Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŢENJERING I MENADŢMENT
BANJA LUKA
FILOZOFSKI FAKULTET
Despota Stefana Lazarevića bb Banja Luka
1
KNJIGA PREDMETA
PRVOG CIKLUSA STUDIJA
Studijski programi:
Psihologija i Andragogija
2
Sadržaj
ISTORIJSKI UVOD U PSIHOLOGIJU 1
METODOLOGIJA PSIHOLOŠKIH ISTRAŢIVANJA 2
PSIHOLOGIJA OPAŢANJA 3
STATISTIKA U PSIHOLOGIJI I 4
OSNOVI ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE CNS 5
ENGLESKI JEZIK I 6
PSIHOLOGIJA UĈENJA 7
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA 8
SOCIOLOGIJA 9
MOTIVACIJA I EMOCIJE 10
ENGLESKI JEZIK II 11
UVOD U FILOZOFIJU IP 12
INFORMATIKA IP 13
UVOD U ETIKU IP 14
ORGANIZACIONO PONAŠANJE 15
PSIHOMETRIJA I 16
HUMANA GENETIKA 17
PSIHOLOGIJA PAMĆENJA I MIŠLJENJA 18
UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU 19
UVOD U PSIHOLOGIJU LIĈNOSTI 20
PSIHOMETRIJA II 21
PSIHOLOGIJA INDIVIDUALNIH RAZLIKA 22
SOCIJALNA PERCEPCIJA I INTERAKCIJA 23
PSIHOLOGIJA LIĈNOSTI 24
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 25
KVALITATIVNA ISTRAŢIVANJA U PSIHOLOGIJI IP 26
PSIHOLOGIJA SVJESTI IP 27
PRIMJENA KOMPJUTERSKIH TEHNOLOGIJA U PSIHOLOGIJI IP 28
EKSPERIMENTAKNI NACRT IP 29
OPŠTA PSIHOPATOLOGIJA 30
OSNOVE PSIHOLOGIJE RADA 31
UVOD U KLINIĈKU PSIHOLOGIJU 32
UVOD U PEDAGOŠKU PSIHOLOGIJU 33
SOCIJALNO-EMOCIONALNI RAZVOJ 34
3
PSIHOLOGIJA DJETINJSTVA I MLADOSTI 35
PSIHOLOGIJA NASTAVE I UĈENJA 36
SOCIJALNA PATOLOGIJA 37
OSNOVE PSIHOLOGIJE GRUPA 38
PSIHOLOGIJA U MARKETINGU 39
PSIHOLOGIJA UMJETNOSTI IP 40
PSIHOLOGIJA SPORTA IP 41
PSIHOLOGIJA RELIGIJE IP 42
KARIJERA IP 43
MIROVNA PSIHOLOGIJA IP 44
PRAKTIKUM IZ PEDAGOŠKE PSIHOLOGIJE IP 45
ODABRANE TEME IZ STATISTIKE I PSIHOMETRIJE 46
AKADEMSKE VJEŠTINE 47
METODE KLINIĈKE PROCJENE 48
OPŠTA PSHIPATOLOGIJA-POSEBNI DIO 49
PSIHOPATOLOGIJA GRUPNIH PROCESA 50
UVOD U PSIHOTERAPIJU I SAVJETOVANJE 51
PSIHOLOGIJA DAROVITOSTI 52
PSIHOLOGIJA PORODICE 53
PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE 54
INŢENJERSKA PSIHOLOGIJA I ERGONOMIJA 55
PONAŠANJE POTROŠAĈA I MARKETING IP 56
PSIHOLOGIJA MEĐULJUDSKIH ODNOSA NA RADU IP 57
OSNOVE PEDAGOGIJE SA DIDAKTIKOM IP 58
VANŠKOLSKA PEDAGOGIJA IP 59
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE 60
OSNOVE PSIHOTERAPIJKOG RADA SA DECOM I ADOLESCENTIMA IP 61
PSIHOLOGIJA DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA IP 62
INTERVENCIJE U KRIZI 63
SOCIJALANA PSIHOLOGIJA 64
ENGLESKI JEZIK I 65
METODOLOGIJA ANDRAGOŠKIH ISTRAŢIVANJA 66
ISTORIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH 67
OPŠTA ANDRAGOGIJA 68
OPŠTA PEDAGOGIJA 69
OPŠTA PSIHOLOGIJA 70
PSIHOLOGIJA LIĈNOSTI 71
4
PSIHOLOGIJA UĈENJA 72
SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA 73
DRUŠTVENA ANTROPOLOGIJA 74
ANDRAGOGIJA RADA 75
ENGLESKI JEZIK II 76
STATISTIKA U ANDRAGOGIJI 77
PSIHOLOGIJA ZRELOG DOBA I STARENJA 78
ANDRAGOŠKA DIDAKTIKA 79
UĈENJE ODRASLIH 80
STRUĈNO OBRAZOVANJE ODRASLIH 81
SOCIOLOGIJA KULTURE 82
SOCIOLOGIJA RADA 83
ORGANIZACIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH 84
RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA 85
STRUĈNA PRAKSA 86
MENADŢMENT U OBRAZOVANJU 87
ANDRAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA 88
SOCIJALNA ANDRAGOGIJA 89
1
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Istorijski uvod u psihologiju 1. obavezan PS-IUP 5 2 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Upoznavanje sa istorijskim razvojem psiholoških ideja do formiranja psihologije
kao samostalne nauke.
Ishod predmeta:
Student je upoznat sa istorijskim korijenima razvoja psihologije; predmetom,
zadacima i savremenim odreĊenjem psihologije, osnovnim zadacima psihologa i
naĉinima primjene psiholoških saznanja u praksi.Student će biti osposobljen da
prepozna,razlikuje i analizira istorijske korijene psihologije.
Sadrţaj predmeta:
Istorijski korijeni razvoja psihologije; Predmet, zadatak i savremeno odreĊenje
psihologije; Struktura psihologije kao nauke; Strukturalizam; Funkcionalizam;
Psihoanaliza; Bihejviorizam; Geštalt psihologija; Asocijacionizam;
Fenomenologija i egzistencijalizam; Humanistiĉka psihologija;Moderna medicina
i fiziologija; Raĉunarska metafora; Kognitivizam ; Postmoderna psihologija
Obaveze studenta: aktivno uĉešće u procesu nastave
Literatura:
Radonjić, S. (1999). Uvod u psihologiju. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva.
Hothersall, D. (2002). Povjest psihologije. Zagreb. Naklada slap.
Savić, J (2007). Posmoderna psihologija. U: Kreativnost, izgradnja zajednice i
razvoj. Banja Luka: Filozofski fakultet.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
2
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Metodologija psiholoških istraţivanja 1. obavezan PS-MET 5 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Predmet ima za cilj da studente osposobi za razumijevanje i primjenu osnovih
pojmova i principa nauĉne metodologije i procesa sticanja nauĉnog saznanja.
Predmet takoĊe ima zadatak da studente upozna sa svim kljuĉnim koracima
izvoĊenja empirijskih istraţivanja u psihologiji, od identifikacije i utvrĊivanja
karakteristika varijabli, preko odabira uzorka, nacrta i postupaka statistiĉke obrade
podataka, do pisanja izvještaja istraţivanja. Glavna funkcija predmeta jeste da
stvori temelj za razumijevanje i kritiĉko suĊenje za kasnije sadrţaje tokom studija
psihologije i da, na poĉetku studijskog programa, studente ohrabri i osposobi za
usvajanje nauĉnog naĉina razmišljanja.
Ishod predmeta:
Student je u stanju da razumije glavne odlike nauĉne metodologije i nauĉnog
saznanja (nulta hipoteza, dokazivanje nasuprot potvrĊivanju, statistiĉke greške,
nauĉno nasuprot zdravorazumskom shvatanju teorije...). Student razumije osnovne
faze i karakteristike psiholoških istraţivanja, poĉevši od ispravne identifikacije
vrsta varijabli i njihovih nivoa mjerenja, preko odabira tipa uzorka i vrste nacrta,
do uvaţavanja etiĉkih implikacija i specifiĉnosti pisanja nauĉnih izvještaja u
psihologiji. Studenti bi takoĊe trebali da budu obuĉeni kako da vrše osnovne
pretrage psiholoških nauĉnih ĉlanaka.
Sadrţaj predmeta:
Izlaganje gradiva slijedi hronološke faze empirijskih psiholoških istraţivanja,
okvirno obuhvatajući navedene velike teme: upoznavanje sa osnovnim principima
nauĉne metodologije i metodologije psiholoških istraţivanja; odabir teme,
prikupljanje informacija i vrste istraţivanja; objekti istraţivanja i odabir uzorka;
vrste varijabli i relacije meĊu njima (poseban osvrt na korelaciju); podaci i
mjerenje; glavne vrste istraţivaĉkih nacrta u psihologiji (frekvencijski, varijansni,
korelaciono-regresioni i kompleksniji tipovi); izvještaji psiholoških istraţivanja
(obuhvata i pitanja autorskih prava, etike, kao i osnovne aspekte APA standarda).
Obaveze studenta:
Prisustvo nastavi i vjeţbama ili izvršavanje dodatnih aktivnosti u svrhu nadoknade
ovih obaveza u sluĉaju izostanaka s nastave. Obavezno ĉitanje probranih
psiholoških nauĉnih ĉlanaka.
Literatura:
Todorović, D. (2008). Metodologija psiholoških istraživanja. Beograd, RS: Centar za primenjenu psihologiju.
Fajgelj, S. (2016). Metode istraživanja ponašanja (šesto izdanje). Beograd, RS: Centar za primenjenu psihologiju.
Materijal s predavanja i vjeţbi (prezentacije, odabrani ĉlanci iz nauĉnih ĉasopisa, video material, skripte…).
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, izrada seminarskog rada odnosno primjera
nacrta istraţivanja
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni /
Istraţivaĉki rad / Usmeni 30
Kolokvijum-i 2x30
Seminar-i /
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
3
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihologija opaţanja 1. obavezan PS-POP 6 2 1
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Sticanje znanja o baziĉnim perceptivnim procesima, upoznavanje sa standardnim metodološkim i
teorijskim pristupima problemu opaţanja, razumijevanje filozofske dimenzije problema opaţanja i
razumijevanje biološke dimenzije perceptivnih procesa.
