoja Zalara sa svojom legendarnom predstavom Pavao i njegov glavao i mnoge druge.

1. veljače u prepunoj dvorani go-stovalo je Dječje kazalište Smješko sa sjajnom predstavom Ježeva kućica.

Nedjeljne matineje u Teatru na Trešnjevci za odrasle su podsjetnik na dane mladosti, a za djecu zbilja i mašta u trenucima radosti!

6. i 7. veljače održan je SEMINAR za voditelje plesnih grupa, pedagoge, koreografe, učenike plesnih škola pod

nazivom TRANSFORMACIJA IZ JEDNOG U DRUGO, i nastavak je radionice započete prošle godine u sklopu izvedbe predstave Sjena s japanskim buto umjetnikom

Tadashi Endom i Marijom Šćekić. Ovogodišnja radionica plesni je trening koji čini fizički zahtjevan sklop vježbi

zagrijavanja putem serije tjelovježbi na principu statičke tenzije, te učenje logike slijeda prirodnog ljudskog po-

kreta. Fokus plesnog treninga jest stjecanje iskustva o manama i prednostima psihofizičkih mogućnosti svakog

polaznika, održavanju

ravnoteže tijela, izmje-ni dinamičke strukture po-

kreta (mišićne aktivnosti)

i mentalnoj koncentraciji

izvođača.

22. veljače u CeKaTe-u je održan 9. TREŠNJEVAČKI KAR-NEVAL. U programu su sudjelovali Dječji zbor “LOPTICE”, Plesni ansambl Centra za kulturu Trešnjevka, Plesni studio LE-PEZAV. V., klaunovi, a vrhunac zabave bio je odabir naj maski i osvajanje brojnih nagrada!

U Domu sportova 20. veljače

održan je odličan koncert grupe THE BEAT FLEET pred devet tisuća ljudi. Stillness (koji mnogi ponajviše znaju prema imenu albuma Sve što znam o životu je odabrao Đelo Hađiselimović) ponudio je odličnu izvedbu, dok je poseban gost The Beet Fleeta, Ibrica Jusić (bez dragog Archibalda), izveo dvije pjesme.

Osobita čarolija koncerta osjećala se za vrijeme sviranja pjesme ''Data'' uz mnoštvo Live long and prosper poz-drava!

Ivica Plavec predstavio je svoj rad u veljači u galeriji Modulor izložbom MOTIVI, MODELI, MUTACIJE. Autor

nastoji aktualna svjetska gibanja prilagoditi domaćem mje-rilu i mogućnostima.

28 Glas Trešnjevke, proljeće 09


Kronike kulture

U okviru međužupanijske suradn-je u ožujku je u CeKaTe-u predstavl-jen plesni ansambl Glazbene mladeži iz Splita s predstavom POVRATAK U BUDUĆNOST. Predstava je ujedno

hommage Josipu Gendi čije recitiranje stihova govori o promjenama i ciklusima na zemlji, u prirodi, u čovjeku, o smrti i ponovnom rođenju.

20. ožujka u okviru CeKaTe-ova programa Pokret u po-kretnim slikama prikazani su filmovi Vere Maletić: Formacije

(1964.), Radijant (1966.), Koreografija za kameru i plesače (1968.). Nakon prikazanog snimljenog razgovora s Verom

Maletić, razvila se živa diskusija s plesačicom i koreografkin-jom Zagom Živković

Vera Maletić prva je u Hrvatskoj počela eksperimentira-ti s plesom za kameru surađujući sa Studijem za suvremeni

ples i redateljima poput Raukara, Seljana i Golika. Danas je Professor Emeritus na The Ohio State University – Department

of Dance, i upravo je Videodance jedan od predmeta koje predaje. Dok su Formacije i Radijant snimljeni za televiziju u

prvim koprodukcijama Televizije Zagreb s nekom inozemnom televizijom, onom bečkom, Koreografija za kameru i plesače kratkometražno je filmsko djelo, prvi rad Kreše Golika nakon desetogodišnje zabrane režiranja. Zaga Živković plesala je u svima njima. Autorica i voditeljica večeri je Jelena Mihelčić.

26. ožujka u CeKaTe-u je

izvedena produk-cija Dramskog

studija TNT "(NE)ZAFRKANCIJE",

inspirirana pričama spisateljice Sanje

Pilić, a u režiji Svet-lane Patafte.

