Preddiplomski studijski program Latinskog jezika i rimske ... preddiplomskog studija Latinskog... · Rimska književnost: Lirika i epigram* III-VI 2 1 0 0 11. Rimska književnost:

1

Preddiplomski studijski program Latinskog jezika i rimske književnosti

V. d. Pročelnik odjela

Doc. dr. sc. Milenko Lončar

ECTS Koordinator

Teuta Serreqi, predavač

Zadar, 2005.

2

PREDDIPLOMSKI DVOPREDMETNI STUDIJ

LATINSKOG JEZIKA I RIMSKE KNJIŽEVNOSTI

1. UVOD

a) razlozi za pokretanje studija

Studij latinskoga jezika i rimske književnosti nalazi se u nezahvalnu položaju između

nevelika tržišta rada i goleme civilizacijske, a jednim dijelom i nacionalne vrijednosti. Ipak,

profesori latinskoga potrebni su općim i klasičnim gimnazijama i klasičnim odjeljenjima

osnovnih škola, medicinskim i nekim drugim srednjim školama, filozofskim fakultetima,

arhivima, muzejima, knjižnicama, izdavačima, prevodilaštvu, državnoj upravi, a

emancipacijom poduzetništva i svakom sektoru gdje je potrebno šire obrazovanje od

srednjoškolskoga, inicijativnost, umna i radna disciplina, planiranje i provedba plana i

snalaženje u svladavanju prepreka. Zato je glavni razlog pokretanja ovog preddiplomskog

studija omogućavanje nastavka i završetka diplomskog studija latinaskog jezika i rimske

književnosti. Jer nakon tri godine studija student nije osposobljen za koliko toliko samostalan

rad u istraživanju ili u školi. Sustav pak 3+2 prihvatili smo stoga, što se tome priklonila velika

većina odjela na našem sveučilištu; budući naime da predlažemo dvopredmetni studij

latinskoga, želimo da naš studij bude kompatibilan s ostalim dvopredmetnim studijima. Još

jedan razlog u korist sustava 3+2 jest taj što se time omogućava završnost većem broju

studenata koji inače odustaju od studija u njegovoj kasnijoj fazi, nego kad bi posrijedi bio

sustav 4+1. Tržište rada pokazuje sve više potreba za kvalifikacijama višima od srednje, a ne

nužno i diplomiranima. Vjerujemo da će takvi studenti nalaziti poslove, kako u struci tako i

izvan nje.

b) dosadašnja iskustva predlagača

Odjel (prije Odsjek) za klasičnu filologiju provodi studij latinskogjezika i rimske

književnosti od osnutka Filozofskog fakulteta u Zadru, a studij grčkoga od 1986.

c) otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovaj studij je otvoren prema svim studentima dvopredmetnih studija na matičnom

sveučilištu, na svim hrvatskim humanističkim sveučilištima i najvećem dijelu međunarodnih

sveučilišta.

2. OPĆI DIO

2.1 naziv studija: Latinski jezik i rimska književnost.

2.2 nositelj studija: Sveučilište u Zadru;

izvođač studija: Odjel za klasičnu filologiju.

2.3 trajanje: šest semestara.

2.4 uvjeti upisa: četverogodišnja srednja škola i položen prijemni ispit na Odjelu za

klasičnu filologiju.

2.5 kompetencije nakon preddiplomskog studija:

Nakon završetka preddiplomskog studija student stječe temeljno znanje u struci,

poznaje jezik dovoljno da može samostalno čitati i prevoditi tekstove i smjestiti ih u kontekst

rimske književnosti. Time je osposobljen za rad u kulturi, medijima, izdavačkim kućama,

3

poduzetništvu ili može nastaviti diplomski studij latinskog jezika i rimske književnosti koji

organizira Odjel.

2.6 akademski naziv po završetku preddiplomskog studija:

Završetkom preddiplomskog studija latinskog jezika i rimske književnosti stječe se

akademski naziv "prvostupnik (baccalaureus) latinskog jezika i rimske književnosti".

3. OPIS PROGRAMA

3.1. POPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU LATINSKOG

JEZIKA I RIMSKE KNJIŽEVNOSTI

A. OBVEZNI semestar ECTS P S V

1. Uvod u studij klasične filologije I 3 1 1 0**

2. Pregled rimske književnosti II 3 1 1 0

3. Latinski jezik I I 7 1 0 3

4. Latinski jezik II II 7 1 0 3

5. Latinski jezik III III 5 1 0 3

6. Latinski jezik IV IV 5 1 0 3

7. Osnove grčkog jezika I I 3 0 0 2

8. Osnove grčkog jezika II II 3 0 0 2

9. Metrika III 2 1 0 0**

10. Rimska književnost: Lirika i epigram* III-VI 2 1 0 0

11. Rimska književnost: Lirika i epigram (seminar)* III-VI 3 0 2 0

12. Rimska književnost: Epika i satira* III-VI 2 1 0 0

13. Rimska književnost: Epika i satira (seminar)* III-VI 3 0 2 0

14. Rimska književnost: Historiografija* III-VI 2 1 0 0

15. Rimska književnost: Historiografija (seminar)* III-VI 3 0 2 0

16. Rimska književnost: Retorika, epistolografija i filozofija* III-VI 2 1 0 0

17. Rimska književnost: Retorika, epistolografija i filozofija (seminar)* III-VI 3 0 2 0

18. Historijska fonetika klasičnih jezika I III 2 1 0 0

19. Historijska fonetika klasičnih jezika II IV 2 1 0 0

20. Latinska historijska gramatika I V 2 1 0 0

21. Latinska historijska gramatika II VI 2 1 0 0

22. Lektira I V 4 0 0 2

23. Lektira II VI 4 0 0 2

Napomena: Kolegiji označeni zvjezdicom (*) izvode se istovremeno za studente II. i

III. godine, u dvogodišnjem ciklusu.

Napomena: Kolegiji označeni dvjema zvjezdicama (**) zajednički su za studente

Latinskog jezika i rimske književnosti i studente Grčkog jezika i književnosti. Studentima

koji studiraju oba predmeta stoga nedostaju tri boda odnosno dva, koliko vrijede Uvod u

studij klasične filologije odnosno Metrika. Zato moraju izabrati dodatne izborne kolegije u

vrijednosti od (najmanje) tri odnosno dva boda.

Tumač kratica: P = predavanja, S = seminar, V = vježbe.

4

B. IZBORNI SA STUDIJA semestar ECTS P S V

1. Latinske jezične vježbe I I 2 0 0 2

2. Latinske jezične vježbe II II 2 0 0 2

3. Latinske jezične vježbe III III 2 0 0 2

4. Latinske jezične vježbe IV IV 2 0 0 2

5. Starolatinski natpisi I III/V 2 0 1 0

6. Starolatinski natpisi II IV/VI 2 0 1 0

7. Stručna ekskurzija I-VI 2

Napomena: Odjel će organizirati svake dvije odn. tri godine stručno putovanje u Italiju

odn. Grčku, tako da svaki student latinskog i grčkog bude u prilici posjetiti obje zemlje

tijekom studija. Pri tom će svaki student i studentica biti obvezni pripremiti mali seminarski

rad na zadanu temu iz područja nekog kolegija. Putovanje se računa kao izborni predmet s

Odjela i vrijedi 2 boda.