Ishod predmeta:
Od studentа se oĉekuje dа bude sposobаn zа rаzumijevаnje i reprodukciju znаnjа o osnovnim
problemimа psihologije opaţanja, rаzumijevаnje i primjenu relevаntnih metodа u okviru
psihologije opaţanja, rаzumijevаnje relevаntnih metodа u okviru neopsihofizike i detekcije signаlа,
reprodukciju znаnjа o аnаtomskim i fiziološkim osnovаmа ĉulnih sistemа (koţа, stаtikа, ukus,
miris, sluh, vid), reprodukciju znаnjа o psihološkim osnovаmа ĉulnih sistemа (koţа, stаtikа, ukus,
miris, sluh, vid), rаzumijevаnje klasiĉnih i savremenih teorijа i modelа koji objаšnjаvаju
percepciju.
Sadrţaj predmeta:
Psihofizika, senzorni procesi i percepcija: osnovni pojmovi iz psihologije opaţanja, filozofski
uvod, istorija gnoseoloških pitanja opaţanja, fiziĉki, neurofiziološki i fenomenološki domeni
opaţanja, kvalitet senzacije, Milerov zakon specifiĉne energije nerava, indikatori osjetljivosti
senzacija, donji i diferencijalni prag, klasiĉna psihofizika, Veberov i Fehnerov zakon,
neopsihofizika, mjerenje konstantne greške u opaţanju geometrijskih iluzija: Miler-Lajerova iluzija
i horizontalno-vertikalna iluzija, prostornog praga na koţi psihofiziĉkom metodom granica,
diferencijalnog praga osjetljivosti teţine metodom konstantnih draţi, greške u lokalizaciji na koţi,
klasifikacija ĉula, zajedniĉka svojstva senzornih sistema, teorija detekcija signala, teorija
informacije, opšte karakteristike koţne osjetljivosti, bol, termopercepcija, dodir, kinestezija,
osjetljivost na statiku i dinamiku, ĉulo ukusa, ĉulo mirisa, zvuk, graĊa ĉula sluha, nervni putevi i
centri slušne osjetljivosti, teorije slušne osjetljivosti, psihofiziĉka ispitivanja atributa slušne
senzacije, graĊa organa ĉula vida, svjetlost, optiĉki nerv, optiĉki trakt, subkortikalni relejni centri,
talamus, mreţnjaĉa, neurofiziološke osnove opaţanja boja, psihofizika opaţanja boja, teorije
opaţanja boja, primarni i sekundarni vizuelni korteks, više vizuelne zone, konstantnosti opaţanja
objekata, vizuelne iluzije, osjeti i opaţaji, proksimalni i distalni stimulusi, opaţanje vremena,
percepcija prostora, percepcija kretanja, figura-pozadina, dio-cjelina, perceptivna organizacija,
percepcija objekata (površina, forma), perimetrija i stereoskopija, klasiĉne teorije opaţanja
(strukturalizam, funkcionalizam, geštalt-teorija i reakcije na geštalt-teoriju), savremene teorije
opaţanja (kognitivistiĉki pristup, konstruktivizam, ekološki pristup: teorija direktne percepcije).
Obaveze studenta:
Literatura:
Predrag Ognjenović (2007). Psihologija opažanja. Beograd: Nauĉna knjiga.
Zdravković, S. (2008). Percepcija. Zrenjanin: Gradska narodna biblioteka „Ţarko Zrenjanin―.
Ognjenović, P. (2006). Osećaj i mera. Beograd: Mostart.
Gvozdenović, V. (2011). Vizuelna paţnja. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Kretch, D. i Crutchfield, R. S. (1978). Elementi psihologije. Beograd: Nauĉna knjiga.
Peĉjak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Sarajevo: Svjetlost.
Pinnel, J. P. (2002). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Rathus, S. A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Metode izvoĊenja nastave: Interaktivna predavanja, powerpoint-prezentacije, vjeţbe, diskusija, rad u
malim grupama, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi Do 10 Pismeni Do 100
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i Do 80 (40 + 40)
Seminar-i Do 10 (5 + 5)
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
4
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Statistika u psihologiji 1. obavezan PS-ST1 6 2 3
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Sticanje osnovnih teorijskih znanja i veština neophodnih za statistiĉku analizu
podataka u psihologiji.
Ishod predmeta:
Student razumije osnovne pojmove i koncepte deskriptivne statistike i statistike
zakljuĉivanja. Student je u stanju da odabere prikladan postupak statistiĉke obrade
podataka i da ga izvede, kako u papir-olovka, tako i u softverskom modalitetu (uz
akcent na izvoĊenje analiza putem statistiĉkog softvera).
Sadrţaj predmeta:
Upoznavanje sa osnovnim postulatima i vaţnošću statistike. Deskriptivna statistika
(mjere centralne tendencije i mjere varijabilnosti). Normalna raspodjela. Grafiĉko
prikazivanje podataka. Osnovni koncepti statistike zakljuĉivanja. Korelacija.
UtvrĊivanje razlika izmeĊu dvije aritmetiĉke sredine (t-test). Analiza
kontingencijskih tabela / hi-kvadrat.
Obaveze studenta: Prisustvo nastavi i vjeţbama ili izvršavanje dodatnih aktivnosti u svrhu nadoknade
ovih obaveza u sluĉaju izostanaka s nastave.
Literatura:
Petz, B. (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb, HR: Jastrebsko – Naklada Slap.
Pallant, J. (2009). SPSS priručnik za preživljavanje (3. izdanje). Beograd, RS: Mikro knjiga.
Cohen, J. (1992). A Power Primer. Psychological Bulletin, 112(1), 155-159.
Materijal s predavanja i vjeţbi (prezentacije, odabrani ĉlanci iz nauĉnih ĉasopisa, video material, skripte…).
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, praktiĉni rad u statistiĉkom softveru.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 25 Pismeni /
Istraţivaĉki rad / Usmeni 25
Kolokvijum-i 2x25
Seminar-i /
Drugo /
Posebna napomena za predmet: Nema
5
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Osnovi anatomije i fiziologije CNS 1. izborni PS-OAF 2 2 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Sticanje osnovnih znanja o graĊi i funkciji nervnog sistema, elektriĉnim i
hemijskim procesima koji posreduju u funkcijama nervnog sistema, kao i o naĉinu
na koji nervni sistem ostvaruje kontrolu nad ostalim fiziološkim procesima u
organizmu.
Ishod predmeta:
Student će biti upoznаt sа bаziĉnim neurofiziološkim procesimа i biti u
mogućnosti dа аnаlizirа i povezuje pojedine delove mozgа sа konretnim
funkcijаmа.
Sadrţaj predmeta:
Mozak i ponašanje – neurobiološke osnove psiholoških procesa; Pregled graĊe
nervnog sistema; Tipovi ćelija u nervnom sistemu: nervne i glijske ćelije.
Receptorsko-efektorni sistem; Jonska osnova bioelektriĉnih potencijala –
potencijal mirovanja i akcioni potencijal; Hemijska signalizacija u nervnom
sistemu – sinaptiĉka transmisija, neurotransmiteri i receptori; Ĉulne ćelije i
receptorska transdukcija; Centralni i periferni nervni sistem; Razviće i plastiĉnost
nervnog sistema.
Obaveze studenta:
Literatura: Fiziologija nervnog sistema. Mira Pašić, Društvo pishologa Srbije.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
6
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Engleski jezik I 1. obavezan PS-EJ1 3 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Menadţment, Finansije i bankarstvo, Marketing, Ekonomska diplomatija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je da studenti ovladaju osnovnim strukturama engleskog jezika, koje će im
omogućiti dalje napredovanje u oblasti poslovne i profesionalne komunikacije. Posebna
paţnja u nastavi poklanja se jeziĉkim vještinama, ĉijim se uvjeţbavanjem usvajaju i
odreĊeni gramatiĉki oblici i pravila neophodna za dalji rad u jeziku.
Ishod predmeta: S obzirom da je u pitanju osnovni , odnosno poĉetni kurs, studenti bi po završetku istog
trebali biti sposobni za baziĉno sporazumjevanje na engleskom jeziku. Pozitivan ishod
podrazumijeva usvajanje osnovnih gramatiĉkih struktura i opšteg vokabulara.
Sadrţaj predmeta:
Grammar
Verb to be; Possessive adjectives, Verb to be (questions, negatives); possessive ’s
Present Simple, Opposite adjectives (old – young...), Verb phrases with help, make, serve,
relax, eat out... Present Simple – practice, Revision of grammar, There is /are; How many
/ much...? Prepositions of place; some / any; this/ that/ these/ those, Can / can’t; could,
Was / were; was born; verbs – translate, check, laugh, Past Simple – regular / irregular
verbs, Time expressions – last night, yesterday... Revision of grammar
Vocabulary
Hello & goodbye; countries The family; food and drink;In a cafe; prices A letter from
America Social expressions: I’m sorry, Excuse me?...Leisure activities – dancing, skiing
Rooms; household goods Places: cinema, pub... directions! Countries and languages On
the phone Directory Enquiries Special occasions – Thanksgiving, Happy birthday!
Reading and speaking – George Washington and Margaret Thatcher
Literatura:
- Liz and John Soars, New headway, Oxford University press, 2000.
Dodatna
- Ljubica P. Mirić V. Gramatika engleskog jezika sa veţbanjima, Beograd:Zavet,
1996.
- Popović LJ., Popović M., Gramatika engleskog jezika kroz testove, Beograd:
Zavet, 1996.
- Michael S., The Good Grammar Book, Cambridge University Press.
Metode izvoĊenja nastave:
Nastava se odvija kroz sistem predavanja i vjeţbi. Na ĉasovima se obraĊuje
gradivo iz udţbenika, a nastavnik donosi i dodatne materijale kojima se
omogućava uvjeţbavanje i bolje savladavanje predviĊenog gradiva.
