RIMSKA KNJI EVNOST

ROMANA KREZI & ANA-MARIA PAPONJA

Rimska knji evnost Rimsku knji evnost nemogu e je razumjeti bez propitivanja njenog odnosa prema gr koj knji evnosti. Temeljno je obilje je rimske knji evnost nasljedovanje gr kih uzora i nametanje s njima. Za razliku od Grka , Rimljani nisu tvorci knji evnih vrsta. Ljubavna elegija , satiri ki epigram, pjesni ke i prozne poslanice, samo su neke knji evne vrste kojima su Rimljani dali novi biljeg. Povijesna je uloga rimske knji evnosti u njezinu posredovanju izme u Gr ke i Europe.

Rimsku knji evnost povjesni ari su podijelili na etiri razdoblja. Prvo razdoblje rimske knji evnosti je arhajsko razdoblje ( 240.- 80. pr. Kr.) , zlatni vijek (80.pr. kr.-14.posl. Krista) , srebrni vijek (14.-117.posl.kr) i knji evnost kasnog carstva (117.-476.)

Prvo-Arhajsko razdoblje rimske knji evnosti Prvo razdoblje rimske knji evnosti u znaku je brojnih knji evnih prijevoda i kazali nih prilagodba, pri emu prednja e komediografi poput Plauta i Terencija, prenose i gr ke kami ke predlo ke na rimsku pozornicu. Najpoznatiji tragi ari su Marko Pakuvije i Lucije Akcije. Tragedije su pisali uglavnom s gr kom tematikom.

Zlatni vijek rimske knji evnosti U zlatnom vijeku rimska knji evnost dose e i u stihu i u prozi svoj vrhunac. Epove pi u Lukrencije, Vergilije, Ovidije; u elegiji i epigramu ogleda se Katul; u ljubavnom pjesni tvu Propercije, Tibul i Ovidije; u lirici, satiri i poslanicama Horacije. Me u proznim piscima posebno se isti u povjesni ari Cezar, Livije i Salustije. Sredi nja osoba je Ciceron koji i praksu i teoriju govorni tva stavlja na novu razinu.

Srebrno razdoblje rimske knji evnosti Ovo razdoblje ome uju vladavine careva Tiberija i Trajana, iznimna ostvarenja zatje u se u nekoliko knji evnih vrsta: satiri Juvenal, romanu Petronije, basni Ferdo, epigramu Marcijal, povijesti Tacit, filozofskom eseju i tragediji Seneka.

Razdoblje kasnog carstva Ovo razdoblje odlikuje se vidljivim sukobom poganske tradicije i uznapredovala kr anstva. Taj vi estoljetni spor dovr ava se pomirbom dvaju svjetonazora. Najve i dio rimske ba tine nastavlja ivjeti zahvaljuju i tomu to je latinski u cijelim srednjovjekovlju jezik knji evnosti, znanosti, crkve i uprave.

Plaut(oko 254.-184.) Plaut spada me u najve e rimske komediografe. Mada mu se prepisivalo vi e od stotinu komedija, njegovo je autorstvo nedvojbeno utvr eno samo za 21 komediju, od kojih su najuspjelije Manaechmi, Hvalisavi vojnik i krtac. Obilje ja Plautove komedije: vje to vo ena intriga, u kojoj presudnu ulogu igra rob, ivi dijalozi, so an narodni govor, jasno ocrtani i esto karikirani likovi. U fino tkivo gr ke komedije unosi elemente grube komike, pa i lakrdije, ubacuje plesne i glazbene umetke tako da ih prilagodi ukusu rimske publike, eljne prvenstveno razonode.

Katul(84.-54.) Gaius Velerius Catullus najve i rimski lirski pjesnik, rodom iz Verone. Kao pripadnik tzv. novih pjesnika, koji su se ugledali u aleksandrijsku poeziju, i Katul je gajio kult forme i napisao niz du ih pjesama u kojima obra uje mitolo ke pri e. Njegova se slava temelji prvenstveno na dubokim iskrenim lirskim pjesmama. Prvi je me u rimskim pjesnicima po eo iznositi svoj intiman ivot. Prijateljstvo, gozbi i pijanki, politi ka izrugivanja, bratova smrt, i nadasve strasna i trajna ljubav prema Klodiji, predmet su najboljih Katulovih pjesama. Njegov lirski izraz, nadahnut je Alkeja i Sapfe.