C IZBORNI SA STUDIJA GRČKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

semestar ECTS P S V

1. Pregled grčke književnosti I/III/V 3 1 1 0

2. Grčki jezik I I/III/V 7 1 0 3

3. Grčki jezik II II/IV/VI 7 1 0 3

4. Grčki jezik III III /V 5 1 0 3

5. Grčki jezik IV IV /VI 5 1 0 3

6. Grčka književnost: Homer III-VI 2 1 0 0*

7. Književni seminar: Ilijada III-VI 3 0 2 0*

8. Grčka književnost: Klasika III-VI 2 1 0 0*

9. Književni seminar: Sofoklo III-VI 3 0 2 0*

10. Grčka književnost: Prosvjetiteljstvo III-VI 2 1 0 0*

11. Književni seminar: Aristofan III-VI 3 0 2 0*

12. Grčka književnost: 4. stoljeće III-VI 2 1 0 0*

13. Književni seminar: Platon III-VI 3 0 2 0*

14. Grčka historijska gramatika I V 2 1 0 0

15. Grčka historijska gramatika II VI 2 1 0 0

16. Lektira I V 4 0 0 2

17. Lektira II VI 4 0 0 2

D. IZBORNI SA SRODNIH ODJELA

Odjel za povijest

Odjel za filozofiju

Odjel za kroatistiku i slavistiku

Odjel za arheologiju

Odjel za povijest umjetnosti

Centar za jadranska onomastička istraživanja

Napomena: Studenti će birati prema svojoj sklonosti kolegije u vezi s antikom i

srednjim vijekom, u dogovoru s nastavnikom na Odjelu.

5

E. IZBORNI S OSTALIH ODJELA

Svi ostali ponuđeni. Za studij latinskog i grčkog najkorisnije je učiti velike europske

jezike (engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski), te ih stoga ovdje svesrdno

preporučujemo. Osim toga, preporučujemo dodirne književne i jezične kolegije s odjela za

žive strane jezike.

Napomena: O izbornim kolegijima sa srodnih i drugih odjela vidi relevantne programe

njihovih matičnih odjela.

3.1.1. POPIS KOLEGIJA PO SEMESTRIMA, SA STATUSOM, BROJEM

ECTS BODOVA, BROJEM SATI I VRSTOM NASTAVE

semest. nositelj kolegij status ECTS P S V

I Teuta Serreqi Latinski jezik I obvezni 7 1 0 3

Teuta Serreqi Osnove grčkog jezika I obvezni 3 1 0 1

Daniel Nečas Hraste Uvod u studij klasične filologije obvezni 3 1 1 0

Tjelesna i zdravstvena kultura obvezni 0,25 0 0 1

Izborni kolegij izborni 2

II Teuta Serreqi Latinski jezik II obvezni 7 1 0 3

Teuta Serreqi Osnove grčkog jezika I obvezni 3 1 0 1

Daniel Nečas Hraste Pregled rimske književnosti obvezni 3 1 1 0

Tjelesna i zdravstvena kultura obvezni 0,25 0 0 1


III Teuta Serreqi Latinski jezik III obvezni 5 1 0 3

Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Lirika i epigram obv. 2 1 0 0

Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Lirika i epigram (seminar) obv. 3 0 2 0

Milenko Lončar Metrika obv. 2 2 0 0

Daniel Nečas Hraste Historijska fonetika klasičnih jezika I obv. 2 1 0 0


IV Teuta Serreqi Latinski jezik IV obvezni 5 1 0 3

Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Epika i satira obv. 2 1 0 0

Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Epika i satira (seminar) obv. 3 0 2 0

Daniel Nečas Hraste Historijska fonetika klasičnih jezika II obv. 2 1 0 0


V Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Historiografija obv. 2 1 0 0

Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Historiografija (seminar) obv. 3 0 2 0

Daniel Nečas Hraste Latinska historijska gramatika I obv. 2 1 0 0

Milenko Lončar Lektira I obvezni 4 0 0 2

Izborni kolegij(i) izborni 4

VI Daniel Nečas Hraste Rimska književnost: Ratorika, epistolografija, filozofija obv. 2 1 0 0

Daniel Nečas Hraste Rimska knj.: Ratorika, epistolografija, filozofija (seminar) obv. 3 0 2 0

Daniel Nečas Hraste Latinska historijska gramatika II obv. 2 1 0 0

Milenko Lončar Lektira I obvezni 4 0 0 2

Izborni kolegij(i) izborni 4

Završni rad obvezni 2

6

3.2. OPIS KOLEGIJA

NAZIV KOLEGIJA: Pregled rimske književnosti

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Daniel Nečas Hraste, viši predavač

ODJEL: Odjel za klasičnu filologiju

STUDIJSKI PROGRAM: Preddiplomski studij latinskog jezika i rimske književnosti

GODINA, SEMESTAR: I, ljetni

STATUS KOLEGIJA: obvezan / izborni

UVJET UPISA KOLEGIJ: Nema uvjeta.

BROJ TJEDANA PO SEMESTRU / BROJ SATI TJEDNO: 15/2

ECTS BODOVI: 3

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA: temeljno poznavanje razvoja rimske

književnosti, književnih vrsta, razdoblja, povijesnih prilika, života pojedinih važnijih pisaca i njihova

djela, sadržaja i forme, stilskih odlika, utjecaja; sposobnost samostalnog i skupnog rada, istraživanja i

iznošenja rezultata.

SADRŽAJ KOLEGIJA: podjela rimske književnosti na razdoblja, strani utjecaji, počeci, povijesne prilike,

razvoj pojedinih vrsta, najvažniji predstavnici; istraživanje prisutnosti rimskih pisaca danas: prijevodi,

monografije, članci u časopisima, novinama, na internetu.

NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA

PREDAVANJA VJEŽBE SEMINAR PRAKTIKUM

SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE

TERENSKI RAD MENTORSKI RAD KONZULTACIJE

RADIONICE DISKUSIJA INTERNET

OBVEZE STUDENATA

USMENI ISPIT PISMENI ISPIT SEMINARSKI

RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI

PRAĆENJE NASTAVE, PRAĆENJE I OCJENJIVANJE STUDENATA

pismeni ispit usmeni ispit esej praktični rad

projekt kontinuirana provjera

znanja/ocjenjivanje

aktivnosti

istraživanje seminarski rad

LITERATURA

- obvezna: V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, II, Zagreb

- dopunska: Budimir-Flašar, Pregled rimske književnosti, Beograd, 1963; materijal po uputama nastavnika

7

NAZIV KOLEGIJA: Uvod u studij klasične filologije



STUDIJSKI PROGRAM: Preddiplomski studij grčkog jezika i književnosti

GODINA, SEMESTAR: 2005/2006, zimski

STATUS KOLEGIJA: obvezan (za minor: izborni)

UVJET UPISA KOLEGIJA: -


ECTS BODOVI: 3

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPENTENCIJA: upoznavanje osnovnih činjenica i uzusa u

struci, razvijanje osjećaja za granice sa srodnim strukama, usvajanje stručne terminologije

