Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON

Copyright © 2005., Golden marketing-Tehnička knjiga, ZagrebSva prava pridržana

NakladniciGolden marketing-Tehnička knjiga

FF Press – Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Za nakladnikeAna Rešetar

prof. dr. sc. Miljenko Jurković

BibliotekaTEMELJNI DOKUMENTI HRVATSKE POVIJESTI

Urednikakademik Nikša Stančić

Recenzentiprof. dr. sc. Stijepo Obad

prof. dr. sc. Drago Roksandić

Knjiga je nastala u sklopu rada na projektu “Temeljni dokumenti hrvatske povijesti” pod voditeljstvom akademika Nikše Stančića.

Ovu knjigu izdajemo u suradnji s Podružnicom Matice hrvatske Sinj.

Naslovnica: Detalj katastarske mape Okružja Sinj iz 18. st., ruža vjetrova, Državni arhiv

u Zadru, fond Grimanijeve mape, 412 Sign e campagna

ISBN 953-212-255-9

gz00.indd 2 6.3.2006 9:39:12

Golden marketing-Tehnička knjiga FF Press – Zavod za hrvatsku povijest

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2005.

GRIMANIJEV ZAKON

Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine

Priredio Nikša Stančić

Josip Ante Soldo

Kažimir Hraste, ctrež ugljenom: Josip Ante Soldo

Sadržaj

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Grimanijev zakon i vojno-krajiški sustav u Dalmaciji 17. i

18. stoljeća (Nikša Stančić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

GRIMANIJEV ZAKON . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31I. Dalmatinske krajine u 17. i 18. stoljeću i agrarni odnosi

do Grimanijeva zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331. Mletačka gospodarska politika u Dalmaciji na “staroj”

i na “novim stečevinama” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Daleki korijeni – od kasne antike do ranoga novog vijeka . . . . . 33“Dominium eminens” Mletačke Republike . . . . . . . . . . . . . . . 35“Stečevine” – novo zemljište na prostorima oslobođenim

u ratovima 17. i 18. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Fiziokratizam – ekonomska doktrina “vladavine prirode” . . . . . 37

2. Počeci novih agrarnih odnosa na oslobođenim prostorima u 17. stoljeću – nakon Kandijskog rata (1645.–69.) . . . . . . 40

3. Novo stanovništvo na prijelazu 17. i 18. stoljeća – nakon Morejskog i Malog rata (1684.–99 i 1714.–18.). . . . . . . . . . 42

4. Nova društvena elita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 445. Seljak na škrtoj zemlji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476. Novi agrarni odnosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 487. Raspodjela zemlje – poteškoće, zloporabe, otpori . . . . . . . 55

II. Grimanijev zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63Terminacije providura Francesca Grimanija za Zadarski

kotar iz 1755. i za Kninsko okružje iz 1756. godine . . . . . . 63O tekstu Grimanijeva zakona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

1. Terminacija općeg providura Francesca Grimanija za Zadarski kotar, Zadar, 1. srpnja 1755. i (u bilješkama) za Kninsko okružje, Zadar, 25. travnja 1756. . . . . . . . . . . . 66Talijanski tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Prijevod na suvremeni hrvatski standardni jezik . . . . . . . . . . . 78

� GRIMANIJEV ZAKON

2. Terminacija općeg providura Francesca Grimanija za Kninsko okružje, Zadar, 25. travnja 1756. . . . . . . . . . . . 88Hrvatski tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

3. Grimanijev zakon – faksimili. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97III. Odredbe i primjena Grimanijeva zakona . . . . . . . . . . . . . . . 113

1. Sadržaj i cilj: unapređenje poljoprivrede na načelima fiziokratizma i reguliranje odnosa u agraru . . . . . . . . . . . . 113

2. Provođenje Grimanijeva zakona. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1163. Grimanijev Katastar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1184. Posjedovni odnosi na osnovi podataka iz Grimanijeva

Katastra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122Seljaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122“Graziati” i “benemeriti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

5. Pokušaji melioracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1296. Stanje na selu i pokušaji poboljšanja . . . . . . . . . . . . . . . . . 1317. Kritike Grimanijeva zakona sa stajališta gospodarskog

liberalizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139IV. Dalmacija pod francuskom upravom i ukidanje

Grimanijeva zakona 1806. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143

Legge Grimani – Legge riguardante le “krajine” dalmate del 1755/1756 (Riassunto). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

The Grimani Law – Law on Dalmatian krajinas of 1755/1756 (Summary) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Arhivska građa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

Bilješka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

Predgovor

njiga prof. Josipa Ante Solde “Grimanijev zakon iz 1755./56. go-dine” nastala je u sklopu rada na projektu “Temeljni dokumen-ti hrvatske povijesti” koji se vodi pri Zavodu za hrvatsku povi-

jest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga se tiska u seriji “Temeljni dokumenti hrvatske povijesti” nakladnika Golden marketing- -Tehničke knjige u suradnji sa Zavodom za hrvatsku povijest, u kojoj je tiskana i knjiga dr. sc. Zdenke Janeković Römer Višegradski ugovor temelj Dubrovačke republike (2003.) nastale u sklopu rada na istom projektu. Knjiga se objavljuje u suradnji s Podružnicom Matice hrvatske Sinj koje je prof. Soldo bio dugogodišnji predsjednik i poticatelj njezina kultur-nog djelovanja, a zatim doživotni počasni predsjednik.

