UDC 821.163.41-2.09 Popovi J. S. 821.163.41-95

KOMEDIOGRAFSKI SMIJEH JOVANA STERIJE POPOVIA Goran Maksimovi

SAETAK: Srpski 19. vijek u kwievnosti dao je nekoliko velikih majstora komike i smijeha, meu komediografima Jovana Steriju Popovia, Kostu Trifkovia i Branislava Nuia, a meu pripovjedaima i prozaistima Simu Matavuqa, Stevana Sremca i Radoja Domanovia. U naem ogledu prevashodna pawa posveena je izdvajawu onih smjehotvornih osobina Jovana Sterije Popovia koje su ga uinile sutinskim rodonaelnikom srpskog smijeha i prvim velikim srpskim komediografom. Komediografski smijeh Jovana Sterije Popovia (18061856) razmotren je kroz analizu veselih pozorja" (Laa i paralaa, Tvrdica, Pokondirena tikva, Zla ena, Xandrqiv mu, enidba i udadba, Beograd nekad i sad, Simpatija i antipatija, Rodoqupci) i malih scena" (Pomirewe, Prevara za prevaru, Volebni magarac, Sudbina jednog razuma). Pri tome je ukazano na osobenosti tematsko-motivskog sklopa, na tipove kompozicije, na jezika sredstva kominog, komine situacije, komine tipove junaka i dominantne tipove smijeha. Na osnovu toga su definisane i prepoznatqive osobine Sterijinog komediografskog smijeha, koje se kreu u rasponu od vedrog i humoristikog sagledavawa pojava, problema, karaktera i naravi, do podsmjeqivog i zajedqivog, a na kraju i grotesknog i tragikomikog prikazivawa drutvenih anomalija svog vremena. U zakquku rada je iskazana umjetnika vrijednost tekstova i Sterijina uloga u razvoju komediografskog anra u srpskoj kwievnosti 19. vijeka. KQUNE RIJEI: srpska kwievnost, komedija, komino, smijeh, humor, satira, parodija, groteska, komine maske, komine situacije, verbalna komika

Meu utemeqiteqima srpskog smijeha u prvoj polovini 19. vijeka Jovan Sterija Popovi je bio najkompletnija i najsnanija pojava, a komediografski i cjelokupan dramski rad doivqavao je kroz izrazitu didaktiku funkciju, te kroz nedvosmisleno uvjerewe da je teatar kola u kojoj se ivot ui". To je vjerovatno i bio osnovni razlog to su Sterijine komediografske teme bile utemeqene na pojavama i qudima iz neposredne stvarnosti pievog rodnog grada Vrca, a zatim i sr-

14 bijanske sredine, te to su wegovi komediografski karakteri u polazitu bili dio prepoznatqivog ambijenta ove banatske varoi iz prve polovine 19. vijeka,1 potom i Beograda,2 a zatim su snanom smjehotvornom imaginacijom doivjeli preobraaj do univerzalnih tipova, poruka, znaewa i ideja, zahvaqujui kojima privlae nesmawenu pawu kwievne i pozorine publike, te kwievnih tumaa i kritike, gotovo itava dva stoqea. Mada u poetnim decenijama 19. vijeka srpska dramska kwievnost dobija originalne tekstove u djelima Stefana Stefanovia i Lazara Lazarevia, za Steriju je tano reeno da je bio otac srpske drame",3 a poetak wegovih interesovawa za komediju u posqedwim godinama tree i u prvim godinama etvrte decenije 19. vijeka (Pomirewe, Laa i paralaa, Pokondirena tikva) oznaio je istovremeno i znaajno poetiko uslowavawe i preobraavawe ne samo kwievnog rada ovoga pisca nego i najveeg dijela srpske kwievnosti toga doba, od sentimentalno-istorijske proze (Boj na Kosovu ili Milan Toplica i Zoraida, Dejan i Damjanka ili Padenije bosanskog kraqevstva) i istorijske drame (Nevinost ili Svetislav i Mileva, Milo Obili, Naod Simeon ili Nesreno supruestvo), do drutvene komedije (Pomirewe, Laa i paralaa, Pokondirena tikva, Tvrdica ili Kir Jawa), parodino-humoristike proze (Roman bez romana), te milobruka i ureivawa tri godita aqivog kalendara (Vinka Lozia aqivi kalendar). Sve do Nuia u istoriji srpske drame nema pisca koji bi, po irini i obuhvatnosti svoje vizije, mogao da se meri sa Sterijom. Na samom poetku nae drame, on stoji kao ogromna i pomalo usamqena pojava i kao da gotovo ni iz ega stvara osnovu za rascvat itave jedne nacionalne dramske kwievnosti."4 Cjelokupan Sterijin komediografski rad kontinuirano je trajao sve do posqedwih dana pievog ivota, tako da predstavqa u umjetnikom smislu jedinstvenu i nedjeqivu cjelinu, ali ga je u hronolokom smislu mogue posmatrati kroz dvije karakteristine i odjelite faze. Prva faza dominira u etvrtoj deceniji 19. vijeka, odmah nakon Sterijinog povratka u rodni grad, poto je okonao pravne studije, a obiqeili su je sqedei tekstovi: Laa i paralaa (komad je napisan za vrijeme studija u Kemarku, a objavqen je u Budimu 1830. godine, da bi bio postavqen na scenu Teatra na umruku 25. aprila 1842. godine), Tvrdica ili Kir Jawa (komad je napisan i objavqen 1837. godine, a prvi1 Milan Tokin, Vrac u Sterijinom ogledalu", Kwiga o Steriji, priredili: Branislav Miqkovi i Milan okovi, Srpska kwievna zadruga, kolo HH, kwiga 335, Beograd 1956, str. 95136. 2 Miodrag Popovi, Sterija i Beograd", Jovan Sterija Popovi, izbor i redakcija: Vaso Milinevi, Zavod za izdavawe uxbenika Republike Srbije, Beograd 1965, str. 175180. 3 Branislav Nui, Neznani i malo znani spisi, priredio Aleksandar Pejovi, Narodna biblioteka Srbije, Beograd 1988, str. 112. 4 Jovan Hristi, Sterijine komedije i wihova dramaturgija", Izabrani eseji, Srpski PEN centar, Beograd 2005, str. 153.

15 put je postavqen na pozorinu scenu u Novom Sadu 11. novembra 1838. godine), Pokondirena tikva (komad je napisan odmah nakon Lae i paralae, jo za vrijeme studija u Kemarku, ali je objavqen 1838. godine, a postavqen je na scenu Teatra na umruku 1. marta 1842. godine); kao i svojevrsna trilogija iz bidermajerskog branog ivota":5 Zla ena (komad je objavqen 1838. godine, a potom postavqen na scenu Teatra na umruku 18. januara 1842. godine), Xandrqiv mu (komad je napisan odmah nakon Zle ene, jednom je izveden u beogradskom pozoritu Kod Jelena" 6. novembra 1847, ali ga pisac nije objavio za ivota, niti je dopustio kasnija wegova scenska izvoewa) i enidba i udadba (komad je napisan odmah nakon Zle ene i Xandrqivog mua, izveden je prvi i jedini put u Teatru na umruku 1. januara 1842. godine, a objavqen je 1853. godine). Navedenoj komediografskoj trilogiji blisko je i djelo Simpatija i antipatija ili udnovata bolest (komad je napisan 1841. ili 1842. godine, a izveden prvi put na sceni Teatra na umruku 14. maja 1842. godine). Druga faza Sterijinog komediografskog rada obuhvata posqedwe godine pievog ivota, nakon ponovnog povratka u Vrac i okonawa dragocjenog boravka u Srbiji 1848. godine, a prepoznatqiva je po komedijama Beograd nekad i sad (komad je objavqen 1853. godine) i Rodoqupci (komad je napisan u razdobqu izmeu 1850. i 1854. godine, ostao je u rukopisu i postavqen je na scenu Narodnog pozorita u Beogradu tek 30. decembra 1904. godine). Naporedo sa navedenim velikim komadima Sterija je napisao i vie malih scena": Pomirewe (komad je napisan 1830. godine, a objavqen tek 1932. godine), Prevara za prevaru (komad je napisan 1841. ili 1842. godine), Volebni magarac (komad je napisan 1841. ili 1842. godine), Sudbina jednog razuma (komad je napisan krajem 1847. ili poetkom 1848. godine), koje su ukazale i na izvjesna pieva stvaralaka lutawa i slabosti u komediografskom postupku, ali i na nesumwivu sposobnost da i u okviru kratkih scenskih formi iskae obiqe i rasko smijeha. U poetikom smislu Sterijin dramski rad moemo posmatrati kao sloenu i raznovrsnu umjetniku tvorevinu. U ravni tragedije i istorijske drame batini poetike ideje Aristotela, Horacija, Boaloa i Lesinga, te stvaralaku praksu Viqema ekspira, dok se u ravni komedije Sterija naslawa na iskustva starijih autora Viqema ekspira i naeg Marina Dria, a zatim Molijera i francuske klasicistike komedije, te savremenika Alfreda Kocebua i wemake komedije prosveenosti. S tim je svakako u bliskoj tipolokoj vezi i anrovski sinkretizam, te irok raspon u kojem se kreu Sterijine komedije: od komedija karaktera (Tvrdica ili Kir Jawa, Pokondirena tikva), preko komedija naravi (Beograd nekad i sad, Rodoqupci), do komedija intrige (Laa i paralaa, Zla ena, Xandrqiv mu, enidba i udadba) i komediografskih parodija (Simpatija i antipatija ili udnovata bolest),5 Josip Lei, Sterija dramski pisac, Sterijino pozorje Prometej, Novi Sad 1998, str. 130.

16 te malih scena" (Pomirewe, Prevara za prevaru, Volebni magarac, Sudbina jednog razuma), koje su najee utemeqene na brzim vodviqskim smjewivawima dogaaja, na kominim situacijama, zabunama i nesporazumima. U poetikom smislu mogu biti interesantni podnaslovi i predgovori Sterijinih komedija koji u znaajnoj mjeri upuuju na autorovu potrebu da ukae na anrovske osobine, na komiki postupak, na prirodu smijenog i raznolikost pojedinih wegovih tekstova. Velike komade najee odreuje kao vesela pozorita", kao vesela pozorja" ili kao aqiva pozorita" (Laa i paralaa, Pokondirena tikva, Tvrdica ili Kir Jawa, Zla ena, Xandrqiv mu, Beograd nekad i sad, Rodoqupci). Za enidbu i udadbu koristi podnaslov pozorini odlomci u tri odelenija", ime sugerie razliitu, u ovom sluaju labavu kompozicionu prirodu komediografskog zapleta. Tekstove malih scena" Sterija u podnaslovima odreuje kao vesele igre" ili aqive igre" (Prevara za prevaru, Sudbina jednog razuma). Za komad Pomirewe naglaava da je igraka u jednom dejstviju". Meu malim scenama" komediografski je najrazvijeniji polemiki tekst Sudbina jednog razuma, tako da s pravom nosi podnaslov aqive igre u dva dejstvija". Tekst Volebnog magarca odreen je samo kao komedija". Tekst Simpatije i antipatije ili udnovate bolesti Sterija odreuje kao parodiju u dva dejstvija" jer se komini zaplet zasniva na ismijavawu poznate novele Preobraewa, popularnog vajcarskog pisca wemakog govornog podruja Alfreda okea. Pored uobiajenih konvencija, kao to su posvete dobrotvorima i prijateqima koji su podstakli pisca da napie djelo ili mu materijalno pomogli da ga objavi, Sterija u predgovorima najee raspravqa o prirodi kominog, o vaspitnoj ulozi smijeha ili o drutvenim okolnostima koje su bile podsticaj ili smetwa za nastanak pojedinih djela. U predgovoru Lae i paralae autor naglaava didaktiku funkciju komedije tako to istie da je ciq wegovog pisawa bio ispravlenije", a misao vodiqa da u ali kazana istina vie nego suva materija dejstvuje", pri emu se ovjek najlake popraviti daje kad se sam svojim budalatinama smejati pone".6 Pored konvencionalne zahvalnosti prijatequ, vrakom doktoru Gavrilu Pekaroviu, koji ga je podstakao da napie ovo djelo, Sterija je u predgovoru Trvdice ili Kir Jawe neposredno ukazao na dvije osnovne funkcije komedije: zabavu i pouku, te na potrebu uvoewa teatara i kod Srba. Te funkcije su utoliko dragocjenije, a samim tim utoliko vie obavezuju nove autore, to je na srpskom jeziku nikakvo islo komedija", te to su obavezni vaspitavati jednu sasvim novu kwievnu i pozorinu publiku. U predgovoru Pokondirene tikve, koja je posveena arhimandritu Samuilu Maireviu, Sterija iznova ponavqa da su6 Jovan Sterija Popovi, Celokupna dela , kw. , priredio Uro Xoni, Narodna prosveta, Beograd [b. g.], str. 13. (Svi kas niji citati Sterijinih djela preuzeti su iz istog izdawa).