SADRŽAJ KOLEGIJA:

1. Povijest i razvoj klasične filologije

A. Filologija u Grčkoj

B. Filologija u Rimu

C. Filologija u srednjem vijeku

D. Filologija u novom vijeku i njeni zadatci

2. Očuvanost antičkih tekstova

A. Knjiga u antici – izgled, materijali i produkcija

B. Knjiga u srednjem vijeku – izgled, materijali i produkcija

C. Editiones principes

D. Kritičko izdanje – sastavljanje i struktura kritičkog izdanja, najvažniji izdavači

3. Uvod u indoevropeistiku

A. Lingvistika u antici i srednjem vijeku

B. Indoevropeistika od Sassettija do XX. stoljeća

C. Podjela indoevropskih jezika

D. Grčki dijalekti od mikenskog do novogrčkog

E. Jezici u antičkoj Italiji i razvoj romanskih jezika



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE


RADIONICE DISKUSIJA Internet

OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI


pismeni ispit usmeni ispit Esej praktični rad

Projekt kontinuirana provjera

znanja/ocjenjivanje

aktivnosti

Istraživanje seminarski rad

LITERATURA

- obavezna:

A. S. Kalenić: Putovi k uspostavi sporazuma s tekstom, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,

15 (1988), 1-2 (27-28), str. 35-53.

B. L. Laurand – A. Lauras: Manuel des etudes greques et latines, Paris 1955.

C. Viktor Novak: Latinska paleografija, Beograd 1987.

D. M. Mihaljević: Slavenska poredbena gramatika, 1. dio, Zagreb 2002., str. 1-86 (uvodna poglavlja)

- dopunska: J. Irmscher, Praktische Einführung in das Studium der Altertumswissenschaften, Berlin, 1954; The

Oxford Classical Dictionary; W. Kroll, Geschichte der klassischen Philologie; Paulys Realencyclopaedie der

classischen Altertumswissenschaft; materijal podijeljen na nastavi

8

NAZIV KOLEGIJA: Latinski jezik I

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Teuta Serreqi, predavač



GODINA, SEMESTAR: I, zimski

STATUS KOLEGIJA: obvezan



UKUPNO DANA TERENSKE NASTAVE:

ECTS BODOVI: 7

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPENTENCIJA: prepoznavanje oblika, samostalna

morfološka i sintakička analiza

SADRŽAJ KOLEGIJA: Latinska morfologija. Indoevropski jezici. Gramatičke kategorije. Izgovor.

Glasovi i glasovne promjene. Tvorba riječi, izvedenice i složenice. Značenje riječi. Vrste riječi. Promjenjive i

nepromjenjive riječi. Osnove i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva i zamjenica. Komparacija. Glagoli. Vid.

Način. Vrijeme. Konjugacija.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga. Zagreb, 1987.

Divković, Mirko, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1987.

Gramatika hrvatskog jezika.

9

NAZIV KOLEGIJA: Latinski jezik II






UVJET UPISA KOLEGIJA: Latinski jezik I


ECTS BODOVI: 7


morfološka i sintakička analiza

SADRŽAJ KOLEGIJA: Latinska morfologija. Perifrastični oblici. Uvod u latinsku sintaksu. Infinitivi.

Participi. Gerund. Supin. Infinitivne konstrukcije. Ablativ apsolutni. Ciceronov jezik. Plautov jezik.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

Gortan, Gorski, Pauš, Latinska gramatika, Školska knjiga. Zagreb, 1987.

Divković, Mirko, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1987.

Gramatika hrvatskog jezika.

Cicero, De re publica

Plautus, Aulularia

10

NAZIV KOLEGIJA: Latinski jezik III




GODINA, SEMESTAR: II, zimski


UVJET UPISA KOLEGIJA: Latinski jezik II


ECTS BODOVI: 5


morfološka i sintakička analiza.

SADRŽAJ KOLEGIJA: objašnjavanje sintakse latinskog jezika, dijelovi rečenice, sintaksa padeža,

sintaksa glagola, vremena i načini, sintaksa rečenice te vrste zavisno složenih rečenica.Teorijsko

tumačenje latinske sintakse kombinira se s interaktivnim radom temeljenom na analizi odabranih

tekstova latinskih autora ( Ciceron, Salustije). Praktični dio kolegija realizira se uključivanjem

studenata u rad na tekstu, čime se studenti osposobljavaju za prepoznavanje i analizu svih sintaktičkih

odnosa unutar latinskog jezika.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Gortan-Gorski-Pauš: Latinska gramatika, Školska knjiga, 1987.

Ciceron. Govor za pjesnika Arhiju ( ili neki drugi govor)

Salustije: Katilinin rat

- dopunska: V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, II, Zagreb

11

NAZIV KOLEGIJA: Latinski jezik IV




GODINA, SEMESTAR: II, ljetni


UVJET UPISA KOLEGIJA: Latinski jezik III



ECTS BODOVI: 5


morfološka i sintakička analiza.

SADRŽAJ KOLEGIJA: objašnjavanje sintakse latinskog jezika, dijelovi rečenice, sintaksa padeža,

sintaksa glagola, vremena i načini, sintaksa rečenice te vrste zavisno složenih rečenica.Teorijsko

tumačenje latinske sintakse kombinira se s interaktivnim radom temeljenom na analizi odabranih

tekstova latinskih autora (Tibul, Propercije, Ovidije). Praktični dio kolegija realizira se uključivanjem

studenata u rad na tekstu, čime se studenti osposobljavaju za prepoznavanje i analizu svih sintaktičkih

odnosa unutar latinskog jezika.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Gortan-Gorski-Pauš: Gramatika latinskog jezika, Školska knjiga, Zagreb 1987.

Tibul: Elegije ( izbor)

Propercije: Elegije ( izbor)

Ovidije: Metamorfoze ( izbor)

- dopunska: V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, II, Zagreb, s. a

12

NAZIV KOLEGIJA: Osnove grčog jezika I








ECTS BODOVI: 3


morfološka i sintaktička analiza, usvajanje osnovnog vokabulara.

SADRŽAJ KOLEGIJA: upoznavanje grčkog alfabeta, vježbanje, učenje grčke deskriptivne

morfologije: vrste riječi, deklinacija nomena, komparacija pridjeva i priloga, zamjenice, brojevi. Vježbe

iz morfologije osnivaju se na izabranim rečenicama iz Grčke vježbenice. Cilj im je prepoznavanje

oblika grčke deklinacije i konjugacije i na temelju toga razumijevanje teksta.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

Dukat, Zdeslav: Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb 1983.

Sabadoš-Sironić-Zmajlović: Grčka vježbenica

13

NAZIV KOLEGIJA: Osnove grčog jezika II







BROJ TJEDANA PO SEMESTRU/ BROJ SATI TJEDNO: 15/2

ECTS BODOVI: 3


morfološka i sintaktička analiza, usvajanje osnovnog vokabulara.