Vergilije(70.-19.) Publius Vergilius Maro, najzna ajniji pjesnik rimske knji evnosti Augustova doba. Ro en u Mantovi i odgojen na o evom imanju, ne snalazi se u gradskoj vrevi i iako ti enik cara Augusta te prijatelj Horacijev i lan Macenatova, ve i je dio ivota proveo na svom malenom imanju u Kampaniji. Njegova ljubav prema prirodi i mirnom seoskom ivotu esta je tema njegovih pastirskih pjesama po uzoru na Teokritove idile (Bukolike ili Ekloge). Vergilijevo djelo Georgike je didakti ki spjev o ratarstvu, u kojem je obra en problem poljodjelstva, sto arstva, ov arstva i p elarstva, to je prepagirala Augustova ekonomska politika. Njegovo najzna ajnije djelo je prvi rimski nacionalni ep Eneida, pisan s ciljem da proslavi Cezarov i Augustov rod.

Horacije(65.-8.) Quintus Horatius Flaccus, rimski pjesnik rodom iz ju ne Italije, sin imu nog oslobo enog roba koji mu je omogu io zamjerno kolovanje u Rimu i Ateni. Vergilije ga uvodi u Macenatov krug, blizak Augustu, ije e politi ke i dru tvene koncepcije Horacije propagirati i u svojoj poeziji. Napisao je zbirku satiri kih intoniranih Jamba ili Epoda, 2 knjige satira, 4 knjige lirskih pjesama, nazivanih esto i Odama. Napisao je i 2 knjige pjesni kih Poslanica od kojih je najzna ajnija Poslanica Pizonima(476 heksametara) prozvana ve u antici Ars poetica, gdje iznosi svoja razmi ljanja, iskustva u laganom tonu, primjerenom pismu prijateljima, te daje savjete i upute kojih bi se pjesnici trebali pridr avati ako ele da ih djelo nad ivi. Poznata je i oda o Lidiji.

Tibul( oko54.-19.) Albije Tibul rimski lirik. Pjesnik je niza elegiji u kojima pjeva o svojoj ljubavi prema Deliji i kasnije Nemezi, o e nji za mirom, patrijaharnim seoskim ivotom i mr nji prema ratu i ratovanju, koje mu je oduzelo najbolje godine ivota. Pjesme, pisane u elegijskom distihu, odi u melakonijom i isti u se jednostavno u izraza.

Ovidije(43.pr.Kr.-18.po.Kr.) Publius Ovidius Naso najplodniji je rimski pjesnik. Ve i dio ivota proveo je u Rimu, gdje se veoma rano posvetio knji evnosti i predao modernim zabavama, sve dok 8.god.po Kristu nije prognan u Tome na Crnom moru, gdje je i umro. Glavne teme Ovidijeve poezije bile su ljubav i obradbe raznih legendi; tri knige ljubavnih pjesama, lascivnih porodi no-didakti kim ep- Ljubavno umije e, te 15 knjiga Metamorfoza i nedovr en kalendar rimskih vjerskih i nacionalnih svetkovina Fasti. Majstor stiha i izvrstan pripovjeda , te genijalan zabavlja i majstor knji evnog umije a, Ovidije je u ivao veliku popularnost u svoje doba. Uvelike je utjecao na europsku literaturu srednjeg vijeka i renesanse.

Metamorfoza Najva nije Ovidijevo djelo su Metamorfoze. Sastoje se od 11 995 heksametara, u kojima je obra eno pribli no 250 mitolo kih pri a to se zavr avaju nekom pretvorbom i stvorio svojevrstan novelisti ki zbornik s mnogo lirskih elemenata.

Marcijal ( oko 40.-oko104.) Marcijal je najve i rimski pisac epigrama. Rodom je iz Hispanije najve i dio ivota proveo je u Rimu, gdje je ivio kao ti enik raznih bogata a i stjecao njihovu naklonost duhovitim i o trim epigramima razli itih sadr aja. Napisao je vjerojatno na tisu e epigrama, a o uvano ih je samo 1500. njegovi su epigrami ssvojom duhovito u, i uspjelom zavr nom poentom postali uzor cijelom kasnije epigramskom pjesni tvu.

Siroma ni pjesnikNetko nedavno premjeri me, Rufe, kao trgovac robljem ili trener. Kad me prou i, upre me prstom: Ti si , re e mi, dakle taj Marcijal ije zlo este ale znade svatko komu barbarsko nije sasvim uho? Ja se skromno nasmije im, lako klimnuh, priznaju i da glavom taj sam ovjek. Za to,upita, nosi lo ogrta ? Ja mu rekoh: Pa eto, lo sam pjesnik! To da sam pjesnik ne do ivi i e e, Rufe, dobar mi po alji ogrta !