Redovne zadaće i konsultacije, te kontinuiran proces provjeravanja
usvojenog putem parcijalnih provjera znanja. Nastava iz jezika je uvijek
interaktivna i u toku jednog predavanja, odnosno vjeţbi, primjenjuje se
kombinacija razliĉitih nastavnih metoda kako bi se postigli optimalni
rezultati. Studenti će redovno da rade i tzv. case studies, odnosno simulaciju
stvarnih poslovnih problema i situacija, gdje će kroz diskusiju i grupni rad
diskutovati o problemu i pokušati pronaći rješenje.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
7
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihologija uĉenja 1. obavezan PS-PSU 5 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Upoznаvаnje studenаtа: 1. sа osnovnim, operаcionаlno definisаnim oblicimа
uĉenjа: klаsiĉnim uslovljаvаnjem i instrumentаlnim uĉenjem; 2. sа osnovnim
komponentаmа memorije: ĉulnom, operаtivnom i dugotrаjnom memorijom; 3. sа
procesimа pаţnje i prepoznаvаnjа oblikа; 4. sа relаcijаmа uĉenjа i memorije.
Osposobljаvаnje studenаtа: 1. dа reprodukuje znаnjа o procesimа i funkcijаmа
uĉenjа i pаmćenjа, posebno o memorijskim domenimа u kojimа se sklаdište svа
ljudskа znаnjа i informаcije, 2. dа reprodukuje znаnjа o osnovnim nаcrtimа koji se
koriste u istrаţivаnjimа uĉenjа i memorije, njihove podvrste i nаĉine obrаde
podаtаkа koje oni podrаzumevаju; 3. dа rаzume i/ili pretpostаvi veze koje postoje
izmeĊu funkcije opаţаnjа i sklаdištenjа informаcijа koje su primljene sа ĉulа; 4. dа
rаzume integrаtivnu i аdаptivnu ulogu uĉenjа i trаjаnjа nаuĉenog u memoriji.
Ishod predmeta:
Od studentа se oĉekuje dа nа krаju kursа bude sposobаn dа: reprodukuje znаnjа o
osnovnim oblicimа uĉenjа i osnovnim strukturаmа memorije; reprodukuje znаnjа
o osnovnim nаcrtimа koji se koriste u istrаţivаnjimа uĉenjа i memorije; uoĉi i
rаzume integrаtivni i аdаptivni znаĉаj uĉenjа i pаmćenjа; u potpunosti rаzume
posebne funkcije koje rаzliĉiti memorijski domeni imаju u svаkodnevnom ţivotu
ljudi; uoĉi i rаzume ulogu i znаĉаj memorije i uĉenjа zа svаkodnevni ţivot ljudi,
kаo i dа dovede ovа sаznаnjа u ve zu sa profesionаlnim rаdom psihologа.
Sadrţaj predmeta:
I Uĉenje i memorijа – Istorijski kontekst prouĉаvаnjа uĉenjа i memorije;
Definicije i relаcije uĉenjа, memorije i pаmćenjа. II Klаsiĉno uslovljаvаnje. III
Instrumentаlno uĉenje i potkrepljivаnje. IV Ostаli oblici uĉenjа. V Rаni procesi
obrаde i ĉuvаnjа informаcijа – Strukturа memorije (Model Atkinsonа i Šifrinа i
Teorijа nivoа obrаde); Ĉulnа memorijа; Prepoznаvаnje oblikа i pаţnjа. VI
Operаtivnа memorijа – Trаjаnje i kаpаcitet operаtivne memorije; Mаnipulisаnje
informаcijаmа u operаtivnoj memoriji; Stаtus operаtivne memorije i Bedlijev
model rаdne memorije. VII Dugotrаjnа memorijа – Orgаnizаcijа pojmovа u
dugotrаjnoj memoriji; Propozicije; Šeme: znаnjа o kontekstu; Vizuelne
informаcije; Epizodiĉkа memorijа.
Literatura:
Vuĉić,L. (1989), Pedagoška psihologija, Savez društava psihologa Srbije, beograd
Radonjić, S. (1985), Psihologija uĉenja (knjiga prva), Zavod za udţbenike i
nastavna sredstva, Beograd
Radonjić, S. Psihologija uĉenja (drugi dio), Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva, Beograd
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe - praktiĉna nastava: primena i uveţbavanje principa
aktivnog uĉenja te pisanje izvještaja o istom, konsultacije
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
8
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Kognitivna psihologija 1. obavezan PS-KOG 6 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Upoznаvаnje studenаtа:sа rаzliĉitim аspektimа simboliĉkih i integrаtivnih procesа, sа
višim kognitivnim procesimа kаo što su: zаkljuĉivаnje i suĊenje koji poĉivаju nа
simboliĉkim procesimа, sа ekspertskim i kreаtivnim mišljenjem, sа procesimа rešаvаnjа
problemа i mišljenjа,sа osnovimа veštаĉke inteligencije. Osposobljаvаnje studenаtа:dа
reprodukuje znаnjа o osnovnim psihiĉkim procesimа i funkcijаmа, posebno o simboliĉkim
i integrаtivnim procesimа;dа reprodukuje znаnjа o osnovnim nаcrtimа koji se koriste u i
dа rаzume i/ili pretpostаvi veze koje postoje izmeĊu osnovnih psihiĉkih procesа i funkcijа,
s jedne i viših, odsnosno kognitivnih procesа i funkcijа, sа druge strаne;dа rаzume i/ili
pretpostаvi veze koje postoje izmeĊu viših psihiĉkih procesа i funkcijа, s jedne strаne i
fenomenа sа kojimа se psiholog susreće u profesionаlnoj prаksi, kаo što su psihiĉki
poremećаji (mišljenjа, suĊenjа).
Ishod predmeta:
Od studentа se oĉekuje dа nа krаju kursа bude sposobаn dа: reprodukuje znаnjа o
osnovnim psihiĉkim procesimа i funkcijаmа; reprodukuje znаnjа o osnovnim nаcrtimа
koji se koriste u istrаţivаnjimа osnovnih simboliĉkih procesа, njihove podvrste i
stаtistiĉke postupke koje oni podrаzumevаju; uoĉi i rаzume integrаtivni znаĉаj
simboliĉkih procesа u ukupnom sistemu psihiĉkih procesа i funkcijа; uoĉi i rаzume ulogu
i znаĉаj simboliĉkih procesа zа svаkodnevni ţivot ljudi i dovede ovа sаznаnjа u vezu sа
profesionаlnim rаdom psihologа.
Sadrţaj predmeta:
I Obrаdа jezikа – Osnovni pojmovi i metode psiholingvistike; Percepcijа govorа;
Obrаdа pojedinаĉnih fonemа; Obrаdа izolovаnih reĉi; Obrаdа morfologije; Obrаdа
reĉenice; Prаgmаtikа i jeziĉkа komunikаcijа. II Procesi suĊenjа, zаkljuĉivаnjа i
donošenjа odlukа – Osnovne kаrаkteristike i ĉinioci suĊenjа, zаkljuĉivаnjа i
donošenjа odlukа kаo аdаptivnih funkcijа ĉovekа. III Rešаvаnje problemа,
ekspertsko mišljenje i kreаtivnost – Rаzliĉiti pristupi u istrаţivаnju procesа
rešаvаnjа problemа; Vrste problemа; Fаze rešаvаnjа problemа; Strаtegije
rešаvаnjа problemа; Ekspertsko mišljenje; Kreаtivno mišljenje. IV Veštаĉkа
inteligencijа – Osnovni pojmovi veštаĉke inteligencije; Veštаĉkа inteligencijа
nаsuprot Rаĉunаrskoj psihologiji; Pristupi u modelovаnju inteligentnih rаĉunаrskih
sistemа; Znаĉаj rаĉunаrski inteligentnih modelа u psihologiji.
Literatura:
Kostić A. (2006), Kognitivna psihologija. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,
Beograd
Robert J.Sternberg, 2004), Kognitivna psihologija, Jastrebarsko, naklada Slap
Milosavljević M.,(2015), Veštaĉka inteligencija, Beograd, Univerzitet
Singidunum
Bedli, A.(2005). Ljudsko pamćenje, Beograd, Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe - sprovoĊenje jednostаvnih eksperimentа, izvještaji sa
vjeţbi, konsultacije
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
9
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS Fond ĉasova (P+V)
Sociologija 1. obavezan PS-USO 6 2 3
Vrsta i nivo
studija: Akademske studije prvog ciklusa studija (240 ECTS)
Studijski
program(i): Psihologija
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa društveno-humanistiĉkim sadrţajima i odrednicama savremenog
društva u cilju razumevanja osnovnih i globalnih društvenih porocesa. Pored opštih,
fundamentalnih znanja, poseban akcenat je na prenošenju i razvoju praktiĉnih veština
i znanja, kao što je ovladavanje elementarnim metodološkim znanjima za
prikupljanje relevantnih društvenih ĉinjenica.
Ishod predmeta:
Fundamentala društveno-humanistiĉka znanja o savremenom društvu i poĉetna
obuĉenost za sociometrijska i anketna istraţivanja javnog mnjenja metodom upitnika
–intervjua.
Sadrţaj
predmeta:
Teorijska predavanja
Program kursa realuzuje se kroz petnaest(15) blokova predavanja u petnaest (15) radnih nedelja u
jednom semestru, od kojih su prva i poslednja nedelja predviĊene za poĉetnu i završnu prezentaciju
cilja i rezultata kursa.
Predmet sociologije
Metodologija socioloških istraţivanja
Sociološke škole, pravci i teorije.
Društvo i pojedinac - Sociološko odreĊenje liĉnosti. Vaspitanje. Obrazovanje, uĉenje na daljinu.
Društvene potrebe, slobodno vreme. Savremeni oblici otuĊenja. Društvene vrednosti.
Društvene grupe - Obeleţja, karakteristike, funkcije i klasifikacija. Savremene tendencije i oblici
porodice i braka. Seksualnost i liĉni ţivot. Ţene, društvo i ţenski pokreti. Sajber grupe i virtuelne
zajednice.
Socijalna stratifikacija – Oblici, kriterijumi, tipovi, savremeni izrazi. Društvena mobilnost - faktori.
Socijalna kontrola.
Socijalne zajednice
Drţava
Politiĉka struktura društva - Politiĉke partije, struktura funkcije, klasifikacija, društvena desnica i
levica, alternativni pokreti. Nevladine organizacije. Birokratija.Tehnokratija. Korupcija.
Masovni mediji i popularna kultura
Religija
Savremena tipologija globalnih društava – Klasiĉna tipologija, društveno-ekonomske formacije.
Savremene tipologije. Predindustrijsko društvo, industrijsko društvo, postindustrijsko društvo,
revolucija informacionih tehnologija, umreţeno društvo.
