LATINSKA GRAMATIKA

I DEKLINACIJA

jednina mnozina nominativ puella nominativ puellae genitiv puellae genitiv puellarum dativ puella dativ puellis akuzativ puellam akuzativ puellas vocativ puella vocativ puellae ablativ puella ablativ puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na a, a u genitivu na ae.

Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m.

collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA INDIKATIV PREZENTA AKTIVA

jednina mnozina 1. lice specto (a+o=o) 1. lice specta-mus 2. lice specta-s 2. lice specta-tis 3. lice specta-t 3. lice specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum

Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI

summ, esse, fui biti

jednina mnozina 1. lice sum 1. lice summus 2. lice es 2. lice estis 3. lice est 3. lice sunt

1. PRISVOJNI GENITIV ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima

nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom.

2. PREDLOZI uvek stoje sa akuzativom (in glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in glagoli mirovanja).

II ILI o DEKLINACIJA

jednina mnozina nominativ campus nominativ campi genitiv campi genitiv camporum dativ campo dativ campis akuzativ campum akuzativ campos vocativ campe vocativ campi ablativ campo ablativ campis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na us, a u genitivu na i.

Jedino se imenica deus dei, m. bog, menja malo drugacije.

jednina mnozina nominativ deus nominativ dei ili dii genitiv dei genitiv deorum dativ deo dativ deis ili diis akuzativ deum akuzativ deos vocativ deus vocativ dei ili dii ablativ deo ablativ deis ili diis

II -er, -ir, -um DEKLINACIJA

jednina mnozina nominativ vir / puer nominativ viri / pueri genitiv viri / pueri genitiv virorum / puerum dativ viro / puero dativ viris / pueris akuzativ virum / puerum akuzativ viros /pueros vocativ vir / puer vocativ viri ablativ viro / puero ablativ viris / pueris

vir, viri n.covek, puer, pueri m.decak

Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i

imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na ir u nominativu jednine i i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati

nepostojano e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.

jednina mnozina

nominativ bellum nominativ bella genitiv belli genitiv bellorum dativ bello dativ bellis akuzativ bellum akuzativ bella vocativ bellum vocativ bella ablativ bello ablativ bellis

bellum, belli n. rat

Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na um u nominativu jednine i i u genitivu.

PRIDEVI I i II DEKLINACIJE

Mozemo ih podeliti u dve grupe

a) bonus -i, bona -ae, bonum i. Menjaju se kao imenice I -ae i II o i -um deklinacije.

b) tener i, tenera -ae, tenerum i. Izvode se kao imenice II er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I

deklinaciji, a srednji po II um deklinaciji.

II KONJUGACIJA

jednina mnozina 1. lice time-o 1. lice time-mus 2. lice time-s 2. lice time-tis 3. lice time-t 3. lice time-nt

oblik glagola; timeo time re, timevi, timetum plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.

III KONJUGACIJA SUGLASNICKE OSNOVE

jednina mnozina 1. lice toll-o 1. lice toll-i-mus 2. lice toll-i-s 2. lice toll-i-tis 3. lice toll-i-t 3. lice tollu-nt

Oblik glagola; tollo, toll-ere, sustuli, sublatum ugrabiti. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak

tematskog vokala -i- sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.

III KONJUGACIJA SAMOGLASNICKE OSNOVE

jednina mnozina 1. lice cupi-o / statu-o 1. lice cupi-mus / statui-mus 2. lice cupi-s / statui-s 2. lice cupi-tis / satui-tis 3. lice cupi-t /statui-t 3. lice cupi-unt / statu-unt

Oblik glagola; cupi-o, cupere, cupivi cupitum zeleti; statu-o, statuere, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju

tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.

IV KONJUGACIJA

jednina mnozina 1. lice aperi-o 1. lice aperi-mus 2. lice aperi-s 2. lice aperi-tis 3. lice aperi-t 3. lice aperi-u-nt

Oblik glagola; aperio, aperi-re, aperui, apertum otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje

tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.

IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od prezentske osnove, sufiksa ba i licnih nastavaka.

