38
KOMUNIKACIJA U RAZREDU

KOMUNIKACIJA RAZREDU - ssmb.hrssmb.hr/libraries/0000/6983/KOMUNIKACIJA.u_razredu.pdf · Verbalna komunikacija. Koliko i kako slušamo? Neka istraživanja pokazuju da za vrijeme predavanja

  • Upload
    others

  • View
    21

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

KOMUNIKACIJA

U

RAZREDU

Predrasude vezane uz

pojam komuniciranja:

komuniciranje je nešto što svi dobro znaju

komuniciranje je samo po sebi razumljivo

komunicira se riječima

komunikaciju je moguće izbjeći

komunikacija je svjesna i namjeravana aktivnost, moguće je u potpunosti vladati svojom komunikacijom

opsežna komunikacija vodi boljim odnosima i boljem rješavanju problema

Vježba

Procijenite svoju sposobnost

komunikacije

na skali od 1 (slaba) do 10 ( odlična)!

Ocjena:

_______

Kako do uspješne

komunikacije i što ju čini ?

Uči se i usvaja, posebice je

važna u radu s ljudima, djecom

To je komunikacija u kojoj svi

sudionici interpretiraju značenje

isto

Komunikacija je najznačajniji

pojedinačni faktor koji utječe na

čovjekovo zdravlje i njegove

veze s drugima

Elementi komunikacijskog

procesa

primatelj

poruke

pošiljatelj

poruke

PRIJENOS

PORUKE

Vježba – šum u komunikaciji

Dobrovoljci/ke – 4

Komunikacija između učitelja i

učenika

Jedan od bitnih preduvjeta

uspješnog odgoja i izobrazbe je

iskrena i kongruentna

komunikacija između učitelja i

učenika. Ona ovisi i usklađenosti

verbalnog i neverbalnog iskaza

Omjer verbalno – učitelji –

učenici - po jednom istraživanju

učitelji verbalno u razredu

sudjeluju 78%, a učenici 16%!

Hamburška komunikacijska

škola (Shulz von Thun 1984.)

ističe :

U svakoj komunikaciji odvijaju se recipročni

procesi – šaljemo i primamo određeni

sadržaj,obostrano pokušavamo definirati

međusobne odnose i stavove prema

sadržaju, i jedni i drugi otkrivamo sebe te na

neki način utječemo na druge

često se misli kako je

komunikacija samo sadržaj i

njegova verbalizacija – ali je

nepobitno izuzetna važna uloga

neverbalnog i odnosnog,

osobnog i utjecajnog aspekta

komunikacije

Tako nastaje hamburški

komunikacijski kvadrat:

Svaki razgovor u školi ima svoju sadržajnu, odnosnu, osobnu i utjecajnu dimenziju-iznosimo sadržaj – što je samo dio komunikacije u kojoj definiramo odnose, otkrivamo sebe i utječemo na njega. Ako se odnosni, osobni i utjecajni segment prepušta slučaju postoji mogućnost i da sadržajni aspekt izgubi svaki smisao !

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Priča o

gospodinu von

Ostenu i

njegovu konju

Hansu

VJEŽBA – u paru popričajte

Po kojim neverbalnim znakovima znate da

vas učenici pažljivo slušaju dok im nešto

govorite?

Kako znate da se slažu s onim što govorite?

A po čemu znate da se ne slažu s vama?

Možete li prepoznati kad vam se ne govori

istina? Po čemu?

Neverbalni dio u nastavi -

perspektiva učenika:

uspravan ili pognut profesorov lik

napeto ili opušteno držanje tijela

prate mimiku i zaključuju kakvo je stvarno mišljenje o onome što priča

vole da ih se gleda u oči, žele biti uočeni, osobno prepoznati i gledani pa makar i u zadnjoj klupi

uočavaju svako povišenje, promjenu ili sniženje glasa, lako prepoznaju prijeteću, zaštitničku ili partnersku intonaciju

Ima toga još…

uočavaju boju glasa koja je ironična ili indiferentna

vode računa o učiteljevim rukama i gestama, smeta im podignut

kažiprst kao i bezrazložno „lamatanje“ rukama

nije im svejedno kako

im se učitelj odijeva -

uočavaju svaku promjenu i

stil

i još puno toga…

Priča kaže: sreli se...

INDIJANAC pokaže

KAUBOJ na to pokaže

INDIJANAC zatim rukama pokaže

a KAUBOJ

Kauboj dođe doma ženi i priča : sreo sam

ludog Indijanca

On meni kaže ubit ću te - ovako pokazujući prstom

A ja njemu iskopat ću ti očiovako

Onda on meni: molim te, nemoj

A ja njemu onda briši

INDIJANAC doma ženi ispriča : sreo sam ludog KAUBOJA

Ja njega pitam kako se zoveš

A on meni kaže DIVOKOZA

Onda ga pitam PLANINSKA?

A on meni, NE, RIJEČNA

Neverbalni dio u nastavi :

perspektiva učitelja

Rosethal i Jacobson (1968) ispitali su

koliko može suptilni neverbalni utjecaj

imati dramatične posljedice:

djeca koja su slučajnim odabirom

odabrana puno su više poticana, a zašto?

Neverbalno ponašanje –

paralingvistička komunikacija

Zadatak

Svom paru izrecite naglas sljedeću

rečenicu tako da njome izrazite dolje

navedene emocije, a par treba pogoditi o

kojoj je emociji riječ:

“Nastavničko vijeće je u osam.»

1. Ljuti ste 2. Iznenađeni ste 3. Sretni ste

4. Tužni ste 5.Prestrašeni ste

6. Iznenađeni ste

Zadatak 7.