Globalizacija - Sociološki aspekti planetarnih promena. Redefinisanje shvatanja suvereniteta. Sistem
Ujedinjenih nacija. Kosmopolitska nacija. Društvene vrednosti - pogled u budućnost.
Praktiĉna nastava:
- Obuka za istraţivanje javnog mnjenja primenom upitnika i izrada grupnih i pojedinaĉnih projektnih zadataka primenom socioloških metoda.
- Obuka za sociometrijska istraţivanja.
Literatura: Pantelic-Vujanic S.: Savremena Sociologija, elektronsko izdanje, PIM Univerzitet,
Banja Luka, 2010.
Metode izvoĊenja
nastave:
Kombinovanje ex-catedra i interaktivne nastave, diskusione grupe, seminari,
kontrolni testovi.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
10
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Motivacija i emocije 1. obavezan PS-MOE 5 4 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima u oblasti psihologije motivacije i emocija, glavnim
teorijskim shvatanjima i pristupima u istraţivanju u oblasti psihologije motivacije i emocija,
savremenim saznanjima o fenomenološkim i funkcionalnim aspektima pojedinih motivacionih i
emocionalnih procesa.
Osposobljavanje studenata da koriste osnovnu nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije
motivacije i emocija, razumiju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje
pojedinca, kritiĉki diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i
emocija.
Ishod predmeta:
Od studenta se oĉekuje da bude sposoban da pokaţe poznavanje i razumijevanje osnovnih pojmova
u oblasti psihologije motivacije i emocija, pokaţe poznavanje i razumijevanje razliĉitosti teorijskih
pristupa motivaciji i emocijama, analizira primjere emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i
emocija, u pisanoj obradi odreĊenog problema u oblasti psihologije motivacije i emocija kritiĉki
koristi više izvora informacija.
Sadrţaj predmeta:
Osnovni motivacioni pojmovi: motiv, podsticaj, potreba, instinkt, nagon. Motivacija u istorijskoj
perspektivi. Teorije motivacije (instinktivistiĉke, teorije nagona, hedonistiĉke, kognitivne teorije).
Fiziološka osnova motivacije. Razvoj motiva, klasifikacije i upoznavanje pojedinih motiva;
Motivacija i liĉnost. Pristupi u istraţivanju i mjerenju motivacije. Emocije: pojmovno odreĊenje,
opis emocija i dimenzije emocionalnog doţivljaja, neurofiziološke osnove emocija, tjelesne
promjene za vrijeme emocija, izraţavanje emocija. Emocije i kultura. Teorije emocija (fiziološke
teorije, aktivaciona teorija, kognitivne teorije, bihejvioristiĉko shvatanje emocija). Razvoj emocija;
klasifikacije emocija i upoznavanje pojedinih emocija.
Obaveze studenta:
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Ognjenović, P. i Škorc, B. (2005). Naše namere i osećanja: Uvod u psihologiju motivacije i
emocija. Zemun: Gutenbergova galaksija.
2. Reeve, J. (2010). Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlja: 1
do 15).
3. Beck, R. C. (2003) Motivacija: Teorije i načela. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Oatley, K. i Jenkins, J. M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(Poglavlja: 4, 5, i 9).
Dodatna literatura:
1. Buck, R. (1988). Human motivation and emotion. Wiley: Chichester.
3. Franken, R. E. (1994). Human motivation. Brooks/Cole Publishing Company: Pacific Grove.
5. Plutchik, R. (1994). The psychology and biology of emotion. London: Harper Collins Publishers.
6. Weiner, B. (1992). Human motivation: metaphors, theories and research. London: Sage.
7. Beck, M. (2000). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
8. Savić, J. (1994). Intrinsiĉka motivacija. Beograd: Rad.
9. Brewer, M. B. i Hewstone, M. (2004). Emotion and motivation. Oxford: Blackwell Publishing.
(str. 21-75).
10. Ekman, P. i Davidson, R. J. (1994). The Nature of Emotion: Fundamental Questions. New
York: Oxford University Press. (str. 73-112).
11. Franken, R. (2001). Human motivation (5th ed.). Pacific Grove, CA: Brooks/Cole. (str. 14-130).
12. Yun Dai, D. i Sternberg, R. J. (2004). Motivation, Emotion and Cognition. New York:
Lawrence Erlbaum Associates. (str. 27-55).
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, seminarski rad, konsultacije
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi Do 10 Pismeni Do 100
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i Do 80 (40 + 40)
Seminar-i Do 10 (5 + 5)
Drugo
11
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Engleski jezik II 2. obavezan PS-EJ2 3 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Cilj predavanja i vjeţbi iz Engleskog jezika II jeste da se studentima pomogne u usvajanju
i korištenju poslovnog vokabulara koji su zapoĉeli prethodne godine, s ciljem pripreme
sudenata za poslovnu komunikaciju na engleskom jeziku kao i korištenje strane literature
u njihovom daljem radu.
Ishod predmeta:
Ponavljanje i obrada razliĉitih vidova poslovne i profesionalne komunikacije. Kroz
razlliĉite CASE STUDY sluĉajeve studenti se osposobljavaju za: poslovno upoznavanje,
telefoniranje, ostavljanje poruka, pisanje raznih oblika poslovnih pisama, zakazivanje i
organizacija sastanaka, rezervisanje hotelske sobe, naruĉivanje i primanje narudţbi,
prihvatanje i odbijanje poziva, doĉek klijenata i stranih gostiju, savremeni poslovni
trendovi, zabava i snalaţenje na poslovnom putu itd.
Sadrţaj predmeta:
Grammar
Tenses – present, past, future- revision; WH-questions; a / an with jobs Present tenses –
Present Simple nad Present Continuous Present Simple – adverbs and expressions of
frequency; have/have got Past tenses – Past Simple nad Past Continuous Quantity: much/
many; some/ any; a few, a little, a lot of Verb patterns 1 – want/hope to; enjoy/like doing;
looking forward to doing...
Vocabulary
Countries/ nationalities; Job titles; introducing yourself Collocations, daily life
In a cafe; prices, days, months, dates; leisure activities Complain about holiday problems,
write telephone message Social expressions: I’m sorry, Excuse me?... food and menu
terms – entertaining, ordering a meal Survey of problems at work – adjectives describing
problems Revision of vocabulary
Grammar
Future intentions – going to and will Comparative and superlative adjectives
Relative clauses – who/which/that/where Synonyms and antonyms – lovely, bored,
beautiful, interested... Present perfect and Past Simple Tense revision
Vocabulary
Rooms; household goods; making bookings and checking arrangements Places: cinema,
pub... directions! Travel information; Countries and languages; talking about towns
Money – make money, inherit... Special occasions – Thanksgiving, Happy birthday!,
buying and selling Interviewing for a job
Literatura:
- Silaški N., Đurović T., Engleski za ekonomiste, Beograd: Centar za izdavaĉku
delatnost Ekonomskog fakultetau Beogradu, 2009.
- Liz and John Soars, New headway, Oxford University press, 2000.
Metode izvoĊenja nastave:
Nastava se odvija kroz sistem predavanja i vjeţbi. Na ĉasovima se obraĊuje
gradivo iz udţbenika, a nastavnik donosi i dodatne materijale kojima se omogućava
uvjeţbavanje i bolje savladavanje predviĊenog gradiva. Redovne zadaće i
konsultacije, te kontinuiran proces provjeravanja usvojenog putem parcijalnih
provjera znanja.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Posebna napomena za predmet: Nema
12
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Uvod u filozofiju IP 1. izborni PS-UFI 2 2 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Upućivanje u osobeni smisao filozofske kulture, u njene osnovne dimenzije i
probleme, posebno u probleme filozofske antropologije.
Ishod predmeta: Razumjevanje smisla filozofske kulture, njenih osnovnih dimenzije i probleme.
Sadrţaj predmeta:
UvoĊenje u filozofiju preko ideje umnosti, njenog odnosa prema zapletima kritiĉke
refksije i samorefleksije, i njen znaĉaj za razumevanje problema obrazovanja. U
tom kontekstu razmatranje odnosa obrazovanja prema: dijalektici upitnosti;
razlikovanju teorijskog i praktiĉnog ţivota; tradiciji, institucijama, prosvećenosti i
(racionalnom) autoritetu; odnosima znanja i moći; nauĉnom znanju i imperativima
modernog tehnološkog razvoja: nasleĊu humanistiĉke i kritiĉke kulture.
Obaveze studenta:
Literatura:
Kozomara M., Ĉetiri predavanja o umu – Kratak kurs uvoĊenja u filozofiju,
Beograd, 2006
Cassirer E., Ogled o ĉovjeku, Zagreb, 1978. (studenti psihologije samo str.13-86)
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
13
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Informatika IP 1. izborni PS-INF 2 2 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Grafiĉki inţenjering i dizajn
Uslov: -
Cilj predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz oblasti raĉunarskih tehnologija i programiranja
Ishod predmeta: Osnovna znanja i veštine neophodne za primenu raĉunarskih tehnologija u daljem
obrazovanju i rešavanju inţenjerskih zadataka.
Sadrţaj predmeta:
Informacija, podatak, obrada i naĉin predstavljanja podataka, algoritam.
Osnovna arhitektura i logika funkcionisanja raĉunarskog sistema.
Operativni sistemi i tehnike upotrebe.
Uvod u raĉunarske mreţe i tehnike korišćenja raĉunarskih mreţa.
Pojam programskog sistema i oblasti primjene raĉunara.
INTERNET servisi i tehnike upotrebe.
Tehnike korišćenja usluţnih programa za oblikovanje teksta, tabelarno i grafiĉko
prezentovanje podataka.
Algoritamski prikaz postupka obrade podataka pri rješavanju inţenjerskih
problema.
Tehnike programiranja putem jednog, vizuelno orijentisanog jezika treće
generacije.
Obaveze studenta:
Literatura:
1. Milosavljević M, Veinović M, Grubor G: Informatika, Univerzitet
Singidunum, Beograd, 2009.
2. Tepšić M, Radivojević M: Informacione tehnologije, Banjaluka koledţ i
Besjeda, Banja Luka, 2012.