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabam 1.l amabamus 1.l timebam 1.l timebamus 2.l amabas 2.l amabatis 2.l timebas 2.l timebatis 3.l amabat 3.l amabant 3.l timebat 3.l timebant

III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAdodaje se tematski vokal e dodaje se tematski vokal -e

jednina mnozina jednina mnozina 1.l legebam 1.l legebamus 1.l cupiebam 1.l cupiebamus 2.l legebas 2.l legebatis 2.l cupiebas 2.l cupiebatis 3.l legebat 3.l legebant 3.l cupiebat 3.l cupiebant

Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput:

relinquiae, -arum f. ostatak; libri orum m. deca; insidiae, -arum f. zaseda; arma orum oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku

ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE

jednina mnozina

nominativ dux nominativ ducesgenitiv ducis genitiv ducumdativ duci dativ ducibusakuzativ ducem akuzativ ducesvokativ dux vokativ ducesablativ duce ablativ ducibus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju:

MUSKI ROD

nominativ -os -o -es -o -or genitiv -oris -inis -itis -onis -oris

ZENSKI ROD

nominativ -do -us -us -go -x -as genitiv -dinis -udis -utis -ginis -gis -atis

primeri

homo, -inis m. covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, -oris m. pobednik.

palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.

Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris;

mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA

jednina mnozinanominativ tempus nominativ temporagenitiv temporis genitiv temporumdativ tempori dativ temporibusakuzativ tempus akuzativ tempusvokativ tempus vokativ tempusablativ tempore ablativ temporibus

Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:

nominativ -us -men -t -us -ur genitiv -oris -minis -eris -oris

nekoliko primera

tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga.

IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI

jednina mnozina 1. lice eram 1. lice eramus 2. lice eras 2. lice eratis 3. lice erat 3. lice erant

Ablativus possesivus kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se

prevodi sa imati.

III DEKLINACIJA; I OSNOVE

Dele se u tri grupe:

1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom

grupom ispred gen.sg.*)

jednina mnozina jednina mnozinanom civis nom cives nom urbs/imber nom urbesgen civis gen civium gen urbis/imbris gen urbiumdat civi dat civibus dat urbi/imbri dat urbibusaku civem aku cives aku urbem/imbrem aku urbesvok civis vok cives vok urbs/imber vok urbesabl cive abl civibus abl urbe/imbre abl urbibus

imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na s u nominativu jednine onda su zenskog

roda. Ukoliko su na er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.

3) imenice srednjeg roda na e, -al, -ar sa genitivom jednine na is

jednina mnozinanominativ mare nominativ mariagenitiv maris genitiv mariumdativ mari dativ maribusakuzativ mare akuzativ mariavokativ mare vokativ maria

ablativ mari ablativ maribus

mare, maris, n. more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n. primer.

IZUZECI III DEKLINACIJE

Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f.

toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.

jednina mnozinanominativ sitis nominativ sitesgenitiv sitis genitiv sitiumdativ siti dativ sitibusakuzativ sitim akuzativ sitesvokativ sitis vokativ sitesablativ siti ablativ sitibus

Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. put koji sve padeze

gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, a dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis,

f. sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, genitiv mnozine joj je carnium.

PRIDEVI III DEKLINACIJE

pripadaju vokalskim i osnovama i dele se u tri grupe:

1) tri zavrsetka

muski rod zenski rod srednji rod acer acris acris

menjaju se kao ne- jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova

menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova

menjaju se kao imenice srednjeg roda na e, -al, -ar

ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica

ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica

ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica

2) dva zavrsetka

muski rod zenski rod srednji rod utilis utils utile

menjaju se kao jednakoslozne imenice

III deklinacije i osnova

menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova

menjaju se kao imenice srednjeg roda na e, -al, -ar

ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod imenica

3) jedan zavrsetak obicno pridevi na ens, -entis, -ans, -antis, -x, cis

muski rod zenski rod srednji rod prudens prudens prudens

menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica.

menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica.

menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova. Plural se menja kao kod imenica na e, -al, -ar.

ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica.

ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica

ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica

menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije i osnova

FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI

jednina mnozina 1. lice ero 1. lice erimus 2. lice eris 2. lice eritis 3. lice erit 3. lice erunt

IMENICA JUPITER (posebna promena)

jedninanominativ Iuppitergenitiv Iovisdativ Ioviakuzativ Iovemvokativ Iuppiterablativ Iove

IV DEKLINACIJA

jednina mnozinanominativ exercitus / cornu nominativ exercitus / cornuagenitiv exercitus / cornus genitiv exercituum / cornuumdativ exercitui / cornu dativ exercitibus / cornibusakuzativ exercitum / cornu akuzativ exercitus / cornuavokativ exercitus / cornu vokativ exercitus / cornuaablativ exercitu / cornu ablativ exercitibus / cornibus

Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojske

Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog

roda zavrsavaju na us, kao i u genitivu; dok za srednji rod zavrsavaju na u u nominativu, a na us u genitivu.