Rukopis svoje knjige prof. Soldo je predao voditelju projekta “Te-meljni dokumenti hrvatske povijesti” akademiku Nikši Stančiću s mol-bom da ga redigira. Stjecajem okolnosti akademik Stančić je redigiranje rukopisa i pisanje uvoda dovršio i odlučio prof. Soldu o tome obavije-stiti istog dana kada je prof. Soldo iznenada 31. kolovoza 2005. godi-ne preminuo. Nakon toga je u svom uvodu nadopisao završni odlomak koji je svojevrsni oproštaj od prof. Solde.

UREDNIŠTVO

UVOD

akademik Nikša StaNčić

Grimanijev zakon i vojno-krajiški sustav u Dalmaciji 17. i 1�. stoljeća

Grimanijev zakon iz 1755./56. godine i njegovo kritičko izda­nje u redakciji Josipa Ante Solde

rimanijev zakon središnji je dokument koji je regulirao posje-dovne i društvene odnose u agraru u sklopu vojno-krajiškog sustava na prostoru kopnene Dalmacije između Zrmanje i Ne-

retve u 18. stoljeću pod mletačkom upravom. Tekst zakona dosad je u historiografiji dvaput objelodanjen, ali u izdanjima iz 19. i početka 20. stoljeća koja su danas teže dostupna, te jedanput u prijevodu na srp-ski jezik.1 No, nijedno od njih nije kritičko izdanje i svako sadrži in-tervencije koje ih ne čine sasvim pouzdanima. Prof. Josip Ante Soldo priredio je kritičko izdanje Grimanijeva zakona uzimajući u obzir sve njegove varijante. Kao temeljni tekst uzeo je terminaciju generalnog providura Francesca Grimanija za Zadarski kotar (Contado di Zara) iz 1755. godine, upisanu u knjigu u koju su u kancelariji generalnog pro-vidura za Dalmaciju prepisivane duždeve dukale i odredbe generalnih providura2 te prepisanu u uvodnom dijelu Grimanijeva katastra za Za-darski kotar iz sljedeće, 1756. godine.3 Terminacija za Kninsko okružje (Territorio di Knin) iz 1756. godine tek se u pojedinim odredbama raz-likuje od zadarske terminacije. Zbog toga nije bilo potrebno prirediti posebno izdanje kninske terminacije, već su razlike unesene u bilješke

1 G. CATALINICH, Memorie degli avvenimenti successi in Dalmazia dopo la caduta della Repubblica Veneta con un saggio sull’ amministrazione pubblica Veneta e del Regno D’ Italia, Tomo unico, Spalato 1841, 258-273; F. LUZZATTO, “I due testi delle legge agraria Grimani”, Archivio storico per la Dalmazia, vol. VIII, Roma 1930, anno IV, 232-23; prijevod v. kod: G. STANOJEVIĆ, Dalmatinske krajine u XVIII vijeku, Beograd - Zagreb: Istorijski institut – Prosvjeta 1987, 138-144.

2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd), Ducali e terminazioni, vol. V (1704-1760), list. 298-300.

3 DAZd, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., knj. 39, list. 2-7.

14 GRIMANIJEV ZAKON

uz temeljni tekst, tj. uz zadarsku terminaciju. Kninska terminacija sa-čuvana je u rukopisu u uvodnom dijelu Grimanijeva katastra za Knin-sko okružje iz 1756.,4 ali je iste godine tiskana u obliku velikog oglasa (plakata) s usporednim prijevodom na hrvatski jezik.5 Izvornik zadar-ske i kninske terminacije pisan je na talijanskom jeziku, a hrvatski pri-jevod kninske terminacije pisan je još nestandardiziranim hrvatskim jezikom zasnovanim na štokavskoj osnovici. Hrvatski tekst je zanimljiv s jezikoslovne strane kao svjedočanstvo o pokušajima normiranja hr-vatskog jezika za upravnu uporabu, ali je danas teško razumljiv. Zbog toga je uz talijanski izvornik tiskan i njegov prijevod na suvremeni hr-vatski standardni jezik.