3. Razni priruĉnici za izabrani programski jezik i usluţne programe
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja; raĉunarske veţbe; konsultacije; samostalna izrada obaveznih
zadataka.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit Poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
14
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Uvod u etiku IP 1. izborni PS-UET 2 2 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Upoznati studenta sa fenomenom morala i odredjenjem moralnog kriterijuma i
njegove specifiĉnosti, razlike od drugih, van-moralnih kriterijuma, socijalni status
morala, pitanje moralnog relativizma, odnosa morala i religije. Upoznati studenta
sa osnovnim stavkama iz metaetike, kao teorije znaĉenja i opravdavanja moralnih
termina i iskaza.
Ishod predmeta: Student treba da se upozna osnovnim pitanjima etike, glavnim etiĉkim teorijama,
da dobije uvodnu informaciju o metaetici i o primenjenoj etici.
Sadrţaj predmeta:
Priroda etiĉkog mišljenja i zakljuĉivanja. Moral i etika. Odredjenje morala; Moral
kao vrednosni kriterijum i kao socijalna ĉinjenica. Razgraniĉenje morala od drugih
vrednosnih sfera
Razgraniĉenje morala od drugih vrednosnih sfera (prava, religije, politike,
ekonomije, nauke). Podela etiĉkih teorija i njihovo preliminarno ispitivanje.
Metaetika. Metaetika – teorija znaĉenja vrednosnih termina i iskaza. Metaetika –
teorija opravdavanja vrednosnih termina i iskaza. Poĉeci filozofije morala. Poĉeci
filozofije morala; distinkcija fizis/nomos; Sokrat i sofisti. Konvencionalizam.
Kulturni i etiĉki relativizam. Odnos religije i morala. Psihološki i etiĉki egoizam.
Klasiĉni Utilitarizam – Bentam i Mil. Savremeni utilitarizam. Deontološka etika.
Etika prima facie duţnosti, etika vrlina. Primenjena etika, normativni principi,
priroda moralne argumentacije.
Obaveze studenta:
Literatura:
Peter Singer, Uvod u etiku, ĉetvrti dio (str. 235-393) i poglavlja 10, 37, 39, 42 i 46.
T. Nejgel, O ĉemu je zapravo reĉ. Vrlo kratak uvod u filozofiju, 6-8
J. Babić, "Metaetika"
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
15
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Organizaciono ponašanje 1. obavezan PS-ORP 6 2 3
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija (240 ECTS)
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Upoznavanje psihološke dinamike radnog ponašanja i saradnje ljudi u
organizacijama sa posebnim akcentom na upravljaĉki deo strukture /menadţment/
Ishod predmeta:
Student će biti osposobljen za profesionalno analiziranje ponašanja zaposlenih u
organizacijama /individualni nivo/, kao i za analizu strukture i dinamike
organizacije kao specifiĉnog socijalnopsihološkog fenomena. Ova znanja su
osnova za razvijanje razliĉitih veština rukovoĊenja i izgraĊivanja funkcionalnih
oblika organizacionog ponašanja.
Sadrţaj predmeta:
Teorijska nastava
Problemi, predmet prouĉavanja i oblast discipline Organizaciono ponašanje.
―Mašinske‖ i psihološke teorije organizacije: pristupi: nauĉne organizacija rada,
ljudskih odnosa i ljudskih resursa. Sadrţaji socijalne razmene pojedinca i
organizacije. Motivacioni modeli organizacionog ponašanja u razliĉitim teorijskim
pristupima. Subjektivna pozadina organizacionog ponašanja: organizacijski
relevantne osobine i dimenzije liĉnosti, opaţanje i atribucija. Socijalna motivacija i
neformalno organizovanje. Dinamika organizacijskih uloga : funkcionalno
usklaĊivanje uloga kroz slobodnu socijalnu interakciju, prevazilaţenje konflikata,
preoptereĊenja i neodreĊenosti uloga. Sistemi uloga. Izgradnja grupne strukture
organizacije. Intragrupna i intergrupna dinamika organizacijskih grupa. Likertov
model preklapajućih i povezujućih grupa. Komplementarnost sistema uloga i
sistema grupa u organizaciji. Konflikti i upravljanje konfliktima. Organizacijska
funkcionalizacija neformalnih komunikacija neformalnih uloga i neformalnih
grupa. Psihologija menadţmenta-osnovni pojmovi; Organizaciona klima i kultura;
Praktična nastava
Izrada sociometrijske strukture radnih grupa; Izrada organigrama za pojedina
preduzeća; Analiza motivacije zaposlenih na osnovu pojedinih teorijskih modela.
Upoznavanje i primena psiholoških instrumenata u menadţmentu
Literatura:
Franceško, M. i B. Mirković (2008). Organizaciono ponašanje: moć poznavanja
organizacionog ponašalja. PIM. Banja Luka.
Branislav Ĉukić (2005): ORGANIZACIONO PONAŠANJE U ULOGAMA I
GRUPAMA, Icim plus, Kruševac.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, veţbe, konsultacije, seminarski radovi, studije sluĉaja,
monološka i dijaloška metoda, samostalni i grupni rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
16
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihometrija I 2. obavezan PS-PS1 6 2 3
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Razumijevanje osnovnih pojmova i teorija psihološkog mjerenja, upoznavanje sa
glavnim vrstama psiholoških mjernih instrumenata, njihovim psihometrijskim
karakteristikama i fazama u konstrukciji.
Ishod predmeta:
Student je upoznat sa glavnim teorijama mjerenja u psihologiji. Moţe dа rаzlikuje
psihološke mjerne instrumente i njihove glavne metrijske karakteristike. Student
razumije osnovne faze u konstrukciji psiholoških mjernih instrumenata, prošao/la
je osnovu obuku iz konstrukcije probnih psiholoških upitnika (uz akcent na
upitnike saĉinjene od Likertovih ajtema) i nauĉio/la je kako da kreira bazu za unos
podataka.
Sadrţaj predmeta:
OdreĊenje psihometrije, istorijat mjerenja u psihologiji, teorije mjerenja i
mogućnost mjerenja psiholoških fenomena, priroda i porijeklo individualnih
razlika. Psihometrijske karakteristike varijabli i vrste testova. Dijelovi testa,
formati odgovora, skale i skaliranje u psihologiji. Karakteristike testa (uvodni
osvrt). Faze u konstrukcija psihološkog mjernog instrumenta. Praktiĉne aktivnosti
kreiranja psiholoških upitnika, kreiranje matrice za unos podataka, prikupljanje i
unos podataka. Prikazi i diskusije o ilustrativnim psihološkim mjernim
instrumentima.
Obaveze studenta:
Prisustvo nastavi i vjeţbama ili izvršavanje dodatnih aktivnosti u svrhu nadoknade
ovih obaveza u sluĉaju izostanaka s nastave. Uĉešće u grupnom projektu
konstrukcije nekoliko probnih psiholoških upitnika, uz kreiranje matrice,
prikupljanje i unos podataka. Samostalni prikaz nekog psihološkog mjernog
instrumenta ili druge relevantne psihometrijske teme.
Literatura:
Fajgelj, S. (2009). Psihometrija – metodi i teorija psihološkog merenja (treće izdanje). Beograd, RS: Centar za primenjenu psihologiju.
Bukvić, A. (2007). Načela izrade psiholoških testova (ĉetvrto izdanje). Beograd, RS: Zavod za udţbenike.
Materijal s predavanja i vjeţbi (prezentacije, odabrani ĉlanci iz nauĉnih ĉasopisa, video material, skripte…).
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, konstrukcija psiholoških upitnika,
kreiranje matrice podataka, prikupljanje i unos podataka.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 40 Pismeni /
Istraţivaĉki rad / Usmeni /
Kolokvijum-i 2x30
Seminar-i /
Drugo /
Posebna napomena za predmet: Nema
17
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Humana genetika 2. izborni PS-HGE 3 2 0
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Sticanje znanja o mehanizmima nasleĊivanja, organizaciji i funkciji gena.
Razumevannje uloge gena u oblikovanju ponašanja ljudi. Razumevanju odnosa
izmeĊu biološke i kulturne evolucije.
Ishod predmeta: Student će biti upoznat sa naĉinima nasleĊivanja i najĉešćim oboljenjima sa
kojima će se u svojoj praksi sretati.
Sadrţaj predmeta:
1. Osnovni principi nasleĊivanja. 2. Poligensko nasleĊivanje. 3. Ponašanje gena u
populacijama. 4. Organizacija genetiĉkog materijala. 5. Uloga gena u ponašanju
(uroĊeno-steĉeno, metode identifikacije gena znaĉajnih za ponašanje, genetiĉki
uzroci variranja kognitivnih sposobnosti, genetiĉka osnova poremećaja kognitivnih
sposobnosti i psihijatrijskih poremećaja). 6. Geni u evoluciji (genetiĉke razlike
izmeĊu ĉoveka i primata, genetiĉke razlike izmeĊu savremenih ljudi, evolucija
specifiĉnih osobina ljudi, sociobiologija i evoluciona psihologija). U okviru ovog
predmeta nije predviĊena praktiĉna nastava.
Obaveze studenta:
Literatura: Tucić N., Matić G. 2005. O genima i ljudima. Centar za primenjenu psihologiju,
Beograd.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
18
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihologija pamćenja i mišljenja 2. obavezan PS-PPM 6 4 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Cilj nastave je da se studenti upoznaju sa saznanjima iz oblasti psihologije
pamćenja, mišljenja i rezonovanja, kao i sa osnovnim metodama istraţivanja i
eksperimentalnim obrascima u pomenutim oblastima.
Ishod predmeta:
Studenti će biti upoznati sa vrstama memorije, radnom memorijom i ulogom
njenih komponenata u saznajnim procesima, faktorima i procesima pamćenja i
zaboravljanja, ulogom zaboravljanja, odnosom pamćenja i drugih psihiĉkih
procesa i stanja, poremećajima pamćenja, individualnim razlikama u procesima
pamćenja i drugim saznajnim procesima, mišljenjem (deduktivno rezonovanje,
induktivno zakljuĉivanje, metode), primjenom principa psihologije pamćenja i
mišljenja.
Sadrţaj predmeta:
Vrste memorije. Radna memorija. Paţnja i pamćenje. Faktori pamćenja.