SADRŽAJ KOLEGIJA: upoznavanje grčkog glagolskog sistema: vid i vrijeme, osnove i nastavci; ω i

μι konjugacija. Vježbe iz morfologije osnivaju se na izabranim rečenicama iz Grčke vježbenice. Cilj im

je prepoznavanje oblika grčke deklinacije i konjugacije i na temelju toga razumijevanje teksta.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

Dukat, Zdeslav: Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb 1983.

Sabadoš-Sironić-Zmajlović: Grčka vježbenica

14

NAZIV KOLEGIJA: Metrika

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Akademik Branimir Glavičić





UVJET UPISA KOLEGIJA: Latinski jezik II



ECTS BODOVI: 2

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA: razumijevanje prirode latinskog stiha,

razvijanje osjećaja za klasični ritam kao važnu sastavnicu rimske poezije, umijeće reprodukcije

klasičnih latinskih stihova

SADRŽAJ KOLEGIJA: osnove antičke prozodije i versifikacije, stope i metri; naglasak je na

shematskom prikazu s nužnim primjerima, da bi se znanje moglo upotrijebiti na drugim kolegijima,

književnosti, seminaru i lektiri.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE U

NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: N Majnarić, Grčka metrika, Zagreb, 1948; F. Curtius, Römische Metrik, 1955 (2. izd.)

- dopunska: W. J. W. Koster, Traité de métrique grecque, suivi d' un précis de metrique latine, Leyde, 1953; M.

Bohonos, Zarys metryki polsko-łacińskich, u skupnom radu: Metryka grecka i łacińska, Varšava, 1959; D.

Norberg, Introduction à l' étude de la versification latine médiévale, Stockholm, 1958; G. E. Duckworth, Vergil

and Classical Hexameter Poetry, University of Michigan Press, Ann Arbor, 1969; Isti, "Milton's Hexameter

Patterns - Vergilian or Ovidian?", AJPh 93/1972, sv. 1,52-60; B. Glavičić, Versifikacija hrvatskih latinista, Split,

2001.

15

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Lirika i epigram




GODINA, SEMESTAR: II/III (ciklički), zimski


UVJET UPISA KOLEGIJ: Pregled rimske književnosti


ECTS BODOVI: 2

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA: detaljnije poznavanje razvoja rimske

književnosti, kronologije, povijesnih prilika, života pojedinih lirskih pisaca i pisaca epigrama,, sadržaja

i forme, stilskih odlika, utjecaja.

SADRŽAJ KOLEGIJA: LIRIKA I EPIGRAM

Izbor iz: Katul, Horacije, Tibul, Propercije i Ovidije, Vergilije, Marcijal, kasnorimska i kršćanska lirika



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Budimir-Flašar, Pregled rimske književnosti, Beograd, 1963; V. Vratović, Rimska književnost, u:

Povijest svjetske književnosti, II, Zagreb

- dopunska: Holzberg, N. Die römische Liebeselegie. Eine Einführung. Darmstadt 22001; Kennedy, D. The Arts

of Love. Five studies in the discourse of Roman love elegy. Cambridge 1993; Lyne, R.O.A.M. The Latin Love

Poets. From Catullus to Horace. Oxford 1980; Veyne, P. L’élégie érotique romaine: L’amour, la poésie et

l’Occident, Paris 1983.

Škiljan, Dubravko: «Gaj Valerije Katul», u: Katul: Pjesme, Zagreb 1987.

16

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Lirika i epigram (seminar)






UVJET UPISA KOLEGIJ: Položen Latinski jezik II ili odgovarajuće znanje latinskog


ECTS BODOVI: 3

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA: sposobnost sadržajne i formalne analize i

interpretacije lirske pjesme i epigrama, idejnog i stvarnog sadržaja, kompozicije, ritma, metra i stiha,

poetskih postupaka.

SADRŽAJ KOLEGIJA: LIRIKA I EPIGRAM

Pretknjiževna rimska lirika: naeniae, carmina convivalia, anonimna i Apijeva gnomska lirika

Enije i počeci epigrama ( naenia: Festus 161. 223; Nonius 145; Quint. VIII 2, 8; Pollux IV 79; Varro l. l. VII 70;

Lucil. 954

carmina convivalia: Cic. Tusc. IV 3. Brut 75. de or. III 197; Quintil. I X, 20; Hor. carm. IV 15, 25; Non. 77

Appius Claudius Caecus: fragmenta

Ennius: fragmenta)

Neoterici i Katul

Augustovo doba: melika: Horacije

elegija: Tibul, Propercije i Ovidije

Vergilije i bukolska poezija kasnijeg doba

Marcijal

Kasnorimska i kršćanska lirika



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Festus 161. 223; Nonius 145; Quint. VIII 2, 8; Pollux IV 79; Varro l. l. VII 70; Lucil. 954; Cic. Tusc.

IV 3. Brut 75. de or. III 197; Quintil. I X, 20; Hor. carm. IV 15, 25; Non. 77; Appius Claudius Caecus:

fragmenta

Ennius: fragmenta); Katul, Horacije, Tibul, Propercije, Ovidije, Vergilije i Marcijal - bilo koje izdanje izvornika.

Budimir-Flašar, Pregled rimske književnosti, Beograd, 1963; V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest

svjetske književnosti, II, Zagreb

- dopunska: Holzberg, N. Die römische Liebeselegie. Eine Einführung. Darmstadt 22001; Kennedy, D. The Arts

of Love. Five studies in the discourse of Roman love elegy. Cambridge 1993; Lyne, R.O.A.M. The Latin Love

Poets. From Catullus to Horace. Oxford 1980; Veyne, P. L’élégie érotique romaine: L’amour, la poésie et

l’Occident, Paris 1983.

Škiljan, Dubravko: «Gaj Valerije Katul», u: Katul: Pjesme, Zagreb 1987.

17

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Epika i satira




GODINA, SEMESTAR: II/III (ciklički), ljetni


UVJET UPISA KOLEGIJA: Položen Pregled rimske književnosti.


ECTS BODOVI: 2

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA: detaljnije upoznavanje razvojnog puta

rimske književnosti na području epa i satire, kronologije, povijesnih prilika, života pojedinih epskih

pisaca i satiričara, sadržaja i forme, stilskih odlika, razlika i utjecaja.

SADRŽAJ KOLEGIJA: EPIKA I SATIRA

Počeci rimske epike: carmina triumphalia, carmina convivalia, elogia

Najstarija autorska rimska epika: Andronik, Nevije (carmina triumphalia: Liv. IV 40; Suet. Caes. 49. 51. 80;

Historia Augusta 6-7

carmina convivalia: Cic. Tusc. IV 3. Brut 75. de or. III 197; Quintil. I X, 20; Hor. carm. IV 15, 25; Non. 77

Andronicus: fragmenta

Naevius: fragmenta)

Enije: uvođenje heksametra i novih književnih vrsta

Lukrecije i počeci stručne epike

Satira od Enija do Lucilija (Ennius: fragmenta, Lucilius: fragmenta)

Varonova menipska satira

Augustovo doba: epika: Vergilije, Ovidijeve «Metamorfoze» i «Fasti»

satira: Horacije

Doba julijskoklaudijske dinastije: epika: Lukan, Silije, Stacije

satira: Perzije i Juvenal

Kasnorimska epika: Klaudijan



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna:

Budimir-Flašar, Pregled rimske književnosti, Beograd, 1963; V. Vratović, Rimska književnost, u: Povijest

svjetske književnosti, II, Zagreb

- dopunska: S. M. Braund, The Roman Satirists and their Masks, Bristol 1996; K. Freudenburg, Satires of Rome:

Threatening Poses from Lucilius to Juvenal, Cambridge 2001; N. Rudd, The Satires of Horace, repr. Berkeley

1982.

