2. JosipRuer Bokovi 1711. - 1787. 3. Openito o Rueru
Matematiar, astronom, geodet, fiziar, filozof i isusovac
Unuk religijskog pjesnika Bara Bettere.
Postajeprofesormatematike na rimskom Kolegiju.
1757. naputa mjesto profesora na Kolegiju i odlazi u Be gdje
radi na ivotnom djelu Teorija prirodne filozofije.
Duevno bolestan1787. umire u Milanu. Pokopan je u Crkvi sv.
Marije Podone
4. Bokovievi meunarodni uspjesi .
Papa Benedikt XIV angaira ga da popravi kupolu Svetog Petra u
Rimu.
Prvi mjeri meridijan koji prolazi kroz Papinsku Dravu i izrauje
njenugeografsku kartu.
Pozvan od strane Republike Lucca da rijei spor oko voda s
Firenzom, Bakovi odlazi u Be kod cara Franje i spor uspjeno rjeava,
zbog svoje zasluge dobija plemiku titulu.
Proputovao Hellespont, sudjelovao kod arheolokih iskapanja
Troje, antikih vila u Italiji.
5.
Trebao je prisustvovati sporu panjolske i Portugala oko slijeva
Amazone.
Radi na isuivanju movara u Firenzi.
Marija Terezija poziva ga da dri predavanje u Milanu iz
astronomije i matematike.
Pozvan od Habsburgovaca da da izvjee o stabilnosti Carske
knjinjice u Beu.
Nakon to je ukinut Isusovaki red francuski kralj Louis XVI.
poziva ga u Pariz gdje je postavljen za upravitelja ustanove za
optiku koja slui u pomorstvu.
6. Zasluge uznanosti
Izgradio je zvjezdarnicu Brera u Milanu.
Bio je lan najuglednijih akademija: u Bologni, Parizu, St.
Petersburgu, Londonu.
Sastavio je prirunik za mornare, a izgradio i svoj model
atoma.
Razvio je metodu odreivanja staza kometa te sudjelovao u
pothvatu mjerenja meridijana Zemlje i njene spljotenosti.
7.
U geodeziji poznat po iznoenju ideje o Zemlji kao geoidu.
Model zvjezdarnice Brera. 8. Dubrovaka Republika i Bokovi
Pomogao Dubrovakoj Republici da rijei spor s Britancima
zbogFrancuza.
Dva mjeseca nakon njegove smrti dubrovaki senatraspravlja o
njegovoj posmrtnoj ceremoniji.
Nakon neuspjelih planova da se Rueru izradi spomen ploa i
statuaRepublika se odluuje za misu zadunicu za Bokovia.