Organizacije materijala i pamćenje. Procesi, faktori i uloga zaboravljanja. Teorije
zaboravljanja. Metode ispitivanja pamćenja i zaboravljanja. Autobiografsko
pamćenje i sjećanje. Laţna sećanja. Problem pouzdanosti sjećanja oţivljenih u
procesu psihoterapije. Uloga nekognitivnih faktora u procesima pamćenja i
reprodukcije. Pamćenje, emocije i kognicija. Poremećaji pamćenja i normalno
pamćenje. Deduktivno rezonovanje. Induktivno zakljuĉivanje. Rješavanje
problema. Ekspertsko mišljenje. Kreativno mišljenje. Metode za ispitivanje
mišljenja.
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Hrnjica, S. (2005). Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti. Beograd: Nauĉna KMD.
2. Kostić, A. (2010). Kognitivna psihologija. Beograd: Zavod za udţbenike.
3. Radonjić, S. (1992). Opšta psihologija II. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju Društva
psihologa Srbije.
4. Stojaković, P. (2002). Pedagoška psihologija I. Banja Luka: Filozofski fakultet
Dodatna literatura:
1. Bedli, A. (2004). Ljudsko pamćenje: teorija i praksa. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva.
2. Hyman, I. E., & Loftus, E. F. (1998). Errors in autobiographical memory. Clinical psychology
review, 18(8), 933-947.
3. Hyman, I. E., & James Billings Jr, F. (1998). Individual differences and the creation of false
childhood memories. Memory, 6(1), 1-20.
4. Loftus, E. F., & Bernstein, D. M. (2005). Rich false memories: The royal road to success. (Ed.
Hili, A. ). Experimental cognitive psychology and its applications, American Psychological
Association Press, 101-113.
5. Radonjić, S. (1999). Psihologija uĉenja. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
6. Radonjić, S. (1998). Opšta psihologija. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju Društva
psihologa Srbije.
7. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i mišljenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Metode izvoĊenja nastave: Interaktivna predavanja, powerpoint-prezentacije, vjeţbe, diskusija, rad u
malim grupama, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi Do 10 Pismeni Do 100
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i do 80 (40+40)
Seminar-i Do 10 (5 + 5)
Drugo
19
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Uvod u razvojnu psihologiju 2. obavezan PS-URP 6 2 3
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Steći osnovna znanja o razvojnoj psihologiji kao nauĉnoj disciplini i specifiĉnim metodološkim
aspektima istraţivanja razvojnih promena. Konkretnije, sticanje osnovnih saznanja o osnovnim
pojmovima i kljuĉnim pitanjima razvojne psihologije, faktorima, zakonitostima i mehanizmima
psihiĉkog razvoja, metodama prouĉavanja razvoja psihiĉkih funkcija, teorijama psihiĉkog razvoja,
razumijevanje razliĉitih aspekata cjeloţivotnog psihološkog razvoja ĉovjeka, upoznati se sa
specifiĉnostima fiziĉkog, emocionalnog, socijalnog i kognitivnog razvoja u razliĉitim razvojnim
periodima ljudskog ţivota, biološkim i sredinskim osnovama razvoja ĉovjeka.
Ishod predmeta:
Sticanje osnovnih saznanja o ĉiniocima, zakonitostima i mehanizmima psihiĉkog razvoja. Sticanje
osnovnih saznanja o razvoju pojedinih psihiĉkih funkcija i o metodama njihovog prouĉavanja.
Sticanje osnovnih saznanja o teorijama psihiĉkog razvoja. Upoznavanje sa osnovnim psihološkim
karakteristikama pojedinih razvojnih perioda. Sticanje osnovnih vještina u prepoznavanju i
procjenjivanju odreĊenih aspekata razvoja (socijalnog, emocionalnog i kognitivnog). Razvijanje
osjetljivosti za razlike u pogledu mišljenja, osećanja i doţivljavanja i ponašanja pripadnika
razliĉitih uzrasnih grupa i formiranje vještina sporazumijevanja sa pripadnicima razliĉitih uzrasnih,
kulturnih i socijalnih grupa kao i sa pojedincima koji u razvoju odstupaju od modalnih vrijednosti.
Sadrţaj predmeta:
OdreĊenje i ciljevi razvojne psihologije, osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji, osnovna pitanja
razvojne psihologije, metode i nacrti istraţivanja u razvojnoj psihologiji, razumijevanje razvojnih
faza ĉovjekovog ţivota: OdreĊenje i ciljevi razvojne psihologije; Pojam psihiĉkog razvoja;
Osnovna pitanja Razvojne psihologije (nasljeĊe i sredina, kontinuitet i diskontinuitet); Laiĉka i
nauĉna shvatanja o psihiĉkom razvoju; Istorijski pogledi na djetinjstvo i poĉeci nauĉnog shvatanja
razvojne psihologije; Koncept razvoja, razvojni procesi, razvojne norme (definicija, vrste,
porijeklo, korišćenje normi) i razvojna razdoblja tokom ţivota (periodizacija razvoja); Metode i
nacrti istraţivanja razvojno-psiholoških fenomena; Osnovne teorije u razvojnoj psihologiji
(psihoanalitiĉke teorije: Frojdova teorija psihoseksualnog razvoja i Eriksonova teorija
psihosocijalnog razvoja, teorije o uticaju okoline i uĉenja: biheveioristiĉke teorije i Bandurina
socijalno-kognitivna teorija uĉenja, Pijaţeova teorija kognitivnog razvoja, Socio-kulturna teorija
razvoja Vigotskog i ekološke teorije); Neurofiziološki razvoj; Prenatalni razvoj i novoroĊenĉe
(fiziĉke karakteristike i aktivnost, refleksi, osjetne sposobnosti, pamćenje i uĉenje); Razvojni rizici;
Rani razvoj i njegovi razvojni efekti (senzorno-perceptivni razvoj u dojenaĉkoj dobi i ranom
razvoju, fiziĉki i motoriĉki razvoj tokom prve dvije godine ţivota, emocionalni, kognitivni i
socijalni razvoj); Rano djetinjstvo: emocionalni razvoj i izraţavanje emocija u ranom djetinjstvu,
temperament i razvoj, kognitivni i socijalni razvoj; Adolescencija i razvoj u periodu adolescencije
(pubertetske promjene, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj); Razvoj socijalnih odnosa i uticaj
škole i školovanja na razvoj; Zrelo doba i starenje.
Literatura:
1. Jerković, I. i Zotović, M. (2005): Uvod u razvojnu psihologiju. Beograd: Centar za
primenjenu psihologiju. Društvo psihologa Srbije.
2. Smiljanić, V. (1999): Razvojna psihologija. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
Društvo psihologa Srbije.
3. ŢiropaĊa, Lj. i Mioĉinović, Lj. (2007). Razvojna psihologija. Beograd: Ĉigoja štampa.
4. Brković, A. (2011). Razvojna psihologija. Ĉaĉak: Svetlost.
5. Furlan, I. (1991). Čovjekov psihički razvoj. Zagreb: Školska knjiga.
Metode izvoĊenja nastave: Interaktivna predavanja, powerpoint-prezentacije, vjeţbe, diskusija, rad u
malim grupama i seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi Do 10 Pismeni do 100
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i Do 80 (40 + 40)
Seminar-i Do 10 (5 + 5)
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
20
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Uvod u psihologiju liĉnosti 2. obavezan PS-UPL 3 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Usvajanje fundamentalnih znanja iz psihologije liĉnosti u svetlu osnovnih pojmova
filozofije kao osnove za razumevanje najvaţnijih rasprava i pristupa u ovoj oblasti.
Ishod predmeta: Student je upoznat sa problemima u saznavanju i prouĉavanju liĉnosti.
Sadrţaj predmeta:
Osnovni meta problemi u saznavanju liĉnosti (ontološki, epistemološki,
metodološki i praktiĉki); Osnovni problemi u prouĉavanju liĉnosti (problemi
postojanja, lociranja, saznavanja i opisivanja liĉnosti, problem obrazlaganja
ljudske delatnosti, problemi agensnosti, potencijalizma i normalnosti).
Obaveze studenta:
Literatura:
D. Stojnov (2005): Od psihologije liĉnosti ka psihologiji osoba. Beograd: Institut
za pedagoška istraţivanja.
B. Popović (2002): Bukvar psihologije liĉnosti (str. 9-59; 181-205). Beograd:
DPS.
V. Ber (2001): Uvod u socjalni konstrukcionizam (str. 81-97; 117-134 i 155-233).
Beograd: Zepter Book World.
D. Stojnov (2003): Psihologija liĉnih konstrukata: uvod u teoriju i terapiju (3-26,
51-128). Beograd: Zepter Book World.
K. Gergen i M. Gergen (2006): Socijalna konstrukcija: Ulazak u dijalog. Beograd:
Zepter Bookworld.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
21
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihometrija II 2. obavezan PS-PS2 6 2 3
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Oslanjajući se na teme obraĊene u okviru Psihometrije 1, cilj predmeta jeste da
ponudi obuhvatna saznanja u vezi sa postupcima utvrĊivanja psihometrijskih
karakteristika psiholoških mjernih instrumenata (ukljuĉujući instrumente kreirane
u okviru Psihometrije 1), sa posebnim akcentom na razliĉite vidove
(psihometrijske) validacije.
Ishod predmeta:
Student je u stanju da sortira bazu podataka. Student je u stanju da samostalno
utvrdi osnovne psihometrijske karakteristike psiholoških mjernih instrumenata i
sprovede i interpretira osnovne vidove (psihometrijske) validacije. Student je u
stanju da interpretira nalaze faktorskih i IRT analiza.
Sadrţaj predmeta:
Pripreme i sreĊivanja baza podataka (identifikacija i zamjena
nemogućih/pogrešnih vrijednosti, imputacija nedostajućih vrijednosti,
identifikacija autlajera, raĉunanje skorova za poznate instrumente itd). UtvrĊivanje
latentne strukture instrumenata i njihova psihometrijska analiza po klasiĉnom i
IRT modelu – eksplorativna i konfirmativna faza. Primjena i interpretacija
razliĉitih tipova validacije.
Obaveze studenta: Prisustvo nastavi i vjeţbama ili izvršavanje dodatnih aktivnosti u svrhu nadoknade
ovih obaveza u sluĉaju izostanaka s nastave.
Literatura:
Fajgelj, S. (2009). Psihometrija – metodi i teorija psihološkog merenja (treće izdanje). Beograd, RS: Centar za primenjenu psihologiju.
Bukvić, A. (2007). Načela izrade psiholoških testova (ĉetvrto izdanje). Beograd, RS: Zavod za udţbenike.