17 polza i zabava publike bili jedini razlozi zbog kojih je napisao ovo djelo, a zatim ukazuje i na interesantan istorijat rukopisa ovog djela, koje je napisano 1830. godine, odmah nakon Lae i paralae, te na iwenicu da je u preraenoj verziji znaajno izmijewen karakter Svetozara Ruiia. U predgovoru Zle ene Sterija najprije ukazuje na mogue idejne analogije i slinosti wegovog djela sa volebnom operom Slavnog Vajsea", pri emu misli na poznatog wemakog dramskog pisca Hristijana Feliksa Vajsea, autora arobne opere" (Zauber-Oper) Preobraene ene ili avo je slobodan iz 1778. godine, koju je Sterija imao prilike da gleda za vrijeme kolovawa u Peti izmeu 1826. i 1828. godine, pod neto drukijim naslovom Leewe ene ili Veseli cipelar. Da bi predupredio bilo kakve nedobronamjerne insinuacije u pogledu autorstva svoga komada, na komediograf naglaava da su isti motiv svak po svom sviewu i vkusu, upotrebili i izradili", Vajse za volebnu operu", a on za prirodnu komediju", zbog ega ovo pozorite i naziva sopstvenim djelom i vjeruje da e ono kao takvo biti primqeno i kod wegove publike.7 Odmah zatim Sterija se obraa enskoj publici kako bi je uvjerio da djelo nije nastalo iz mrwe, svoju qubav prema enama potvruje uostalom jednom ilerovom pjesnikom sentencom, nego iz qubavi prema enskom rodu i potrebe da ukae na enska pretjerivawa i svu sujetu i ispraznost wihovog malograanskog rasipnitva i pomodarstva. Sterija se pri tome u prologu djela koristi i jednim Lesingovim aforizmom: U celom svetu najvie ako bude jedna ena zla; samo je to beda, da svaki misli da je wegova ta!", kako bi naglasio da se radi o izrazitoj mukoj perspektivi i pogledu koji je sam po sebi uglavnom relativan i nepouzdan, ali i dovoqno objektivan da bi ga trebalo prihvatiti kao dobronamjernu pouku. Da bi to istinski potvrdio, autor najavquje i skoru pojavu komedije Xandrqivi ovek, u kojoj na slian nain namjerava da ukae na sujetu i mane mukog roda. Najotrije intoniran polemiki predgovor Sterija je napisao za aqivu igru Sudbina jednog razuma, u kojem najavquje da je komad nastao iz potrebe razobliavawa pseudonaunih stavova uenog gospodina" Milana Spasia. Bez imalo okoliawa, Sterija naglaava da se radi o praznovu i nadrikwizi" sa zvunim titulama doktora filosofije, glavnog upraviteqa osnovnih uilita Kwaestva Srbije, lena Drutva Srpske Slovesnosti, lena odbora Prosvetenija i kwiniara italita Beogradskog. Sterijin komad nastao je povodom prethodne otre polemike voene na stranicama Novina italita beogradskog, koja se izrodila iz opravdanih i strunih pievih primjedaba na ru7 U ogledu Tri komedije J. S. Popovia" Pavle Popovi iscrpno ukazuje na strane izvore prema kojima je Sterija mogao graditi zaplete u komedijama Zla ena, Prevara za prevaru i Volebni magarac. Na primjer, za komediju Zla ena, pored volebne komine opere Hristijana Feliksa Vajsea, Sterija je slian predmet mogao da pronae i kod ekspira u komediji Pripitomqena zloa, kod danas zaboravqenog irskog pisca Kofija, kod Tomasa Xevona, Filipa Sidnija, Gaspara Gocija i slino. (Pavle Popovi, Tri komedije J. S. Popovia", Iz kwievnosti, etvrta sveska, Beograd 1938, str. 7398).

18 kopis Spasievog uxbenika Zemqeopisanija, zbog mnogobrojnih pogreaka, proizvoqnosti i gluposti, to je ovo djelo inilo neprimjerenim za kolsku upotrebu. Povrijeeni i nadobudni doktor Spasi" je odmah poslije toga pokrenuo itavu bujicu javnih, a jo vie tajnih i zakulisnih napada na Jovana Steriju Popovia kao pisca i visokog dravnog inovnika, te kao privatnu linost, tako da je komediograf bio primoran da 1847. godine objavi polemiku brouru pod naslovom Objasnenije samo da bi do kraja razobliio ovu nasrtqivu i bezobzirnu linost. Spasi je, na primjer, optuio Steriju da je plagijator i da se kiti tuim perjem, te da je komedija Trvdica navodno prevedena s wemakog jezika, a da je alostno pozorje" Nevinost ili Svetislav i Mileva prevod s maarskog jezika tragedije Lepa Grkiwa.8 Pored toga je na krajwe pokvaren nain irio ksenofobiju i pokrenuo itavu harangu protiv preanskih Srba", a u tom kontekstu i protiv Sterije, koji su toboe u dravnoj administraciji Kneevine Srbije zauzimali previe mjesta, te tako onemoguavali prave srbijanske sinove" da se staraju o napretku svoje otaxbine. Naravno da je Sterija lako opovrgao sve te besprizorne i sramne klevete, ali je pored toga smatrao neophodnim da jednu takvu nesrenu linost", a to je stranije i itavu jednu pojavu slinih uevwaka" i kwievnih muva", koji su u Evropi kupovali diplome za nekoliko stotina talira, do kraja ismije i razoblii i u formi aqive igre. Otuda Josip Lei navedenu Sterijinu dramatizovanu polemiku"9 s pravom naziva komedijom osvete", koja podsjea na Molijerove Versajske improvizacije,10 s tom bitnom razlikom to je na pisac kritiku zadrao uglavnom samo na personalnom planu, a nije u umjetnikom smislu insistirao na univerzalnim znaewima te opte i tetne pojave, nego ju je samo nagovijestio. Nekoliko decenija kasnije slinim tematizacijama su se u srpskoj kwievnosti sa mnogo veim umjetnikim ambicijama bavili Milovan Glii i Radoje Domanovi u satirikim pripovijetkama koje su u formi pseudoseja ismijavale lane naunike, konfuzne profesore neznalice, zbuwujue uxbenike, smijene naune metode, neuke kwievne kritiare i slino (Kao bajagi popularna fizika, Ozbiqne naune stvari). Sterija naglaava da je upravo ta nesrena raspra u wemu porodila misao spisati jedno veselo pozorje, kao za ugled g. Spasiu", tako da su mnogi izrazi u komadu uzeti iz Spasieve kwige Zemqeopisanije, kao i iz drugih wegovih sastavaka", samo da bi potvrdili stvarni intelektualni karakter ovjeka koji se izdavao za bezpogrena", a zapravo je bio obina neznalica i prevarant. Otuda su sve rijei koje kazuje Doktor", kao junak Sudbine jednog razuma, odlinim slovima peatane", uz Sterijinu opreznu ogradu, koja je zapravo samo vjeta komedioJosip Lei, nav. djelo, str. 154160. Hugo Klajn, Sterijin humor", Kwiga o Steriji, priredio: Milan Tokin, Srpska kwievna zadruga, kw. 352, Beograd 1956, str. 234. 10 Josip Lei, nav. djelo, str. 154.8 9

19 grafska aluzija, da ne bi trebalo izvoditi zakquak da je karakter doktorov kopiran s karaktera g. Spasia". U predgovoru za komediju Rodoqupci Sterija iznova ukazuje na prevashodnu didaktiku ulogu kwievnosti, a pogotovu na obavezu da se razoblie nae najbolnije nacionalne istine i samoobmane. Iza toga naglaava da bi ovo pozorije trebalo da bude privatna povesnica srpskog pokreta" 1848. godine. Sterija naroito istie da nastojee pozorije" nije izmislio nego da je sve to se u wemu nalazi, ak i same izraze i rijei, pokupio iz neposrednog ivota ili iz novina, samo sa jednim ciqem da svoj narod naui da kritiki preispituje povijest, da razlikuje lano od istinskog rodoqubqa, te da cijeni umjerenost i razlonost. Na kraju, autor zakquuje da wegova namjera nije bila da ovim djelom baci qagu na sopstveni narod, nego da ga poui i osvijesti: Sve to je bilo dobro, opisae istorija; ovde se samo predstavqaju strasti i sebinosti" (70). Znaajnu dopunu navedenom Sterijinom predgovoru predstavqa svojevrsna proloka sentenca preuzeta od wemakog komediografa Augusta Kocebua, kao jasan umjetniki signal za razumijevawe drukijeg pogleda na istorijske dogaaje u kasnijem komediografskom zapletu: Sloboda je otvorila veliku pokladnu kwigu. Svako kupuje od wenih maski i krije svoje strasti iza wih. Koristoqubqe svira za igru". Tematsko-motivski i znaewski sklop Sterijinih komedija ukazuje na veliku raznovrsnost pojava, qudi i dogaaja, na kojima je ovaj pisac gradio komine zaplete, kao i na iwenicu da je bio pouzdani opservator kominih tipova i psiholokih karaktera, te originalni slikar vojvoanskog (Vrac) i srbijanskog (Beograd) malograanskog drutva i srpskog mentaliteta u prvoj polovini 19. vijeka. Na Sterijinu veselu pozornicu izlaze umiqene malograanke i skorojevii, izgladweli lani baroni i wihovi lakeji, ozbiqni domaini i trgovci, opsesivne tvrdice, nespretne i nesnalaqive sluge, bive kuvarice iz grofovskih kua, umiqeni slavjanski pjesnici, lakovjerne uene djevojke koje ive u svijetu sentimentalnih qubavnih romana, povodqivi roditeqi, sitni prevaranti i laovi, neuki doktori i naunici, zle ene i xandrqivi muevi, utogqeni inovnici i penzionisani vojnici, licemjerne provodaxije i lakome mladoewe, neodlune udavae, starovremenske ene koje se ne snalaze u novim i modernim vremenima, prestonike dangube, lani rodoqupci i trgovci nacionalnim osjeawima, nakiene kaiperke i pomodarke, odnaroeni gospodiii, jednom rijeju sitnopalanaki svijet i moral, koji je preivqavao i bujao u svim mijenama i vremenima, uprkos mnogobrojnim obrazovnim reformama, te socijalnim i politikim preobraajima. Steriju pri tome redovno zanimaju drutveni ambijent, ali i psiholoke okolnosti, u kojima su nastale te nerealne ambicije, deformisani moral, izoglavqene strasti i sebinosti, poremeeni brani i porodini odnosi, susjedska netrpeqivost, tako da su wegove komedije bogate raznim znaewima, a osnovni smjehotvorni wihov aspekt neosjetno se transformie u ozbiqnu pouku i podjednako saoptavawe onih bezazlenih i do-

