Preveli: dr.sc. Sonja Levanat, Maja Čretnik dipl.ing., Mirela Levačić Cvok dipl.prof., dr.sc. Vesna Musani i Petar Ozretić dipl.ing. Kolovoz 2008. Ova brošura je pod pokroviteljstvom mreže EuroGentest i Europske unije - ugovor br. 512148 FP6 Network of Excellence

Ilustracije: Rebecca J Kent www.rebeccajkent.com Rebecca@rebeccajkent.com

16

Kromosomske promjene

Informacije za pacijente i obitelji

Kromosomske promjene Sljedeće informacije pojasnit će vam što su kromosomske promjene, kako se mogu naslijediti i kad mogu uzrokovati probleme. Ove su informacije predviĎene kao dodatni materijal uz razgovor s medicinskim genetičarem. Kako biste bolje razumjeli što su kromosomske promjene, korisno je znati nešto o genima i kromosomima.

Što su geni i kromosomi? Naša tijela građena su od milijuna stanica. Većina tih stanica sadrži kompletan set gena, kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo setovi uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina. Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeĎujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budući da su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakoga gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, sastavljeni su od kemijskog spoja po imenu DNK.

2

15

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Laboratorij za citogenetiku, Braće Branchetta 22, 51000 Rijeka Tel. +385 51 651 131 Fax. +385 51 678 896 e-mail: bojana@medri.hr http://www.medri.hr/

14

Slika 1: Geni, kromosomi i DNK

Kromosomi (Slika 2) označeni brojevima od 1 do 22 izgledaju jednako u muškaraca i žena, i nazivaju se autosomi. Kromosomski par 23 razlikuje se u muškaraca i žena i ti se kromosomi nazivaju spolni kromosomi. Postoje dvije vrste spolnih kromosoma, jedan se naziva kromosom X, a drugi kromosom Y. Žene obično imaju dva kromosoma X (XX). Žena nasljeĎuje jedan kromosom X od majke a drugi od oca. Muškarci obično imaju jedan kromosom X i jedan kromosom Y (XY). Muškarac nasljeĎuje kromosom X od majke, a kromosom Y od oca. Slika 2, dakle, prikazuje kromosome muškarca jer je zadnji par kromosoma XY.

3

Slika 2: 23 para kromosoma složenih po veličini; kromosom 1 je najveći. Zadnja dva kromosoma su spolni kromosomi.

Kromosomske promjene Točna ravnoteža genetičkog materijala vrlo je važna zbog toga što se geni, koji daju upute stanicama našeg tijela, nalaze na kromosomima. Bilo kakva promjena u broju, veličini ili strukturi kromosoma može značiti promjenu u količini i sadržaju genetičke informacije. Promjena u količini ili rasporedu genetičkih informacija može dovesti do poremećaja u razvoju i učenju te zdravstvenih problema u djece.

4

Društvo za kliničku genetiku Hrvatske http://www.klinickagenetika.org/indexeng.html Ili u vašoj lokalnoj klinici: KBC Zagreb, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-011 Fax. +385 1 2312-079 e-mail: predstojnik_lab@kbc-zagreb.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ KBC Zagreb, Zavod za genetiku i bolesti metabolizma, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-318 e-mail: ibaric@rebro.mef.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ Opća bolnica ''Sveti Duh'', Odsjek za citogenetiku, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb Tel. +385 1 3712 111 Fax. +385 1 3712 308 Klinika za dječje bolesti Zagreb, Odsjek za kliničku genetiku, Klaićeva 16, 10000 Zagreb Tel. +385 1 4600 111 Fax. +385 1 4826 053 e-mail: kdb@kdb.hr http://www.kdb.hr/ KBC Split, Klinika za dječje bolesti, Laboratorij za humanu genetiku, Spinčićeva 1, 21000 Split Tel. +385 21 556 500 Fax. +385 21 556 590 http://www.st-host.org/kbsplit/