Materijal s predavanja i vjeţbi (prezentacije, odabrani ĉlanci iz nauĉnih ĉasopisa, video material, skripte…).
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, sortiranje matrica podataka i aplikacija
psihometrijskih analiza psiholoških mjernih instrumenata.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 40 Pismeni /
Istraţivaĉki rad / Usmeni /
Kolokvijum-i 2x30
Seminar-i /
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
22
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihologija individualnih razlika 2. obavezan PS-PIR 6 3 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Usvajanje baziĉnog fonda pojmova i informacija, razumevanje logiĉke strukture
problema i metoda Usvajanje elementarnih metodskih veština. Razumevanje
praktiĉnih implikacija teorijsko-metodskih razmatranja. Korišćenje savremenih
nastavno-tehniĉkih sredstava.
Ishod predmeta:
Student je osposobljen za razumjevanje logiĉke strukture problema i metoda. Ima
usvojene elementarne metodske vještine. Razumije praktiĉnih implikacija
teorijsko-metodskih razmatranja.
Sadrţaj predmeta:
OdreĊenje individualnih razlika i razlozi za njihovo prouĉavanje; Crta; Baziĉne
crte liĉnosti i njihova unutrašnji mehanizmi; Baziĉne crte liĉnosti i emocije;
Genetska/sredinska determinisanost i razvoj crta; Poremećaji liĉnosti; Kljuĉne
determinante ponašanja: situacija, liĉnost i interakcija; Motivi, potrebe, nagoni,
interesovanja, stavovi; Atribucija u psihologiji liĉnosti; Inteligencija, liĉnost i
konstrukti »na niĉijoj zemlji« (no man’s land) izmeĊu liĉnosti i inteligencije;
Etiĉka pitanja u ovoj disciplini.
Obaveze studenta:
Literatura:
Radonjić, S. (1999). Uvod u psihologiju. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva.
Hothersall, D. (2002). Povjest psihologije. Zagreb. Naklada slap.
Savić, J (2007). Posmoderna psihologija. U: Kreativnost, izgradnja zajednice i
razvoj. Banja Luka: Filozofski fakultet.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe - demonstracije, multinamjensko korišćenje raĉunara,
istraţivaĉki rad u grupama, diskusione grupe, konsultacije
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
23
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Socijalna percepcija i interakcija 2. obavezan PS-SPI 6 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je da student bolje prepozna i bolje razume brojne fenomene koji se
javljaju u meĊuljudskoj interakciji i u unutargrupnim i meĊugrupnim odnosima, i
da se osposobi da samostalno sprovodi istraţivanja u ovim oblastima.
Ishod predmeta: Student je osposobljen da prepozna i istraţi brojne fenomene koji se javljaju u
meĊuljudskoj interakciji i u unutargrupnim i meĊugrupnim odnosima.
Sadrţaj predmeta:
1. Teorijske i metodološke osnove socijalne psihologije: Predmet i istorijat
socijalne psihologije.Metode i tehnike socijalnopsiholoških istraţivanja –
posmatranje, analiza sadrţaja, sociometrija. 2. Socijalna percepcija: Teorije
atribucije i kognitivne konzistencije. Opaţanje osoba i grupa. Formiranje svesti o
sebi. Interpersonalna privlaĉnost. 3. Socijalna interakcija: Komunikacija - pojam i
vrste. Grupe: vrste, grupna struktura i dinamika. VoĊstvo. Odnosi unutar i izmeĊu
grupa. Saradnja i takmiĉenje. Konflikti. Odluĉivanje u grupi.
Obaveze studenta:
Literatura:
Havelka, N.: Socijalna percepcija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,
Beograd 1992 (str. 11-27, 56-57, 71-82, 90-96, 104-127, 130-153, 174-189, 205-
206, 211-214, 217-218, 225-249)
Rot, N.: Znakovi i znaĉenja, Plato, Beograd, 2004 (str. 35-39, 97-110, 141-159)
Rot, N.: Psihologija grupa, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd 2006
(str. 21 – 82, 139-181, 209-245, 249-300, 303-305, 322-336)
Havelka, N., B. Kuzmanović i D. Popadić: Metode i tehnike socijalnopsiholoških
istraţivanja, Društvo psihologa Srbije, Beograd 1998
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
24
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihologija liĉnosti 2. obavezan PS-LIĈ 3 2 2
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta: Upoznavanje studenta sa klasiĉnim teorijama liĉnosti.
Ishod predmeta: Osposobljavanje studenata za razlikovanje osnovnih teorijskih pravaca i modela u
okviru psihologije liĉnosti.
Sadrţaj predmeta:
Teorijski pluralizam u psihologiji liĉnosti (predstavljanje osnovnih paradigmi:
Psihoanalitiĉka, Bihejvioristiĉka, Humanistiĉka, Kognitivistiĉko-bihejvioralna,
Konstruktivistiĉka, i Diskurzivna). Iskazivanje ljudske subjektivnosti (liĉnost,
individualost, samstvo, tip, karakter, uloga, identitet, osobnost).
Obaveze studenta: Aktivno uĉešće na predavanjima i vjeţbama
Literatura:
K. Hol i G. Lindzi (1983): Teorije liĉnosti (Frojd: 55-85; Erikson: 99-110; Jung:
125-152; Adler: 162-172; Maslov: 259-267; Rodţers: 274-290; Olport: 411-435;
Dolard-Miler: 522-587. Beograd: NOLIT.
A. Fulgosi (1987): Psihologija liĉnost, Školska knjiga Zagreb.
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
25
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Razvojna psihologija 2. obavezan PS-RAZ 6 2 3
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Steći osnovna znanja o razvoju u okviru pojedinih domena, razumjeti osnovne pretpostavke vaţnih
teorijsko-metodoloških pristupa, kao i vaţnih tema u okviru razvojne psihologije (npr. nasljeĊe i
sredina, govor i mišljenje, razvoj simboliĉke funkcije, usvajanje semantike, sintakse, fonetike i
pragmatike govora, uĉenje i razvoj, razvoj i mjerenje inteligencije, razvoj morala itd.).
Ishod predmeta:
Student je upoznat sa genetskim osnovama razvoja, konstruktivistiĉkim (pijaţetanskim) pristupom,
ko-konstruktivistiĉkim (vigotskijanskim) pristup, psihometrijskim pristupom, odnosom nasljeĊe-
sredina, ranim razvojem govora i semantiĉkim razvojem, razvojem moralnog mišljenja, socio-
afektivnim razvojem, socijalizacijom i uticajem kulture na razvoj.
Sadrţaj predmeta:
Pijaţeova teorija - Osnovne pretpostavke Pijaţeove teorije (teorija stadijuma, biologistiĉka,
konstruktivistiĉka, univerzalistiĉka, aktivistiĉka itd.), osnovni pojmovi teorije (kognitivna struktura,
akcione sheme itd.), razvojne promjene tokom senzomotornog stadijuma, preoperacioni period,
konkretne i formalne operacije. Prelazak sa senzomotornog na simboliĉke forme inteligencije,
osnovne karakteristike mišljenja djece na preoperacionalnom stadijumu, osnovne karakteristike
mišljenja djece na konkretno-operacionalnom stadijumu, osnovne karakteristike mišljenja djece na
formalno-operacionalnom stadijumu. Teorija Vigotskog - Osnovne pretpostavke teorije Vigotskog
(znaĉaj socio-kulturnog konteksta za razvoj pojedinca, odnos izmeĊu biološkog i kulturološkog
razvoja, niţe i više mentalne funkcije itd.), opšti genetiĉki zakon, osnovni pojmovi itd.
Jeziĉki razvoj – rani razvoj govora, semantiĉki razvoj. Afektivno vezivanje - primarna socijalizacija
kao pretpostavka afektivnog vezivanja, faze formiranja afektivne vezanosti, tipovi afektivnog
vezivanja i njihove karakteristike, da li su obrazci afektivne vezanosti trajni tokom cijelog ţivota?
Socijalizacija - Razliĉite definicije socijalizacije, odnos izmeĊu pojma socijalizacije i pojma razvoj
(primjeri fenomena koji spadaju u socijalizaciju, a nisu razvojni fenomeni i obrnuto), pregled
teorija koje govore o agensima i mehanizmima socijalizacije,
Brunerova teorija razvoja itd. Razvoj moralnog mišljenja. Kultura i razvoj - Šta je kultura? Kako
kultura utiĉe na razliĉite aspekte razvoja? Da li kultura moţe da deluje formativno na razvoj?
Odnos izmeĊu biološkog razvoja i kulture? Genetske osnove razvoja.
Literatura:
1. Cole, M. & Cole, S. (1993): Razvoj djeteta. New York: Sciefintic American Books. (odabrana
poglavlja). 2. Grupa autora (1983). Kognitivni razvoj deteta (Zbornik 3). Beograd: Zavod za
udţbenike i nastavna sredstva. 3. Ivić, I i sar. (1976). Razvoj i merenje inteligencije (tom I).;
Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. 4. Ivić, I. (1987). Ĉovek kao animal
symbolicum. Beograd: Nolit.5. Ivić, I. i Havelka, N. (Urd.) Proces socijalizacije kod dece;
Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. (ĉlanci: R.Nilsen, A.Bandura). 6. Ivić, I.,
Ignjatović-Savić, N. i Rosandić, R. (1989). Priruĉnik za veţbe iz razvojne psihologije. Beograd:
Filozofski fakultet.7. Vigotski, L. (1977). Mišljenje i govor. Beograd: Nolit.8. Ignjatović-Savić, N.
(1997). Razvoj govora kod dece (3. izdanje). Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
9. Smiljanić, V. (1999): Razvojna psihologija. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju. Društvo
psihologa Srbije.10. ŢiropaĊa, Lj. i Mioĉinović, Lj. (2007). Razvojna psihologija. Beograd: Ĉigoja
štampa.11. Brković, A. (2011). Razvojna psihologija. Ĉaĉak: Svetlost.
Metode izvoĊenja nastave: Interaktivna predavanja, powerpoint-prezentacije, vjeţbe, diskusija, rad u
malim grupama, seminarski rad i ispitivanje djece (intervju, testiranje)
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi Do 10 Pismeni Do 100
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i Do 80 (40 + 40)
Seminar-i Do 10 (5 + 5)
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
26
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Kvalitativna istraţivanja u psihologiji IP 2. obavezan PS-KIP 3 2 1
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata sa osnovim aspektima kvalitativnog pristupa spoznaji i
sliĉnostima i razlikama izmeĊu kvalitativne i kvantitativne metodologije, kao i
implikacijama i limitacijama kvalitativne paradigme i najpoznatijim tehnikama
kvalitativnih istraţivanja u psihologiji.