Sada zamijenite uloge – rečenicu

1. ON je Ivanu dao jedinicu.

2. On JE Ivanu dao jedinicu.

3. On je IVANU dao jedinicu.

4. On je Ivanu DAO jedinicu.

5. On je Ivanu dao JEDINICU.

druga osoba u paru govori tako da svaki

puta naglasi drugu riječ u rečenici.

Vježba – 3 dobrovoljca/ke

Verbalna komunikacija

Koliko i kako slušamo? Neka istraživanja pokazuju da za vrijeme predavanja predavača

sluša svega 20% studenata, 20% se bavi ljubavnim mislima, 20%

se prepušta sjećanjima, a ostali svojim brigama, sanjarenjima i sl.

Zašto slušamo,a zašto ne?

Kada i koga slušamo?

poruka nam je važna

poruka nam je zanimljiva

osoba nam je važna

cijenimo osobu - autoritet

želimo ostaviti dobar

dojam

Zašto ne slušamo?

ne zanima nas tema

dosadno je (govornik, tema)

osoba nije vrijedna slušanja

zaokupljeni smo osobnim

problemima

ne razumijemo o čemu se

govori

sanjarimo

nešto nam odvlači pažnju

već znamo o čemu se radi

“Vrlo malo učenika uči u

školi zato što smatra da

je obrazovanje važno za

njih. Oni uče jer vas vole

i jer vide smisao u

onome što poučavate.”

W. Glasser

Verbalna komunikacija -aspekti

Vježba – u paru popričajte

Opišite svoje komunikacijske vještine:

1. Kako govorim (brzina, glasnoća, energičnost)?

2. Počinjem li često govoriti prije nego što sugovornik završi misao?

3. U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez riječi?

4. Što radim, mislim i osjećam kad je sugovornik verbalno agresivan?

5. Što radim, mislim i osjećam kad sugovornik ne želi govoriti?

6. Što mi je teže: slušati ili voditi razgovor?

7. Na kojoj se udaljenosti od nepoznatog sugovornika najbolje osjećam?

8. Što bih od navedenih aspekata komunikacije najviše želio/željela promijeniti?

NEČISTA KOMUNIKACIJA (Gordon)

Ti – poruke:1. ZAPOVIJED

2. NIPODAŠTAVANJE

3. OMALOVAŽAVANJE

Nasilna komunikacija

Direktno napada osobu

Vrednuje, procjenjuje,

interpretira

Izaziva

- poniženje

- povlačenje

- protunapad

Čista komunikacija

Značaj JA poruka

Elementi Ja poruke:

Opis ponašanja koje nas ugrožava

Posljedice tog ponašanja

Osjećaji koji su izazvani tim ponašanjem

Želja – što želimo da se dogodi

Vježba

Preoblikujte TI poruke u Ja poruke:

Lijen si i ništa te ne zanima, ako tako

nastaviš teško da ćeš imati pozitivnu

ocjenu na kraju godine!

Dobro, hoćete li već jednom prestati

s pričom, zaista ste nemogući!

Kako uspješni učitelji postižu

radnu atmosferu?

Neki učitelji nadzor nad razredom lako uspostavljaju dok drugima to predstavlja problem i nakon dugog vremena

Veoma su važni prvi sati – iskusni učitelji održavaju prve sate pokazujući svoja pozitivna svojstva – zanimljivo izlaganje gradiva, smisao za humor i spremnost da pruže pomoć u savladavanju gradiva, uz to – pokazuju odlučnost da se pozabave sa svakim kršenjem reda u razredu.

Učenicima odgovaraju mirnoća, pravednost, jasna struktura pravila

Komunikacijski prostor

Joharijev kvadrat

JAVNO - JA

Poznato meni

Poznato drugima

(područje

komunikacije)

JAVNO - JA

Sakriveno od mene

Poznato drugima

(područje slijepe pjege)

PRIVATNO JA

Poznato meni

Sakriveno drugima

(područje intime)

PRIVATNO JA

Sakriveno od mene

Sakriveno drugima

(podsvjesni dio)

VANJSKO LICE

NEPOZNATO

POVRATNE informacije

Važna uloga je spremnosti primanja povratnih

informacija, uglavnom se svodi na traženje informacija u

vezi sa sadržajem (obrazovnih) poruka a malokad se

misli na povratne informacije o onima koji daju sadržaje

ili odnosu u komunikaciji npr.

Odgoj i izobrazba sastoje se od stalnog davanja,

primanja i traženja informacija u vezi sa sadržajima

poruka i odnosom koji vlada

Učitelji se često pitaju zašto ih učenici ne

slušaju, razlozi nisu toliko u porukama koliko u

načinu njihova iznošenja. Ako su poruke

ocjenjivačke, superiorne, hladno iznesene, bez

emocija teško se slušaju. Ako su opisne,

partnerski izlagane, s emocijama i pozitivnim

stavom tada lakše ulaze u uho učenika. Učitelj bi

trebao shvatiti da je u većini slučajeva on sam

kriv, ako ga učenik ne želi slušati .

Za kraj :

Što imamo bolji odnos uspješnije komuniciramo, a uspješnom komunikacijom unaprjeđujemo odnos.

Probuđena svijest o svojoj osobnosti temelj je uspješnog komuniciranja i dijaloga.

Ponašajte se prema drugima onako kako biste željeli da se oni ponašaju prema vama u sličnoj situaciji.

Hvala na suradnji!

Labin, rujna 2014.

Jasna Sloković