Prof. Soldo priredio je kritičko izdanje Grimanijeva zakona i uklju-čio ga u opširnu studiju koja se objavljuje u ovoj knjizi. Autor ovog uvo-da usporedio je priređeni tekst Grimanijeva zakona s izvornicima u Dr-žavnom arhivu u Zadru i redigirao rukopis studije prof. Solde ne dira-jući u njegovu metodu i znanstveni aparat.

Grimanijev zakon izdan je za Zadarski kotar i Kninsko okružje, ali su se i na Sinjskom području pojedine odluke o reguliranju agrarnih odnosa pozivale na Grimanijev zakon.6 Mletačka uprava, doduše, op-ćenito nije odnose na čitavom području Dalmacije regulirala na jedin-stven način, već je to činila parcijalno i odluke donosila ovisno o po-vijesno oblikovanom pravnom statusu i konkretnim prilikama u razli-čitim upravnim jedinicama pokrajine Dalmacije i Boke kotorske (tzv. Mletačke Albanije), ili je propise donesene za jednu upravnu jedinicu u praksi primjenjivala i na drugim područjima s istim pravnim statu-som. Tako je i Grimanijev zakon izdan samo za dva upravna teritori-ja, ali je primjenjivan i u drugim dijelovima Dalmacije (spomenuli smo Sinjsko okružje) koji su stečeni u ratovima protiv Osmanskog Carstva na kraju 17. i početku 18. stoljeća, na područjima koja su imala status jednak onom Zadarskog kotara i Kninskog okružja i koja su označava-na kao mletačka “nova” i “najnovija stečevina” (acquisto nuovo i acquisto nuovissimo) u Dalmaciji.

4 DAZd, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., knj. 40, list 3-8.5 DAZd, Štampe, kut. 2, 9/2.6 U ovom uvodu nećemo navoditi literaturu na koju se u svojoj studiji poziva prof. Soldo.

15Uvod

Prostorno oblikovanje Dalmacije u novom vijeku – “nova” i “najnovija stečevina”

Dalmacija je u 18. st. bila jedinstvena upravna cjelina pod mletačkom vlasti na čelu s generalnim providurom, ali nije bila jedinstvena druš-tvena cjelina. “Dvije Dalmacije” pritom, premda je jedna bila primorska i a druga pretežno kopnena, nisu bile određene geografski, već povije-sno i društveno.7 Bitno su se razlikovale posljedicama činjenice da je mletačka “stara stečevina” (acquisto vecchio) na primorskom i otočnom pojasu zadržala kontinuitet društvenog, premda ne i dotadašnjega poli-tičkog razvoja, dok je na kopnenim dijelovima, na “novoj” i “najnovijoj stečevini”, koji su u srednjem vijeku bili dio Hrvatske, taj kontinuitet bio prekinut osmanskim osvajanjima. Nakon njihova priključenja Dal-maciji na prijelomu 17. i 18. stoljeća u njih nije vraćen feudalni sustav, niti je Venecija na njih prenijela društveni sustav primorskoga i otočnog komunalnog društva mediteranskog tipa. Oni su zapravo dijelili sudbi-nu sličnu onim dijelovima tadašnje sjeverne Hrvatske koji su bili uklju-čeni u Vojnu krajinu.

Vrijeme teritorijalne dezintegracije srednjovjekovne Hrvatske zapo-čelo je u 15. stoljeću nakon što je 1409. nesuđeni kralj Ladislav Napulj-ski Veneciji prodao svoja prava na Dalmaciju. Dok je Venecija do 1420. godine zaposjedala obalne i otočne komune, preko Balkana se približa-vao novi čimbenik disolucije hrvatskog kraljevstva, Osmansko Carstvo. Padom Bosne 1463. godine ono je postalo neposrednim susjedom Hr-vatske. Od tada se i Dalmacija našla izložena osmanskim upadima pre-ko hrvatskog teritorija, a nakon što su pali hrvatski gradovi Knin 1522., Sinj 1524., Obrovac 1527. i zadnji 1537. Klis (već ionako izoliran, iznad Splita u mletačkim rukama i okružen osmanskim teritorijem) našla se na izravnom osmanskom udaru. Njezin teritorij postupno se u 16. sto-ljeću sveo na nepovezane točke primorskih gradova s njihovim suženim distriktima od Zadra do Omiša i na otoke.

Osmanski prodori i zatim zaposjedanja urodili su bijegom stanov-ništva iz Bosne, iz Hrvatske u zaleđu mletačke Dalmacije i iz same Dalmacije. To je na zaposjednutom prostoru pod osmanskom vlasti, koji je dotad bio dionik zapadnog društva, dovelo do promjene su-stava društvenih odnosa. Gradovi su postali istočnjačke kasabe, a u

7 Usp. poglavlje “Dvije Dalmacije” kod: Nikša Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija prepo-rodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug), Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti – Odjel za hrvatsku povijest, 1980., 23-60.