IZUZECI IV DEKLINACIJE

Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, f. Ide;

domus, f. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.

jednina mnozinanominativ domus nominativ domusgenitiv domus genitiv domuum, domorum dativ domui dativ domibusakuzativ domum akuzativ domosvokativ domus vokativ domusablativ domo ablativ domibus

Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.

Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. To su imenice specus, m. pecina; lacus,

m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.

FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabo 1.l amabimus 1.l timebo 1.l timebimus 2.l amabis 2.l amabitis 2.l timebis 2.l timebitis 3.l amabit 3.l amabunt 3.l timebit 3.l timebunt

III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l legam 1.l legemus 1.l cupiam 1.l cupiemus 2.l leges 2.l legetis 2.l cupies 2.l cupietis

3.l leget 3.l legent 3.l cupiet 3.l cupient

Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje

radnja koja ce se zbiti u buducnosti.

V DEKLINACIJA

jednina mnozina

nominativ res dies nominativ res diesgenitiv rei diei genitiv rerum dierumdativ rei diei dativ rebus diebusakuzativ rem diem akuzativ res diesvokativ res dies vokativ res diesablativ re die ablativ rebus diebus

Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na e u nominativu. Sve su zenskog roda sem

dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da

samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .

PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA

jednina mnozina jednina mnozina 1.l vocavi 1.l vocavimus 1.l fui 1.l fuimus 2.l vocavisti 2.l vocavistis 2.l fuisti 2.l fuistis 3.l vocavit 3.l vocaverunt 3.l fuit 3.l fuerunt

glagol: voco, vocare, vocav i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.

KOMPARACIJA PRIDEVA

Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak ior, a za srednji rod nastavak ius.

jednina mnozina

nominativ carior carius nominativ cariores carioragenitiv carioris carioris genitiv cariorum dativ cariori cariori dativ carioribusakuzativ cariorem carius akuzativ cariores carioravokativ carior carius vokativ cariores carioraablativ cariore cariore ablativ carioribus

Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.

Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji.

6 prideva grade superlativ na limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.

PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.

glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.

jednina mnozina jednina mnozina 1.l manseram 1.l manseramus 1.l fueram 1.l fueramus 2.l manseras 2.l manseratis 2.l fueras 2.l fueratis 3.l manserat 3.l manserant 3.l fuerat 3.l fuerant

SUPLETIVNA KOMPARACIJA

pridev komparativ komparativ superlativ m. i f. srednji rod m. f. n.

bonus, -a, -um melior melius optimus, -a, -um malus, -a, -um peior peius pessimus, -a, -um magnus, -a, -um maior maius maximus, -a, -um parvus, -a, -um minor minus minimus, -a, -um multus, -a, -um - ima u nekim padezima plurimus, -a, -um

U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi

pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva

ima i genitiv koji glasi plurium.

FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA

Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.

jednina mnozina jednina mnozina 1.l mansero 1.l manserimus 1.l fuero 1.l fuerimus 2.l manseris 2.l manseritis 2.l fueris 2.l fueritis 3.l manserit 3.l manserint 3.l fuerit 3.l fuerint

OPISNA KOMPARACIJA

Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga

magis (vise) i maxime (najvise).

pridev komparativ superlativ varius, -a, -um magis varius, -a, -um maxime varius, -a, -um indonens, -a, -um magis indonens, -a, -um maxime indonens, -a, -um stenuus, -a, -um magis stenuus, -a, -um maxime stenuus, -a, -um

IMPERATIV I

Njime se izrice zapovest ili podsticanje, a javlja se samo u prezentu ili futuru. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba

odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom

licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.

jednina mnozina jednina mnozina 2.l veni 2.l venite 2.l cupi 2.l cupite 2.l ama 2.l amate 2.l es 2.l este 2.l doce 2.l docete 2.l veni 2.l venite

IMPERATIV II

Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. Ima 2. i 3. lice sg. i pl.

jednina mnozina jednina mnozina 1.l - 1.l - 1.l - 1.l - 2.l amato 2.l amatote 2.l venito 2.l venitote 3.l amato 3.l amanto 3.l venito 3.l veniunto

GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA

Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.

1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre).

2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.

3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile.

4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.