Polaznici Studija, obje grupe, obradili su nekoli-ko različitih priča koje se bave problemima i interesima djece

u dobi od 10 do 14 godina. Oni zajedno s voditeljicom interveni-raju u priču na način da dodaju neke nove elemente ili je mijen-

jaju u odnosu na svoja životna iskustva s obzirom na specifičnu

temu koja se obrađuje.

Krajem veljače u CeKaTe-u je prikazan film Milana

Katića "Tajna Dvorca I. B." iz 1951., u trajanju od 22 min, a gosti večeri bili su

Milko Šparemblek i Nenad Polimac.

Riječ je o najstarijem sačuvanom hrvatskom

plesnom filmu: ovaj satirički obračun s re-

zolucijom Informbiroa napravljen je u maniri baletne pantomime, a

nastao je prema baletnoj jednočinki Kerempuhova vedrog kazališta u

kojoj naslovnu ulogu Rezolucije igra Silvija Hercigonja. U koreografiji

Nenada Lhotke pleše među ostali-ma i Milko Šparemblek. Film koji nećete pronaći ni u jednoj povijesti hrvatske ni jugoslavenske kinematografije jer je bio

zabranjen i zaboravljen, a tek prije nekoliko godina pronašao ga je Nenad Polimac. Nakon projekcije filma razvila se inte-

resantna diskusija.

Redakcija se ispričava zbog propusta objave imena novinarke Maje Cvek u prošlome broju.


Glas naroda

30 Glas Trešnjevke, ljeto 08

Što očekujete

od lokalnih izbora

2009.

Pripremila i fotografirala: Marina Damjan

Eleonora Railić, 30:Ništa ne očekujem, sve je već u banani, pa bu` u banani. Za mlade nema nikakvog na-pretka, htjela bih da pojeftine cijene stanarina i nekretnina, da si možemo priuštiti stan, a

u Prečkom nedostaje kino ili kazalište, imamo samo shoping centre.

Sonja Jajčević, 22:Nadam se da će se ljudi opametiti i glasovati za prom-jene, Bandić je po-stao „posvuduša“, puno priča, a malo realizira. Trebali bi

obratiti veću pažnju infrastrukturi naših kvartova i sačuvati zelene površine jer pre-velikom izgradnjom uskraćuju djeci pravo djetinjstvo.

Jasmina Suvajac, 32: Općenito, očekujem da

se riješi pitanje recesije i stambene krize. Također,

zanima me imaju li uopće plan za rješavanje tolike nezaposlenosti i trebali bi poraditi na sigurnosti djece u prometu u

Prečkom.

Nikola Kraljević, 22:Nisam ni znao da će ubrzo biti lokalni izbori i nemam namjeru glasovati jer mis-lim da se ništa bitno neće promijeniti. Meni je dobro i ništa mi ne treba, studiram i brinem svoju brigu.

Irena Kocen Goldberger, 34:Nije svejedno tko je na vlasti,

ali ne očekujem neku veli-ku promjenu. Bilo bi dobro

da bude više noćnih poli-cijskih patrola, imam dijete

koje će uskoro početi izlaziti. Općenito, htjela bih da se u

politiku uključi veći broj žena.


Glas naroda

Rajko Bošnjak, 48:Očekujem da do promjene lokalne vlasti uopće neće doći. Jer će nam biti bolje ako na vlasti ostanu isti ljudi, napravili su sve za što su se zauzeli, još samo da srede stadion u Maksimiru. U sva-

kom slučaju, dobro je, ali neka bude još bolje.

Rasma Čuskić, 47:Nadam se da će svima biti najbolje što može

biti, pogotovo nama koji teško živimo. Imam malu mirovinu, na koju svakih dodatnih 100, 200 kuna dobro dođe, ali teško da

će povećati izdvajanja za nas umirovljenike.

Tomislav Spajić, 32:Mislim da će na vlasti ostati isti

ljudi, barem u gradskoj upravi. Ja osobno ne očekujem ništa jer ne vjerujem u nijednu političku op-

ciju. O mjesnoj samoupravi znam malo ili ništa, što se toga tiče, mi

na Trešnjevci smo u banani.

Nikola Orešković, 51:Stvarno ništa ne očekujem, ne vjerujem ni da ću glasati na ovim izborima, osim ako mi bude "usput". Moje želje su ja-ko velike, ali mislim da se ništa bitno neće promijeniti.

Vesna Mance, 52:Ja osobno ne očekujem puno, ne znam ni za koga bi uopće glasala. Konkret-no, htjela bih da na ovim izborima pobijedi što više mladih ljudi jer oni uglav-

nom imaju više "zdravih" ideja.