20 broudnih istina, ali i onih tamnih, oporih i bolnih strana ovjekovog ivota, te gorkih anomalija jednog doba i prostora. U komediji Laa i paralaa tematizovana je ambicija sitnih palanakih prevaranata Alekse i Mite da zavedu lakovjernu uenu djevojku Jelicu, koja je vie ivjela u svijetu junaka sentimentalnih qubavnih romana nego u stvarnom ivotu, te da se Aleksa pod imenom toboweg barona Golia wome oeni i tako dokopa imetka Jeliinog oca Marka Vujia, bogatog varokog trgovca. U komediji Tvrdica ili Kir Jawa zaplet je zasnovan na oblikovawu kominog karaktera grko-cincarskog trgovca opsjednutog strau krtarewa i patolokog uvawa novca. U Pokondirenoj tikvi komediografski je tematizovana nerealna ambicija proste i neobrazovane palananke Feme, udovice bogatog opanara, da postane nobl-dama i da iz temeqa preobrazi svoj negdawi ivot, kao i ivot svojih najbliih ukuana: kerke, sluge, slukiwe i slino. Tri Sterijine komedije: Zla ena, Xandrqivi mu i enidba i udadba, tematizuju brane i porodine odnose, a prije svega kritiki razobliavaju xandrqivu i pakosnu ensku i muku ud, kao i malograanske enidbe i udadbe iz interesa i bez imalo emocija, to za posqedicu ima branu netrpeqivost, pakosno ujedawe i uzajamnu mrwu razoaranih suprunika. U komediji Beograd nekad i sad tematizovana je transformacija srpske prestonice iz poluturske arije u novu i preobraenu varo sa obiqejima evropskog naina ivota i odnaroivawem nacionalne kulture, u kojoj se qudi starog kova, kakva je majka Stanija, koja dolazi iz junih krajeva u goste kod sina poslije 38 godina, esto suoavaju sa tragikominim nesporazumima i nesnalaewima. U Rodoqupcima je tematsko-motivska okosnica utemeqena na satirikom ismijavawu lanog rodoqubqa, prevrtqivog morala, te nacionalizma iz uskih i sebinih interesa, tako da je jedan velik i znaajan dogaaj iz istorije vojvoanskih Srba, revolucionarna 1848. i 1849. godina, sagledan iz neformalne, a zapravo stvarne povijesne perspektive. U aqivim igrama" Sterija tematizuje ue probleme i pojave, tako da su wihovi zapleti jednostavniji i saetiji, a upotrebqena komika sredstva, kao i znaewske ideje, bitno su skromniji. U Pomirewu je tematizovana tragikomina sudbina nadobudnog advokata Petria koji je pokuao da izmiri dvije palanake torokue i alapae, priprostu paorku Femu i naduvenu pomodarku i gradanku Anicu, tako da je na kraju sam izvukao debqi kraj. U Prevari za prevaru dramskim sredstvima je tematizovana aqiva narodna pria, koju je zapisao Vuk Vrevi u Boki Kotorskoj, o dvojici susjeda, u Sterijinoj komikoj interpretaciji se nazivaju Kuzman i Damjan, koji se naizmjenino varaju oko novca koji je Kuzman zakopao u zemqu, u eqi da ga sakrije od lopova. U Volebnom magarcu komikim sredstvima je ponovno interpretirana aqiva narodna pria, bliska i sa kominom alom Marina Dria Novela od Stanca, u kojoj se trojica aka, u Sterijinom komadu Marko, Milo i Jakov, poigravaju sa lakovjernim seqakom i smiqaju podvalu sa volebnim magarcem" koji se toboe preobraava u djeaka. U Simpatiji i antipatiji ili udnovatoj bolesti Sterija tematizuje lukavu do-

21 sjetku djevojke Agnice da kroz tobowu udnovatu psihiku bolest, usqed koje je odjednom postala vidovita, poui i urazumi tvrdokorne roditeqe, oca Samuila Crnokravia i majku Martu, da oproste wenom mladiu Dimitriju jedan nevini djeaki grijeh zbog kojeg su dvije porodice bile u dugogodiwem sukobu, te da im dozvole da se vjenaju i kruniu svoju iskrenu mladalaku qubav. U komadu Sudbina jednog razuma tematizovana je satirika kritika lanih naunika, pisaca uxbenika i profesora, u ovom sluaju se radi o konkretnoj Sterijinoj polemici sa doktorom filosofije" Milanom Spasiem. Sa nadobudnim i neukim Doktorom" poigravaju se dvojica sluga: Isailo i Manojlo, kao i dvojica komediografskih rezonera: Putnik i aqivac, sve dok ga nisu doveli do komine spoznaje sopstvenih ivotnih zabluda i iluzija. Uprkos anrovskoj i tematskoj raznolikosti, te bogatoj raznovrsnosti komediografskih tehnika, Sterijina vesela pozorja" i aqive igre" imaju u osnovi profilisanu trodjelnu kompozicionu strukturu, u kojoj u ekspozicionoj ravni dominira stabilan i skladan poredak, u zapletu dolazi do naruavawa takvog ivotnog poretka usqed odreenih nerealnih ambicija zabludjele i lakovjerne osobe ili itavog humornog drutva", da bi u raspletu bio uspostavqen ponovni povratak na stabilan i skladan poredak. U tom smislu Sterijinu komediografiju moemo posmatrati u kontekstu velike razvojne putawe tzv. zapadnoevropske ironijske komedije.11 U Sterijinim tekstovima je to iskazano kroz saete, ponekad i potpuno redukovane ekspozicije, ija su znaewa kasnije nadomjetena kroz retrospekcije junaka u komediografskom zapletu, zatim kroz razvijene dvostruke zaplete u kojima pored osnovne komediografske ravni dominiraju i boni ili pomoni siei, koji se uzajamno ukrtaju u taki komediografske kulminacije. Treu kompozicionu cjelinu ine saeti i efikasni raspleti u kojima se zabludjele osobe, ili humorno drutvo" u cijelosti, vraaju na normalnu liniju ivota, t. j. doivqavaju taku prepoznavawa, ili se zadravaju u svijetu pomjerene, komike realnosti, u tzv. taki zamrzavawa". Takve osobenosti su naroito uoqive u umjetniki najuspjenijim Sterijinim komedijama: Lai i paralai, Pokondirenoj tikvi, Tvrdici ili Kir Jawi, Zloj eni, Rodoqupcima. U Lai i paralai Sterija ne ulazi direktno u komediografski zaplet nego nas u razvijenoj ekspoziciji suoava sa junacima varalicama, Aleksom i Mitom, kojima je stari zanat bio lagawe i obmawivawe lakovjernih djevojaka i pribavqawe odreene materijalne koristi za bezbrian i dokon ivot. Mada i sami junaci u tom uvodnom dijalogu11 Opirno je o pojmu zapadnoevropske ironijske komedije pisao kanadski teoretiar kwievnosti i kulture Nortrop Fraj u kwizi Anatomija kritike, prevod: Giga Graan, Naprijed, Zagreb 1989. Ovdje navodimo dio teksta koji svjedoi o trodjelnoj kompozicionoj strukturi takvog komediografskog modela: Totalni mythos komedije kojega je obino pokazan tek djeli, redovito je oblikom ono to je u glazbi trodjelna pjesma (ABA) Tako imamo stabilan i skladan poredak, naruen glupou, opsesijom, zaboravqivou, 'ponosom i predrasudom', ili dogaajima to ih ni sami likovi ne razumiju, a zatim ponovno uspostavqen" (195).

22 otkrivaju svoju ivotnu predistoriju, u tom wihovom razobliavawu znaajnu iscjeliteqsku ulogu ima i djevojka Marija, koju je Aleksa ili baron Goli ve bio obmanuo i ostavio. Tek nakon tako osmiqene pripreme Sterija nas uvodi u komini zaplet i suoava sa oblikovawem smijenog karaktera uene djevojke" Jelice, koju je bogati otac kolovao u Beu, a od sveg znawa ivjela je u svijetu sentimentalnih qubavnih romana. Sa druge strane, u Pokondirenoj tikvi komediografska ekspozicija je potpuno izostavqena, tako da ve u prvoj sceni iz razgovora Feme i wene kerke Evice jasno uviamo da je bogata udovica iskoila iz ivotne ravnotee, te da je wome uveliko prevladala zabluda kaiperstva i pomodarstva, te vjerovawa kako i ona kao prosta ena iz zanatskog stalea moe postati nobl-dama. Fema je nezadovoqna time to wena kerka i daqe istrajava u tome da ivi po starom i skromnom nainu, onako kako je ivjela za ivota svoga oca, to ne eli da se odrekne vjerenika Vasilija, to eli da radi kune poslove i slino. Redukovawe ili potpun izostanak komediografske ekspozicije nadoknaen je kroz kasnije retrospektivne iskaze junaka (brat Mitar, sluga Jovan, ki Evica), u kojima je izloena predistorija zabludjele jedinke, te ukazano na sasvim drukiji nain ivota prije komine preobrazbe. U Tvrdici ili Kir Jawi, grko-cincarskog trgovca Kir-Jawu, odmah upoznajemo kao osobu koja je opsjednuta porokom tvrdiewa i patolokog uvawa novca, usqed ega je u neprestanom strahu i od ukuana, pogotovu od mlade ene Juce, ali i od sugraana, kao to je mladi notaro Mii, koji je bio zainteresovan za Jawinu ker Katicu. U komadu Zla ena mlada Sultana, odmah poto se udala za grofa Trifia, pokazuje svoju goropadnu i xandrqivu prirodu, te vjeito nezadovoqstvo i potrebu da se osjea zapostavqenom, odbaenom, iskorienom ili nedovoqno potovanom i voqenom. Ve u uvodnom komediografskom monologu Sterija nas suoava sa istinom da je Sultana iskoila iz ivotne realnosti, te da je izazvala velik poremeaj na terazijama porodinog ivota mladog branog para. U enidbi i udadbi, ve u prvoj sceni razgovora Provodaxije i Mladoewe, suoavamo se sa alosnom istinom o izopaewima malovarkog porodinog ivota, tako da su ugovarawa novih brakova vie liila na kupoprodajne ugovore i trgovake rasprave, dok su istinske emocije i ivot zasnovan na qubavnim idealima bili potpuno odbaeni kao neto staromodno, preivqeno i neprimjereno novim i pomodnim vremenima. U komadu Xandrqivi mu ili Koja je dobra ena odmah u uvodnim poglavqima se suoavamo sa neprijatnom prirodom marvenog trgovca Maksima, koji nikad i niim nije bio zadovoqan, a naroito je traio mane svojoj eni Sofiji. U komediji Beograd nekad i sad Sterija nas direktno i bez posebne ekspozicione pripreme uvodi u nepomirqive generacijske sukobe starih i mladih, u novi i izmijeweni ivot mladia i djevojaka u srpskoj prestonici, te wihovu potpunu okrenutost wemakom pomodarstvu, lagodnom i slobodnom nainu ivota, kao i zanemarivawu svih tradicionalnih moralnih vrijednosti i obiaja na kojima je poivao ivot wihovih oeva i majki. U Ro-