16 GRIMANIJEV ZAKON

agraru, u kojem su na dotadašnjem teritoriju Hrvatske vladali feudal-ni i u Dalmaciji kolonatski odnosi, uspostavljen je spahijsko-timarski sustav. Staro stanovništvo iz zaleđa bježalo je u nezaposjednute teri-torije Dalmaciji na kopnu i otocima, ali je zbog nedostatka zemlje se-lilo dalje, u Istru i na Apeninski poluotok. Ispražnjena područja, oso-bito uz granicu s obje strane, ostala su neobrađena ili namjerno zapu-štena te su doživjela trajnu degradaciju, poput Ravnih kotara koji su od antičkih vremena pa do tada bili plodno i uređeno poljoprivredno područje. Na ispražnjena područja pod osmanskom vlasti naseljava-lo se novo stanovništvo, pravoslavno, stočarsko i selilačko, koje nije bilo uključeno u spahijsko-timarski sustav, već je imalo status “vla-ha”. Uživali su plemensku autonomiju na čelu sa svojim glavarima, uzdržavali su se od stočarstva i dijelom zemljoradnje. A to ih je čini-lo pogodnim za uključivanje u neregularne pomoćne postrojbe, zbog čega nisu plaćali harač već filuriju u iznosu od jednog fiorina po ku-ći. “Vlaški” status stekli su i dijelovi katoličkog stanovništva koje je u vrijeme osmanskih provala napustilo sjedilački život i zemljoradnju te se okrenulo stočarstvu.

Mletačko-osmanska ratovanja u Dalmaciji bila su dio općeg sukob-ljavanja Venecije i Osmanskog Carstva na Jadranu i istočnom Sredo-zemlju. Dalmacija je zajedno s ostacima mletačkog teritorija u Boki kotorskoj bila Veneciji dragocjena spona s njezinim posjedima u Jon-skom i Egejskom moru te istočnom Sredozemlju, uz rub osmanskih posjeda. Oni su joj osiguravali trgovinu s Bliskim istokom i ulogu u posredničkoj trgovini sa srednjom Europom – premda je upravo od 16. stoljeća ta njezina uloga počela slabiti nakon što se, uspostavom trgovačkih putova prema Indiji i otkrićem Amerike – težište trgovine počelo prenositi na zapadnu Europu i Atlantski ocean. U drugoj po-lovici 16. stoljeća i Osmansko Carstvo je prešlo vrhunac svog uspo-na. To je pokazao 1566. poraz pod Sigetom, koji je zaustavio kretanje osmanske vojske prema Beču kao ulazu u srednju Europu, i, pet godi-ne kasnije, poraz u bitci kod Lepanta (1571.) u kojoj su na strani za-padnih sila sudjelovali mletački, pa i dalmatinski brodovi (Venecija je tada izgubila Cipar). U globalnom sukobljavanju sa zapadnim zemlja-ma, na crti izravne konfrontacije koja je tekla i preko hrvatskog pro-stora, bitka kod Siska 1593. i rat koji je uslijedio zaustavili su širenje Osmanskog Carstva. Nakon mira na ušću Žitve 1606. bila je uspo-stavljena ravnoteža snaga koja će potrajati do novog pokušaja osman-skog osvajanja Beča 1683. godine i istodobno početka habsburške i mletačke reconquiste.

Josip Ante Soldo GRIMANIJEV ZAKON

Nakladnik Golden marketing-Tehnička knjiga

Zagreb, Jurišićeva 10 tel.: 01/48 10 819, 48 10 820, faks: 48 10 821

e-mail: gmtk@gmtk.net www.gmtk.net

Izvršni urednik Ilija Ranić

Grafički urednik Nenad B. Kunštek

Lektorica Jadranka Brnčić

Likovno rješenje korica Studio Golden

Tisak Znanje, Zagreb

Tiskanje knjige novčano je poduprlo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica – ZagrebUDK 94(497.5)"17"(093) UDK 94(497.5-3 Dalmacija)"17"(093)SOLDO, Josip Ante Grimanijev zakon : zakon za dalmatin-ske krajine iz 1755/56. godine / Josip Ante Soldo ; priredio Nikša Stančić. - Zagreb : Golden marketing -Tehnička knjiga, 2005. - (Biblioteka Temeljni dokumenti hrvatske povijesti)Bibliografija.ISBN 953-212-255-91. Stančić, NikšaI. Hrvatska -- Povijest -- 18. st. -- Povijesni izvori II. Dalmacija -- Povijest -- 18. st.451219056