Biškić Vladimir, 71:Očekujem još gori nered bez obzira na to koga izaberu. A ako Bandić nastavi sa svojim

poslom, možemo sami sebi početi kopati grobove.

Đurđica Dudović, 68:Nadam se da će iza-

brati neke pametne lju-de, ima tu puno posla.

Trešnjevka je uvijek bila radničko naselje u kojem se nikad nisam

bojala kasno vraćati kući, a sada više pazim jer se sigurnost u gradu

smanjila.

Siniša Žganjer, 48:Očekujem da se Trešnjevka uredi, da se "malim" ljudima povećaju socijalna prava, a grads-ka i lokalna samouprava neka malo stegnu remen i smanje si plaće. Zagreb je

socijalan grad samo prije izbora.

Trpimir Katanec, 26:Ništa značajno. Ništa se

neće promijeniti jer će na vlasti najvjerojatnije ostati

SDP i Bandić. Ako ništa drugo, trebali bi uvesti više reda u prometu na Trešnjevci i naći bolja

parkirna rješenja na Ljubljanici.


GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA SJEVER Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-764, fax: 6585-765e-mail [email protected] Vijeća Hrvoje Ozmec

Primanje građana: utorkom 10:00-12:00

GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA JUG Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-759; fax: 6585-760;e-mail: [email protected] Vijeća Saša Molan dipl. Oec.

Primanje građana: srijedom 11:00-12:00

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO,KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Trg Stjepana Radića 1, tel: centrala 610-1111Odjel za zelene površine (nadležnost zaštite parkova, zelenih površina, postavljanje iuklanjanje klupa, postavljenje klamerica i dr.)Odjel za promet – nadležnost regulacija prometa, postava znakova, postava stupića i dr.ČISTOĆA – ispostave službe čišćenja i pranjaTrešnjevka sjever – tel: 3860-781, 3646-293, Mladen Volarić 098-358-683, Robert Nadinić 098-308-703Trešnjevka jug – tel 3634-035, Ivica Zdešić 098-308-707KOMUNALNO REDARSTVO TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585 -747, fax 6585-741dežurni tel: 610-1566 (radni dani i vikendom od 08.00 – 20.00 sati

MATIČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, Tel: 01/658-5735-6, Faks: 01/658-5737, Radno vrijeme: 8:30-15:30

PODRUČNI URED TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 6585-777 centralaPOLICIJSKA POSTAJA TREŠNJEVKA Nehajska 7, tel: 365-6666POREZNA ISPOSTAVA TREŠNJEVKA Park Stara Trešnjevka 2, tel: 3035-800VODOOPSKRBA I ODVODNJA ODJEL HITNIH INTERVENCIJA, tel: 6163-292, šef Boris Orešić 091-6187816

LOKACIJA ZAGORSKA centrala: 3643-539 Kontakt za pritužbe ili obavijesti, NE za prijave kvarova: [email protected]

ZAGREBAČKE CESTE NADCESTARIJA I, Remetinečka cesta 109; tel: 6527-487zadužena za GČ Trešnjevka jug, Mile Čulumović - 091-2356-011NADCESTARIJA III, Prilaz baruna Filipovića 9; tel: 3775-184zadužena za GČ Trešnjevka sjever – Marko Čorak – 091-2356-110

ZRINJEVAC Trešnjevka – održavanjeTrešnjevka sjever – Krapinska bb – Gojčeta Nediljka, dipl. ing – 301-0716, 098-323-472Trešnjevka jug – Ranogajčeva bb - Dušević Dijana, dipl. ing. 098-323-692Održavanje zelenih površina: tel: 6598 891; Uređenje zelenih površina: tel: 6598 872Besplatni telefon 0800 200 202, [email protected]

Za sve vrste otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme ukupne mase veće od 30 kilograma građani mogu naručiti besplatan odvoz pozivom na besplatni telefon 0800 0204 za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije od 8 do 16 sati, unosom naloga preko internetskog portala www.eeotpad.com, SMS-om na mobitel 098 444 110 ielektroničkom poštom na adresu [email protected]. Ovlašteni sakupljač Spectra medija, Ulica kralja Tomislava 6b u Stramcu Samoborskom ili u Zagrebu, Gradišćanska 20, ima telefon 098 307 999, fax 338 55 00, e-mail [email protected]

Info servis


CEKATE predstavlja

đana Zagreba čime je određena pozicioniranost Cen tara za kulturu i Narodnih sveučilišta u svijesti građana Grada Zagreba. Također je snimljeno javno mišljenje s obzirom na kulturne navike, potrebe i in-terese te su zadani neki pravci kojima bi se trebala kretati buduća djelatnost Centara i NS na području Grada Zagreba.