23 doqupcima ve u uvodnoj sceni upoznajemo utilova, Smrdia, erbulia, kao qude licemjernog i prevrtqivog morala, kojima nije sveto ni jedno qudsko osjeawe, tako da wihovo tobowe maaronstvo" predstavqa samo pripremu za kasniji preobraaj u vatrene rodoqupce", a borba za srpsko vojvodstvo" izrasta u jo jednu laqivu i bezonu masku. Sterijini komediografski zapleti su, pored onih strukturnih analogija prepoznatqivih gotovo u svim komadima, unekoliko razliiti. U Pokondirenoj tikvi, Tvrdici ili Kir Jawi, u Zloj eni, dominiraju potpuno ostvareni modeli dvostrukog zapleta, dok su u drugim komadima samo naznaeni (takav je na primjer komad Laa i paralaa, a zatim i enidba i udadba, Rodoqupci), a ponekad i potpuno izostavqeni, kao u komadima Xandrqivi mu i Beograd nekad i sad. U Pokondirenoj tikvi, pored osnovnog zapleta u kojem je prikazana malograanska zabluda opanarke Feme da moe postati nobl-dama, t. j. da od tikve moe postati zlatan kondir", u emu je vjeto podstrekavaju varalice Sara i Ruii, realizovan je i boni komediografski zaplet, iji su akteri Femina ki Evica i wen vjerenik Vasilije, sa svakako mawim umjetnikim pretenzijama, ali sa mnotvom preokreta i neoekivanih situacija koje su bitne za kominu motivaciju, te kasnije razrjeewe osnovnog komediografskog zapleta. Interesantan je nain na koji se Sterija posluio elementima komine, snovidovne fantastike u motivaciji naina na koji su Evica i Vasilije savladali sve prepreke i ostvarili brak zasnovan na iskrenoj qubavi. Poten, ali siromaan mladi Vasilije, to je i prema miqewu Eviinog dobronamjernog i razlonog ujaka Mitra bila ozbiqna prepreka za ostvarewe brane sree u novim pomodarskim i rastronim vremenima, sawa Eviine poqupce i prema wihovom broju kupuje lutrijski loz, koji zatim ostavqa na uvawe kod svoje djevojke. Do uslowavawa zapleta dolazi onog asa kada je Evica loz ostavila na uvawe u oevoj kutiji za burmut, a wena majka Fema je kutiju za burmut sa lozom i satom poklonila Ruiiu onog asa kad joj je izjavio qubav i na Sarin nagovor pristao da zaprosi wu umjesto neiskusne i neprilagodqive Evice. Budui da je bio bez novca, Ruii je odmah poslao slugu Jovana da burmuticu zaloi u varoi, a ovaj ju je odnio Feminom bratu Mitru. Onog trenutka kada je Vasilije saznao da je dobio na lozu dvanaest hiqada forinti, zapoiwe velika potraga za rekontom", tako da je Evica bila prinuena da se udvara Ruiiu samo da bi doznala ta je uradio sa burmuticom, ime ga je podstakla da odbaci wenu majku Femu, te da povjeruje kako je boqe oeniti se mlaom i qepom kerkom nego matorom majkom. Ruii to saoptava Femi kroz slavjanske stihove, ali u sutini na krajwe uvredqiv nain: Gdje ki svoja draesti pokazuet, / Tamo mater vjenawe ne ekaet." Do raspleta u bonom zapletu dolazi istovremeno sa cjelovitim osnovnim komediografskim tokom, u taki ukrtaja kada se Mitar oglaava kao rezoner i raskrinkava Femine zablude, te kad se ispostavqa da je plavi lutrijski loz sauvao sluga Jovan. Vasilije zbog toga nagrauje Jovana sa hiqadu forinti, a

24 zahvaqujui dobijenom novcu Mitar kasnije Vasiliju dozvoqava da se oeni Evicom. U Tvrdici ili Kir Jawi, pored osnovnog zapleta u kojem je oblikovan komini karakter patolokog tvrdice, znaajno mjesto pripada i bonom, qubavnom zapletu sa srenim ishoditem, u ijem sreditu se nalaze Kir-Jawina ki Katica i notaro Mii. U Zloj eni je, naporedo sa oblikovawem karaktera mlade i goropadne Sultane, prikazan svakodnevni ivot izmara Srete i wegove krotke ene Pele, koja je fiziki neobino liila na mladu i nezadovoqnu groficu, pa zahvaqujui tome sasvim sluajno postala aktivni sudionik kominog zapleta. U Lai i paralai, pored osnovnog zapleta u kojem varalice Aleksa i Mita vjetim laima obmawuju lakovjernu i bogatu udavau Jelicu, koja je pored sve uenosti ivjela u svijetu sentimentalnih qubavnih romana, boni komediografski zaplet je ostao nerazvijen, a tie se qubavne veze izmeu Alekse i Marije, u kojoj je varalica obmanuo potenu i lakovjernu djevojku, obeao joj je brak, uzeo veu sumu novca i pobjegao. U enidbi i udadbi, pored osnovnog zapleta u kojem je prikazano vjeto provodaxisawe i sklapawe braka iz interesa, samo je naznaena mogua bona komediografska ravan u onim malovarokim glasinama koje kazuju da je za ve isproenu djevojku zainteresovan i izvjesni Mari, iza ega se skriva pakosna palanaka eqa da pokvare ve ugovorenu enidbu. U Rodoqupcima naporedo sa osnovnim zapletom u kojem se razobliava sramno ponaawe lanih srpskih patriota u Vojvodini za vrijeme 1848. godine, u bonoj ravni su u naznakama, najee preko glasina i poluglasina, date i vijesti sa fronta o borbama srpske i maarske vojske, to bitno doprinosi pojaavawu rodoqubivog zanosa raznih Smrdia, utilova, erbulia, Zeleniki i slino. Kada je rije o komediografskim kulminacijama, one su razliito ostvarene u komadima koji imaju dvostruki komediografski zaplet od onih u komedijama sa jedinstvenim zapletom. Tamo gdje je realizovan dvostruki komediografski zaplet (Laa i paralaa, Pokondirena tikva, Tvrdica ili Kir Jawa, Zla ena) kulminativne take obino proizlaze iz razrjeewa odreene komine intrige zasnovane na ukrtawu naizmjeninih ili paralelnih nizova dogaaja, najee kominih situacija sa neoekivanim obrtima, zamjenama linosti, zabunama u linosti junaka, prepoznavawima i slino. U Lai i paralai komediografska kulminacija predstavqa trenutak potpunog suoavawa lanog barona Golia sa istinom, te razobliavawa wegovih neistina i podvala zahvaqujui Jeliinom vjereniku Batiu i Aleksinoj prevarenoj vjerenici Mariji. U Pokondirenoj tikvi kulminativna taka nastaje onoga asa kad je Evica zbog potrage za izgubqenom rekontom odluila da zavede Ruiia, tako da je lakovjerni poeta, vjerujui da je mlada kerka boqa enidbena prilika od matore majke, na najgrubqi nain raskinuo vjeridbu sa Femom i time rasprio velike wene iluzije da e udajom za vilozofa" postati nobl-dama. U Tvrdici ili Kir Jawi do kulminativne take dolazi u razgovoru tvrdice sa notaroem Miiem, kada se suoava sa istinom da je prevaren i da mora otii u zatvor zbog zelenakih poslova sa nekim sumwivim trgovcima ifutima koji

25 su mu podvalili falsifikovan novac. U Zloj eni kulminativna taka je ostvarena u kominoj situaciji u kojoj Sultana u prisustvu obuara Srete ubjeuje svog mua grafa Trivia da je wegova ena, te da se prethodno preruila u obuarevu enu Pelu. Navedenoj kulminaciji je prethodila krajwe gruba komina situacija utemeqena na mnogobrojnim fizikim dosjetkama i grubostima, zahvaqujui kojima je pijani obuar istjerivao avola ispod koe" svoje neposlune ene. U djelima sa jedinstvenim zapletom (Xandrqivi mu, Beograd nekad i sad, Sudbina jednog razuma) komediografski zaplet je ostvaren stepenasto, tehnikom kominog preuveliavawa, tako da taka komine kulminacije predstavqa vrhunac odreenih nesporazuma, nesnalaewa, suprotstavqawa i slino. Karakteristian primjer predstavqa komedija Beograd nekad i sad, u kojoj je zaplet u cijelosti utemeqen na komici razlika, te na nepomirqivom ukrtawu starog i novog. Taka kulminacije u ovome djelu postignuta je onog asa kada se majka Stanija, poto je poslije 38 godina dola u posjetu kod sina trgovca u potpuno izmijeweni Beograd, poslije svih opirawa novom i suvie slobodnom nainu ivota mladih u prestonici, morala suoiti i sa pomodarskom svadbom svoje unuke Qube. Sterijini komediografski raspleti su u kompozicionom pogledu veoma saeti i umjetniki efektni, tako da u wima dolazi do jasnog razobliavawa i ismijavawa zabludjelih jedinki ili itavog humornog drutva". Razlika je samo u tome to je povratak na normalnu liniju ivota u pojedinim sluajevima dobrovoqan, a proistekao je iz istinskog komikog prepoznavawa i spoznaje osoba koje su iskoile iz ivotne ravnotee u emu su se sastojale wihove zablude (Zla ena, Sudbina jednog razuma). Naravno da je u tim primjerima i efekat komike pouke djelotvorniji, a projektovani smijeh je dobroudan i vedar. Sultana u Zloj eni sama izgovara pouku i naglaava da je spremna da svaki dan ponavqa pjesmu Srete izmara samo da bi i drugima pokazala kako je runa stvar kad je ena zla i durqiva". U Sudbini jednog razuma opameeni i preobraeni Doktor glasno izgovara pouku svojim slugama da je boqe biti i dobar terzija, nego alosni doktor filosofije". U drugim, mnogobrojnijim primjerima, povratak zabludjelih osoba i humornog drutva" na normalnu liniju ivota je prinudan, one doivqavaju taku zamrzavawa", a prihvatawe pouke je nametnuto i iznueno (Laa i paralaa, Pokondirena tikva, Tvrdica ili Kir Jawa, Xandrqiv mu, Beograd nekad i sad, Rodoqupci i slino), tako da je efekat komikog prepoznavawa sasvim razliit, a ostvareni smijeh je podsmjeqiv i cinian. U Lai i paralai lakovjernoj Jelici nije dovoqno to je poniena i obmanuta, niti to su varalice Aleksa i Mita javno razoblieni i ismijani, nego bi i daqe najradije ivjela u svijetu romanesknih junaka, tako da je wen otac Marko Vuji preuzeo ulogu komediografskog rezonera koji je prisiqava da se odrekne iluzija i vrati u stvarni ivot udajom za mladoga Batia. U Pokondirenoj tikvi opanarica Fema se ne vraa na normalnu liniju ivota zato to je silno poniena i ismijana zbog pokondirenosti, niti zato to je