Ishod predmeta:
Student je upoznat sa osnovnim principima i tehnikama kvalitativnih istraţivanja u
psihologiji i sa konceptualnim razlikama izmeĊu kvalitativne i kvantitativne
metodologije. Student je u stanju da realizuje samostalno kvalitativno istraţivanje.
Sadrţaj predmeta:
Osnovi spoznaje i razlika izmeĊu kvantitativnog i kvalitativnog pristupa spoznaji
(uz osvrt na fenomenologiju, postmodernizam, prve principe spoznaje, apsolutnu u
odnosu na funkcionalnu istinu i dr.). Kvalitativna i kvantitativna metodologija –
sliĉnosti, razlike, mogućnost kombinovanja. Psihološka analiza istorijskih i
literarnih/fiktivnih likova. Odabrane kvalitativne i kombinovane kvantitativno-
kvalitativne tehnike tehnike: sociometrija, studija sluĉaja, intervjui, biografska i
etnografska analiza, analiza sadrţaja, fokus grupa, Q-sortiranje...
Obaveze studenta:
Prisustvo nastavi i vjeţbama ili izvršavanje dodatnih aktivnosti u svrhu nadoknade
ovih obaveza u sluĉaju izostanaka s nastave. SprovoĊenje i prikaz rezultata
samostalnog kvalitativnog istraţivanja.
Literatura:
Fajgelj, S. (2016). Metode istraživanja ponašanja (šesto izdanje). Beograd, RS: Centar za primenjenu psihologiju.
Flick, U. (2009). An introduction to qualitative research (4th ed.). London, UK: SAGE Publications.
Materijal s predavanja i vjeţbi (prezentacije, odabrani ĉlanci iz nauĉnih ĉasopisa, video material, skripte…).
Metode izvoĊenja nastave:
Predavanja, vjeţbe, prezentacije samostalnih istraţivaĉkih radova,
demonstracije tehnika, ĉitanje tekstova (literarni radovi, online tekstovi i
drugo) i gledanje multimedijalnog sadrţaja (video klipovi, prikazi tehnika i
drugo).
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 40 Pismeni /
Istraţivaĉki rad 20 Usmeni /
Kolokvijum-i 2x20
Seminar-i /
Drugo /
Posebna napomena za predmet: Nema
27
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Psihologija svjesti IP 2. obavezan PS-SVJ 3 2 1
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa razliĉitim koncepcijama svjesti i svjesnih procesa u istoriji
psihologije i savremenoj psihološkoj nauci. Upoznavanje sa osnovnim pitanjima
funkcije i evolucije svjesti, karakteristikama cirkadijalnih i indukovanih stanja
svjesti, te teorijama i istraţivanjima snova.
Ishod predmeta:
Student je osposobljen da: objasni snovene probleme psihologije svjesti, da
identifkiuje i objektivno analizira psihološku relevantnost razliĉitih pristupa
izuĉavanja svjesti, da opiše metode istraţivanja stanja svjesti, svjesnih prcesa i
nuralnih korelata svjesti, da reprodukuje osnovne ideje savremenih teorija svjesti i
navede empirijsku argumentaciju pretpostavljenih konstrukata, da navede
karakteristike indukovanih stanja svjesti i mehaniyme njihovog nastanka, te
reprodukuje razliĉite teorijeske koncepcije o funkciji snova i argumentuje njihovu
empirijsku zasnovanost.
Sadrţaj predmeta:
Definicija svjesti, taksonomija stanja svjesti, pristupi izuĉavanju svjesti. Neuralni
korelati svjesti i problem qualia. Cikliĉna stanja svjesti: biološki i cirkadijalni
ritmovi, spavanje i san, teorije istraţivanja snova. Indukovana stanja svjesti:
hipnoza, meditacija, psihoaktivne supstance. Svjesni procesi: koncepcije u
klasniĉnoj psihologiji, savremena istraţivanja svjesnih i nesvjesnih procesa
(opaţanje i svjest, volja i svjest, uloga paţnje). Savremene teorije svjesti (globalni
radni prostor, multipli draftovi, biološki naturalizam). Funkcije svjesti, kauzalne i
nekauzalne teorije, evolucija i razvoj svjesti. Self i teorije selfa, problem
jedinstvenosti svjesti.
Obaveze studenta:
Literatura:
Miljković, D., Rijavec, M., (1998), S onu stranu ogledala (Psihologija
alternativnih stanja svesti), Zagreb, IEP-D2
Raković. D. i Koruga, Đ. (1996): Svest:nauĉni izazovi 21 veka, Beograd:ECPD
Ţuvke, M. (1997): Spavanje i snevanje, Beograd:Paideia
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, seminarski rad
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 10 Pismeni 50
Istraţivaĉki rad Usmeni /
Kolokvijum-i 30
Seminar-i 10
Drugo
Posebna napomena za predmet: Nema
28
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Primjena kompjuterskih tehnologija u
psihologiji IP 2. obavezan PS-KOM 3 2 1
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Cilj predmeta ogleda se u osposobljavanju studenata za upotrebu kompjuterskih
tehnologija u psihologiji za zadatke prikupljanja i obrade podataka (vrši se ekstenzija
znanja steĉenih u okviru Statistike u psihologiji). Studentima se takoĊe daje pregled
mogućnosti upotrebe kompjutersko-tehnoloških inovacija u psihologiji u širem
smislu (npr. neuroimidţing tehnologije, virtuelna psihoterapija i sl.), a vrši se i
upoznavanje sa novim predmetima izuĉavanja psihologije u svjetlu ekspanzije
informacionih tehnologija (npr. online ponašanje, mogućnosti i limitacije
elektronskih testiranja i sl.).
Ishod predmeta:
Student je upoznat sa osnovnim principima primjene kompjuterskih tehnologija u
psihologiji i sa glavnim predmetima izuĉavanja psihologije u kontekstu
informacionih tehnologija. U stanju je da kompjuterski izvede i interpretira široki
spektar statistiĉkih analiza.
Sadrţaj predmeta:
Kompjuterski podrţano izvoĊenje odabranih statistiĉkih postupaka (sa
interpretacijom): ANOVA, ANCOVA, multipla linearna regresiona analiza,
neparametrijski testovi... Upotreba kompjutersko-tehnoloških inovacija u psihologiji.
Kiberpsihologija. Upotreba kompjutera u prikupljanju podataka (online anketiranje i
testiranje). Online resursi (elektronska pretraga literature i psiholoških instrumenata i
besplatni statistiĉki softver).
Obaveze studenta: Prisustvo nastavi i vjeţbama ili izvršavanje dodatnih aktivnosti u svrhu nadoknade
ovih obaveza u sluĉaju izostanaka s nastave.
Literatura:
• Pallant, J. (2010). SPSS survival manual: A step by step guide to data analysis
using SPSS (4th ed.). Maidenhead, UK: Open University Press/McGraw-Hill.
• Cohen, J. (1992). A power primer. Psychological Bulletin, 112(1), 155-159.
• Materijal s predavanja i vjeţbi (prezentacije, odabrani ĉlanci iz nauĉnih
ĉasopisa, video material, skripte…).
Metode izvoĊenja nastave: Predavanja, vjeţbe, konsultacije, praktiĉni rad u statistiĉkom softveru i web
aplikacijama za izradu elektronskih anketa.
Ocjenjivanje (maksimalni broj poena 100)
Predispitne obaveze poena Završni ispit poena
Aktivnosti u nastavi 40 Pismeni /
Istraţivaĉki rad / Usmeni /
Kolokvijum-i 2x30
Seminar-i /
Drugo /
Posebna napomena za predmet: Nema
29
Naziv predmeta Godina Status Šifra
predmeta ECTS
Fond ĉasova
(P+V)
Eksperimentakni nacrt IP 2. obavezan PS-EKS 3 2 1
Vrsta i nivo studija: Akademske studije prvog ciklusa studija
Studijski program(i): Psihologija
Uslov: -
Cilj predmeta:
Cilj kursa jeste da studentu pruţi osnovna znanja iz oblasti eksperimentalne
metodologije, da ga osposobi da zamisli, kreira i izvede eksperiment, kao i da
primjeni statistiĉke metode u obradi eksperimentalnih podataka.
Ishod predmeta:
Student će savlada sljedeće teme: Metodologija eksperimentalnih istraţivanja;
Osmišljavanje i dizajniranje psiholoških ekeprimenata; Etika eksperimentalnih
istraţivanja; Priprema stimulusa; Postavljanje i selekcija eksperimentalnih
procedura; Priprema i obrada eksperimentalnih podataka; Analiza varijanse za
neponovljena i ponovljena merenja; Predstavljanje podataka; Eksperimentalni
izveštaj i pisanje nauĉnog ĉlanka.
Sadrţaj predmeta:
Uvod u eksperimentalnu psihologiju. Psihologija kao prirodna nauka. Nauĉna metodologija.
Formulisanje problema i eksperimentalnih hipoteza. Zavisne i nezavisne varijable. Podaci.
Mjerenje. Eksperimentalni (varijansni) nacrti u psihologiji. Logika eksperimentalnih istraţivanja.
Varijable. Tipovi eksperimentalne kontrole. Eksperimentalne paradigme.Etika psiholoških
eksperimenata. Istraţivanja na ljudima i ţivotinjama. Program za izvoĊenje eksperimenata. Super
Lab arhitektura: podešavanje programa i priprema eksperimenta. Super Lab arhitektura: Blokovi.
Izlaganja. DogaĊaji. Varijable. Registracija. Super Lab arhitektura: postavljanje eksperimenta i
formatiranje izlaza. Super Lab skript (komandni jezik i editor). Priprema podataka za analizu:
Preĉišćavanje vremena reakcije. Greške i RT. Pristupi. Formatiranje matrice podataka za analizu.
Eksperimentalne procedure I: Kognitivna psihologija: zadatak leksiĉke odluke, zadatak verifikacije,
primovanje, zadaci reprodukcije, Sternbergov zadatak, zadatak verifi