MultikulturalizamMultikulturalizam nije samo apstraktna i nejasna

ideologija koju zastupaju institucije, nevladine organi-zacije, poneke političke stranke te velik broj građana u zapadnim društvima nego i moguće iskustvo života, pogotovo u urbanim sredinama poput Zagreba. Cilj programske jedinice Multikulturalizam – bogatstvo ideja, bogatstvo stvarnosti, bogatstvo problema, auto-ra i voditelja doc.dr. sc. Saše Božića, je putem tribina, predavanja i radionica predstaviti multikulturalističke ideje, politike i prakse u svijetu (od Nizozemske do Kanade i Australije), ali isto tako utvrditi i prikazati multikulturnu stvarnost Zagreba i Hrvatske te raspra-viti mogućnosti primjene multikulturalističkih ideja i modela u Hrvatskoj. Projekt je želi potaknuti širu ra-spravu i razmišljanje o tretiranju različitosti kako u svijetu tako i u Zagrebu i Hrvatskoj.

POLIS – projekt poticanja razvoja civilnog društvaProjekt kroz raznolike aktivnosti potiče razvoj ci-

vilnog društva, demokracije i političke kulture kao jednog od preduvjeta ostvarenja funkcionalne de-mokracije te promovira aktivno građanstvo nasu-prot vulgarnom shvaćanju politike kao “područja moći i vlasti”. Realizira se u suradnji s organizaci-jama civilnog društva i inicijativama a provodi se u obliku seminara, tribina, predavanja i cjelodnevnih događanja.

Bioetika - pitanja života i smrtiBioetika je relativno mlado, ali već etablirano

područje interdisciplinarne i pluriperspektivne ra-sprave o novovrsnim etičkim problemima koji se tiču života u širokom spektru pitanja objedinjenih

Brze promjene društvene strukture, raspad tra-dicionalnih zajednica i oblika solidarnosti, fragmentacija i segmentacija društva, pasi-vizam i rezerviranost, “raščaravanje” svijeta

− svi ti procesi imaju posljedice i na svakidašnji život u lokalnoj zajednici. Centri za kulturu ne mo-gu dati konačne odgovore i rješenja za ove globalne društvene procese, ali kao ustanove u kulturi koje djeluju prvenstveno u lokalnoj zajednici i koje su okrenute građanima, trebaju usmjeriti pozornost na aktualne fenomene te pronaći načine i modele uključivanja građana u život zajednice.

Stoga Centar za kulturu “Trešnjevka” realizira niz sociokulturnih projekata kojima želi upoznati javnost s najnovijim procesima u suvremenom društvu, ali i senzibilizirati i potaknuti građane u lokalnoj zajed-nici na aktivno uključivanje u promišljanju, artiku-liranju i provođenju programa i aktivnosti koji će pridonijeti izgradnji socijabilnosti kao preduvjetu stvaranja okvira za humanije življenje.

Realiziramo projekte koji se bave civilnim druš- tvom, novim oblicima kulturne produkcije i komuni-kacije, socijalnim i kulturnim kapitalom, multikultura-lizmom, sociologijom mode, urbanom sociologijom, identitetom kvarta, novim modelima društvenosti i so-lidarnosti, novim religijskim pokretima itd.

Veliku pozornost posvećujemo istraživačkim pro-jektima – uočava se nedostatak istraživanja u kultu-ri rezultati kojih trebaju poslužiti kao osnova za re-definiranje pozicije i programskih usmjerenja, ali i kao pomoć pri donošenju strateških odluka. Potreba istraživačkih projekata iskazuje se kao prvorazredno pitanje u području kulture.

Donosimo pregled nekih projekata koje je u pos-ljednje vrijeme ostvario Cekateov Odjel za socio-kulturne projekte:

Istraživanje kvalitete i dosega kulturne ponude centara za kulturu i narodnih sveučilišta

Godine 2007. provedeno je kvantitativno pilot istraživanje o kulturnim potrebama i navikama gra-

Odjel za sociokulturološke projekte

Sociokulturni projekti upoznaju javnost s najnovijim procesima u suvremenom društvu, ali i senzibiliziraju i potiču građane u lokalnoj zajednici na aktivno uključivanje u promišljanju, artikuliranju i provođenju programa i aktivnosti koji će pridonijeti izgradnji složenijih i neposrednijih društvenih veza kao preduvjetu stvaranja okvira za humanije življenje.