26 spoznala svoje zablude, nego usqed obeawa wenog brata Mitra da e je poslati u Pariz samo ako pristane dvije godine da ivi starim nainom ivota. Pri tome joj Mitar napomiwe da u Parizu nobl-dame imaju pravo na dva mua, a proste ene ak na tri. Fema se lakovjerno povodi za tim dobronamjernim izmiqotinama komediografskog rezonera i pristaje da ide u Pariz kao prosta ena", ime su wene silne ambicije da postane nobl-dama potpuno ismijane, a Mitar ih saima u jednu posloviku reenicu: Ej, krasna tri mua! ta nee uiniti!". U Tvrdici ili Kir-Jawi stari grko-cincarski trgovac i zelena se nipoto ne oslobaa svoje pogubne strasti krtarewa, mada priznaje notarou Miiu, kao svom buduem zetu, da ga je vjeto prevario i tako obezbijedio da dobije i miraz uz ker Katicu. Bolnu komiku pouku u formi poslovikog iskaza Skup vie plaa" na kraju komada izgovara Mii u svojstvu komediografskog rezonera, a Kir-Jawa to prihvata tek poto je saznao da mu je propala i pekulacija sa Kir-Dimom: Prokleto svaka pekulacija sos mlogo interes i malo kapital!". U Xandrqivom muu vjeito nezadovoqni Maksim samo prinudno prihvata saznawe da ima dobru i vrijednu enu, koju svi zbog toga potuju, tako da demonstrativno odlazi sa scene, a kominu pouku izgovara wegova supruga Sofija: Ko nije s jednom zadovoqan, nee biti ni s drugom. To dobro upamtite!". U Rodoqupcima drutvo lanih patriota ne doivqava nikakvu pouku, iako im Gavrilovi predoava sva wihova nepoinstva i dosqedan bezoni moral koji su pokazivali ak i u izgnanstvu u Beogradu. utilov udaje kerku Miliku za mladia Maara, gospoa Zelenika se tajno dopisivala sa qubavnikom Nafaludijem, Lepri dobija slubu izvan Vojvodine, erbuli i Smrdi su namjeravali da za pedeset dukata potpiu proenije kako je izlina" Srpska Vojvodina i slino. Rodoqupci bez imalo savjesti optuuju Gavrilovia da je Maxaron" i razvratan Srbin", a wemu ne preostaje nita drugo nego da u svojstvu komediografskog rezonera samoj publici uputi oporu satiriku invektivu kao pouku protiv ovog nepopravqivog drutva: O, rodoqupci, rodoqupci, idem pripovediti svetu ta ste radili, da vidim 'oe li se nai koji, koji e rei, da po ovakovima moe narod procvetati". Kad je rije o komikim junacima,12 moemo konstatovati da je Sterija bio pravi majstor oblikovawa komediografskih tipskih karaktera, te wihovog preobraavawa u sloene komike karaktere, koji ne samo da su tipini predstavnici vremena, podnebqa i nacionalnog temperamenta, nego su u najboqim primjerima obiqeeni i individualnim psiholokim osobinama. Generalno govorei, sve junake Sterijinih komedija moemo inicijalno grupisati u etiri tipa komikih maski: zabludjele osobe, varalice, rezoneri, te aktivni i pasivni pomagai.1312 U novije vrijeme o tome najpotpunije je pisao Sava Anelkovi, Sterijinih 80 komikih likova, Kwievna optina Vrac, Vrac 2003, str. 7323. 13 Izlaui osnovnu dramaturku strukturu Sterijinih komedija, Josip Kulunxi je u ogledu Sterijini tipovi" izloio srodnu klasifikaciju komikih junaka: glavni nosilac poroka" (Jelica, Fema, Kir-Jawa), komini antipodi poroka" (Marko Vuji u

27 Zabludjele osobe predstavqaju jedinku ili itavu drutvenu grupu, koja je iskoila iz ivotne ravnotee, potpuno izgubila razum, odrekla se moralnih naela, te kao takva postala upadqiva svima i predmet opteg ismijavawa. Sterija na razliite naine oblikuje takvu komiku masku. Jelica u Lai i paralai predstavqa smijenu preciozu, ija uenost, u ovom sluaju opsjednutost svijetom sentimentalnih qubavnih romana, te lakovjernost i izdvojenost iz svakodnevnog ivota, poprima ne samo komike razmjere, nego postaje i pogodno bie za varalice i laove kakvi su Aleksa i Mita. Fema u Pokondirenoj tikvi predstavqa pokondirenu malograanku, ije se iskakawe iz ivotne ravnotee moe uporediti sa aqivom narodnom priom o tikvi koja je umislila da je zlatan kondir, a iza komikog insistirawa na nobl-ivotu skriva se zapravo prosta eqa da se iznova uda i pronae mua. Kir-Jawina maska tvrdiewa, pored onih optih tipskih karakteristika koje nose srodni junaci opsjednuti strau uvawa i sticawa novca (u Plautovom Zlatnom upu ili Aululariji, u ekspirovom Mletakom trgovcu, Drievom Skupu, Molijerovom Tvrdici), obogaena je lokalnim osobinama sredine u kojoj ivi, ali i junakovim grko-cincarskim porijeklom, koje mu je donosilo svijest o jelinskoj superiornosti, sve do psiholoke i socijalne motivacije straha od siromaewa zbog starosti, te zbog izmijewenog poslovnog morala u novim vremenima i sumwe u potene i dobre namjere onih sa kojima ulazi u novane transakcije. Sterija u Jawin karakter dodatno ukquuje razliite i protivurjene osobine, kao to je oigledno jo uvijek snana dominacija erosa, t. j. eqe za ivotom, zbog ega se u poznim godinama eni mladom i lijepom pomodarkom Jucom, kao to su osobine qubomornog mua, koji zaslijepqeno svoje sumwe usmjerava na pogrenu osobu, na notaroa Miia koji dolazi u Jawinu kuu zbog kerke Katice i slino. Potrebno je naglasiti da je komika maska zabludjele osobe u primjerima Feme i Kir-Jawe dopuwena i maskom komediografskog strogog oca" (senex iratus), jer se oba junaka suprotstavqaju qubavnim eqama svoje djece. Fema se opire ostvarewu braka izmeu kerke Evice i Vasilija, jer smatra da je dotadawi vjerenik suvie prost da bi postao wen zet, te da je neophodno da se orodi sa vilozofom" kakav je Ruii, a Kir-Jawa se protivi sklapawu braka Katice i sa notaroem Miiem samo zato da ne bi morao dati miraz. Sultana u Zloj eni nosi masku razmaene i naprasite ene, koja je samozaqubqena, te vjeito nezadovoqna i uvjerena da svi rade na tome da je jede, da je namjerno ne sluaju i potcjewuju. Slobodno bi se mogloLai i paralai, Femin brat Mitar u Pokondirenoj tikvi, dok Juca u Tvrdici ne bi sasvim odgovarala ovoj dramskoj funkciji), rafinovani izrabqivai poroka" (Aleksa u Lai i paralai, Sara i Ruii u Pokondirenoj tikvi), pasivne pravednice" (Katica u Tvrdici, Evica u Pokondirenoj tikvi, a djelimino i Marija u Lai i paralai), te pravedni i estiti qubavnici" (Bati u Lai i paralai, Vasilije u Pokondirenoj tikvi, a djelimino i Mii u Tvrdici). Josip Kulunxi, Sterijini tipovi, Letopis Matice srpske, kw. 344, sv. , Novi Sad 1935, str. 3442.

28 kazati da Sterijin naslov ove komedije nije u cijelosti primjeren komikoj maski i karakteru junakiwe jer Sultanina xandrqivost je posqedica pretjerane razmaenosti u djetiwstvu, a ne wene zle prirode, tako da je sasvim logino to kroz komiku prouku doivqava i potpuni preobraaj u karakteru. Komika motivacija Maksimove naprasitosti i nezadovoqstva u Xandrqivom muu mawe je umjetniki motivisana i uvjerqiva, tako da je wegova komika maska oskudnija, a komiki karakter nije dobio raznovrsniju i reqefniju interpretaciju. U Sudbini jednog razuma, kroz polemiko oblikovawe maske lanog naunika, Sterija se poigrava sa karakteristinim problemom pseudonauke u Srbiji, sa neznalicama koji su donijeli iz svijeta sumwive diplome, poput Doktora filosofije" iz ove komedije, a zatim zaposjeli naune institucije, uena drutva i katedre, te nanosili ogromnu tetu srpskom drutvu u cjelini. Najneobinija je komika maska osobe koja je iskoila iz ivotne ravnotee rijeena u komadu Simpatija i antipatija. Djevojka Agnica se svjesno pretvara da je bolesna, tako da namjerno obmawuje porodicu i doktora zanesewaka, samo da bi postigla ostvarewe qubavi sa mladiem kojeg je voqeqa, tako da je wena komika maska objedinila i osobine varalice, a jo vie karakteristike i funkciju komediografskog rezonera. U komediji Begrad nekad i sad Stanijina komika maska zabludjele osobe motivisana je na sasvim razliit nain, tako da ona ne iskae iz ivotne ravnotee usqed nerealnih eqa, ambicija ili pokondirenosti, nego ne moe da se uklopi u nove i izmijewene navike, moralne norme i obiaje prestonikog ivota. Otuda wena karakterizacija funkcionie na principu komike razlika",14 na suprotstavqawu starih i novih obiaja, te starih i novih vremena, a pogotovu na oponirawu prestonikog pomodnog i odnaroenog naina ivota, tradicionalnom pokrajinskom ivotu stare i june Srbije, odakle je junakiwa poticala. Komika maska varalice u komedijama ima izuzetnu ulogu motivacije i podstrekavawa zabludjele osobe u iskakawu sa normalne linije ivota, a junaci varalice pri tome pribavqaju za sebe neku vrstu sitne koristi i interesa. Sterija je sasvim nedosqedno koristio ovu komiku masku, tako da se u mnogim komadima i ne pojavquje (Zla ena, Xandrqiv mu, Sudbina jednog razuma, Simpatija i antipatija i slino), a najee je to bilo u onim primjerima kada mu nije bila potrebna dodatna motivacija za komiki zaplet i karakterizaciju maske zabludjele linosti. U Tvrdici ili Kir-Jawi uloga varalice je organizovana u nekoliko segmenata i rasporeena izmeu nekoliko junaka, koji Kir-Jawu podjednako dovode do spoznaje sopstvene pogubne strasti krtarewa. Takvu ulogu u jednom trenutku imaju ifuti koji Kir-Jawi podvaquju falsifikovani novac, u drugom trenutku je to matori i grbavi Kir-Dima koji uzima veliku pozajmicu samo da bi pokuao da se spase od ban14 O znaewu navedenog pojma opirno pie Vladimir Jakovlevi Prop, Problemi komike i smeha, preveo Bogdan Kosanovi, Kwievna zajednica Novog Sada Dnevnik, Novi Sad 1984, str. 5459.