13

Gdje mogu naći više informacija o kromosomskim promjenama? Ovo je samo kratak vodič o kromosomskim promjenama. Više informacija možete naći ovdje: Unique - Grupa za potporu oboljelima od rijetkih kromosomskih poremećaja u Velikoj Britaniji Tel: + 44 (0) 1883 330766 Email: info@rarechromo.org www.rarechromo.org Orphanet Internetska stranica sa slobodnim pristupom koja pruža informacije o rijetkim bolestima, kliničkim pokusima, lijekovima i udrugama diljem Europe. www.orpha.net

EuroGentest Internetska stranica sa slobodnim pristupom o genetičkom testiranju i udrugama diljem Europe. www.eurogentest.org Hrvatsko društvo za humanu genetiku http://hdhg.mef.hr/

12

Kromosomske promjene mogu se naslijediti od roditelja. Ipak, do promjena češće dolazi unutar jajne stanice ili spermija tijekom njihova razvoja ili tijekom začeća. Ne možemo utjecati na nastanak takvih promjena. Postoje dva glavna tipa kromosomskih promjena. Promjene u broju kromosoma. U ovom slučaju postoji više ili manje kopija odreĎenoga kromosoma nego inače. Promjene u strukturi kromosoma. U ovom slučaju dolazi do poremećaja ili rearanžmana unutar jednoga kromosoma. Može uključivati dodatak ili gubitak kromosomskog materijala. U ovoj ćemo brošuri pokazati kromosomske delecije, duplikacije, insercije i inverzije te prstenove. Ako biste željeli više informacija o kromosomskim translokacijama, pogledajte brošuru ‘’Kromosomske translokacije’’.

Promjene u broju kromosoma Obično svaka stanica u tijelu čovjeka sadrži 46 kromosoma. Ponekad se ipak može roditi dijete s previše ili premalo

kromosoma. Takvo dijete nosi previše ili premalo gena, odnosno uputa. Jedan od najpoznatijih primjera genske bolesti uzrokovane viškom kromosoma je sindrom Down. Ljudi s tom bolešću imaju 47 umjesto 46 kromosoma u stanicama. To je zbog toga što postoje tri kopije kromosoma 21 umjesto uobičajene dvije kopije.

5

Slika 3: Kromosomi djevojčice (zadnji par kromosoma je XX) sa sindromom Down. Postoje tri kopije kromosoma 21 umjesto uobičajene dvije.

Promjene u strukturi kromosoma Do promjena u strukturi kromosoma dolazi ako se kromosom slomi i razmjesti na neki način. To može dovesti do dodatka ili gubitka kromosomskog materijala. Do toga može doći na više načina, koji su opisani u nastavku. Promjene u strukturi kromosoma mogu biti vrlo male i stoga teško uočljive u laboratoriju. Čak i kad se promjena naĎe, teško je predvidjeti kakve će posljedice biti na pojedino dijete. To može biti vrlo frustrirajuće za roditelje, koji žele što više informacija o djetetovoj budućnosti.

6

Važno je zapamtiti

rearanžman se može naslijediti od roditelja ili može nastati tijekom začeća.

rearanžman se ne može ispraviti – imate ga do kraja života.

to nije nešto čime se možete zaraziti od drugih ljudi. Zato nositelj i dalje može darivati krv.

ljudi se često osjećaju krivima zbog stvari kao što je, primjerice, kromosomski rearanžman u obitelji. Važno je zapamtiti da nitko nije odgovoran za to i nitko to nije mogao uzrokovati.

11

Test za kromosomske rearanžmane Genetičkim testiranjem može se otkriti nosi li osoba rearanžman. Jednostavno se izvadi krv i kromosomi krvnih stanica pregledaju se u laboratoriju. Takav test zove se kariotipizacija. Moguće je obaviti takav test i tijekom trudnoće kako bi se provjerili djetetovi kromosomi. Takav test naziva se prenatalna dijagnostika, o kojoj možete više doznati od medicinskoga genetičara (više informacija možete naći u b ro šu ra m a o CV S t e s t u i amniocentezi).