18

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Epika i satira (seminar)






UVJET UPISA KOLEGIJA: Položen Latinski ejezik II ili odgovarajuće znanje latinskog


ECTS BODOVI: 3


interpretacije epa i satire, idejnog i stvarnog sadržaja, kompozicije, ritma, metra i stiha, poetskih

postupaka, međusobnih sličnosti i razlika pojedinih pisaca.

SADRŽAJ KOLEGIJA: EPIKA I SATIRA

Izbor iz: Lukrecije, Vergilije, Ovidijeve «Metamorfoze» i «Fasti», Horacije, Lukan, Silije, Stacije, Perzije i

Juvenal, Klaudijan



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Lukrecije, Vergilije, Ovidijeve «Metamorfoze» i «Fasti», Horacije, Lukan i Juvenal, Klaudijan;

odabrani dijelovi iz bilo kojeg izdanja izvornika;

- dopunska: S. M. Braund, The Roman Satirists and their Masks, Bristol 1996; K. Freudenburg, Satires of Rome:

Threatening Poses from Lucilius to Juvenal, Cambridge 2001; N. Rudd, The Satires of Horace, repr. Berkeley

1982.

19

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Historiografija






UVJET UPISA KOLEGIJA: Pregled rimske književnosti


ECTS BODOVI: 2


rimske historiografije, promjena ukusa, kronologije, povijesnih prilika, života pojedinih historiografa,

sadržaja i forme njihovih djela, intencije, stilskih odlika, razlika i utjecaja.

SADRŽAJ KOLEGIJA: HISTORIOGRAFIJA

Izvori rimskih povjesničara, Annales maximi i državni rimski arhivi

Počeci rimske historiografije: analisti na grčkom

Latinski analisti

Katonove «Origines» kao jezični standard buduće rimske historiografije

Polibije kao metodološki standard buduće rimske historiografije

Doba kraja republike: Salustije, Nepot, Cezar

Augustovo vrijeme: Livije

Historiografija carskog doba: Tacit

Biografska književnost: Svetonije i Historia Augusta

Kasnorimska historiografija: Amijan

Historicorum Romanorum reliquiae, vol. 1-2 ed. H. Peter (odabrani dijelovi)



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA


Povijest svjetske književnosti, II, Zagreb, s. a.

- dopunska: D. Flach, Römische Geschichtsschreibung, Darmstadt 31998; N. Ivić, Textus. Istraživanja o Amijanu

Marcelinu, Zagreb 2001; Gaj Salustije Krisp, Djela, prev. J. Miklić, Zagreb 1998; Gaj Svetonije Trankvil,

Dvanaest rimskih careva, prev. S. Hosu, Zagreb 1978; Tacit, Historije, prir. i prev. J. Miklić, Zagreb 1987.

20

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Historiografija (seminar)






UVJET UPISA KOLEGIJA: Položen Latinski jezik II ili odgovarajuće znanje latinskog


ECTS BODOVI: 3


interpretacije povijesnog djela, idejnog i stvarnog sadržaja, kompozicije, književnih postupaka,

međusobnih sličnosti i razlika pojedinih pisaca.

SADRŽAJ KOLEGIJA: HISTORIOGRAFIJA

Izbor iz: Salustije, Nepot, Cezar, Livije, Tacit, Svetonije, Historia Augusta, Amijan



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Salustije, Nepot, Cezar, Livije, Tacit, Svetonije, Historia Augusta; odabrani dijelovi u bilo kojem

izdanju izvornika;

Historicorum Romanorum reliquiae, vol. 1-2 ed. H. Peter (odabrani dijelovi)

- dopunska: D. Flach, Römische Geschichtsschreibung, Darmstadt 31998; N. Ivić, Textus. Istraživanja o Amijanu

Marcelinu, Zagreb 2001; Gaj Salustije Krisp, Djela, prev. J. Miklić, Zagreb 1998; Gaj Svetonije Trankvil,

Dvanaest rimskih careva, prev. S. Hosu, Zagreb 1978; Tacit, Historije, prir. i prev. J. Miklić, Zagreb 1987.

21

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Retorika, epistolografija, filozofija






UVJET UPISA KOLEGIJA: Položen Pregled rimske književnosti


ECTS BODOVI: 2


rimske retorike, epistolografije i filozofije, od kronologije, povijesnih prilika, preko života pojedinih

pisaca, sadržaja i forme njihovih djela, intencije, stilskih odlika, razlika i utjecaja.

SADRŽAJ KOLEGIJA: RETORIKA, EPISTOLOGRAFIJA, FILOZOFIJA

Književni helenistički ukus i počeci retorike

Kratesov boravak u Rimu

Enijev «Epiharmo» i «Euhemer» i uvođenje filozofije u rimsku književnost (Ennii fragmenta)

Lukrecije

Ciceronova filozofska djela

Ciceronova retorska djela

Ciceronova pisma

Retorika carskog doba: Seneka Stariji, Kvintilijan i Tacitov «Dijalog»

Filozofija carskog doba: Seneka Mlađi

epistolografija carskog doba: Plinije Mlađi



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA


Povijest svjetske književnosti, II, Zagreb, s. a.

- dopunska: Ø. Andersen, Im Garten der Rhetorik, Darmstadt 2001; M. Beker, Kratka povijest antičke retorike,

Zagreb, 1997; A. D. Leeman, Orationis Ratio. The Stylistic Theories and Practice of the Roman Orators

Historians and Philosophers. 1-2, Amsterdam 1963; Apulej, Apologija i O Sokratovu bogu, prev. D.

Novaković, Split 1991.

22

NAZIV KOLEGIJA: Rimska književnost: Retorika, epistolografija, filozofija (seminar)






UVJET UPISA KOLEGIJA: Položen Latinski jezik II ili odgovarajuće znanje latinskog


ECTS BODOVI: 3


interpretacije retorskog i filozofskog djela te pisma, idejnog i stvarnog sadržaja, kompozicije,

književnih postupaka, međusobnih sličnosti i razlika pojedinih pisaca.

SADRŽAJ KOLEGIJA: RETORIKA, EPISTOLOGRAFIJA, FILOZOFIJA

Izbor iz: Lukrecije, Ciceronova filozofska djela, Ciceronova retorska djela, Ciceronova pisma, Seneka Stariji,

Kvintilijan, Tacitov «Dijalog», Seneka Mlađi, Plinije mlađi



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE

U NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Ciceron, Seneka stariji, Kvintilijan, Tacit, Seneka mlađi, Plinije mlađi; odabrani dijelovi u bilo kojem

izdanju izvornika;

- dopunska: Ø. Andersen, Im Garten der Rhetorik, Darmstadt 2001; M. Beker, Kratka povijest antičke retorike,

Zagreb, 1997; A. D. Leeman, Orationis Ratio. The Stylistic Theories and Practice of the Roman Orators

Historians and Philosophers. 1-2, Amsterdam 1963; Apulej, Apologija i O Sokratovu bogu, prev. D. Novaković,

Split 1991.