29 krotstva, ak je spreman da se oeni Kir-Jawinom Katicom samo da se domogne tog novca, a na kraju ulogu dobronamjernog varalice, i rezonera ujedno, ima i notaro Mii, koji obmanom dolazi do neophodnog novca za ostvarewe braka sa Katicom. Najuspjeniji primjeri komediografskih varalica dati su u Lai i paralai i u Pokondirenoj tikvi. Radi se o kominim parovima: Aleksi i Miti u Lai i paralai, te Sari i Ruiiu u Pokondirenoj tikvi. Sam naslov komedije Laa i paralaa potekao je od dominantnog para varalaca, tako to jedan lae, a drugi nadlaguje, t. j. potvruje te izmiqotine, u stilu aqive narodne izreke. Za Aleksu moemo rei da je oblikovan kao varalica i laov velikog stila, a wegova posebna nadarenost se ogleda u zamjenama identiteta, pri emu se naroito rado predstavqao kao pripadnik plemiskog stalea, kao baron Goli, te obmawivawu lakovjernih djevojaka. Aleksa je moralno izobliena linost ija je ivotna deviza da se ne moramo ba tako strogo drati sovesti", a wegovo obrazovawe je oskudno i svedeno na neke opte fraze (nadleno, podobatelno, kasatelno, u sledstvu toga, povodom tim", a zatim ponee", dondee", te po nekoliko bataliona 'ahova'i 'ihova' "), kojima ni sam nije znao znaewa. U wegovim krupnim laima mogue je prepoznati i mitomanske osobine, zatim crte hvalisavosti, karakteristine za komediografsku masku hvalisavog vojnika" (miles gloriosus), a naroito je to uoqivo u kazivawu o tobowem ivotu u Madridu, o putovawu na Mjesec o emu je naumio da pie u kwizi koju e objaviti na est jezika, o tome kako ga je prosila mjeseeva carica, ali ju je odbio jer je udovica i jer su weni prihodi bili mawi od wegovog bogatstva na zemqi i sline fantastine izmiqotine u kojima je oigledno uivao. Nasuprot Aleksi, Mita je sitni prevarant iji je trbuh vjeito prazan, tako da je bio spreman na sve podvale samo da zadovoqi glad i ublai krawe crijeva. U takvim ivotnim okolnostima Mita je ostvaren kao krajwe racionalan duh, koji ne tri za modom, skromno se oblaio, a preivqavao je bavei se provodaxisawem, na daama je drao slovo poivima", na slavama je veselio goste, ali mu je to sve malo pomagalo, tako da je znao da i po tri dana gladuje. U komediji Pokondirena tikva komini par varalica, ankoliza Sara i slavjanski pjesnik Svetozar Ruii, u socijalnom pogledu su bliski, uz to su i daqi srodnici, ali su oblikovani kao linosti razliitih ivotnih ambicija. Sara je bila kuvarica u grofovskoj kui i jedini joj je ciq da pored lakovjerne opanarice Feme dobro jede i pije. Kroz karakterizaciju Svetozara Ruiia Sterija je iskazao namjeru da parodira pojavu nadripjesnika (srodan mu je mladi stihodjeqa andor Lepri iz Rodoqubaca), koji su stvarali slabu poeziju na serbsko-slavjanskom jeziku i pri tome umiqali da su veliki umjetnici i mislioci. Sterija je u dodatku predgovora za prvo izdawe Pokondirene tikve iz 1837. godine, naglasio da je upravo zbog Ruiia rukopis djela dugo stajao neobjavqen, te da je u novoj varijanti odluio da ovom junaku da neviniju rolu", to upuuje na zakquak da Sterija nije elio da ulazi u ozbiqniji sukob sa pjesnicima slavjanske kole, mada je u to

30 vrijeme sam bio jo uvijek dosqedni pristalica Vukovih reformatorskih ideja, kao i to da je u neposrednoj stvarnosti oigledno postojalo vie osoba koje bi se lako prepoznale u Ruiievom liku. U samoj komediji Ruiiev prethodni ivot je razotkriven kao krajwe prozaian, jer je sluio u duanu kod Jelkia, pa je uinio tetu zbog koje je izbaen iz slube. Meutim, wegove nerealne a uzviene pjesnike ambicije, wegova vilozofska pozitura", po svemu su poprimili mitomanske razmjere, tako da ovaj tragikomini Sterijin varalica vjeruje da mora da se rtvuje enidbom, jer za Evicu dri da je neizobraena, a za wenu majku Femu da je matora, te da obezbijedi novac kako bi tampao svoje kwige. Komediografski rezoneri ili iscjeliteqi prevashodno doprinose razobliavawu zabluda kod osoba koje su iskoile iz ivotne ravnotee, ime podstiu wihov povratak na normalnu liniju ivota, a zatim utiu na efikasan i pouan komediografski rasplet. Takva komika maska najpotpunije je ostvarena u liku Mitra u Pokondirenoj tikvi, zatim izmara Srete u Zloj eni, Jevrema u Xandrqivom muu, Putnika i aqivca u Sudbini jednog razuma, a djelimino i notaroa Miia u Tvrdici ili Kir-Jawi, Marka Vujia u Lai i paralai, Nee u Beogradu nekad i sad i slino. Potrebno je naglasiti da Sterijini komediografski rezoneri esto sadre i druge, raznolike i sloene karakteristike, tako da se oglaavaju i kao tipovi komediografskog strogog oca" (senex iratus). Najpotpunije je to ostvareno u Pokondirenoj tikvi, u liku Feminog brata Mitra, koji se i pored sve razlonosti i skromnosti i sam opire sklapawu braka izmeu Evice i Vasilija, sve dok mladi nije dobio lutrijski dobitak, jer je vjerovao da u novim i pokondirenim vremenima i najsreniji brak teko moe opstati bez novca. Posebno mjesto u Sterijinom komediografskom postupku zauzimaju maske aktivnih i pasivnih pomagaa, koji svojim svjesnim ili ee nesvjesnim djelovawem, doprinose intenzitetu i sloenosti kominih zapleta, a pogotovu slojevitom oblikovawu komikih karaktera zabludjelih osoba ili drutvenih grupa. Takve, uslovno reeno epizodne, komediografske uloge uglavnom pripadaju egrtima, slugama i slukiwama (Jovan i Anica u Pokondirenoj tikvi, Petar u Tvrdici ili Kir-Jawi, Vuko u Beogradu nekad i sad, Stevan i Persida u Zloj eni, Avram i Toda u Simpatiji i antipatiji, Isailo i Manojlo u Sudbini jednog razuma), a zatim i suprugama, kerkama, sinovima, wihovim drugaricama i srodnicima, oevima i majkama, vjerenicima, kumovima i slino (Jawina supruga iz drugog braka Juca i ki iz prvog braka Katica u Tvrdici ili Kir-Jawi, Femina ki Evica u Pokondirenoj tikvi, Stanijina unuka Quba i unuk Velimir, a zatim i Qubin vjerenik Milan i drugarica Pijada u Beogradu nekad i sad, Agnicin otac Samuilo Crnokravi i majka Marta, te Doktor Makarijus u Simpatiji i antipatiji, Maksimova supruga Sofija, zatim ki iz prvog braka Leposava, kum Mitar, Sofijin srodnik Svetozar u Xandrqivom muu, Eviin vjerenik Vasilije u Pokondirenoj tikvi, Jeliin zarunik Bati u Lai i paralai).

31 U umjetnikom smislu najpotpunije su ostvareni sluga Petar u Tvrdici ili Kir-Jawi i egrt Jovan u Pokodirenoj tikvi. Ostarjeli sluga Petar je ivi primjer Jawine krtosti, godinama je vjerno sluio, a nikad nije dobijao zaradu, a kad su poslije jedanaestogodiwe slube pokuali da izmire raune ispostavilo se da zbog mnogih nenamjernih teta sluga duguje gazdi. Nesreni sluga je uz Jawu i sam postao krtica i na sve naine je gledao kako da utedi, ali je time nanosio jo vie problema i samo podstrekavao Jawinu krtost i strah od siromatva. Jawine nesporazume i xangrizawa sa slugom Sterija vjeto naglaava kroz oblikovawe Petrovih fiziolokih nedostataka, prije svega gluvoe, to za efektnu komiku posqedicu ima ubjedqivu verbalnu komiku i mnogobrojne govorne nesporazume i dijaloge gluvih". egrt Jovan nesvjesno doprinosi razobliavawu Femine pokondirenosti, ali i Ruiievog slavjanskog jezika i uenosti, jer se ne snalazi najboqe u novim okolnostima kada je od opanarskog egrta najednom postao bedinter" u livrejisanom odijelu. Komine situacije u kojima se pojavquje Jovan utemeqene su uglavnom na nesporazumima i prenaglaenoj iskrenosti junaka, tako da neprestano u Sarinom prisustvu podsjea Femu da je bila majstorica, da je morala da tavi koe zbog ega su joj ruke jo uvijek bile ispucale, da je esto zbog wenog nerada od qutitog majstora dobijao batine i slino. U navedenoj galeriji junaka znaajno mjesto pripada i Jawinoj mladoj supruzi iz drugog braka Juci, koja je oblikovana kao neostvarena ili boqe reeno obmanuta pomodarka. Porijeklom je bila oficirska ki, prije udaje je bila zaqubqena u mladia Jovana, za kojeg Jawa podrugqivo kazuje da sjedi po ceo dan u kafani i igra ervinclu", a pola je za starijeg i neprimjerenog mua, kakav je bio Kir-Jawa, jer se polakomila na wegov novac. Jucino pomodarstvo je vie nagovijeteno nego to je ostvareno, a prepoznatqivo je u kominim dijalokim situacijama u kojima toboe pouava Katicu unterhaltovawu i ponaawu po posqedwoj modi. Meu maskama aktivnih i pasivnih pomagaa interesantno mjesto pripada i djevojkama Qubi i Pijadi u Beogradu nekad i sad. Naroito je Pijadinoj karakterizaciji Sterija pristupio na originalan nain. Ovu razmaenu prestoniku malograanku Sterija karakterie prevashodno iz jezike perspektive, tako to pribjegava neobinom postupku fiziologizacije iskaza" u kojem junakiwa namjerno izokree rijei, umekava suglasnike i izgovara ih poput djeteta jer je to bilo po modi", to naroito quti enu starovremenskih pogleda na ivot kakva je Stanija. Pored raznovrsnih komediografskih tipova/maski i wihovog vjetog preobraavawa u sloene komike karaktere, naroito znaajnu ulogu u oblikovawu Sterijinog smijeha imaju komine situacije i jezika sredstva kominog. Potrebno je naglasiti da se u Sterijinim komedijama javqaju razliiti oblici kominih situacija, od onih najeih, kao to su ukrtawa naporednih nizova dogaaja, momenti iznevjerenog oekivawa, ponavqawa postupaka i dogaaja, preokreti, preruavawa i zamjene linosti, do zabuna u linosti, magarewa i fizi-