KOMPARACIJA PRILOGA

Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks e.

pozitiv komparativ superlativ

perite peritius peritissime

pulchre pulchrius pulcherissime

facile facilius faccillime

raro rarius rarissime

SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA

Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.

pozitiv komparativ superlativ

bene melius optime

male peius pessime

magnopere / valde magis maxime

parum minus minime

multum plus plurimum

varie magis varie maxime varie

BROJEVI

1 unus, a, um 6 sex 20 viginti 70 septaginta

2 duo, ae, o 7 septem 30 triginta 80 octoginta

3 tres, es, ia 8 octo 40 quadraginta 90 nonaginta

4 quattor 9 novem 50 quinquaginta 100 centum

5 quinque 10 decem 60 sexaginta 1000 milia

jednina jednina jednina

n unus/una/unum n duo/duae/duo n tres/tres/tria

g unius g duorum/duarum/duorum g trium

d uni d duobus/duabus/duobus d tribus

a unum/una/unum a duo(s)/duas/duo(s) a tres/tres/tria

v --- v --- v ---

a uno/una/uno a duobus/duabus/duobus a tribus

REDNI BROJEVI

menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.

primus, -a, -um sextus, -a, -um vicesimus, -a, -um septuagessimus

secundus, -a, -um septimus, -a, -um tricesimus, -a, -um octogessimus

tertius, -a, -um octavus, -a, -um quadragessimus nonagesimus

quartus, -a, -um nonus, -a, -um quinquagessimus centesimus

quintus, -a, -um decimus, -a, -um sexagesimus millesimus

PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE

pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amor 1.l amamur 1.l timeor 1.l timemur 2.l amaris 2.l amamini 2.l timeris 2.l timemini 3.l amatur 3.l amantur 3.l timetur 3.l timentur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA

jednina mnozina jednina mnozina 1.l legor 1.l leg-i-mur 1.l erudior 1.l erudimur

2.l leg-e-ris 2.l leg-i-mini 2.l erudiris 2.l erudimini 3.l leg-e-tur 3.l leg-u-ntur 3.l eruditur 3.l erudiuntur

LICNE ZAMENICE

1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.

n ego nos tu vos

g mei nostri/nostrum tui vestri/vestrum

d mihi nobis tibi vobis

a me nos te vos

v ------- ------- ------- -------

a me/mecum nobis te/tecum vobis

3. lice sg. 3. lice pl.

n is/ea/id (ei) ii/eae/ea

g eius eorum/earum/eorum

d ei (eis) iis

a eum/eam/id eos/eas/ea

v ------- -------

a (ab) (cum) eo/ea/eo (ab) (cum) (eis) iis

LICNA POVRATNA ZAMENICA

Oblici i za sg. i pl.

n -------

g sui

d sibi

a se

v -------

a (a) se, secum

PRISVOJNE ZAMENICE

menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum.

1.l meus, mea meum noster, nostra, nostrum

2.l tuus, tua, tuum vester, vestra, vestrum

3.l eius, eorum suus, sua, suum

IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabar 1.l amabamur 1.l timebar 1.l timebamur 2.l amabaris 2.l amabamini 2.l timebaris 2.l timebamini 3.l amabatur 3.l amabantur 3.l timebatur 3.l timebantur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA

jednina mnozina jednina mnozina 1.l legebar 1.l legebamur 1.l erudiebar 1.l erudiebamur 2.l legebaris 2.l legebamini 2.l erudiebaris 2.l erudiebamini 3.l legebatur 3.l legebantur 3.l erudiebatur 3.l erudiebantur

POKAZNE ZAMENICE

1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.

n

hic/haec/hoc hi/hae/haec iste/ista/istud isti/istae/ista

g

huius horum/harum/ horum istius istorum/istarum/istorum

d

huic his ist istis

a hunc/hanc/hoc hos/has/haec istum/istam/istud istos/istas/ista

v

------- ------- ------- ------

a hoc/haec/hoc his isto/ista/isto istis

3. lice sg. 3. lice pl. 3. lice sg. 3. lice pl.

n

ille/illa/illud illi/illae/illa idem/eadem/idem iidem/eadem/eadem

g

illius illorum/illarum/illorum eiusdem eorundem/earundem/eorundem

d

illi illis eidem iisdem (isdem) (eisdem)

a illum/illam/illud illos/illas/illa eundem/eandem/idem eosdem/easdem/easdem

v

------- ------- ------- -------

a illo/illa/illo illis eodem/eadem/eodem iisdem

ODNOSNA ZAMENICA

jednina mnozina

n qui/quae/quod qui/quae/quae

g cuius quorum/quarum/quorum

d cui quibus

a quem/quam/quod quos/quas/quae

v ------- -------

a quo/qua/quo qubius

FUTUR I PASIVA

I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina

1.l amabor 1.l amabimur 1.l timebor 1.l timebimur 2.l amaberis 2.l amabimini 2.l timeberis 2.l timebimini 3.l amabitur 3.l amabuntur 3.l timebitur 3.l timebuntur III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJA

jednina mnozina jednina mnozina 1.l legar 1.l legemur 1.l erudiar 1.l erudiemur 2.l legeris 2.l legemini 2.l erudieris 2.l erudiemini 3.l legetur 3.l legentur 3.l erudietur 3.l erudientur

UPITNE ZAMENICE

jednina

n quis quid

g cuius

d cui

a quem quid

v -------

a quo qua re

Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum.

Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).

PARTICIP PERFEKTA PASIVA

Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.

1.l captus, -a, -um sum capti, -ae, -a summus

2.l captus, -a, -um es capti, -ae, -a estis

3.l captus, -a, -um est capti, -ae, -a sunt

INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA

1.l repudiatus, -a, -um eram repudiati, -ae, -a eramus

2.l repudiatus, -a, -um eras repudiati, -ae, -a eratis

3.l repudiatus, -a, -um erat repudiati, -ae, -a erant

glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati.

FUTUR II PASIVA

1.l repudiatus, -a, -um ero repudiati, -ae, -a erimus

2.l repudiatus, -a, -um eris repudiati, -ae, -a eritis

3.l repudiatus, -a, -um erit repudiati, -ae, -a erunt

KONJUKTIV

Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena.

KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA

Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.

I KONJUGACIJA II, III, IV KONJUGACIJA pomocni i neki nepravilni

dodaje se -e- dodaje se a- dodaje se -i-

I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l amem 1.l amemus 1.l amer 1.l amemur 2.l ames 2.l ametis 2.l ameris 2.l amemini 3.l amet 3.l ament 3.l ametur 3.l amentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina mnozina 1.l moneam 1.l moneamus 1.l monear 1.l moneamur 2.l moneas 2.l moneatis 2.l monearis 2.l moneamini 3.l moneat 3.l moneant 3.l moneatur 3.l moneantur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina mnozina 1.l legam 1.l legamus 1.l legar 1.l legamur 2.l legas 2.l legatis 2.l legaris 2.l legamini 3.l legat 3.l legant 3.l legatur 3.l legantur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina mnozina 1.l puniam 1.l puniamus 1.l puniar 1.l puniamur 2.l punias 2.l puniatis 2.l puniaris 2.l puniamini 3.l puniat 3.l puniant 3.l puniarit 3.l puniantur

KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI

1. lice sim simus

2. lice sis sitis

3. lice sit sint

jednina mnozina

KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA

Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.

I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina

1.l amarem 1.l amaremus 1.l amarer 1.l amaremur 2.l amares 2.l amaretis 2.l amareris 2.l amaremini 3.l amaret 3.l amarent 3.l amaretur 3.l amarentur II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina mnozina 1.l monerem 1.l moneremus 1.l monerer 1.l moneremur 2.l moneres 2.l moneretis 2.l monereris 2.l moneremini 3.l moneret 3.l monerent 3.l moneretur 3.l monerentur III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina mnozina 1.l legerem 1.l legeremus 1.l legerer 1.l legeremur 2.l legeres 2.l legeretis 2.l legereris 2.l legeremini 3.l legeret 3.l legerent 3.l legeretur 3.l legerentur IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIV

jednina mnozina jednina mnozina 1.l punirem 1.l puniremus 1.l punirer 1.l puniremur 2.l punires 2.l puniretis 2.l punireris 2.l puniremini 3.l puniret 3.l punirent 3.l punirerit 3.l punirentur

KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI

1. lice essem essemus

2. lice esses essetis

3. lice esset essent

jednina mnozina

KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I

PASIVA

Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.

KONJUKTIV PERF. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.jednina mnozina jednina mnozina

1.l laudaverim laudaverimus 1.l laudavissem laudavissemus 2.l laudaveris laudaveritis 2.l laudavisses laudavissetis 3.l laudaverit laudaverint 3.l laudavisset laudavisent

KONJUKTIV PERF. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS.jednina mnozina jednina mnozina

1.l laudatus, a, um sim

laudati, ae, a simmus

1.l laudatus, a, um essem

laudati, ae, a essemus

2.l laudatus, a, um sis laudati, ae, a sitis 2.l laudatus, a, um esses

laudati, ae, a essetis

3.l laudatus, a, um sit laudati, ae, a sint 3.l laudatus, a, um esset

laudati, ae, a essent

Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.

NEZAVISNI KONJUKTIVI

ZAPOVEDNI izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine.

BODRENJA izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne.

ZABRANE izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).

ZELJE a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta

b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta

c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.

d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi...).