Što je s ostalim članovima obitelji Ako se rearanžman pronaĎe u jednog člana obitelji, možda želite o tome obavijestiti i ostale članove. To njima daje priliku da se testiraju, ako žele, i vide nose li i oni istu promjenu. To bi moglo biti osobito važno članovima obitelji koji imaju djecu ili koji bi ih željeli imati. U slučaju da ne nose rearanžman, znači da ga ne mogu niti prenijeti na djecu. U slučaju da ga nose, i njima se može ponuditi test tijekom trudnoće kako bi provjerili djetetove kromosome. Nekim je ljudima teško reći drugim članovima obitelji o rearanžmanu. Mogli bi se brinuti da će time uzrokovati napetost u obitelji. U nekim obiteljima ljudi su izgubili kontakt s rođacima i smatraju da će ga teško obnoviti. Medicinski genetičari imaju iskustva s takvim obiteljima i mogu vam ponuditi pomoć pri razgovoru s drugim članovima obitelji.

10

Translokacije Ako biste željeli više informacija o translokacijama, pogledajte brošuru ‘’Kromosomske translokacije’’. Delecije Termin kromosomska delecija znači da je dio kromosoma izgubljen ili izbrisan. Do delecije može doći na bilo kojemu kromosomu i na bilo kojemu mjestu duž kromosoma. Delecije mogu biti različitih veličina. Ako materijal koji je izbrisan (geni) sadrži upute bitne za tijelo, osoba može imati poremećaje u razvoju i učenju te zdravstvene probleme. Stupanj tih poremećaja ovisi o količini i mjestu gubitka materijala s kromosoma.

Duplikacije Termin kromosomska duplikacija znači da je došlo do umnažanja dijela kromosoma, tako da postoji višak kromosomskog materijala. Umnažanje materijala može dovesti do previše uputa bitnih za tijelo, do poremećaja u razvoju i učenju te do zdravstvenih problema.

7

Insercije Kromosomske insercije zapravo su dijelovi kromosoma koji su umetnuti u drugi kromosom ili u isti kromosom, ali na neobičnome mjestu. Ako nema previše ili premalo genetičkog materijala, osoba je najčešće zdrava. Ako dio kromosoma nedostaje ili se pojavi višak kromosomskog materijala, osoba može imati poremećaje u razvoju i učenju te zdravstvene probleme.

Prstenovi Termin prstenasti kromosom rabi se kada doĎe do spajanja krajeva kromosoma tako da kromosom tvori ‘prsten’. Do toga obično dolazi ako doĎe do gubitka materijala s dva kraja istoga kromosoma. Preostali krajevi postanu ‘ljepljivi’ i spajaju se jedan s drugim tvoreći prstenastu s t ruktu ru. Pos l jed ice takv ih prstenastih kromosoma ovise o tome ko l i ko je mater i ja la , dak le informacija, izgubljeno s krajeva kromosoma prije nego što se on spojio u ‘prsten’.

8

Inverzije Kromosomska inverzija znači da se dio kromosoma izvrnuo, tako da je na tom dijelu raspored gena na kromosomu obrnut. U većini slučajeva ovakva promjena ne uzrokuje zdravstvene probleme osobi koja nosi inverziju.

Ako roditelj nosi neobične kromosome, hoće li ih prenijeti na svoju djecu? Ne uvijek, postoji nekoliko različitih mogućnosti:

Dijete može naslijediti potpuno normalne kromosome

Dijete može naslijediti iste kromosome kao i roditelj

Dijete se može roditi s poremećajima u razvoju i učenju te sa zdravstvenim problemima

Trudnoća može završiti spontanim pobačajem Ljudi koji nose kromosomske promjene mogu imati zdravu djecu, i mnogi ih i imaju. Kako je svaka kromosomska promjena jedinstvena, nositelji bi trebali raspraviti svoju situaciju sa specijalistom genetičarem. Često se dijete može roditi s promjenom iako oba roditelja imaju normalne kromosome. Takvi se slučajevi nazivaju "de novo" (iz latinskog), odnosno nova translokacija. U takvim slučajevima vrlo je mala šansa da će roditelji imati i drugo dijete s istom promjenom.

9