32 kih dosjetaka i gegova, te kominih amplifikacija i nagomilavawa razliitih pojava i situacija.15 Naroito je to uoqivo u malim scenama", gdje cjelokupan zaplet funkcionie na razvijawu jedne ili dvije komine situacije. Na primjer, u Volebnom magarcu imamo oblike toboweg komikog preruavawa ili preobraavawa aka i magarewa lakovjernog seqaka, u Prevari za prevaru zaplet je zasnovan na neoekivanim preokretima i podvalama dvojice komija i slino. U velikim komadima" dolazi do nagomilavawa i ukrtawa razliitih komikih situacija, ime je komediografski zaplet znaajno uslowen, a karakterizacija komikih junaka raznovrsna i neobina. U Tvrdici ili Kir-Jawi, junaci sa statusom aktivnih ili pasivnih pomagaa, kao to su Juca i sluga Petar, te naroito rezoner Mii, varalica Kir-Dima, neprestano svojim postupcima, eqama i zahtjevima, ali i vijestima o tetama koje su se deavale u kui, podstrekavaju Jawino tvrdiewe i tako ga izbacuju iz ivotne ravnotee. Supruga zahtijeva novi eir, ice za gitaru, ali se da je prevarena jer joj je na prosidbi obeavano jedno a u braku je morala da ivi krajwe skromno. Mii trai dobrotvorni prilog za proirivawe gradskog pitala. Kir-Dima uzima pozajmicu, zatim prosi Katicu, a da pri tome ne trai miraz i slino. Komine situacije u kojima sluga Petar donosi vijesti o kunim tetama, kao to je ruewe upe i uginue Jawinih glasovitih kowa Mike i Galine, samo zato to Jawa nije htio da plati majstore, nego je sam, uz pomo sluge Petra zidao talu, utemeqene su na dramatinim preokretima. Jawa najprije oajno pati, a odmah zatim se oduevqava i lakovjerno smiqa nove pekulacije, kad mu je Mii ispriao utjenu la o novinskoj vijesti kako se toboe u Wemakoj dobro plaa kowska mast za izgradwu luftbalona. U tom ushiewu Jawa ak pravi planove da ode u Ameriku jer je itao u edno staro mudro greesko kwiga da tamo ima toliko zlato i biser koliko pasuq u Evropa". Nagomilavawe teta u skladu sa narodnom poslovicom da uvijek tvrd vie plati", kulminira na kraju u iwenici da su mu ifuti podvalili lane banknote i ukrali obligaciju o prethodnoj pozajmici koju je dao Kir-Dimi, sve do toga da ga Mii plai kako ga mora voditi u gradsku kuu na sasluawe i pogotovu do vijesti o tome da je Kir-Dima bankrotirao. U tom bogatom vijencu raznovrsnih komikih situacija svakako je bez premca scena u kojoj Jawa u sobi broji i premee novac i ushieno razgovara sa dukatima. Sterija navedenu situaciju gradi najprije na principu komikog straha, jer se Jawa neprestano plai da ga ne uhodi mlada ena Juca, a zatim tehnikom oivqavawa stvari i komikog dijaloga, koji opsjednuti krtac vodi sa novcem, gdje je smjehotvorni efekat naroito pojaan jezikim sredstvima i iskvarenom mjeavinom srpskog i grkog govora: Moi krasni ivot! (Premee novce, pa posle15 Navedeni pojmovi dati su u znaewu koje im odreuje Anri Bergson u kwizi O smehu, esej o znaewu smenoga, preveo Sreko Xamowa, Izdawe Svetislava B. Cvijanovia, Beograd 1920.

33 ustane i protegli se malo). Kako mi rasti srcu kad vidim moi lepi dukati, kad gledim moi krasni taliri i kad pazim veliki pakli sos banku! to u da mu dam? Ovo kai: 'Nemoj mene, gospodar!' Ovo opet vie: 'Nemoj mene, ja sum lepa!' kiqi mali, neim da vas prodam, oim da vas kotim, vie, sve vie, ja, dovde! (Pokazuje vrh sanduka). Pak onda da legnim, da spavam slatko! Odite vi! (Uzme banke, pa broji)" Nagomilavawe raznovrsnih kominih situacija dolazi do punog umjetnikog izraaja i u zapletu komedije Pokondirena tikva. Najee su utemeqene na suprotstavqawu uzvienog i niskog, te neskladu izmeu onoga to zabludjele osobe i varalice stvarno jesu i wihovog upornog nastojawa da se prikau u nerealnom svjetlu. Sve to ima za posqedicu mnogobrojna iznevjerena oekivawa, komine zabune i zamjene, neprimjerena odijevawa i preruavawa, nesnalaewa u novim okolnostima, ismijavawa i magarewa, jezike kalambure i slino. U tom smislu su naroito uspjene one komine situacije iji je akter sluga Jovan jer se on uopte ne snalazi u izmijewenim okolnostima, a zatim neprestanim zabunama, te iskrenim odgovorima i podsjeawima majstorice" na stvarnu i skoru prolost, razobliava i ismijava sve wene pomodarske ambicije. Jovan najprije ne pristaje da se odrekne uewa opanarskog zanata, ne pristaje da nosi smijeno bedintersko" odijelo, zatim se opire novom imenu, tako da se umjesto paorskog Jovan" nazove nekim modernim imenom, poput Johana, ana ili slino. Upeatqiva je komina situacija, utemeqena na ponavqawu tvrdwi i postupaka, te saoptavawu neprijatnih istina, u kojoj Jovan u Sarinom prisustvu uporno podsjea Femu na weno opanarsko porijeklo, na to kako je zbog we dobijao batine od razquenog gazde i slino. U kominoj dijalokoj situaciji Jovana i Svetozara Ruiia, koja je utemeqena na kominom obrtu, Ruii najprije dovodi u zabunu Jovana jer mu se obraa uenim i uzvienim slavjanskim jezikom, a poto ga ovaj ne razumije, pa jo uz to pomisli da se radi o nekom Slovaku, to toliko razquuje pjesnika i vilozofa" tako da najednom prelazi na prost srpski jezik i egrta/kunog momka naziva magarcem", a onda ga pita da li moe da mu u varoi zaloi sat i burmuticu za deset forinti, koje je upravo kao vjereniki dar dobio od Feme poto je odluio da oeni wu, a ne wenu nevospitanu" ker Evicu. Sline komine preokrete pronalazimo i u dijalokim scenama Evice i Ruiia, kada je djevojka bila primorana da se udvara poeti samo da bi doznala gdje se je zaturila burmutica sa dragocjenim lutrijskim lozom. Odmah posle toga lakovjerni Ruii pogrdnim rijeima raskida vjeridbu sa Femom, naziva je tristaqetnom Nestorovom suprugom", s druge strane izgleda mu kao Rabenerova satira", a zatim trai keri da ustupi sladost branago vjenca". U Zloj eni dominira komina situacija preruavawa i zamjene identiteta, usqed fizike slinosti mlade i goropadne grofice Sultane i izmareve ene Pele, na kojoj je utemeqena motivacija cjelokupnog komediografskog zapleta. U navedenoj komediji Sterija insistira i na komikim situacijama utemeqenim na grubostima i fizikim do-

34 sjetkama, u kojima izmar Sreta pouava preobraenu enu Pelu, a zapravo se radi o grofici Sultani. Nasuprot tome, Pelino nesnalaewe u ulozi Sultane zasnovano je na komikim situacijama snebivawa, straha i zabune u novim i neprimjerenim okolnostima. Za Steriju moemo kazati da je bio pravi majstor jezike ili verbalne komike,16 tako da u wegovom djelu nema gotovo ni jednog ozbiqnije izgraenog komediografskog junaka koji nije jeziki obiqeen i individualizovan na potpuno originalan nain. Naroito omiqen Sterijin postupak jezike komike jeste upotreba razliitih govornih idioma i idiolekata, te mijeawe uzvienog slavjanskog sa prostim narodnim govorima (Aleksa u Lai i paralai i Ruii u Pokondirenoj tikvi), zatim tobowa upotreba izobraenog francuskog i wemakog jezika, a zapravo se radi o uasno iskvarenom srpskom jeziku i pogrenoj upotrebi pojedinih fraza iz stranih jezika (Fema i Sara u Pokondirenoj tikvi). Na slian nain, kroz iskvarenu mjeavinu grkog i srpskog jezika, govorno je individualizovan kir-Jawa u Tvrdici. U govornoj karakterizaciji Jelice iz Lae i paralae, koja je kolujui se u Beu dobro nauila wemaki jezik, ismijano je odnaroavawe i zaboravqawe materweg jezika. Sterija u komiku svrhu rado koristi i rogobatnu upotrebu profesionalnog jezika" (Doktor Makarijus u Simpatiji i antipatiji, Doktor filosofije u Sudbini jednog razuma). U pojedinim primjerima uspjeno upotrebqava i postupak fiziologizacije iskaza". Na primjer, govor Pijade iz komedije Beograd nekad i sad utemeqen je na namjernom, u ovom sluaju infantilnom umekavawu suglasnika, dok se u kazivawu Feme i Sare, a zatim i Jovana i Vasilija u Pokondirenoj tikvi, manifestuje kao govor junaka koji je potpuno lien smisla. Pokuavajui toboe da govori francuskim jezikom, Fema izgovara takve besmislice da je istinski niko ne razumije, ali je u tome prate Jovan i Vasilije samo da bi je odobrovoqili i postigli odreene ciqeve. U kominom dijalogu Feme i Jovana to izgleda ovako: Fema: Les trues. Vidi kako je lako. Jovan: Sapr abl sundier susunprprpardon". Na slian nain razgovaraju i Fema i Vasilije: Fema: Da vidimo. Les fines, les lamors. Vasilije: Lius, pius, bonus, azinus, porkus, mus urbanus". Ako svemu tome dodamo i mnogobrojne komike lai (Aleksa i Mita u Lai i paralai, Sara i Ruii, te Evica, Fema i Mitar u Pokondirenoj tikvi, notaro Mii u Tvrdici), kalambure ili igru rijei" (Kir-Jawa u Tvrdici, Fema, Ruii i Jovan u Pokondirenoj tikvi), razgovor gluvih" (Kir-Jawa i sluga Petar u Tvrdici), pogreno razumijevawe uenih ili slavjanoserbskih rijei (Mita u Lai i paralai Aleksin izraz abije" razumije kao gurabije", jer je neprestano gladan, Evica u Pokondirenoj tikvi Ruiievo bogiwo", razumijeva kao da je ona bogiwava i slino), poslovike iskaze i narodne izreke (Mitar u Pokondirenoj tikvi, Kir-Jawa u Tvrdici), uobiajeni komedi16 Opirno o tome: Irena Cvetkovi, Verbalna komika u Sterijinim komedijama", Komino u kulturi Srba i Bugara/Kominoto v kulturata na Srbi i Blgari, Filozofski fakultet Univerziteta u Niu Univerzitet Sv. sv. Kiril i Metodij u Velikom Trnovu (Bugarska), Ni Veliko Trnovo 2005, str. 169190.