23

Naziv kolegija: Historijska fonetika klasičnih jezika I

Nositelj kolegija: Daniel Nečas Hraste, viši predavač

Odjel za klasičnu filologiju

Godina: II, semestar: zimski

Status: obvezni

Uvjet upisa: barem Osnove grčkog I - II i Osnove latinskog I - II; ili odgovarajuće znanje stečeno na drugi način

ECTS bodovi: 2

Trajanje: 1 semestar

Oblik nastave: 1 sat predavanja

Ukupno opterećenje studenata: 1 sat tjedno

Uvjeti: Osnove grčkog I - II i Osnove latinskog I - II ili jače; ili odgovarajuće znanje stečeno na drugi način

Cilj: Uvođenje studenata u osnovne značajke komparativno-historijske metode i proučavanje fonetike klasičnih

jezika. Upoznavanje povijesti klasičnih jezikâ, produbljeno razumijevanje na njima pisanih tekstova, razvijanje

svijesti o zajedničkom podrijetlu svih indoeuropskih jezika.

Sadržaj: GLASOVI: Fiziologija glasova. Podjela vokala i konsonanata.

Vokalizam: kratki i dugi vokali; diftonzi; sonantski nazali i likvide; laringali; prijevoj; naglasak, vokalske

promjene u srednjim slogovima; sinkopa; asimilacija;disimilacija, hifereza, kontrakcija; pokraćivanje dugih

vokala; produljivanje kratkih vokala; anaptiksa; vokalske promjene u završnim slogovima; zakon o jampskom

pokraćivanju; pokraćivanje dugih vokala pred završnim konsonantom; razvoj diftonga u završnom slogu,

promjene na granici riječi, protetski vokal

Ispit: pismeni i usmeni.

Literatura:

Obvezna:

Leumann - Hofmann - Szantyr, Lateinische Grammatik, 1. sv. Laut- und Formenlehre, München, 1963.; A.

Meillet - J. Vendryes, Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris, 1948.; A. Ernout, Recueil

de textes latines archaïques, Paris, 1947., A. I. Sihler, A New Comparative Grammar of Greek and Latin, New

York - Oxford : OPU 1995.; V. Pisani, Grammatica Latina, storica e comparativa, Torino, 1952., 2. izd.; H.

Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt, 1992,; E. Schwyzer,

Griechische Grammatik, 1. sv. Lautlehre, p. 169 - 414, München, 1939.;

T. Serreqi – D. Nečas Hraste, Glasovi – vokalizam i konsonantizam, priručnik iz latinske historijske gramatike za

studente (po predavanjima akad. Branimira Glavičića uz nadopune), 1. dio – Vokalizam, /SKRIPTA/

D. Nečas Hraste, Grčka historijska gramatika, 1. dio – Vokalizam, /SKRIPTA/

Preporučena:

C. D. Buck, A Comparative Grammar of Greek and Latin, Chicago, 1948., 2. izd.; P. Chantraine, Grammaire

homérique, Paris, 1957.3; P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I - IV, Zagreb, 1971.

- 4.; A. Gluhak, Hrvatski Etimološki rječnik, Zagreb, 1993.; H. Frisk, Griechisches etymologisches Woerterbuch.

3Bde, Heidelberg, 1960. -1972.; P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des

mots, Paris, 1968. i d.;

24

Naziv kolegija: Historijska fonetika klasičnih jezika II



Godina: II, semestar: ljetni

Status: obvezni

Uvjet upisa: barem Osnove grčkog I - II i Osnove latinskog I - II; ili odgovarajuće znanje stečeno na drugi način

ECTS bodovi: 2

Jezik: hrvatski




Sadržaj:

Konsonantizam: poluvokali; konsonantske likvide i nazali; disimilacija likvida; eksplozivni konsonanti – labijali,

dentali, palatali, velari, labiovelari, i njihove promjene; spiranti; rotacizam; latinsko h; grčko σ; glasovne

promjene u konsonantskim skupinama; haplologija.


Literatura:

Obvezna:

Leumann - Hofmann- Szantyr, Lateinische Grammatik, 1. sv. Laut- und Formenlehre, München, 1963.; A.

Meillet - J. Vendryes, Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris, 1948.; A. Ernout, Recueil de

textes latines archaïques, Paris, 1947. A. I. Sihler, A New Comparative Grammar of Greek and Latin, New York

- Oxford : OPU 1995.; V. Pisani, Grammatica Latina storica e comparativa, Torino, 1952., 2. izd.; H. Rix,

Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt, 1992.; E. Schwyzer,

Griechische Grammatik, 1. sv. Lautlehre, p. 169 - 414, München, 1939.

T. Serreqi – D. Nečas Hraste, Glasovi – vokalizam i konsonantizam, priručnik iz latinske historijske gramatike za

studente (po predavanjima akad. Branimira Glavičića uz nadopune), 2. dio – Konsonantizam, /SKRIPTA/

D. Nečas Hraste, Grčka historijska gramatika , 2. dio – Konsonantizam, /SKRIPTA/

Preporučena: C. D. Buck, A Comparative Grammar of Greek and Latin, Chicago, 1948., 2. izd.; P.

Chantraine, Grammaire homérique, Paris, 1957.3; P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika,

knj. I - IV, Zagreb, 1971. - 4.; A. Gluhak, Hrvatski etimološki rječnik, Zagreb, 1993.; H. Frisk, Griechisches

etymologisches Wörterbuch, Heidelberg, 1960. – 1972.; P. Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue

grecque. Histoire des mots, Paris, 1968. i d.;

Cilj: Uvođenje studenata u osnovne značajke komparativno-historijske metode i proučavanje fonetike klasičnih

jezika. Upoznavanje povijesti klasičnih jezikâ, produbljeno razumijevanje na njima pisanih tekstova, razvijanje

svijesti o zajedničkom podrijetlu svih indoeuropskih jezika.

25

NAZIV KOLEGIJA: Latinska historijska gramatika I




GODINA, SEMESTAR: III, zimski


UVJET UPISA KOLEGIJA: barem Osnove latinskog jezika I i II


ECTS BODOVI: 2

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPENTENCIJA: poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno

razumijevanje latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo svih europskih jezika

SADRŽAJ KOLEGIJA: nomen: gramatičke kategorije, rod, broj, padež, deklinacijski sustav, a osnove,

o osnove, konsonantske i vokalske osnove, nastavci, pronominalni nastavci.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE U

NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Leumann - Hofman - Szantyr, Lateinische Grammatik, 1. sv. Laut- und Formenlehre; München,

1963; A. Meillet - J. Vendryes, Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris, 1948; C. D. Buck,

A Comparative Grammar of Greek and Latin, Chicago, 1948, 2. izd.; A. Ernout, Recueil de textes latines

archaïques, Paris, 1947.