CEKATE predstavlja

ture rade istraživanja reprezentacije roda te etničkih i nacionalnih identiteta kao i analizu alternativnih vizualnih obrazaca izražavanja. Glavni cilj je oku-piti znanstvenike, umjetnike, aktiviste kao i širu pu-bliku kako bi se propitivalo suvremeno oblikovanje vizualnog identiteta.

New Age i novi religijski pokreti Za slijedeću godinu pripremamo projekt koji se

bavi novim oblicima religioznosti koja je posebno prisutna kod mladih. Kroz niz tribina i predavanja kao i dijaloških susreta želimo javnost upoznati s fe-nomenom nove religioznosti i otvoriti prostor dijalo-ga i upoznavanja.

tim pojmom. S jedne strane, radi se o onim proble-mima s kojima se u znanstveno-tehnološkom dobu suočava čovjek (ljudski život, zdravlje i tjelesnost), a s druge strane, o problemima koji se tiču i drugih živih bića, te prirode u cjelini. Iako je znanstveno-teorijski pristup ključni element bioetike, ona nužno implici-ra i institucionalno (pravno-političko) djelovanje, te građanski angažman. Drugim riječima, iako je bioe-tika prvenstveno stvar različitih znanosti, odnosno znanstvene i filozofsko-etičke refleksije, ona se u veli-koj mjeri oslanja na tzv. bioetički senzibilitet, tj. novu vrstu osjećajnosti spram pitanja koja se tiču ljudskog i ne-ljudskog života na različitim razinama. Autor i voditelj projekta je dr. sc. Hrvoje Jurić.

Moj kvart Trešnjevka - istraživanje identiteta Trešnjevke

Riječ je o istraživačkom projektu koji kvalitativ-nom sociološkom metodom fokus grupa istražuje identitet Trešnjevke. Grad je geografska i ekološka koncentracija ljudi ali istodobno i stanje svijesti i duha. Kvartovi su specifični prostorno-socijalni en-titeti koji opstaju u memoriji svakog pojedinca. Nji-hova je socijalna komponenta daleko značajnija od fizičko-prostorne. Stoga je neophodno tu socijalnu komponentu istražiti kao preduvjet mogućnosti dje-lovanja u zajednici.

Cilj projekta je istražiti stvarne i simbolične ele-mente identiteta Trešnjevke te na osnovu dobivenih rezultata osmisliti i realizirati sadržaje koji bi prido-nosili jačanju identiteta kvarta i razvoju složenijih društvenih veza.

Socijalni kapital u lokalnoj zajedniciProjekt metodom ankete istražuje socijalni ka-

pital u lokalnoj zajednici (Trešnjevka). Socijalni kapital se sastoji od tri dimenzije. Prva od njih je povjerenje, druga dimenzija je civilno udruživanje, posljednja dimenzija, poštivanja normi ili civilnost. Socijalni kapital potiče i olakšava suradnju. Riječ je o kolektivnom resursu koji ima pozitivno djelovanje na razvojnu dinamiku kako na razini društva tako i u lokalnoj zajednici. Cilj projekta je istražiti sociokul-turni kapital u lokalnoj zajednici te na osnovu do-bivenih rezultata osmisliti programe i projekte koji će pripomoći razvoju zajednice i razvoju socijalnog kapitala kao važnog resursa u modernom društvu.

Vizualna kultura i identitetProjekt se bavi problematikom vezanom uz kon-

strukciju raznih vidova identiteta. Sudionici osim upoznavanja s osnovnim određenjima vizualne kul-

VESELKO LEUTAR Voditelj odjela za sociokulturne projekte

Rođen 1967. Osnovnu i srednju školu završio u Županji.Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

diplomirao sociologiju 1994. Trenutno na poslijediplomskom studiju sociologije religije.

Od 1995. zaposlen u Centru za kulturu Trešnjevka na mjestu vodit

Documents

Kvartna teorija - Cekate · Kvartna teorija Plesom do užitka i zdravlja LOKALNI IZBORI 2009. izborna faktografija, pregled i novosti Vodicˇ za poboljšanje okoliša na Staroj Trešnjevci