35 ografski govor u stranu" (Kir-Jawa i Juca u Tvrdici, Fema u Pokondirenoj tikvi), komika poreewa, aluzije, persiflae, invektive, aforizme, ironiju i parodiju, koji su zastupqeni gotovo u svim komadima, te komina imena (Aleksa kao baron Goli u Lai i paralai, a zatim i utilovi, Smrdii, erbulii (od vlakog erb u znaewu zmija), Leprii u Rodoqupcima), individualne govorne karakteristike (uzvici, kletve, poruge, psovke, zakletve i slino), u emu naroito predwai izobraena gospoa Fema ot Miri iz Pokondirene tikve, vidjeemo da se u Sterijinim komedijama pojavquje irok registar jezikih sredstava komikog, koja doprinose znaajnom bogatstvu i obiqu wegovog smijeha. Ovdje emo detaqnije izdvojiti uspjene primjere parodirawa slavjanskih pseudoliterata, te srpske pseudoklasicistike poezije i pjesnika odaxija", iz Pokondirene tikve, koje Sterija ostvaruje kroz karakterizaciju lika Svetozara Ruiia. Ovaj komediografski varalica kazuje uzvienim poetskim jezikom, prepunim elemenata naeg pseudoklasicizma, tako da je on vie u nebeskim nego u zemaqskim prostorima. U wegovim stihovima nebo grmi, zemqa strepi", a zatim se pomiwu Parnas, Apolon, Afrodita, Junona, Leda, Hekuba, Kupidon, Gracije, da bi sve to najednom parodirao banalnim i vulgarnim pjesnikim temama, poput stihova o velkomonom trbuvu", koji gladne pjesnike tjera da pjevaju, a djevojke da se udaju za starkeqe i mladie da se ene babuskerama. Pored toga to je parodirao lano rodoqubivo pjesnitvo, kroz graewe lika pseudoliterate i rodoqupca varalice andora Lepria, Sterija je u Rodoqupcima parodiji dao dodatna znaewa i preobrazio je u mono sredstvo drutvene satire. Zelenika u rodoqubivom zanosu koristi mnoge tada aktuelne fraze slavjanskog besjednitva, preuzete iz novinskih lanaka: Ah, dim tueg elementa davio nas je mnogo godina! No danica je i naoj narodnosti svoje bagrjanoarno lice pomolila; samo ne treba ni mi da spavamo. I koliko god muki za Srpstvo rade, toliko triput vie naem polu ova dunost na srdcu leati mora". U komediji Pokondirena tikva oblike parodirawa opisa enske qepote, kakva je bila aktuelna kod trubadurskih pjesnika, pronalazimo i u Jovanom iskazu u kojem Anicinu qepotu velia i opisuje kroz neobina poreewa sasvim neprimjerena toj vrsti enske qepote: Nos joj je kao struk karanfila, obraz crven kao karmainska koa, a kosa crwa nego naeg maka rep". Kad je rije o kominim poreewima najee su utemeqena na neoekivanoj podudarnosti ili razliitosti i neprimjerenosti poredbenih elemenata. Dominiraju komine personifikacije i antropomorfizacije, t. j. davawe qudskih osobina stvarima. Karakteristian primjer je Kir-Jawin odnos prema dukatima. Suprotna poreewa su utemeqena na davawu ivotiwskih osobina qudima. Tom kominom tehnikom je prikazana Kir-Jawina qutwa na suprugu Jucu: Ti si ono maka to predi za furuna, a gledi to i da kradi. Ti si onu Ezopovu lisicu to vii: 'Cili mili, Kir-Jawa!' A ovamo mu meti tranga za vrat".

36 Trei oblik kominih poreewa insistira na postupku reifikacije ili postvarewa, t. j. poistovjeivawa ivih bia sa stvarima. Na primjer, Svetozar Ruii uporeuje Femu sa Rabenerovom satirom i slino. Najvie komikih poslovikih iskaza, te komikih narodnih izreka, Sterija je ponudio u komedijama Tvrdica i Pokondirena tikva, a najee ih kazuje Kir-Jawa na grkom jeziku, elei time da naglasi superiornost grkog naroda u pameti i mudrosti. Sterija insistira na onim iskazima koji su vezani za skromnost, umjerenost u svim oblicima ivotnih zadovoqstava, a pogotovu za kritiku rasipnitva i pomodarstva, te za glorifikovawe tedwe, uvawa i sticawa novca, ime je na vjet nain oblikovan karakter tvrdice, kakav je bio Kir-Jawa. Pored toga to poslovice izgovara na grkom jeziku, Jawa ih obavezno i najee veoma slobodno prevodi na srpski jezik. Meu wegovim najomiqenijim poslovicama je Pan metron ariston, to u doslovnom prevodu znai Svaka je mera najboqa", a Sterijin junak je prevodi na svoj nain kao Sve sos mera, sve sos mera!" Takva je i poslovica Anev idrotos e pono uden, to u doslovnom prevodu glasi Bez znoja i napora nita", a u Jawinoj interpretaciji glasi Ko nei da probira, nei da profitira!" Interesantno je da na kraju Mii, kao komediografski rezoner, upravo kroz naglaavawe srpske poslovice Skup vie plaa! pouava i ismijava Kir-Jawu upravo onim jezikim sredstvom kojim je on uporno pouavao i savjetovao sve oko sebe. Kada je rije o narodnim izrekama, omiqena je o tome kako e da prave Jawu od blata, kojom Jawa neprestano plai ukuane, a pogotovu mladu enu Jucu, kako e se kajati ako ga ne bude sluala ili ako bude ostala bez wega. U Pokodnirenoj tikvi sam naslov komedije ima oblik komike narodne izreke, a kasnije je parafrazira na kraju komedije Femin brat Mitar, samo da bi to efektnije ismijao svoju zaluenu sestru: Nema ti gore nego kad se tikva pokondiri". U prethodnim iskazima i Fema rado koristi izreke. Na primjer, kad se quti na kerku Evicu zato to ne prihvata novi nain ivota, u jednom razgovoru sa Sarom naglaava kako joj stoji kao kost u grlu, a zatim alopojke proiruje i kazuje da se Evica dri svoga paorluka to je od oca primila, kao pijan plota" i slino. U Sterijinim komedijama je prisutna i komika upotreba uzvika, poruga, psovki, kletava, zakletvi i slino. Komiki uzvici su naroito karakteristini u Kir-Jawinim afektiranim alopojkama i qutwama na ukuane i na slugu Petra, zatim na ifute koji su ga orobili i prevarili i slino. Kad se quti na suprugu Jucu to zahtijeva novi eir, uzvikuje: U, hu, hu! Pa, pa, pa! Novu eir!" ili Pi, pi, pi, kako mi daje vatra u moju srcu!" Kad sazna da mu je krov na upi sruen, te da su mu stradali kowi, uzvikuje na grkom jeziku: Kirije imon!", u znaewu Gospode na!" Mnogobrojne lanane nevoqe koje su ga pratile i donosile mu novanu tetu Jawa prati uzvicima: O, tihi, o keros!", u znaewu O sudbine, o vremena!", ili uzdasima: O, talas ego!" u znaewu O, jadan ja!" Kad ga pokradu ifuti, Jawa uzvikuje:

37 Kaimeno, kaimeno!", u znaewu Teko meni!" Na kraju komedije, kada doivqava kulminaciju nesree, Jawa uzvikuje: Ahara, Kir-Jawa, ahara, ne ahara, nego ahamna!", u znaewu Zlo i nevoqa" i slino. Femina afektirawa u Pokondirenoj tikvi, te mnogobrojni uzvici, posqedica su pogrene pretpostavke da se u svijetu noblesa" mora izraavati upravo na takav nain, a poruge, psovke i kletve, samo razotkrivaju wenu nevospitanost" i prostakluk. Kada saznaje da e se udati za vilozofa" Ruiia, Fema najprije uzvikuje Oh, oh!", a odmah zatim uzdie Alabunar, alabunar", to predstavqa iskvarenu verziju francuske rijei a la bonheur, u znaewu u dobri as". Femin rjenik je i prava riznica poruga i psovki. Kerki Evici bez imalo obzira kazuje da je kukavica", drnda", muurla", paorentina", kukoq od paora". Na slian nain se odnosi i prema slugi Jovanu i naziva ga medvedom", budalom", gurbijanom" i slino. Kad se napokon sjeti francuskog izraza madam", u razgovoru sa slugom Jovanom u kojem mu objawava ta je wegova nova dunost, Fema to propraa i sonom psovkom vrag im materi!" i slino. Ni Kir-Jawa u Tvrdici ne bira poruge koje e izgovoriti supruzi Juci i slugi Petru. Supruzi bez imalo obzira govori kiqi", u znaewu pseto", te kuko prokleto". Slugu Petra naziva gumari", u znaewu magarac" ili ugursuz", a kada sazna da mu je isteklo vinsko sire, onako potpuno raspameen trai nesrenog slugu i uzvikuje: Di-i Petru? Di-i hidru paklenu? Di-i Kerveros kod Plutu? Di-i da go taki truim?" U Jawinom rjeniku esto se pojavquje i psovka Ton avolon!" u znaewu Do avola!" Kad sumwii Jucu da je prislukivala dok je tajno brojao novac, Jawa izgovara i kletvu: Ne znai, ubio ti strela od grom, kad si sluila na vrata!" Samo da bi ubijedio notaroa Miia da nema novca, Jawa izgovara i lanu zakletvu: Prokleto ono dukat, da mi gori na pupku, ako imam!" Pravu riznicu poruga, prijetwi i psovki izgovara Sultana u Zloj eni. Sobnu sluavku Persidu potpuno bezrazlono naziva: lewiva traga", Lucifer", pion", Hijeno enska!", sestro Luciferova", strvino enska!". Kunom momku Stevanu prijeti da e mu stakletom rascopati glavu", da e mu zube izbiti", prekinuti jezik", iupati jezik", zatim ga goropadno naziva ugursuzom", ubretom" i slino. Muu Triviu kazuje da je posledwi ovek na svetu!", da je harsuzin", Sretu izmara naziva bezobraznikom" i nitkovom", psinom", skotom", upuuje mu psovku trista te vraga odnelo", a za wom i kletve: Mazali te turpijom, dabogda!", Trista te vraga odnelo!" i slino. Sterijine komedije, a zatim prevashodno i Sterijin komediografski postupak, upuuju na logian zakquak da je wegovo djelo neiscrpna riznica smjehotvornih oblika u kojima se ravnopravno smjewuju zajedqivost i dobroudnost, vedrina i pesimizam, podsmjeqivost, ali i groteskna, tragikomika i melanholika slika svijeta. Oblikujui dinamine i vjete komike zaplete, stvarajui raznovrsne komike situacije, gradei neobine komike maske i preobraavajui ih u najboqim primjerima u individualne komike karaktere, a zatim slikajui

38 i cjelovite drutvene grupe i wihove naravi, te naroito insistirajui na obiqu jezikih komikih sredstava, na aktuelnim smjehotvornim idejama, pojavama, qudskim slabostima i manama, Sterija je stvorio komediografsko djelo koje je po svemu bilo i ostalo uzor, te odredilo odluujue smjernice razvoja ovog anra u kasnijoj srpskoj kwievnosti druge polovine 19. vijeka.Goran Maksimovi COMEDIAN LOUGHTHER BY JOVAN STERIJA POPOVI Summary Serbian 19th century gave a few great comedian artisans, like Jovan Sterija Popovi, Kosta Trifkovi and Branislav Nui, and among narrators there were Simo Matavulj, Stevan Sremac and Radoje Domanovi. The essay has been dedicated through laugh characters by Jovan Sterija Popovi which made him the main and the first Serbian comedian narrator. Comedian laughter by Jovan Sterija Popovi (18061856), has been considered through analysis theatrical mirth" (Laa i paralaa, Tvrdica, Pokondirena tikva, Zla ena, Dandrljiv mu, enidba i udadba, Beograd nekad i sad, Simpatija i antipatija, Rodoljupci) and small stage" (Pomirenje, Prevara za prevaru, Volebni magarac, Sudbina jednog razuma). By the work it has been point to particular thematically texture, types of compositions, comical languages instruments, comical situations, comical types of heroes and dominance ways of laughter. Among these, there were definitions and identify characters by Sterija's comedian lauger, which span was from comedian view of problems and characters, among theatrical society defections in that time. The conclusion has been expressed by article value of texts and Sterija's role in progressing comedian way in Serbian literature by 19th century.