- dopunska: V. Pisani, Grammatica Latina, storica e comparativa, Torino, 1952, 2. izd.; J. Safarewicz, Zarys

gramatyki historycznei jęzika łacińskiego, 1. sv. Fonetyka i fleksija, Warszawa, 1953; F. Sonner, Lateinische

Laut- und Formenlehre, Heidelberg, 1914; A. Ernout, Morphologie historique du latin, Paris, 1938, E. Kieckers,

Historische lateinische Gramatik, München, 1930; L. Laurand, - A. Lauras, Manuel des études grecques et

latines, I. Grèce, II. Rome, Paris, 1955; A. Ernout, Recueil de textes latines archaïques, Paris, 1947.

26

NAZIV KOLEGIJA: Latinska historijska gramatika II




GODINA, SEMESTAR: III, ljetni


UVJET UPISA KOLEGIJA: barem Osnove latinskog jezika I i II


ECTS BODOVI: 2

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPENTENCIJA: poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno

razumijevanje latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo svih europskih jezika

SADRŽAJ KOLEGIJA: verbum: indoeuropski sistem konjugacije, gramatičke kategorije, lice, način,

vrijeme, vid, osnove i nastavci, reduplikacija, glagolska imena.



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE U

NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Leumann - Hofman - Szantyr, Lateinische Grammatik, 1. sv. Laut- und Formenlehre; München,

1963; A. Meillet - J. Vendryes, Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris, 1948; C. D. Buck,

A Comparative Grammar of Greek and Latin, Chicago, 1948, 2. izd.; A. Ernout, Recueil de textes latines

archaïques, Paris, 1947.

- dopunska: V. Pisani, Grammatica Latina, storica e comparativa, Torino, 1952, 2. izd.; J. Safarewicz, Zarys

gramatyki historycznei jęzika łacińskiego, 1. sv. Fonetyka i fleksija, Warszawa, 1953; F. Sonner, Lateinische

Laut- und Formenlehre, Heidelberg, 1914; A. Ernout, Morphologie historique du latin, Paris, 1938, E. Kieckers,

Historische lateinische Gramatik, München, 1930; L. Laurand, - A. Lauras, Manuel des études grecques et

latines, I. Grèce, II. Rome, Paris, 1955; A. Ernout, Recueil de textes latines archaïques, Paris, 1947.

27

NAZIV KOLEGIJA: Lektira I

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc. dr. Milenko Lončar



GODINA, SEMESTAR: III, zimski


UVJET UPISA KOLEGIJA: Latinski jezik IV ili na drugi način stečeno odgovarajuće znanje


ECTS BODOVI: 4

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPENTENCIJA: razvijanje prevoditeljskog potencijala

studenta, osposobljavanje za samostalan filološki rad.

SADRŽAJ KOLEGIJA: čitanje poezije, morfološka, sintaktička, metrička analiza teksta;

Catullus: Carmina (odabrane pjesme)

Vergilius: Aeneis (odabrani dijelovi)

Horatius:Epodes, Satirae, Carmina (odabrane pjesme)

Tibullus, Propertius (odabrane elegije)

Ovidius:Matamorphoses (odabrani dijelovi)

Martialis: Epigramata (odabrani epigrami)

Juvenalis: Satirae ( odabrane satire)



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE U

NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Catullus: Carmina (odabrane pjesme)

Vergilius: Aeneis (odabrani dijelovi)

Horatius:Epodes, Satirae, Carmina (odabrane pjesme)

Tibullus,Propertius (odabrane elegije)

Ovidius:Matamorphoses(odabrani dijelovi)

Martialis: Epigramata (odabrani epigrami)

Juvenalis: Satirae ( odabrane satire) Tekstovi se uručuju na nastavi.

28

NAZIV KOLEGIJA: Lektira II

IME NOSITELJA KOLEGIJA: doc. dr. Milenko Lončar



GODINA, SEMESTAR: III, ljetni


UVJET UPISA KOLEGIJA: Latinski jezik IV ili na drugi način stečeno odgovarajuće znanje


ECTS BODOVI: 4

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPENTENCIJA: razvijanje prevoditeljskog potencijala

studenta, osposobljavanje za samostalan filološki rad.

SADRŽAJ KOLEGIJA: čitanje odabranih djela, osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta uz temeljnu

književnopovijesnu faktografiju.

Cicero: filozofska i retorska djela (odabrani dijelovi)

Quintilianus: Institutio oratoria (odabrani dijelovi)

Tacitus: Dialogus de oratoribus (odabrani dijelovi)

Svetonius: De vita caesarum, Vita Neronis

Caesar: De bello Gallico, De bello civili (odabrani dijelovi)

Sallustius:Bellum Catilinae, Bellum Iugurthinum(odabrani dijelovi)



SAMOSTALNO

ISTRAŽIVANJE



OBVEZE STUDENATA


RAD

ESEJ AKTIVNO

SUDJELOVANJE U

NASTAVI




znanja/ocjenjivanje

aktivnosti


LITERATURA

- obvezna: Cicero: filozofska i retorska djela (odabrani dijelovi)

Quintilianus: Institutio oratoria (odabrani dijelovi)

Tacitus: Dialogus de oratoribus (odabrani dijelovi)

Svetonius: De vita caesarum, Vita Neronis

Caesar: De bello Gallico, De bello civili (odabrani dijelovi)

Sallustius:Bellum Catilinae, Bellum Iugurthinum(odabrani dijelovi)

29

NAZIV KOLEGIJA: Latinske jezične vježbe I

IME NOSITELJA KOLEGIJA: Teuta Serreqi, prof.


STUDIJSKI PROGRAM: Preddiplomski studij latinskog jezika i književnosti


STATUS KOLEGIJA: izborni



ECTS BODOVI: 2

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA: prepoznavanje oblika, samostalna morfološka i

jezična analiza.

SADRŽAJ KOLEGIJA: uvježbavanje i utvrđivanje morfologije latinskog jezika – izgovor, naglašavanje riječi,

vrste riječi, deklinacija imenica, komparacija pridjeva, tvorba i komparacija priloga, zamjenice i brojevi,

konjugacija, vremena i načini, tvorba vremena. Ovaj kolegij prati nastavno gradivo koje se usvaja na Latinskom

jeziku I, stoga su vježbe zamišljene na taj način da se kroz njih utvrđuje određena gramatička cjelina. Cilj se

sastoji u prepoznavanju oblika latinske deklinacije i konjugacije te na temelju toga razumijevanje teksta i

stjecanje vještina samostalnog prevođenja.

NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA: vježbe

OBVEZE STUDENATA: aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni ispit

PRAĆENJE NASTAVE, PRAĆENJE I OCJENJIVANJE STUDENATA: kontinuirana provjera znanja i

ocjenjivanje aktivnosti na nastavi, usmeni ispit

LITERATURA:

- obvezna: Gortan – Gorski – Pauš: Latinska gramatika, Zagreb, 1987.; Salopek – Šešelj – Škiljan: Orbis

Romanus

- dopunska: Gramatika hrvatskog jezika; V. Zamarovsky: Junaci antičkih mitova; A. Musić: Nacrt grčkih i

rimskih starina; Srednjoškolski udžbenik iz povijesti (antika)

NAZIV KOLEGIJA: Latinske jezične vježbe II






UVJET UPISA KOLEGIJA: položene Latinske jezične vježbe I


ECTS BODOVI: 2


jezična analiza.

SADRŽAJ KOLEGIJA: uvježbavanje i utvrđivanje morfologije latinskog jezika – izgovor, naglašavanje riječi,

vrste riječi, deklinacija imenica, komparacija pridjeva, tvorba i komparacija priloga, zamjenice i brojevi,

konjugacija, vremena i načini, tvorba vremena. Ovaj kolegij prati nastavno gradivo koje se usvaja na Latinskom

jeziku II, stoga su vježbe zamišljene na taj način da se kroz njih utvrđuje određena gramatička cjelina. Cilj se

sastoji u prepoznavanju oblika latinske deklinacije i konjugacije na tekstu (Plaut: Aulularia) te na temelju toga

razumijevanje teksta i stjecanje vještina samostalnog prevođenja.





LITERATURA: - obvezna: Gortan – Gorski – Pauš: Latinska gramatika, Zagreb, 1987.; Plaut: Aulularia

- dopunska: Gramatika hrvatskog jezika; A. Musić: Nacrt grčkih i rimskih starina; Srednjoškolski udžbenik iz

povijesti (antika)

30

NAZIV KOLEGIJA: Latinske jezične vježbe III






UVJET UPISA KOLEGIJA: položene Latinske jezične vježbe II


ECTS BODOVI: 2


sintaktička analiza.

SADRŽAJ KOLEGIJA: vježbanje i utvrđivanje sintakse latinskog jezika - dijelovi rečenice, sintaksa padeža,

sintaksa glagola, vremena i načini, sintaksa rečenice te vrste zavisno složenih rečenica. Teorijsko tumačenje

sintakse popraćeno je interaktivnim radom temeljenom na analizi odabranih tekstova latinskih autora (izbor iz

Cicerona, Svetonija, Kornelija Nepota). Ovaj kolegij prati nastavno gradivo koje se usvaja na Latinskom jeziku

III, stoga su vježbe zamišljene na taj način da se kroz njih utvrđuje određena gramatička cjelina. Cilj se sastoji u

prepoznavanju sintaktičkih odnosa unutar latinskog jezika te na temelju toga razumijevanje teksta i stjecanje

vještina samostalnog prevođenja uz detaljnu sintaktičku analizu.





LITERATURA:

- obvezna: Gortan – Gorski – Pauš: Latinska gramatika, Zagreb, 1987; izbor iz Cicerona, Svetonija, Kornelija

Nepota

- dopunska: Gramatika hrvatskog jezika; V. Vratović: Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti II;

A. Musić: Nacrt grčkih i rimskih starina; Srednjoškolski udžbenik iz povijesti (antika)

NAZIV KOLEGIJA: Latinske jezične vježbe IV




GODINA, SEMESTAR: II, ljetni


UVJET UPISA KOLEGIJA: položen Latinski jezik II ili na drugi način stečeno odgovarajuće znanje


ECTS BODOVI: 2


jezična analiza.

SADRŽAJ KOLEGIJA: vježbanje i utvrđivanje sintakse latinskog jezika - dijelovi rečenice, sintaksa padeža,

sintaksa glagola, vremena i načini, sintaksa rečenice te vrste zavisno složenih rečenica. Teorijsko tumačenje

sintakse popraćeno je interaktivnim radom temeljenom na analizi odabranih tekstova grčkih autora (izbor iz

Ovidija, Vergilija, Horacija). Ovaj kolegij prati nastavno gradivo koje se usvaja na Latinskom jeziku IV, stoga su

vježbe zamišljene na taj način da se kroz njih utvrđuje određena gramatička cjelina. Cilj se sastoji u

prepoznavanju sintaktičkih odnosa unutar latinskog jezika te na temelju toga razumijevanje teksta i stjecanje

vještina samostalnog prevođenja uz detaljnu sintaktičku analizu.





LITERATURA:

- obvezna: Gortan – Gorski – Pauš: Latinska gramatika, Zagreb, 1987; izbor iz Ovidija, Vergilija, Horacija

- dopunska: Gramatika hrvatskog jezika; V. Vratović: Rimska književnost, u: Povijest svjetske književnosti II;

V. Zamarovsky: Junaci antičkih mitova; A. Musić: Nacrt grčkih i rimskih starina; Srednjoškolski udžbenik iz

povijesti (antika)

31

Naziv kolegija: Starolatinski natpisi I



Godina: II/III, semestar: zimski

Status: izborni

Uvjet upisa: barem Osnove latinskog I - II ili odgovarajuće znanje stečeno na drugi način

ECTS bodovi: 2

Jezik: hrvatski




Cilj: Upoznavanje osnovnih značajka latinske historijske gramatike na konkretnom epigrafskom materijalu

Sadržaj: Starolatinski natpisi /Fibula Praenestina, Lapis niger, Dvenos, Lapis Satricanus, Elogia Scipionum,

Senatus consultum de Bacchanalibus/


Literatura:

Obvezna:

A. Ernout, Recueil de textes latines archaïques, Paris, 1947., A. I. Sihler, A New Comparative Grammar of

Greek and Latin, New York - Oxford : OPU 1995.; V. Pisani, Grammatica Latina, storica e comparativa,

Torino, 1952., 2. izd.; V. Pisani, Testi Latini arhaici e volgari, Torino, 1950.

Preporučena:

Latinski etimološki rječnici

Ernout-Meillet: Dictionnaire etymologique de la langue latine, Paris, 2001. 4. izd.

Walde, Lateinisches etymologisches Woerterbuch, Heidelberg, 1938. – 1954.

32

Naziv kolegija: Starolatinski natpisi II



Godina: II/III, semestar: ljetni

Uvjeti: barem Osnove latinskog I - II ili odgovarajuće znanje stečeno na drugi način

ECTS bodovi: 2

Jezik: hrvatski




Cilj: Upoznavanje osnovnih značajka latinske historijske gramatike na konkretnom epigrafskom materijalu

Sadržaj: Starolatinski natpisi /Tabellae defixionum, Mummius, Elogium Claudiae, Grafiti iz Pompeja, odabrani

italski tekstovi/


Literatura:

Obvezna:

A. Ernout, Recueil de textes latines archaïques, Paris, 1947., A. I. Sihler, A New Comparative Grammar of

Greek and Latin, New York - Oxford : OPU 1995.; V. Pisani, Grammatica Latina, storica e comparativa,

Torino, 1952., 2. izd.; V. Pisani, Testi Latini arhaici e volgari, Torino, 1950.

Preporučena:

Latinski etimološki rječnici:

Ernout-Meillet: Dictionnaire etymologique de la langue latine, Paris, 2001. 4. izd.

Walde, Lateinisches etymologisches Woerterbuch, Heidelberg, 1938. – 1954.

Documents

Preddiplomski studijski program Latinskog jezika i rimske ... preddiplomskog studija Latinskog... · Rimska književnost: Lirika i epigram* III-VI 2 1 0 0 11. Rimska književnost: