Javna objava informacija za 2016. godinuJAVNA OBJAVA INFORMACIJA KREDITNE BANKE ZAGREB d.d. ZA 2016. GODINU Zagreb, svibanj 2017. godine . Javna objava informacija ... Informacije

JAVNA OBJAVA INFORMACIJA KREDITNE BANKE ZAGREB d.d.

ZA 2016. GODINU

Zagreb, svibanj 2017. godine

Javna objava informacija za 2016. godinu SADRŽAJ

Kreditna banka Zagreb d.d. J

SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................................................................. 1 1.1. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje nisu uključene u ovaj izvještaj ................................. 1 1.2. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje su uključene u ovaj izvještaj ..................................... 2 1.3. Odobrenje Uprave Banke .............................................................................................................................. 2

2. INFORMACIJE O UPRAVLJANJU .......................................................................................................................... 3

3. OPSEG PRIMJENE ..................................................................................................................................................... 5

4. POZICIJE KAPITALA ................................................................................................................................................ 6 4.1. Minimalni kapitalni zahtjevi i iznos izloženosti riziku ..................................................................... 6 4.2. Interni kapitalni zahtjev i predviđeni redovni osnovni kapital .................................................... 6 4.3. Politika kapitala ................................................................................................................................................ 7 4.4. Struktura regulatornog kapitala ................................................................................................................ 7 4.5. Uvjeti instrumenata redovnog osnovnog i dopunskog kapitala ................................................... 9 4.6. Stope kapitala.................................................................................................................................................. 10 4.7. Financijska poluga ........................................................................................................................................ 11

5. ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA ........................................................................................... 12

6. KREDITNI RIZIK ..................................................................................................................................................... 14 6.1. Upravljanje rukovođenje i mjerenje kreditnog rizika .................................................................... 14 6.2. Pristup izračuna izloženosti kreditnom riziku.................................................................................. 17 6.3. Kretanje izloženosti i iznosa izloženosti riziku ................................................................................. 17 6.4. Izloženost kreditnom riziku ...................................................................................................................... 18 6.5. Izloženosti prema stupnjevima kreditne kvalitete .......................................................................... 20 6.6. Tehnike smanjenja kreditnog rizika ...................................................................................................... 24 6.7. Ostali regulatorni parametri ..................................................................................................................... 26 6.8. Kreditni portfelj, plasmani s umanjenjem vrijednosti i ispravci vrijednosti

plasmana ........................................................................................................................................................... 27

7. KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE ......................................................................................... 36

8. TRŽIŠNI RIZIK ......................................................................................................................................................... 39 8.1. Upravljanje tržišnim rizicima ................................................................................................................... 39 8.2. Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik ............................................................................................................ 41 8.3. Kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja ............................................. 42 8.4. Vlasnička ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja.......................................................... 43

9. OPERATIVNI RIZIK ............................................................................................................................................... 44 9.1. Upravljanje operativnim rizikom ........................................................................................................... 44 9.2. Izloženost riziku i kapitalni zahtjevi za operativni rizik ............................................................... 45

10. LIKVIDNOSNI RIZIK I IZVORI FINANCIRANJA .......................................................................................... 47

Javna objava informacija za 2016. godinu SADRŽAJ


10.1. Upravljanje likvidnosnim rizikom .......................................................................................................... 47 10.2. Analiza likvidnosnog rizika i izvora financiranja ............................................................................. 48 10.3. Opterećena i neopterećena imovina ...................................................................................................... 49

11. POLITIKA PRIMITAKA ......................................................................................................................................... 50

12. SAŽETAK PRISTUPA BANKE PROCJENI ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA BANKE (ICAAP) ...................................................................................................................................................................... 52

12.1. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik ................................... 52 12.2. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike ................................... 53 12.3. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik .............................. 54 12.4. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni

rizik (VIKR) ...................................................................................................................................................... 54 12.5. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik .................... 54 12.6. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi

Banke .................................................................................................................................................................. 54 12.7. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za ostale rizike ..................................... 55 12.8. Testiranje otpornosti na stres .................................................................................................................. 55

13. REGULATORNE PROMJENE .............................................................................................................................. 57 13.1. Trenutni regulatorni okvir za adekvatnost kapitala ....................................................................... 57 13.2. Prijedlozi za izmjene i dopune CRR, CRD IV i BRRD ....................................................................... 59 13.3. Revizija Basela III .......................................................................................................................................... 60

POPIS KRATICA ............................................................................................................................................................... 62

POPIS PRIKAZA ................................................................................................................................................................ 64

POPIS TABELA ................................................................................................................................................................. 65

Javna objava informacija za 2016. godinu UVOD

Kreditna banka Zagreb d.d. J 1

1. UVOD

Četvrto izdanje Direktive o kapitalnim zahtjevima (u nastavku teksta: CRD IV) i Uredbe o kapitalnim zahtjevima (u nastavku teksta: CRR) odobreni su od strane Vijeća ministara EU krajem lipnja 2013. godine. To je jedinstveni skup bonitetnih pravila za banke u cijeloj EU i izravno je primjenjiv za sve banke u državama članicama EU. Taj skup pravila trebao bi osigurati da se međunarodni standardi Basel III za kapitalne zahtjeve banaka u potpunosti poštuju u svim državama članicama EU.

Skup pravila čine tri stupa, svaki od kojih se odnosi na različita područja regulative poslovanja kreditnih institucija.

Prvi stup - obuhvaća pravila za izračun potrebnog kapitala. Potreban kapital je temeljen na tržišnom riziku (riziku od nepovoljnih kretanja cijena), kreditnom riziku (riziku da dužnik neće ispuniti svoje ugovorne obveze) i operativnom riziku (riziku od gubitka koji je rezultat neadekvatnih unutarnjih procesa ili vanjskih čimbenika) Drugi stup - kreditne institucije trebaju osigurati pouzdan unutarnji proces za procjenu adekvatnosti kapitala temeljenog na procjeni rizika. Treći stup - cilj ovog stupa je osiguranje tržišne discipline u obliku zahtjeva za objavljivanjem podataka namijenjenih pružanju informacija o izloženosti kreditne institucije rizicima.

Banke u državama članicama EU nadzirat će nadležna tijela država članica EU u suradnji s Europskim nadzorno tijelom za bankarstvo (EBA), čije će ovlasti nadzora biti proširene.

U skladu s odredbama CRR, Kreditna banka Zagreb d.d. (u nastavku teksta: Banka), dužna je objaviti informacije o rizicima i politikama Banke koji se odnose na:

1. upravljanje rizicima, 2. izračun kapitalnih zahtjeva iz Prvog i Drugog stupa, 3. regulatornom kapitalu, 4. financijskoj poluzi, 5. likvidnosti i 6. opterećenoj imovini.

Banka objavljuje ovaj izvještaj na pojedinačnoj osnovi.

1.1. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje nisu uključene u ovaj izvještaj

Banka je iz izvještaja odlučila izostaviti informacije o Banci koje nisu materijalno značajne u skladu s općim načelima CRR-a. To podrazumijeva da rizici i pozicije koje nemaju izloženost ili modeli koje Banka ne primjenjuje, nisu prikazani u ovom izvještaju.

Izostavljene informacije uključuju slijedeće:

Javna objava informacija za 2016. godinu UVOD


1. Pokazatelje globalne sistemske značajnosti prema članku 441. CRR-a, s obzirom da Banka nije razvrstana kao institucija od globalne sistemske značajnosti;

2. Izloženosti sekuritizacijskim pozicijama prema članku 449. CRR-a, s obzirom da Banka nema nikakve sekuritizacijske pozicije;

3. Primjena IRB pristupa za kreditni rizik prema članku 452. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi kreditnog rizika (Prvi stup);

4. Primjena naprednih pristupa za operativni rizik prema članku 454. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi operativnih rizika (Prvi stup);

5. Primjena internih modela za tržišni rizik prema članku 455. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi tržišnog rizika (Prvi stup).

1.2. Informacije o Banci iz CRR zahtjeva koje su uključene u ovaj izvještaj

Informacije dane u ovom izvještaju odnose se na 2016. godinu, osim ako nije drugačije navedeno.

Ovaj Izvještaj je dodatak Godišnjem izvještaju Banke za 2016. godinu. Bilo koja informacija nastala nakon datuma objave Godišnjeg izvještaja Banke nije obuhvaćena ovim Izvještajem.

Podaci u ovom Izvještaju nisu revidirani od strane unutarnjih i vanjskih revizora Banke.

1.3. Odobrenje Uprave Banke

Informacije sadržane u javnoj objavi odobrila je Uprava Banke.

Javna objava informacija za 2016. godinu INFORMACIJE O UPRAVLJANJU


2. INFORMACIJE O UPRAVLJANJU

Banka ima slijedeća tijela upravljanja: • Skupštinu dioničara Banke, • Nadzorni odbor Banke te • Upravu Banke.

Popis članova Nadzornog odbora i Uprave Banke moguće je vidjeti u Godišnjem izvještaju za 2016. godinu kao i na internetskim stranicama Banke http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-banke.

Članovi Nadzornog odbora Banke zajedno posjeduju iskustvo, stručna znanja i sposobnosti za samostalno i neovisno nadziranje poslova i upravljanja rizikom Banke. Članovi Nadzornog odbora Banke posvećuju dovoljno vremena za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, što se posebno odnosi na davanje suglasnosti na strateške ciljeve, poslovnu politiku, strategiju i politike upravljanja i preuzimanja rizika, politike i postupke procjene adekvatnosti internog kapitala, financijski plan i planove rada svake kontrolne funkcije. Nadzorni odbor donosi sve odluke koje je dužan donositi prema Zakonu o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima.

Prikaz 2.1. Organizacijska struktura Banke

Banka osigurava da članovi Uprave Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke te za razumijevanje poslovnih procesa i značajnih rizika Banke. Djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja Uprava Banke je uspostavila donošenjem i provođenjem primjerene poslovne politike, strategija i politika upravljanja rizicima, osiguranjem integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog

http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-banke

http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-banke

Javna objava informacija za 2016. godinu INFORMACIJE O UPRAVLJANJU


izvještavanja i financijske i operativne kontrole te uspostavljanjem jasnih unutarnjih odnosa u vezi odgovornosti i ovlaštenja, vodeći pri tome računa o djelotvornom nadzoru višeg rukovodstva i sprječavanju sukoba interesa.

Banka je uspostavila jasan organizacijski ustroj s utvrđenim preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti kojima nastoji izbjeći sukob interesa. Organizacijska struktura Banke važeća na dan 31.12.2016. godine dana je u Prikazu 2.1.

Na dan 31.12.2016. godine Banka je poslovala na području RH putem 24 poslovnice organiziranih u 6 podružnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Dubrovniku.

Javna objava informacija za 2016. godinu OPSEG PRIMJENE


3. OPSEG PRIMJENE

Zahtjevi CRR-a i primjena CRD IV na Kreditnu banku Zagreb d.d., Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, MBS: 080003981.

Banka ne posluje u sustavu u grupe osoba, bilo kao matično društvo bilo kao društvo kćer, koja provodi konsolidaciju. Slijedom navedenog, ispunjavanje zahtjeva CRR-a kao i informacije u ovom Izvještaju odnose se isključivo na Banku bez primjene konsolidacije.

Javna objava informacija za 2016. godinu POZICIJE KAPITALA


4. POZICIJE KAPITALA

4.1. Minimalni kapitalni zahtjevi i iznos izloženosti riziku

U Tabeli 4.1. prikazan je pregled iznosa izloženosti riziku na kraju 2016. i 2015. godine te minimalnih kapitalnih zahtjeva na kraju 2016. godine, podijeljenih prema vrsti rizika.

Ukupna izloženost riziku Banke na kraju 2016. godine u odnosu na kraj 2015. godine smanjena je za 4,7 mil. HRK prije svega uslijed smanjenja tržišnih rizika (prvenstveno deviznih instrumenata) i kreditnog rizika (bez kreditnog rizika druge ugovorne strane). Istovremeno, u istom razdoblju došlo je do povećanja kreditnog rizika druge ugovorne strane uslijed povećanog obujma repo transakcija (transakcija financiranja vrijednosnih papira) i operativnog rizika.

Tabela 4.1. Pregled iznosa izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi

Iznos izloženost riziku Minimalni kapitalni zahtjevi tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015.

Kreditni rizik (bez kreditnog rizika druge ugovorne strane) 1.719.632 1.720.931 137.571

od čega: standardizirani pristup 1.719.632 1.720.931 137.571

Kreditni rizik druge ugovorne strane 10.055 8.091 804

od čega: metoda složenog financijskog kolaterala (za transakcije financiranja vrijednosnih papira) 10.055 8.054 804

od čega: prilagodba kreditnom vrednovanju - 36 -

Rizik namire - - -

Sekuritizacijske izloženosti u knjizi banke - - -

Tržišni rizik 0 9.885 0

od čega: standardizirani pristup 0 9.885 0

Velike izloženosti - - -

Operativni rizik 202.044 197.479 16.164

- jednostavan pristup 202.044 197.479 16.164

UKUPNO 1.931.732 1.936.385 154.539

4.2. Interni kapitalni zahtjev i predviđeni redovni osnovni kapital

Interni kapitalni zahtjevi Banke (IKZ) na kraju 2016. godine iznosili su 212.117 tis. HRK. Interne kapitalne zahtjeve treba gledati u odnosu na regulatorni kapital koji je, krajem 2016. godine, iznosio 334.659 tis. HRK te procijenjeni interni kapital koji je iznosio 351.253 tis. HRK. Interni kapitalni zahtjev Banka računa temeljem pristupa Prvog stupa uvećanog za pristup iz Drugog stupa. Detaljnije informacije o metodologiji izračuna internih kapitalnih zahtjeva dane su u Poglavlju 11.

Dodatno, nadzorno tijelo (HNB) zatražilo je da Banka drži dodatni kapital za ostale rizike koji su identificirani i o kojim je Banka obaviještena kao dio SREP-a. Kao rezultat SREP-a Banka je, tijekom 2016. godine, trebala održavati stopu ukupnog kapitala od 15,26%. U toku 2017. godine Banka će, sukladno rješenju nadzornog tijela, održavati stopu ukupnog kapitala od 14,94%.



Zahtjev za kombinirani zaštitni sloj sastoji se od 2,50% za zaštitni sloj za očuvanje kapitala i 1,50% za zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik. Za više informacija u vezi zaštitnih slojeva kapitala pogledati Poglavlje 5.

Dodatni zahtjevi iz Drugog stupa nemaju utjecaja na razinu stope za potrebe izračuna MDA na kojoj mogu biti aktivirana automatska ograničenja distribucije u vezi zahtjeva za kombiniranim zaštitnim slojevima kapitala. Na kraju 2016. godine razina stope kapitala za potrebe izračuna MDA iznosila je 10,94%. Banka tijekom 2017. godine ne očekuje povećanje uslijed zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj kapitala. Gotovo 100% relevantnih izloženosti Banka ima u državama s utvrđenom stopom protucikličkog kapitala od 0%, slijedom čega će specifična stopa protucikličkog zaštitnog sloja Banke iznositi 0%. Banka nije utvrđena kao OSV institucija.

4.3. Politika kapitala

Strategijom i politikama upravljanja rizicima utvrđeno je da bi Banka, u normalnim poslovnim okolnostima, trebala imati stope redovnog osnovnog kapitala, osnovnog kapitala i regulatornog kapitala iznad zahtjeva koje je utvrdilo nadzorno tijelo.

4.4. Struktura regulatornog kapitala

4.4.1. Ukupan regulatorni kapital Banke

Ukupni regulatorni kapital Banke izračunat je u skladu s odredbama CRR-a, CRD IV i Odlukama HNB-a o njihovoj provedbi u RH, uključujući i prijelazne odredbe.

Tabela 4.2. Struktura regulatornog kapitala

tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015.

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital 244.316 244.316

Zadržana dobit 24.898 21.966

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (4.555) (12.335)

Ostale rezerve 5.241 4.823

Rezerve za opće bankovne rizike 8.531 8.531

Nematerijalna imovina (25.772) (26.789)

Redovni osnovni kapital 252.659 240.512

Dodatni osnovni kapital - -

Osnovni kapital 252.659 240.512

Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital 82.000 82.000

Dopunski kapital 82.000 82.000

REGULATORNI KAPITAL 334.659 322.512

Vrijednosti priznate u regulatornom kapitalu Banke temeljene su na knjigovodstvenim vrijednostima u skladu sa zakonskim i računovodstvenim propisima koji uređuju financijske izvještaje kreditnih institucija. Ukupan regulatorni kapital Banke na kraju 2016. godine iznosio je 334.659 tis. HRK od čega je redovan osnovni kapital iznosio 252.659 tis. HRK, a dopunski



kapital 82 mil. HRK. Banka nema instrumenata dodatnog osnovnog kapitala. Tabela 4.2. prikazuje strukturu regulatornog kapitala, dok Tabela 4.3. prikazuje kretanja u regulatornom kapitalu tijekom godine.

Prikaz 4.1. daje pregled kretanja regulatornog kapitala tijekom proteklih 5 godina.

Tabela 4.3. Kretanje stavki regulatornog kapitala Prikaz 4.1. Kretanje regulatornog kapitala u razdoblju 2012. - 2016. godine

tis. HRK

Redovni osnovni kapital, 31.12.2015. 240.512

Promjene zadržane dobiti prethodnih godina 2.931

Promjene nerealiziranih gubitaka 7.780

Promjene ostalih rezervi 417

Promjene u nematerijalnoj imovini 1.018

Redovni osnovni kapital, 31.12.2016. 252.659 Dodatni osnovni kapital, 31.12.2015. 0

Dodatni osnovni kapital, 31.12.2016. 0

Osnovni kapital, 31.12.2016. 252.659 Dopunski kapital, 31.12.2015. 82.000

Dopunski kapital, 31.12.2016. 82.000 Regulatorni kapital, 31.12.2016. 334.659

Informacije u vezi objave podataka o usklađivanju stavki regulatornog kapitala i bilance Banke prikazane su u Tabeli A.1. u Dodatku A.

4.4.2. Redovni osnovni kapital

U skladu s CRR-om i Odlukom HNB-a o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva vlasnička glavnica umanjena je za stavku nematerijalne imovine.

Nadalje, kao posljedica odredbi spomenute Odluke HNB-a, u prijelaznom razdoblju do 31.12.2017. godine, Banka iz stavki redovnog osnovnog kapitala isključuje nerealizirane dobitke koji se odnose na imovinu ili obveze mjerene prema fer vrijednosti i koje su iskazane u bilanci u 100%-tnom iznosu.

Slijedom navedenog, nerealizirani dobici koje je Banka ostvarila tijekom 2016. godine nisu uključeni u iznos redovnog osnovnog kapitala što je dodatno smanjilo redovan osnovni kapital. Iznos nerealiziranih dobitaka na dan 31.12.2016. godine bio je 15,9 mil. HRK.

Redovni osnovni kapital Banke tijekom 2016. godine povećan je za 12,1 mil. HRK. U odnosu na 2015. godinu za 7,8 mil. HRK smanjeni su nerealizirani gubici s osnove instrumenata raspoloživih za prodaju. Također, povećana je zadržana dobit za iznos 2,9 mil. HRK te ostale rezerve za 417 tis. HRK. Istovremeno, na povećanje redovnog osnovnog kapitala pozitivno je utjecalo i smanjenje nematerijalne imovine za 1 mil. HRK.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2016.2015.2014.2013.2012.

mil. HRK

CET1 kapital T2 kapital



Razlika između knjigovodstvenog kapitala iskazanog u financijskim izvještajima i redovnog osnovnog kapitala prikazana je u Tabeli 4.4. U 2016. godini Banka je ostvarila dobit koju može priznati u redovan osnovni kapital uz zadovoljavanje uvjeta postavljenih CRR-om. S obzirom da je revizija poslovanja, kao jedan od uvjeta, provedena tijekom 2017. godine, dobit iz 2016. godine, u iznosu 13,6 mil. HRK, umanjenu za iznos predviđen za isplatu dividendi dioničarima, Banka će u redovni osnovni kapital uključiti tijekom 2017. godine.

Tabela 4.4. Razlika knjigovodstvenog kapitala i redovnog osnovnog kapitala

tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015.

Knjigovodstveni kapital 307.895 280.834

Nematerijalna imovina (25.772) (26.789)

Nerealizirani dobitak (15.890) (5.184)

Dobit tekuće godine (13.575) (8.349)

Redovni osnovni kapital 252.659 240.512

Informacije u vezi objavljivanja podataka o vlastitom kapitalu Banke, u obliku utvrđenom Provedbenom uredbom (EU) br. 1423/2013, prikazane su u Tabelama A.2. i A.3. u Dodatku A.

4.4.3. Dodatni osnovni kapital

Banka nema stavki dodatnog osnovnog kapitala.

4.4.4. Dopunski kapital

Tijekom 2016. godine, iznos dopunskog kapitala nije mijenjan te je iznosio 82 mil. HRK.

4.5. Uvjeti instrumenata redovnog osnovnog i dopunskog kapitala

Redovne dionice Banke predstavljaju temeljni kapital Banke koji iznosi 193.775.300,00 HRK i u cijelosti je otplaćen. Temeljni kapital Banke podijeljen je na 1.937.753 redovnih dionica izdanih u nematerijaliziranom obliku, svaka u nominalnom iznosu 100,00 HRK. Redovne dionice se nalaze u središnjem depozitoriju i vodi ih Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) s oznakom KBZ-R-A. Dionice su bez dospijeća. Svaka dionica daje pravo na jedan glas na Glavnoj skupštini Banke. Dividendu, ako je izglasana, Banka isplaćuje dioničarima razmjerno njihovom udjelu u temeljnom kapitalu Banke. Svako povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala Banke provodi se temeljem odluke Glavne skupštine Banke. Instrumenti nisu osigurani niti pokriveni jamstvom koje poboljšava podređeni status potraživanja.

Obveznice u iznosu 82.000.000,00 HRK izdala je Banka te ih uključila u izračun dopunskog kapitala. Obveznice su u potpunosti uplaćene imaju fiksno dospijeće od najmanje 5 godina nakon datuma plaćanja, ne mogu biti otplaćene ili ponovno kupljene od strane Banke prije dospijeća, osim u slučajevima predviđenim člancima 77. i 78. CRR-a. U slučaju bankrota ili likvidacije Banke, rangirane su prema potraživanjima svih drugih vjerovnika i bit će otplaćene tek nakon podmirenja potraživanja svih ostalih vjerovnika, ali prije potraživanja imatelja hibridnih instrumenata. Njima Banka može pokriti gubitak samo u slučaju bankrota ili likvidacije Banke, dok njima ne može pokriti gubitak tijekom normalnog poslovanja Banke. Neosigurane su,



odnosno nisu dodatno osigurane garancijama Banke, nekretninama ili drugim osiguranjem. Instrument ne sačinjava depozit i nije osiguran u sklopu Zakona o osiguranju depozita.

4.6. Stope kapitala

Sukladno CRR-u, stopa kapitala Banke ne smiju biti manje od slijedećih vrijednosti: • stopa redovnog osnovnog kapitala Banke ne smije biti manja od 4,5% ukupnog iznosa

izloženosti Banke rizicima • stopa osnovnog kapitala Banke ne smije biti manja od 6,0% ukupnog iznosa izloženosti

Banke rizicima i • stopa regulatornog kapitala Banke ne smije biti manja od 8,0% ukupnog iznosa

izloženosti Banke rizicima.

U Tabeli 4.5. prikazane su stope kapitala koje je Banka ostvarila na 31.12.2016. godine.

Tabela 4.5. Stope kapitala, 31.12.2016. godine

Stopa redovnog osnovnog kapitala 13,08%

Stopa osnovnog kapitala 13,08%

Stupa regulatornog kapitala 17,32%

U Prikazu 4.2. dane su informacije o kretanju kvartalnih stopa kapitala tijekom 2016. godine. S obzirom da Banka nema dodatnog osnovnog kapitala, stope osnovnog kapitala jednake su stopama redovnog osnovnog kapitala.

Prikaz 4.2. Kretanje stopa kapitala tijekom 2016. godine

Pored ulaganja u vrijednosne papire s niskim rizikom, na smanjenje ukupne izloženosti kreditnom i ukupnom riziku najviše je utjecalo i smanjenje izloženosti prema trgovačkim društvima koji nose visoke pondere rizika. Dodatno, pozitivan utjecaj, na smanjenje ukupne izloženosti riziku imalo je i smanjenje tržišnog rizika.

13,08% 12,86% 12,96% 12,74% 12,42%

17,32% 17,02% 17,19% 16,96% 16,66%

10%

11%

12%

13%

14%

15%

16%

17%

18%

12.2016.09.2016.06.2016.03.2016.12.2015.

stopa redovnog osnovnog kapitala stopa regulatornog kapitala



4.7. Financijska poluga

Rizik prekomjerne financijske poluge proizlazi iz ranjivosti Banke zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i može dovesti do neželjenih izmjena u poslovnoj orijentaciji Banke.

Omjer financijske poluge Banka izračunava kao omjer osnovnoga kapitala i mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge. Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge je zbroj vrijednosti izloženosti cjelokupne imovine i izvanbilančnih stavki koje prilikom utvrđivanja osnovnog kapitala nisu uključene kao odbitna stavka.

Omjer financijske poluge Banka izračunava na način da mjeru kapitala podijeli s mjerom izloženosti i iskazuje ga u postotnom iznosu.

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, Banka omjer financijske poluge izračunava prema podacima na zadnji dan izvještajnog mjeseca.

Omjer financijske poluge, izračunat u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, na kraju 2016. godine iznosi 6,27% uz iznos mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge od 4 mlrd. HRK.

Detaljnije informacije o omjeru financijske poluge prikazane su u Tabelama A.4.1. – A.4.4. u Dodatku A.

Javna objava informacija za 2016. godinu ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA


5. ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA

U skladu s odredbama CRD IV i Zakona o kreditnim institucijama Banka je tijekom 2016. godine bila dužna održavati slijedeće zaštitne kapitala:

• Zaštitni sloj za očuvanje kapitala, • Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju te • Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik.

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala omogućava Banci da apsorbira gubitke i zaštiti kapital. Zakonom o kreditnim institucijama utvrđeno je da Banka mora održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju, Banka je počela održavati od 01.01.2016. godine. Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za Banku jednak je ukupnom iznosu izloženosti riziku pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkog zaštitnog sloja Banke. Specifičnu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, Banka izračunava kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima ima relevantne kreditne izloženosti. Ponder za izračun ponderiranog prosjeka, Banka izračunava na način da kapitalne zahtjeve za kreditni rizik izračunate primjenom stope kapitala od 8%, u skladu s dijelom trećim, glavom II. i IV. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti u određenoj državi, podijeli s ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik izračunatim primjenom stope kapitala od 8% koji se odnose na sve relevantne kreditne izloženosti Banke. Relevantne kreditne izloženosti jesu izloženosti iz svih kategorija izloženosti, osim onih koje su raspoređene u kategorije izloženosti iz članka 112. točaka od (a) do (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

S obzirom da su tijekom 2016. godine relevantne izloženosti bile, u gotovo 100%-tnom iznosu, u državama koje su imale usvojenu stopu protucikličkog kapitala za 2016. godinu u iznosu 0%, protuciklički zaštitni sloj nije imao nikakav utjecaj na dodatne zahtjeve za kapitalom Banke.

Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik utvrđen je ovisno o značaju Banke na bankarskom tržištu, odnosno o tržišnom udjelu Banke. S obzirom da je udjel Banke u ukupnoj imovini svih kreditnih institucija u RH bio manji od 5%, Banka je tijekom 2016. godine bila dužna održavati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

U Tabeli 5.1. prikazani su zaštitni slojevi kapitala i njihove razine primjenjive na Banku na dan 31.12.2016. godine.

Tabela 5.1. Minimalni regulatorni kapitalni zahtjevi i zaštitni slojevi na dan 31.12.2016. godine

Postotak (%)

Minimalni kapitalni zahtjevi

Zaštitni slojevi kapitala

Ukupni zahtjevi CCoB CcyB SII SRB

Zaštitni slojevi

ukupno

Redovni osnovni kapital 4,5 2,5 - - 1,5 4,0 8,5

Osnovni kapital 6,0 2,5 - - 1,5 4,0 10,5

Regulatorni kapital 8,0 2,5 - - 1,5 4,0 12,0

Javna objava informacija za 2016. godinu ZAHTJEVI ZA ZAŠTITNE SLOJEVE KAPITALA


U Tabeli 5.2. prikazani iznosi zahtjeva za zaštitnim slojevima kapitala na dan 31.12.2016. godine.

Tabela 5.2. Zaštitni slojevi kapitala

31.12.2016. 31.12.2015.

Stopa Iznos Stopa Iznos

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala 2,50% 48.293 2,50% 48.388

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju 0,00% 0 - -

Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik 1,50% 28.976 1,50% 29.033

UKUPNO 4,00% 77.269 4,00% 77.420

U Tabeli 5.3. prikazani su podaci u vezi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za Banku na dan 31.12.2016. godine. S obzirom da u poslovanju Banke prevladavaju relevantne izloženosti u Republici Hrvatskoj za koju je utvrđena stopa protucikličkog kapitala od 0%, stopa protucikličkog kapitala specifičnog za Banku tijekom cijele 2016. godine iznosila je 0%.

Tabela 5.3. Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju, na 31.12.2016. godine

Iznos

Ukupan iznos izloženosti riziku 1.931.732

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja specifična za instituciju 0%

Zahtjev za protuciklički zaštitni sloj specifičan za instituciju 0

Podaci o geografskoj distribuciji relevantnih kreditnih izloženosti za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, u obliku utvrđenom Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2015/1555, prikazani su u Dodatku A. u Tabeli A.7.

Javna objava informacija za 2016. godinu KREDITNI RIZIK


6. KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik predstavlja rizik da zajmotražitelj, dužnik ili druga ugovorna strana Banke neće ispuniti obveze u skladu s ugovorenim uvjetima ili da će doći do pogoršanja njegove kreditne sposobnosti.

6.1. Upravljanje rukovođenje i mjerenje kreditnog rizika

Cilj Politike upravljanja kreditnim rizikom je utvrđivanje poželjne strukture kreditnog portfelja Banke te uspostavljanja kreditnog procesa čije bi provođenje, uz utvrđivanje potrebnih mjera i procedura, Banci osiguralo njegovo ostvarivanje i održavanje.

Okvir za upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća: • sve elemente potrebne za upravljanje kreditnim rizikom, • upravljanje kategorijama rizika usko povezanim s kreditnim rizikom, • poželjnu razinu preuzimanja kreditnih rizika i određivanje internih kreditnih rizika

(temeljenih na kreditnom riziku), • odgovarajuću politiku cijena plasmana, • ovlaštenja za donošenje odluka o odobravanju plasmana te • prikladnu organizaciju cjelokupnog kreditnog posla.

Primjena gore navedene Politike omogućuje Banci optimalizaciju razine i strukture dva glavna elementa zaštite njena poslovanja od kreditnog rizika: rezerviranja za kreditne gubitke i jamstvenog kapitala. Navedeno rezultira uspostavom i kontrolom za Banku optimalnog odnosa preuzetog kreditnog rizika i povrata od kreditnog posla te posredno poboljšanjem upravljanja promjenama ukupnog profila rizičnosti Banke.

6.1.1. Upravljanje i kontrola kreditnog rizika

Upravljanje i kontrola kreditnog rizika podrazumijeva slijedeće aktivnosti: • izradu analize kreditne sposobnosti i boniteta zajmotražitelja te davanje mišljenja u vezi

odobrenja plasmana Banke od strane organizacijske jedinice neovisne o prodajnim funkcijama,

• praćenje urednosti naplate plasmana u svrhu ranog otkrivanja povećanog kreditnog rizika,

• periodičnu analizu kreditno g portfelja i praćenje problematičnih plasmana, • klasifikaciju plasmana i rezerviranja za kreditne gubitke, • izračun i nadzor razine kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik u skladu s regulatorno

propisanom metodologijom za izračun rizikom ponderirane aktive te • upravljačko izvještavanje o stanju kreditnog portfelja.

Sustav upravljanja kreditnim rizikom obuhvaća: • odgovarajuće procese i postupke, sustave, resurse i organizacijsku strukturu, • pravila za utvrđivanje/identifikaciju, procjenjivanje i mjerenje, ovladavanje, praćenje i

nadzor te



• izvještavanje o izloženosti kreditnom riziku.

Sustav upravljanja kreditnim rizikom podrazumijeva uspostavu odgovarajućeg korporativnog upravljanja i kulture upravljanja kreditnim rizikom te obuhvaća postupke adekvatne kontrole rizika koji podrazumijevaju:

• neovisnu organizacijsku funkciju Odjela kontrole rizika s kontrolnim ovlastima i odgovornostima te pravom pristupa svim relevantnim podacima i informacijama,

• analizu i praćenje kreditnog rizika u svrhu praćenja izloženosti kreditnom riziku i poduzimanja mjera za smanjenje kreditnog rizika,

• praćenje i osiguravanje postupanja u skladu s donesenim internim aktima u dijelu upravljanja kreditnim rizikom,

• davanje mišljenja na nove proizvode Banke radi pravodobnog uočavanja i kontinuiranog praćenja izloženosti kreditnom riziku,

• sudjelovanje u izradi internih akata, davanje preporuka i prijedloga za kvalitetno upravljanje kreditnim rizikom,

• redovito i ad hoc izvještavanje o izloženosti kreditnom riziku, rezerviranjima za kreditne gubitke i neurednim plasmanima,

• sve ostale aktivnosti koje Banka poduzima u svrhu adekvatne kontrole kreditnog rizika.

Sustav upravljanja i kontrole kreditnog rizika opisan je u više internih akata kojima Banka regulira kreditni proces, adekvatnost jamstvenog i internog kapitala, velike izloženosti, klasifikaciju plasmana i izvanbilančnih obveza Banke.

6.1.2. Temeljna načela odobravanja plasmana

Temeljna načela odobravanja plasmana su sigurnost povrata plasmana u cijelosti, kvaliteta i profitabilnost plasmana, koja Banke postiže financiranjem na slijedećim principima:

• financiranje zakonski dozvoljenih projekata, • poznavanje situacije na tržištu i procjena perspektive tražitelja plasmana, • procjena odnosa rizika plasmana i povrata od plasmana, • učinkovito vođenje poslova praćenja urednosti plasmana, • efikasna naplata te • kreiranje i vođenje potpune dokumentacije za odobrenje plasmana.

Ključni kriteriji za odobravanje plasmana su: • procijenjena kreditna sposobnost i bonitet zajmotražitelja (procjena kreditnog rizika u

vezi primarnog izvora otplate) te • pravna sigurnost, vrijednost, kvaliteta i utrživost instrumenata osiguranja (procjena

kreditnog rizika u vezi sekundarnog izvora otplate).

Odluke o odobrenju ili ne odobrenju pojedinačnih plasmana donose ovlaštene osobe Banke, odnosno Uprava Banke, u skladu s ovlaštenjima i posebnim odlukama Uprave Banke. U slučaju odstupanja od uvjeta danih ovlaštenjima ili kada izloženost pojedinačnog klijenta ili grupe povezanih osoba prelazi 3 mil. HRK, odluku donosi Kreditni odbor.

Prije svakog donošenja odluke o odobrenju plasmana klijentu prema kojem ukupna izloženost Banke prema zajmotražitelju prelazi razinu utvrđenu odgovarajućim internim aktom, Služba za



procjenu kreditnog rizika daje Mišljenje u kojem procjenjuje da li su rizici u kreditnom prijedlogu dobro procijenjeni.

Za donošenje odluke o odobrenju plasmana klijentu prema kojem ukupna izloženost Banke prema zajmotražitelju prelazi razinu utvrđenu odgovarajućim internim aktom potrebna je suglasnost Službe za procjenu kreditnog rizika, odnosno člana Uprave Banke zaduženog za kontrolne funkcije, kao kontrolnih funkcija rizika, a prema razinama odlučivanja utvrđenim odgovarajućim internim aktom Banke.

6.1.3. Praćenje plasmana

Tijekom korištenja i otplate plasmana Banka prati poslovanje klijenta, njegovu urednost podmirivanja obveza prema Banci i ostalim pravnim subjektima kako bi Banka pravovremeno poduzela pravne radnje kojima bi osigurala naplatu svojih potraživanja prema klijentu.

Pored praćenja pojedinačnih plasmana Banka prati i analizira cjelokupni kreditni portfelj u svrhu strateškog upravljanja i planiranja na razini Banke te poduzimanja mjera za pravovremeno smanjenje kreditnog rizika na prihvatljivu razinu.

6.1.4. Izvještavanje

6.1.4.1. Interno izvještavanje

Na svim razinama Banke, uspostavljen je adekvatan sustav upravljačkog izvještavanja kako bi viši menadžment bio pravodobno informiran o trenutnom stanju portfelja i kretanjima istog te kako bi na vrijeme mogle biti poduzete odgovarajuće mjere na razini cijele Banke.

Odjel kontrole rizika, za potrebe Uprave i Nadzornog odbora Banke, izrađuje upravljačke izvještaje u sklopu redovnog tromjesečnog Izvještaja Odjela kontrole rizika.

6.1.4.2. Regulatorno izvještavanje

Odjel financija i računovodstva, regulatorno propisanom dinamikom priprema izvještaje u skladu s regulatornim propisima koje dostavlja nadležnom tijelu prema rokovima utvrđenim zakonskim i podzakonskim propisima, kao i provedbenim uredbama i tehničkim standardima usvojenim od strane Europske komisije.

6.1.5. Zaštita od rizika i smanjenje rizika

Banka prihvaća kolaterale prvenstveno kao podršku plasmanima, odnosno kao sekundarni izvor otplate i oni ne predstavljaju zamjenu za primarne izvore otplate, odnosno mogućnost dužnika da ispuni svoje obveze prema Banci. Zbog toga ih Banka procjenjuje tijekom postupka odobravanja i ocjene zahtjeva za plasmanom zajedno s ocjenom kreditne sposobnosti zajmotražitelja i njegovom sposobnošću podmirivanja obveza.

Procjenjujući stupanj kreditnog rizika zajmotražitelja, Banka određuje potrebne kolaterale te mogućnost kombiniranja dva ili više kolaterala u cilju što efikasnije zaštite svojih potraživanja. Pribavljanje i provođenje, odnosno zasnivanje zaloga na kolateralu prethodi korištenju plasmana.



Također, u slučaju da tijekom poslovnog odnosa Banka ocjeni da postoji potreba za dodatnim osiguravanjem pojedinog plasmana, Banka može od dužnika zatražiti dodatne kolaterale.

Detaljnija specifikacija za Banku prihvatljivih kolaterala kao i procjene njihove kvalitete i utrživosti, opisani su u internim aktima Banke.

6.2. Pristup izračuna izloženosti kreditnom riziku

Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, Banka primjenjuje standardizirani pristup.

6.3. Kretanje izloženosti i iznosa izloženosti riziku

U Tabeli 6.1. prikazane su originalne izloženosti, izloženosti, prosječnog pondera rizika, izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi raspoređeni prema kategorijama izloženosti.

Tabela 6.1. Minimalni kapitalni zahtjevi za kreditni rizik, prema kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Originalna izloženost

Vrijednost izloženosti

Prosječni ponder rizika

Iznos izloženosti riziku

Minimalni kapitalni zahtjevi

Standardizirani pristup

Središnje države ili središnje banke 1.531.404 1.298.742 2,91% 37.798 3.024

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

3.021 2.990 20,00% 598 48

Subjekti javnog sektora 119.041 95.881 0,00% 1 0

Institucije 240.811 187.348 41,20% 77.180 6.174

Trgovačka društva 1.195.827 833.358 96,62% 805.182 64.415

Stanovništvo 249.833 223.163 74,99% 167.343 13.387

Osigurane nekretninama 259.739 253.137 58,35% 147.709 11.817

Status neispunjavanja obveza 411.942 186.354 127,37% 237.352 18.988

Visokorizične stavke 6.824 4.748 150,00% 7.122 570

Subjekti za zajednička ulaganja 55.007 55.007 100,00% 55.007 4.401

Ostalo1 263.974 249.929 77,78% 194.394 15.552

UKUPNO 4.337.423 3.390.657 51,01% 1.729.687 138.375

Tijekom 2016. godine vrijednosti izloženosti povećana je za 2,55% i iznosi 3.390.657 tis. HRK (3.304.762 tis. HRK na 31.12.2015. godine). Povećanje je rezultat povećanja izloženosti prema

1 Obuhvaća kategorije izloženosti: multilateralne razvojne banke, međunarodne organizacije, pokrivene obveznice, institucije i

trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke



kategorijama središnje države i središnje banke, trgovačka društva, osigurano nekretninama, status neispunjenja obveza te ostale imovine, dok su smanjene visokorizične stavke.

Prosječni ponder rizika smanjen je u odnosu na prethodnu godinu i na kraju 2016. godine iznosi 51,01% (52,32% na kraju 2015. godine). Iznos izloženosti riziku povećan je u odnosu na prethodnu godinu za 702 mil. HRK te krajem 2016. godine iznosi 1,73 mlrd. HRK.

Pregled originalnih izloženosti, vrijednosti izloženosti, iznosa izloženosti riziku, minimalnih kapitalnih zahtjeva i prosječnih pondera rizika prema vrstama izloženosti prikazan je u Tabeli 6.2.

Tabela 6.2. Originalna izloženost, izloženost, iznos izloženosti riziku i minimalni kapitalni zahtjevi za kreditni rizik, prema vrstama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Bilančne izloženosti2 Izvanbilančne

izloženosti Ukupno

2016 Ukupno

2015

Originalna izloženost 4.145.129 192.294 4.337.423 3.848.603

Vrijednost izloženosti 3.347.041 43.616 3.390.657 3.304.762

Iznos izloženosti riziku 1.687.931 41.756 1.729.687 1.728.985

Minimalni kapitalni zahtjev 135.034 3.340 138.375 138.319

Prosječni ponder rizika 50,43% 95,74% 51,01% 52,32%

6.4. Izloženost kreditnom riziku

6.4.1. Originalne izloženosti prema kategorijama i vrstama izloženosti

U Tabeli 6.3. prikazani su iznosi originalnih izloženosti raspoređenih prema kategorijama i vrstama izloženosti. Krajem 2016. godine 82,60% ukupnog iznosa originalne izloženosti kreditnom riziku čini originalna izloženost temeljem bilančnih izloženosti, dok je povećan udio originalnih izloženosti temeljem Transakcija s vrijednosnim papirima, koji iznosi 12,97%.

Najznačajniji iznosi originalne izloženosti Banke kreditnom riziku su prema kategorijama Središnje države ili središnje banke (35,31%) i Trgovačka društva (27,57%).

Prosječni kvartalni iznosi originalnih izloženosti raspoređenih prema kategorijama i vrstama izloženosti prikazani su u Tabeli 6.4.

6.4.2. Vrijednosti izloženosti prema geografskim područjima

Banka je najvećim dijelom usmjerena prema klijentima iz RH, čije vrijednosti izloženosti čine 95,83% ukupnih vrijednosti izloženosti. Detaljni prikaz raspodjele vrijednosti izloženosti prema kategorijama izloženosti i geografskim područjima dan je u Dodatku A. u Tabeli A.5.

2 Uključuje transakcije s vrijednosnim papirima



Tabela 6.3. Originalne izloženosti prema kategorijama i vrstama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Bilančne izloženosti Izvanbilančne

izloženosti

Transakcije s vrijednosnim

papirima Ukupno

Središnje države ili središnje banke 1.197.538 - 333.866 1.531.404

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 3.021 - - 3.021

Subjekti javnog sektora 119.041 - - 119.041

Institucije 173.325 721 66.765 240.811

Trgovačka društva 931.595 109.176 155.057 1.195.827

Stanovništvo 219.746 30.088 - 249.833

Osigurane nekretninama 249.343 10.396 - 259.739

Status neispunjavanja obveza 371.392 40.549 - 411.942

Visokorizične stavke - - 6.824 6.824

Subjekti za zajednička ulaganja 55.007 - - 55.007

Ostalo3 262.609 1.365 - 263.974

Ukupno originalne izloženosti 3.582.617 192.294 562.512 4.337.423

Tabela 6.4. Prosječne kvartalne originalne izloženosti tijekom 2016. godine, prema kategorijama i vrstama izloženosti

tis. HRK Bilančne izloženosti Izvanbilančne

izloženosti

Transakcije s vrijednosnim

papirima Ukupno

Središnje države ili središnje banke 1.183.007 - 166.933 1.349.940

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 2.612 - - 2.612

Subjekti javnog sektora 125.097 - - 125.097

Institucije 227.180 871 33.383 261.434

Trgovačka društva 949.098 136.610 81.155 1.166.863

Stanovništvo 220.916 30.443 - 251.359

Osigurane nekretninama 228.398 11.138 - 239.536

Status neispunjavanja obveza 347.695 21.756 - 369.451

Visokorizične stavke 7.362 - 16.393 23.755

Subjekti za zajednička ulaganja 55.429 - - 55.429

Ostalo4 246.382 1.156 - 247.538

Ukupno originalne izloženosti 3.593.177 201.973 297.863 4.093.013


trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke 4 Obuhvaća kategorije izloženosti: multilateralne razvojne banke, međunarodne organizacije, pokrivene obveznice, institucije i




6.4.3. Vrijednosti izloženosti prema područjima djelatnosti

Tabela 6.5. prikazuje informacije o vrijednostima izloženosti raspoređenim prema područjima djelatnosti. Podjela prema područjima djelatnosti provedena je u skladu sa standardom NKD 2007 temeljenim na NACE oznakama (statističke oznake klasifikacije ekonomskih aktivnosti u EU).

Najznačajniji pad zabilježen je u području Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, uslijed smanjenja depozita koje Banka drži kod drugih financijskih institucija, kao i području Trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala. Najznačajniji porast zabilježen je u području Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje, uslijed ulaganja Banke u vrijednosne papire središnjih država, koje su ujedno stavke koje nose niži rizik i pondere rizika.

6.5. Izloženosti prema stupnjevima kreditne kvalitete

Banka primjenjuje standardizirani pristup mjerenja izloženosti kreditnom riziku za sve izloženosti Banke. Za potrebe primjene ovog pristupa Banka koristi dostupne kreditne rejtinge rejting agencija koje je priznala HNB kao nadležno tijelo (priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika, VIPKR).

Za potrebe mjerenja kreditnog rizika Banka koristi kreditne rejtinge slijedećih VIPKR-a: • Fitch Ratings (Fitch) i • Moody's Investors Service (Moody's).

Kategorije izloženosti za koje Banka koristi rejtinge priznatih VIPKR su: 1) Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama, 2) Izloženosti prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi, 3) Izloženosti prema subjektima javnog sektora, 4) Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama, 5) Izloženosti prema institucijama te 6) Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima.

Sve ostale izloženosti, prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, Banka tretira na način koji je propisan za izloženosti prema klijentima bez kreditnog rejtinga dodijeljenog od odabrane VIPKR.

Prilikom raspoređivanja kreditnih rejtinga u stupnjeve kreditne kvalitete Banka poštuje standarde povezivanja koje su objavila EBA i HNB, pri čemu je svakom stupnju kreditne kvalitete dodijeljen odgovarajući ponder rizika.

U Tabeli 6.6. prikazane su izloženosti prema ponderima rizika, primijenjenim sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013., pri čemu su prikazane najznačajnije kategorije izloženosti. Kategorije izloženosti koje nisu prikazane, materijalno nisu značajne.



Tabela 6.5. Vrijednosti izloženosti prema područjima djelatnosti i značajnim kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK

Značajne kategorije izloženosti

Središnje države ili središnje

banke Institucije Trgovačka

društva Stanovni-

štvo

Osigurano nekretni-

nama

Dospjela nenaplaćena potraživanja Ostalo5 Od čega: MSP

Ukupno 2016

Ukupno 2015

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - - 7.268 10 4.342 2.503 20 12.196 14.143 13.479

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - - 73.084 18 61.77 7.973 216 65.721 87.469 65.525

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - - 566 4 536 - 508 1.105 1.613 1.880

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 531.236 187.348 33.908 3 - 172 306.980 353 1.059.646 1.160.530

Građevinarstvo - - 93.050 13 3.154 40.782 185 59.648 137.185 172.668

Informacije i komunikacije - - 9.491 2 16.560 322 44 26.357 26.419 37.362

Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje 767.506 - - - - - 3.051 - 770.557 649.556

Obrazovanje - - - - - - 1.149 - 1.149 1.232

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - - 41.662 - - - 3 71 41.666 44.424

Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

- - 13.734 4 2.145 - 28 2.690 15.911 13.576

Ostale uslužne djelatnosti - - 618 6 803 - 1.418 1.426 2.845 3.447

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - - 6.126 4 2.182 294 34 6.676 8.572 14.762

5 Obuhvaća kategorije izloženosti: Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave, Subjekti javnog sektora, Visokorizične stavke, Subjekti za zajednička ulaganja, Multilateralne

razvojne banke, Međunarodne organizacije, Pokrivene obveznice, Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, Vlasnička ulaganja i Ostale stavke.



tis. HRK

Značajne kategorije izloženosti

Središnje države ili središnje

banke Institucije Trgovačka

društva Stanovni-

štvo

Osigurano nekretni-

nama

Dospjela nenaplaćena potraživanja Ostalo5 Od čega: MSP

Ukupno 2016

Ukupno 2015

Poslovanje nekretninama - - 52.451 2 18.176 4.312 31 62.493 74.972 63.812

Prerađivačka industrija - - 263.386 14 11.861 19.045 313 100.186 294.620 269.752

Prijevoz i skladištenje - - 17.847 7 545 469 36 10.529 18.904 25.047

Rudarstvo i vađenje - - 1.184 1 - 564 17 1.747 1.765 1.794

Stanovništvo - - - 222.997 143.741 22.034 94.010 - 482.782 416.103

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

- - 48.358 18 577 59.990 91 108.729 109.034 110.822

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

- - 159.773 55 32.922 22.716 212 112.150 215.678 211.009

Umjetnost, zabava i rekreacija - - 10.852 5 9.471 5.177 226 1.186 25.730 27.983

Ukupna izloženost 2016 1.298.742 187.348 833.358 223.163 253.137 186.354 408.555 757.961 3.390.657

Ukupna izloženost 2015 1.206.389 279.802 869.218 225.678 183.788 151.535 388.352 631.750 3.304.762



Tabela 6.6. Kategorije izloženosti iz standardiziranog pristupa, prema ponderima rizika

tis. HRK Originalne izloženosti Vrijednosti izloženosti

Ponder rizika 31.12.2016. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2015.

Središnje države ili središnje banke

0% 1.493.606 1.113.276 1.260.944 1.151.189

100% 37.798 55.200 37.798 55.200

UKUPNO 1.531.404 1.168.476 1.298.742 1.206.389


20% 3.021 2.204 2.990 2.182

UKUPNO 3.021 2.204 2.990 2.182

Subjekti javnog sektora

0% 85.169 87.143 95.879 96.518

100% 33.872 44.010 1 17

UKUPNO 119.041 131.153 95.881 96.535

Institucije

20% 191.128 195.887 137.710 193.820

100% 49.683 86.170 49.638 85.983

UKUPNO 240.811 282.057 187.348 279.802

Trgovačka društva

100% 1.195.827 1.137.899 833.358 869.218

UKUPNO 1.195.827 1.137.899 833.358 869.218

Stanovništvo

75% 249.833 252.884 223.163 225.678

UKUPNO 249.833 252.884 223.163 225.678

Osigurane nekretninama

35% 153.498 109.177 151.273 107.527

100% 106.241 110.155 101.864 76.261

UKUPNO 259.739 219.332 253.137 183.788

Status neispunjavanja obveza

100% 278.755 259.765 84.356 99.878

150% 133.187 67.194 101.997 51.657

UKUPNO 411.942 326.959 186.354 151.535

Visokorizične stavke

150% 6.824 40.686 4.748 19.947

UKUPNO 6.824 40.686 4.748 19.947



tis. HRK Originalne izloženosti Vrijednosti izloženosti

Ponder rizika 31.12.2016. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2015.

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU)

100% 55.007 55.852 55.007 55.852

UKUPNO 55.007 55.852 55.007 55.852

Ostala imovina

0% 55.030 47.192 55.030 47.192

20% 5 5 5 5

100% 208.439 183.906 194.393 166.640

UKUPNO 263.974 231.103 249.929 213.836

6.6. Tehnike smanjenja kreditnog rizika

Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva i stopa kapitala, Banka nastoji zadovoljiti uvjete za priznavanje tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu sa standardiziranim pristupom mjerenju kreditnog rizika iz CRR-a, a koje je utvrdila u svojim internim aktima.

Banka prihvaća kolaterale isključivo kao podršku plasmanima i oni ne predstavljaju zamjenu za mogućnost dužnika da ispuni svoje obveze prema Banci. Zbog toga Banka kolaterale ocjenjuje tijekom postupka ocjene kreditnog zahtjeva zajedno s procjenom kreditne sposobnosti i mogućnosti otplate dužnika.

Tijekom postupka procjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Banka naglasak stavlja na značaj pravne sigurnosti za sve tehnike kreditne zaštite kao i na njihovu primjerenost.

Vrijednost kolaterala temeljena je na tekućoj tržišnoj vrijednosti ili procijenjenom iznosu prema kojem bi predmetna imovina mogla biti likvidirana, odnosno prodana.

Tržišnu vrijednost založenih vrijednosnica Banka korigira za razliku između tržišne vrijednosti vrijednosnoga papira i vrijednosti njegova pokrića, utvrđenu temeljem promjenjivosti tržišnih cijena i tečajeva valuta.

U slučaju postojanja neusklađenosti valuta između plasmana i kolaterala, Banka primjenjuje korigiranu vrijednost u skladu s CRR-om i internim aktima, kao i u slučaju moguće ročne neusklađenosti plasmana i kolaterala.

Za vrednovanje nekretnina, Banka koristi procjene neovisnih procjenitelja. Za poslovne nekretnine procjene ne smiju biti starije od 1 godine, a za stambene nekretnine ne smiju biti starije od 3 godine.

Za ostale vrste kolaterala Banka poduzima aktivnosti za praćenje njihove vrijednosti ovisno o karakteristikama pojedine vrste kolaterala.

U slučajevima korištenja financijskog kolaterala, prilikom izračuna tehnika smanjenja kreditnog rizika, Banka primjenjuje složenu metodu financijskog kolaterala.

U slučajevima korištenja nematerijalne kreditne zaštite u vidu garancija i jamstava, Banka primjenjuje metodu supstitucije, u slučaju kada bi neosiguranoj izloženosti prema pružatelju



zaštite u skladu s odredbama CRR-a bio dodijeljen manji ponder rizika nego ponder rizika dodijeljen neosiguranoj izloženosti prema dužniku.

S obzirom da Banka primjenjuje izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik na temelju standardiziranog pristupa, poslovne i stambene nekretnine ne predstavljaju kolaterale koji su priznati kao tehnika smanjenja kreditnog rizika. U slučaju da poslovne i stambene nekretnine zadovoljavaju određene uvjete iz CRR-a, može za dio izloženosti osiguranih tim vrstama kolaterala primijeniti povoljniji ponder rizika. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva (Narodne Novine 140/2015), Hrvatska narodna banka je za izloženosti koje su osigurane poslovnim nekretninama odredila primjenu pondera rizika od 100%. Izmijenjeni ponder rizika u primjeni je od 01.07.2016. godine.

6.6.1. Opis osnovnih vrsta kolaterala

U poslovanju Banka prihvaća različite vrste kolaterala od kojih su najznačajniji: • nekretnine - poslovne i stambene, • depoziti, • vrijednosnice, • police životnog osiguranja te • garancije i jamstva.

Kako bi Banka pojedine vrste kolaterala smatrala prikladnim za primjenu tehnike smanjenja kreditnog rizika, isti moraju zadovoljavati opće zahtjeve kao i specifične zahtjeve usvojene za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa mjerenju kreditnog rizika, a koji su utvrđeni CRR-om i internim aktima Banke.

6.6.2. Raspodjela instrumenata osiguranja

U Tabeli 6.7. prikazani su podaci o izloženostima osiguranim instrumentima osiguranja prihvatljivim kao tehnike umanjenja kreditnog rizika sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

Iz prikazanih podataka vidljivo je da najveći udjel imaju financijski kolaterali (93,52%), koji u najvećem dijelu obuhvaćaju depozite, dok preostali dio instrumenata osiguranja (6,48%) čine garancije, odnosno jamstva.

Tabela 6.7. Izloženosti osigurane instrumentima osiguranja, prema kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

Materijalna

kreditna zaštita Nematerijalna

kreditna zaštita

tis. HRK Originalne izloženosti


Financijski kolateral

Ostale priznate vrste

Garancije /jamstva



1.531.404 1.298.742 296.800 - - -


3.021 2.990 - - - -



Materijalna

kreditna zaštita Nematerijalna

kreditna zaštita

tis. HRK Originalne izloženosti


Financijski kolateral


Garancije /jamstva


Subjekti javnog sektora 119.041 95.881 - - 33.532 -

Institucije 240.811 187.348 59.180 - - -

Trgovačka društva 1.195.827 833.358 265.125 - 9.686 -

Stanovništvo 249.833 223.163 578 - - -

Osigurane nekretninama 259.739 253.137 2.146 - 627 -


411.942 186.354 8.510 - - -

Visokorizične stavke 6.824 4.748 2.800 - - -

Subjekti za zajednička ulaganja

55.007 55.007 - - - -

Ostalo6 263.974 249.929 10.956 - 889 -

UKUPNO 2016 4.337.423 3.390.657 646.095 - 44.734 -

UKUPNO 2015 3.848.603 3.304.762 221.251 - 53.333 -

6.7. Ostali regulatorni parametri

6.7.1. Preostali rok dospijeća

Izloženosti raspodijeljene prema preostalom dospijeću prikazane su u Tabeli 6.8. Najveći udio izloženosti ima preostalo dospijeće do godine dana. Struktura plasmana prema preostalom dospijeću nije se značajnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu, kada su također izloženosti imale preostalo dospijeće pretežito u razredu do godine dana, uz blagi porast izloženosti s preostalim rokom dospijeća preko 5 godine.

Tabela 6.8. Vrijednosti izloženosti prema preostalom dospijeću, 31.12.2016. godine

tis. HRK < 1 godine 1-3 godine 3-5 godina > 5 godina Ukupno izloženosti

Središnje države ili središnje banke 711.903 73.397 200.081 313.360 1.298.742


1.997 991 1 1 2.990

Subjekti javnog sektora 77.953 4.284 11.248 2.396 95.881

Institucije 187.348 - - - 187.348

Trgovačka društva. 301.961 174.464 166.111 190.822 833.358

Stanovništvo 64.137 57.413 46.453 55.159 223.163

Osigurane nekretninama 56.570 60.820 41.019 94.729 253.137





tis. HRK < 1 godine 1-3 godine 3-5 godina > 5 godina Ukupno izloženosti

Status neispunjavanja obveza 155.911 15.281 4.144 11.017 186.354

Visokorizične stavke 4.748 - - - 4.748

Subjekti za zajednička ulaganja 55.007 - - - 55.007

Ostalo7 101.750 16.514 9.803 121.862 249.929

UKUPNO 1.719.286 403.163 478.861 789.346 3.390.657

6.7.2. Konverzijski faktori (CCF)

Sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, izvanbilančne stavke Banka pretvara u bilančne ekvivalente primjenom konverzijskog faktora u rasponu od 0% do 100%. Utvrđeni konverzijski faktor za pojedinu stavku izvanbilance ovisi o pristupu izračuna kapitalnih zahtjeva, vrsti proizvoda te činjenici da li je obveza bezuvjetno opoziva ili nije. Prosječni iznos konverzijskog faktora za izvanbilančne stavke prikazan je u Tabeli 6.9.

Tabela 6.9. Prosječni iznosi CCF-a i izvanbilančne izloženosti, prema kategorijama izloženosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK Izloženost nakon

učinaka zamjene8 Vrijednost izloženosti

Konverzijski faktor

Institucije 813 638 78,47%

Trgovačka društva 98.696 23.014 23,32%

Stanovništvo 29.490 5.898 20,00%

Osigurane nekretninama 10.272 8.422 81,99%

Status neispunjavanja obveza 32.614 5.239 16,06%

Ostala imovina 1.351 406 30,02%

UKUPNO 173.236 43.616 25,18%

6.8. Kreditni portfelj, plasmani s umanjenjem vrijednosti i ispravci vrijednosti plasmana

Postupak identificiranja plasmana s umanjenom vrijednosti i potrebne ispravke vrijednosti Banka je propisala Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke. Navedeni Pravilnik temeljen je na Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih stavaka kreditnih institucija, koju je objavila HNB, kao i smjernicama koje je objavila EBA u pogledu restrukturiranih plasmana, kao i plasmana koji nose i koji ne nose prihode.


trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke. 8 Izloženost nakon učinaka zamjene predstavlja iznos izloženosti nakon primjene ispravaka vrijednosti i učinaka primjene tehnike

smanjenja izloženosti.



6.8.1. Dospjela nenaplaćena potraživanja i izloženosti kod kojih su provedena umanjenja (ispravci) vrijednosti

Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je potraživanje koje nije podmireno u skladu s ugovorenim rokovima.

Izloženosti kod kojih je Banka provela umanjenje (ispravak) vrijednosti su dospjela nenaplaćena potraživanja Banke prema dužniku za koje je Banka, u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, utvrdila da nisu zadovoljeni kriteriji klasificiranja plasmana u rizičnu skupinu A uslijed čega ih klasificira u rizičnu skupinu B (postoje dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti) ili rizičnu skupinu C (postoje dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti).

6.8.2. Procedure i metode za utvrđivanje ispravaka vrijednosti i rezerviranja

U skladu s Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke (u nastavku teksta: Pravilnik o klasifikaciji), koji je izrađen na temelju Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (u nastavku teksta: Odluka o klasifikaciji), Banka provodi procjenu kreditnog rizika na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi.

6.8.2.1. Procjena kreditnog rizika na pojedinačnoj osnovi

Procjena kreditnog rizika na pojedinačnoj osnovi odvojena je procjena budućih novčanih tokova i utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja gubitka za svaki pojedini plasman i pojedinačnu izvanbilančnu obvezu.

Izloženost za izračun pojedinačno značajne izloženosti obuhvaća ukupan iznos svih aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki koje Banka klasificira u rizične skupine, a koje su iskazane u bruto iznosu, odnosno bez umanjenja za ispravke vrijednosti aktivnih bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke.

Prilikom utvrđivanja potreba za provođenjem rezervacija Banka utvrđuje da li su, u skladu s odredbama Odluke i Pravilnika o klasifikaciji, zadovoljeni kriteriji klasificiranja pojedinog plasmana u rizičnu skupinu A.

Pri tome Banka procjenu provodi temeljem slijedećih kriterija: 1) kreditne sposobnosti dužnika, 2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim

vjerovnicima i 3) kvalitete instrumenata osiguranja potraživanja kreditne institucije.

Iznimno, u slučaju kada je ključni kriteriji prilikom odobravanja plasmana bila kvaliteta i vrijednost instrumenta osiguranja, a ne kreditna sposobnost dužnika, Banka tijekom trajanja kreditnog odnosa procjenjuje kvalitetu takvog plasmana na temelju praćenja vrijednosti i utrživosti tog instrumenta te urednosti u podmirivanju i ispunjavanju obveza dužnika.

Također, ako pojedini plasman nije osiguran adekvatnim instrumentima osiguranja Banka procjenjuje kvalitetu takvog plasmana temeljem kreditne sposobnosti dužnika te urednosti u podmirivanju i ispunjavanju obveza dužnika.

U slučaju da utvrdi da nisu zadovoljeni kriteriji za klasifikaciju u rizičnu skupinu A, Banka, na



temelju adekvatnih instrumenata osiguranja, provodi procjenu mogućnosti naplate te utvrđuje gubitak, odnosno potreban ispravak vrijednosti za pojedini plasman.

Banka ukupan gubitak utvrđuje kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope kao i utvrđenih faktora umanjenja i rokova naplate instrumenata osiguranja. Pri tome za buduće tokove, kod kojih je procjena da će biti ostvareni u roku kraćem od 1 godine, Banka ne provodi postupak diskontiranja.

Nakon što utvrdi ukupan gubitak, Banka najprije provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog iznosa.

Razlika između ukupno utvrđenog gubitka plasmana i provedenog ispravka vrijednosti za obračunate kamatne prihode, predstavlja gubitak kojim Banka provodi ispravak vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu plasmana i koji ne smije biti manji od 1% iznosa potraživanja za glavnicu plasmana.

Na temelju utvrđenog ispravka vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu plasmana, Banka provodi klasifikaciju plasmana na slijedeći način:

• plasmane za koje je utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1,

• plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-2,

• plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-3 i

• plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

Ako je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza, a Banka procjenu budućih novčanih tokova temelji na vrijednosti adekvatnih instrumenata osiguranja i ako Banka nije poduzela odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, Banka plasmane raspoređuje u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog knjigovodstvenog iznosa kao i odgovarajući ispravak vrijednosti u visini najmanje 10% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana.

U slučaju da ne poduzme odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem adekvatnih instrumenata osiguranja u roku od godine dana od nastupanja dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza, Banka provodi ispravak vrijednosti od 20% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, ako naplata nije provedena u roku od dvije godine od trenutka nastupanja dužnikove neurednosti, Banka nenaplaćene plasmane, do dana njihove naplate, raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% knjigovodstvenog iznosa obračunatih kamatnih prihoda, kao i ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30% knjigovodstvenog iznosa za glavnicu pojedinačnog plasmana. Ispravak vrijednosti pojedinačnog plasmana Banka povećava za još 5% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana za svakih daljnjih 180 dana.

Ako je gubitak za plasmane utvrđen temeljem sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih



novčanih tokova s osnove naplate iz instrumenata osiguranja veći od onoga koji proizlazi iz najmanjih ispravaka vrijednosti navedenih u prethodna četiri stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti utvrđen temeljem sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova s osnove naplate iz instrumenata osiguranja.

Iznimno od prethodno navedenog, za plasmane koji nisu osigurani adekvatnim instrumentom osiguranja i za koje procjenu kreditnog rizika provodi na pojedinačnoj osnovi, Banka provodi klasifikaciju i utvrđuje gubitak na slijedeći način:

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana, a ne dulje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

6.8.2.2. Procjena kreditnog rizika na skupnoj osnovi

Procjena kreditnog rizika na skupnoj osnovi je zajednička procjena budućih novčanih tokova i utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja gubitaka za više srodnih plasmana, odnosno izvanbilančnih obveza.

Procjenu kreditnog rizika na skupnoj osnovi Banka provodi za plasmane koji ne pripadaju pojedinačno značajnoj izloženosti i koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja.

Banka provodi klasifikaciju i utvrđuje gubitak na slijedeći način: • za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana, a ne dulje

od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 270 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,



• za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

6.8.2.3. Nekamatni prihodi

Za potraživanja na osnovi obračunatih nekamatnih prihoda, Banka utvrđuje gubitak isključivo na temelju kriterija urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci.

Neovisno o njihovoj materijalnoj značajnosti, Banka provodi ispravak vrijednosti u 100% iznosu obračunatih nekamatnih prihoda u slučaju kada dužnik kasni s podmirivanjem tih obveza dulje od 90 dana te ih raspoređuje u rizičnu skupinu C.

6.8.2.4. Restrukturirani plasmani

Restrukturiranim plasmanom Banka smatra plasman kod kojeg je došlo do promjena prvobitno ugovorenih uvjeta kreditiranja zbog pogoršanja bilo kojeg od općih kriterija klasifikacije iz članka 5. stavka 1. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Pri tome, Banka smatra da je plasman restrukturiran ako je došlo do smanjenja kamatne stope, smanjenja ili otpisa kamatnog prihoda, promjene visine glavnice, promjene rokova otplate, izravnog ili neizravnog odobrenja novog u zamjenu za postojeći plasman i/ili promjene drugih prvobitno ugovorenih uvjeta kreditiranja. Restrukturiranje plasmana čija je posljedica smanjenje prvobitno ugovorenih obveza dužnika Banka smatra dokazom o gubicima. Prilikom utvrđivanja da li je plasman restrukturiran ili ne, Banka, kao smjernice, koristi i definicije utvrđene u konačnom prijedlogu Tehničkog standarda u vezi izvještavanja o restrukturiranim, odnosno djelomično nadoknadivim/potpuno nenadoknadivim plasmanima koje je objavila EBA na svojim internetskim stranicama.

6.8.2.4.1. Postupanje prilikom provedbe restrukturiranja plasmana osiguranih adekvatnim instrumentima osiguranja

Prilikom provedbe restrukturiranja plasmana koji su osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja Banka provodi postupak utvrđivanja gubitka i potrebnih ispravaka vrijednosti kao i klasifikaciju Banka, na temelju adekvatnih instrumenata osiguranja, provodi procjenu mogućnosti naplate te utvrđuje gubitak, odnosno potreban ispravak vrijednosti za pojedini plasman.

Banka ukupan gubitak utvrđuje kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa restrukturiranog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope kao i utvrđenih faktora umanjenja i rokova naplate instrumenata osiguranja. Pri tome za buduće tokove, kod kojih je procjena da će biti ostvareni u roku kraćem od 1 godine, Banka ne provodi postupak diskontiranja.

Nakon što utvrdi ukupan gubitak, Banka najprije provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog iznosa.

Razlika između ukupno utvrđenog gubitka plasmana i provedenog ispravka vrijednosti za obračunate kamatne prihode, predstavlja gubitak kojim Banka provodi ispravak vrijednosti na



osnovi potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana i koji ne smije biti manji od 1% iznosa potraživanja za glavnicu plasmana.

Banka provodi klasifikaciju restrukturiranog plasmana i utvrđuje gubitak na slijedeći način: • za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s

podmirivanjem obveza manje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

• za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 270 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

• za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

• za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve restrukturirane plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Restrukturirani plasman koji je prije restrukturiranja bio raspoređen u rizičnu skupinu A, Banka raspoređuje ovisno o gubitku utvrđenom u prethodnom stavku, a najmanje u rizičnu skupinu B-1 uz ispravak vrijednosti glavnice u iznosu najmanje 1% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana.

Restrukturirane plasmane koji su prije restrukturiranja bili raspoređeni u jednu od podskupina rizične skupine B, Banka klasificira, ovisno o utvrđenom ispravku vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana, u rizičnu podskupinu u koju je bio raspoređen prije restrukturiranja ili lošiju. Plasman u trenutku restrukturiranja ne može biti raspoređen u bolju rizičnu skupinu u odnosu na onu u kojoj je bio raspoređen prije restrukturiranja.

U slučaju kada je restrukturirani plasman prethodno bio raspoređen u rizičnu skupinu C, Banka restrukturirani plasman raspoređuje u istu rizičnu skupinu.

U slučaju kada novim plasmanom provodi restrukturiranje dva ili više plasmana koji su prethodno bili raspoređeni u različite rizične skupine, Banka rizičnu skupinu restrukturiranog plasmana utvrđuje na osnovi plasmana koji je prethodno bio raspoređen u najlošiju rizičnu skupinu.



6.8.2.4.2. Postupanje s restrukturiranim plasmanima za vrijeme trajanja kreditnog odnosa

Tijekom trajanja kreditnog odnosa Banka prati restrukturirane plasmane kako bi isti eventualno bili raspoređeni u rizičnu skupinu/podskupinu nižeg stupnja kreditnog rizika.

Kako bi Banka plasman mogla vratiti u rizične skupine/podskupine nižeg stupnja rizika, potrebno je da budu ispunjeni najmanje slijedeći uvjeti:

1) restrukturiranje plasmana dio je cjelokupnog restrukturiranja poslovanja ili financijskog položaja dužnika,

2) financijski položaj dužnika zasnovan je na pouzdanim novčanim tokovima, 3) uspostavljena je uredna otplata restrukturiranog plasmana u razdoblju od najmanje 12

mjeseci.

U slučaju da su ispunjeni svi uvjeti, Banka može svakih 12 mjeseci, pri ponovnoj klasifikaciji, restrukturirani plasman rasporediti u jednu rizičnu skupinu/podskupinu nižeg stupnja kreditnog rizika.

Nakon što Banka rasporedi restrukturirani plasman u rizičnu skupinu A, isti ostaje u razdoblju kušnje slijedeće dvije godine.

6.8.2.5. Klasifikacija izvanbilančnih obveza

Izvanbilančne obveze Banka klasificira na temelju visine procijenjenoga gubitka zbog nemogućnosti potpunog povrata očekivanog odljeva sredstava u svrhu podmirenja izvanbilančnih obveza na slijedeći način:

• izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja ne prelazi 30% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1,

• izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja iznosi više od 30%, a ne više od 70% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-2,

• izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja iznosi više od 70%, a manje od 100% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-3 i

• izvanbilančne obveze za koje Banka utvrdi da za njihovo podmirenje doći do odljeva njezinih sredstava te da taj odljev neće biti moguće ni djelomično nadoknaditi, Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

6.8.3. Izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti, dospjele nenaplaćene izloženosti i promjene u ispravcima vrijednosti izloženosti

U Tabeli 6.10. prikazane su izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima prema značajnim područjima djelatnosti. S obzirom da Banka za potrebe provedbe i izvještavanja o umanjenju vrijednosti i utvrđivanju ispravaka vrijednosti primjenjuje odredbe Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS), Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) i Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, iznosi izloženosti prikazani u 6.10 do 6.12. razlikuju se od podataka o izloženostima prikazanim u vezi CRR-a.



Tabela 6.10. Izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti, ispravci vrijednosti i dospjela nenaplaćena potraživanja prema značajnim područjima djelatnosti, 31.12.2016. godine

tis. HRK

Izloženosti umanjene za

ispravke vrijednosti

20159



201610

Izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti

Iznos ispravaka

vrijednosti izloženosti

kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti

Omjer ispravaka

vrijednosti i iznosa

izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti

Promjene ispravaka

vrijednosti za


Dospjela nenaplaćena potraživanja

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

21.804 20.379 7.722 5.218 67,58% 600 7.770

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

71.329 92.812 9.679 1.706 17,62% 60 6.018

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

3.155 2.833 14 14 100,00% (3) 70

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

807.808 813.094 444 433 97,53% (3) 15.723

Građevinarstvo 281.708 213.947 76.569 44.802 56,31% 17.118 78.735 Informacije i komunikacije 38.351 27.375 2.177 1.855 85,23% (56) 2.389 Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje

43.531 73.674 - - - - 41

Obrazovanje 1.228 1.162 1 1 100,00% -2 30 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

74.477 33.901 6.900 6.900 100,00% 484 6.920

Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

13.851 17.246 7.135 7.135 100,00% 1 7.248

Ostale uslužne djelatnosti 3.511 2.928 45 45 100,00% 2 134 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

18.133 23.429 2.067 1.773 85,80% 59 2.206

Poslovanje nekretninama 104.510 90.790 6.941 2.629 37,88% 1.575 6.945 Prerađivačka industrija 271.557 310.157 44.603 25.558 57,30% 2.606 55.428 Prijevoz i skladištenje 16.187 26.335 3.443 2.974 86,37% (2.700) 3.770 Rudarstvo i vađenje 1.768 1.748 4.076 3.512 86,17% 1.207 2.427 Stanovništvo 456.067 518.843 47.273 26.819 56,73% 1.811 27.577 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

134.236 113.325 64.528 3.721 5,77% (735) 42.200

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

295.100 287.692 75.820 53.738 70,88% 3.395 76.161

Umjetnost, zabava i rekreacija

41.143 35.509 5.258 81 1,54% (36) 98

UKUPNO 2.699.453 2.707.180 367.695 188.916 51,38% 25.383 341.892

9 Obuhvaćaju i ispravke vrijednosti za plasmane u rizičnoj skupini A (plasmani kod kojih nije provedeno umanjenje), a kod kojih

Banka provodi ispravke vrijednosti na razini 1% iznosa izloženosti sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

10 Obuhvaćaju i ispravke vrijednosti za plasmane u rizičnoj skupini A (plasmani kod kojih nije provedeno umanjenje), a kod kojih Banka provodi ispravke vrijednosti na razini 1% iznosa izloženosti sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.



Tabela 6.11. Izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti, ispravci vrijednosti i dospjela nenaplaćena potraživanja prema značajnim geografskim, 31.12.2016. godine

tis. HRK



201511



201612

Izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti

Iznos ispravaka

vrijednosti izloženosti

kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti

Omjer ispravaka

vrijednosti i iznosa


Promjene ispravaka

vrijednosti za


Dospjela nenaplaćena potraživanja

Republika Hrvatska 2.695.021 2.688.601 367.691 188.912 51,38% 25.383 341.887

Ostale države 4.433 18.578 4 4 100,00% 0 5

UKUPNO 2.699.453 2.707.180 367.695 188.916 51,38% 25.383 341.892

Tabela 6.12. Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je provedeno umanjenje vrijednosti (izloženosti rizične skupine B i C)

tis. HRK Bilančne stavke Izvanbilančne stavke Ukupno

Početno stanje, 01.01.2016. 163.470 63 163.533

Povećanje 44.551 95 44.646

Smanjenje/ukinuta rezerviranja (18.602) (120) (18.722)

Otpisi tijekom izvještajnog razdoblja (541) - (541)

Završno stanje 31.12.2016. 188.877 38 188.916

Tabela 6.13. Dospjela nenaplaćena potraživanja za koje nije provedeno umanjenje vrijednosti

31.12.2016 31.12.2015

tis. HRK Stanovništvo Ostale osobe Stanovništvo Ostale osobe

do 30 dana 5.075 26.688 2.757 53.242

od 31 do 60 dana 165 8.676 546 30.656

od 61 do 90 dana 81 427 531 27.505

preko 90 dana 351 643 309 265

UKUPNO 5.672 36.434 4.143 111.668

Udjel dospjelih plasmana za koje nije proveden ispravak vrijednosti u ukupnim plasmanima13 0,19% 1,25% 0,14% 3,87%

11 Obuhvaćaju i ispravke vrijednosti za plasmane u rizičnoj skupini A (plasmani kod kojih nije provedeno umanjenje), a kod kojih

Banka provodi ispravke vrijednosti na razini 1% iznosa izloženosti sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

12 Obuhvaćaju i ispravke vrijednosti za plasmane u rizičnoj skupini A (plasmani kod kojih nije provedeno umanjenje), a kod kojih Banka provodi ispravke vrijednosti na razini 1% iznosa izloženosti sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

13 Obuhvaća bruto iznose plasmana koji su raspoređeni u rizičnu skupinu A u odnosu na bruto iznos svih plasmana koji podliježu obvezi klasifikacije sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija

Javna objava informacija za 2016. godinu KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE


7. KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE

Kreditni rizik druge ugovorne strane predstavlja rizik da bi druga ugovorna strana u transakciji mogla doći u status neispunjavanja obveza prije konačne namire novčanih tokova transakcije.

Kreditni rizik druge ugovorne strane može proizaći iz poslova izvedenica kao i poslova repo i obratnih repo transakcije kao i ostalih ugovora financiranja vrijednosnih papira.

Ugovori o izvedenicama su financijski instrumenti kao što su, budućnosnice (engl. futures), terminski ugovori/forvardi (engl. forward), ugovori o zamjeni (engl. swap) ili opcije kod kojih je njihova vrijednost izvedena iz odnosnih kamatnih stopa, valuta, kreditnih raspona i sl. Izvedenice su najčešće predmet trgovanja na tzv. OTC tržištima i kod kojih su uvjeti pojedinačnih ugovora pojedinačno utvrđeni i dogovoreni među protustrankama.

Prilikom izračuna kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane, Banka koristi standardizirani pristup za izračun kapitalnih zahtjeva sukladno regulatornim okvirima. Kako bi smanjila izloženost riziku prema pojedinim protustrankama, Banka primijenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika. Pri tome, Banka za potrebe smanjenja izloženosti riziku u transakcijama financiranja vrijednosnica, umanjuje izloženost riziku primjenom financijskog kolaterala, gdje je kolateral dan ili primljen kako bi bile pokrivene sadašnje neto vrijednosti izloženosti. Kolateral u potpunosti predstavljaju državne obveznice.

Tabela 7.1. prikazuje promjene u vrijednostima izloženosti te izloženosti riziku u portfelju kreditnog rizika druge ugovorne strane. Na dan 31.12.2016. godine većinu vrijednosti izloženosti čini kategorija središnje države ili središnje banke s udjelom od 78,99%, dok kod izloženosti riziku najznačajniju stavku čini kategorija visokorizične izloženosti s udjelom od 70,83%.

Tijekom 2016. godine vrijednost izloženosti je povećana prvenstveno uslijed porasta izloženosti prema kategorijama središnje države ili središnje banke te institucije, dok je kategorija visokorizične stavke smanjena.

Izloženost riziku je povećana je prije svega uslijed povećanja izloženosti riziku kategorije institucije, dok je izloženost riziku u kategoriji visokorizične stavke smanjena.

Tabela 7.1. Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane prema katergorijama izloženosti

31.12.2016. 31.12.2015.

tis. HRK Vrijednost izloženosti

Izloženost riziku Vrijednost

izloženosti Izloženost

riziku

Standardizirani pristup

Središnje države ili središnje banke 73.014 - - -

Institucije 14.667 2.933 - -

Visokorizične stavke 4.748 7.122 5.370 8.054

Ukupno 92.429 10.055 5.370 8.054

Za potrebe izračuna kreditnog rizika druge ugovorne strane, Banka primjenjuje metodu tržišne vrijednosti. Za potrebe izračuna kreditnog rizika druge ugovorne strane transakcija financiranja vrijednosnim papirima (SFT), Banka primjenjuje složenu metodu financijskog kolaterala. Kao što



je vidljivo iz Tabele 4.2., s obzirom da izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane proizlazi u cijelosti iz transakcija financiranja vrijednosnim papirima, iznos izloženosti riziku u cijelosti je izračunat temeljem složene metode financijskog kolaterala.

Tabela 7.2. Analiza kreditnog rizika druge ugovorne strane prema pristupima mjerenju, na dan 31.12.2016.

tis. HRK Nominalni

Iznos

Troškovi zamjene/ trenutna

tržišna vrijednost

Potencijalna buduća

vrijednost EEPE Množitelj

EAD Nakon

CRM Izloženost

riziku

Metoda tržišne vrijednosti - - - - - - -

Metoda originalne izloženosti - - - - - - -

Standardizirana metoda - - - - - - -

Pristup intenog modela (za izvedenice i SFT) - - - - - - -

od čega: SFT - - - - - - -

od čega: izvedenice i transakcije s dugim rokom namire - - - - - - -

od čega: netiranje između različitih kategorija proizvoda - - - - - - -

Jednostavna metoda financijskog kolaterala (za SFT) - - - - - - -

Složena metoda financijskog kolaterala (za SFT) - - - - - 92.429 10.055

VaR za SFT - - - - - - -

Ukupno - - - - - 92.429 10.055

Tabela 7.3. prikazuje podjelu kreditnog rizika druge ugovorne strane prema kategorijama izloženosti i ponderima rizika.

Tabela 7.3. Standardizirani pristup – kreditni rizik druge ugovorne strane prema kategorijama izloženosti i ponderima rizika, na dan 31.12.2016.

Kreditni rizik druge ugovorne strane Ponder rizika

tis. HRK 0% 2% 20% 75% 100% 150% Ostali Ukupno

Kategorije izloženosti

Središnje države ili središnje banke 73.014 - - - - - - 73.014

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - - - - - - - -

Subjekti javnog sektora - - - - - - - -

Multilateralne razvojne banke, - - - - - - - -

Međunarodne organizacije - - - - - - - -



Kreditni rizik druge ugovorne strane Ponder rizika

tis. HRK 0% 2% 20% 75% 100% 150% Ostali Ukupno

Kategorije izloženosti

Institucije - 14.667 - - - - - 14.667

Trgovačka društva - - - - 0 - - 0

Stanovništvo - - - - - - - -

Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom procjenom kreditnog rizika

- - - - - - - -

Ostale kategorije izloženosti - - - - - 4.748 - 4.748

Ukupno 73.014 14.667 - - 0 4.748 - 92.429

U Tabeli 7.4. prikazan je utjecaj netiranja i primljenih kolterala prema vrstama izloženosti. Iz podataka u taeli, vidljivo je da cjelokupnu izloženost Banke čine SFT. Tijekom 2016. godine došlo je do povećanja svih stavki s obzirom na povećani obujam repo i obratnih repo transakcija koje je Banka provela tijekom 2016. godine.

Tabela 7.4. Utjecaj netiranja i primljenih kolaterala prema vrstama izloženosti, na dan 31.12.2016.

tis. HRK

Bruto pozitivna fer vrijednost ili neto

knjigovodstvena vrijednost Učinci netiranja

Netirana sadašnja kreditna

izloženost Primljeni kolateral

Neto kreditna izloženost

Izvedenice - - - - -

SFT 560.962 - 560.962 512.286 92.429

Sporazumi o netiranju - - - - -

Ukupno 560.962 - 560.962 512.286 92.429

Javna objava informacija za 2016. godinu TRŽIŠNI RIZIK


8. TRŽIŠNI RIZIK

Tržišni rizici predstavljaju skupinu rizika kojima je Banka izložena i koji predstavljaju potencijalni učinak koji vanjski utjecaji imaju na vrijednost aktive, pasive i izvanbilančne pozicije Banke, a uzrokuju ga promjene cijena, odnosno kretanja na financijskim tržištima.

Tržišni rizici jesu: 1) pozicijski rizik:

a) opći i b) specifični rizik,

2) valutni rizik i 3) robni rizik.

Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvedenoga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.

Opći pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta nastale uslijed promjene razine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu kapitala koje nisu u vezi bilo koje specifične karakteristike tog financijskog instrumenta.

Specifični pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene pojedinačnog financijskog instrumenta nastale zbog činitelja koji su u vezi njegova izdavatelja, odnosno kod izvedenica u vezi izdavatelja osnovnog financijskog instrumenta.

Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.

Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Pozicijski rizik Banka prati za poslove iz knjige trgovanja Banke, dok valutni i robni rizik Banka prati za sve poslove iz knjige trgovanja Banke kao i knjige pozicija Banke kojima se ne trguje.

U skladu s odredbama članka 92. stavak (3) točkama (b) i (c), pored navedenih rizika, Banka prati i izračunava kapitalne zahtjeve za:

1) velike izloženosti koje prekoračuju ograničenja velikih izloženosti u onoj mjeri u kojoj je Banci dopušteno ta ograničenja prekoračiti (za pozicije iz knjige trgovanja Banke) te

2) rizik namire (za sve poslove iz knjige trgovanja Banke kao i knjige pozicija Banke kojima se ne trguje)

Rizik namire je rizik gubitka Banke koji nastaje zbog razlike u ugovorenoj cijeni namire za određeni dužnički, vlasnički, devizni ili robni instrument i njezine sadašnje tržišne vrijednosti.

8.1. Upravljanje tržišnim rizicima

8.1.1. Politika upravljanja tržišnim rizicima

Politikom upravljanja tržišnim rizicima Banka propisuje minimalne standarde identifikacije, mjerenja, upravljanja i izvještavanja o tržišnim rizicima u poslovanju Banke.

Politikom je propisan način uspostave nadzora i kontrole izloženosti Banke tržišnim rizicima u cilju maksimiziranja dobiti i minimiziranja rizika, uz povećanje ekonomske i tržišne vrijednosti imovine i kapitala Banke.



8.1.2. Organizacijske jedinice Banke uključene u upravljanje tržišnim rizicima

Uprava Banke osigurava primjeren organizacijski ustroj, podjelu poslova i opseg odgovornosti radnika Banke zaduženih za identifikaciju, mjerenje, upravljanje i izvještavanje o tržišnim rizicima.

U sklopu upravljanja tržišnim rizicima Uprava Banke osigurava: • primjerene politike, procedure i praksu upravljanja tržišnim rizicima koje Banka revidira

godišnje ili prema potrebi, • uspostavljanje jasnih i dosljednih unutarnjih odnosa u vezi razgraničenja ovlasti i

odgovornosti između Nadzornog odbora Banke, Uprave Banke i od nje imenovanih odbora i višeg rukovodstva,

• primjerene unutarnje kontrole te uspostavu i održavanje djelotvornosti istih u sustavu upravljanja tržišnih rizika,

• strategiju o prihvatljivoj izloženosti tržišnim rizicima te • odgovarajući broj radnika Banke sa stručnim znanjem i iskustvom u sustavu upravljanja

tržišnim rizicima.

Komisija za aktivu i pasivu je tijelo Banke koje je u kontekstu upravljanja tržišnim rizicima zaduženo za analiziranje izloženosti Banke tržišnim rizicima, u skladu s izvještajima koji su redovno dostavljeni Komisiji za aktivu i pasivu. U skladu s ostvarenim rezultatima te projekcijama kretanja parametara tržišnih rizika u budućnosti, Komisija za aktivu i pasivu donosi odluke u vezi provođenja poslovne politike te plana Banke.

Sektor riznice zadužen je za poslove trgovanja vlasničkim i dužničkim vrijednosnim papirima, devizama te ostalim instrumentima tržišta kapitala u skladu s planom poslovanja Banke.

Odjel kontrole rizika zadužen je za: • razvoj metodologije mjerenja tržišnih rizika, • određivanje sklonosti Banke preuzimanju tržišnih rizika kroz sustav limita, • izvještavanje o izloženosti tržišnim rizicima te iskorištenosti limita tržišnih rizika te • davanje prijedloga kojima bi bile poboljšane procedura rada i time smanjena izloženost

svim rizicima Banke pa tako i tržišnim rizicima.

Služba unutarnje revizije ocjenjuje primjerenost i djelotvornost sustava upravljanja tržišnim rizicima kao i adekvatnost i primjenu ugrađenih unutarnjih kontrola.

8.1.3. Metode mjerenja

Banka koristi standardni pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike sukladno regulatornim okvirima.

8.1.4. Limiti

Osim regulatornih limita, Banka ima uspostavljene i interne limite izloženosti tržišnim rizicima. Prijedlog internih limita, u skladu s godišnjim planom poslovanja, planiranim rezultatom te regulatornim kapitalom, izrađuje Odjel kontrole rizika u suradnji sa Sektorom riznice.

Interne limite odobrava Uprava Banke najmanje jednom godišnje.



Banka utvrđuje slijedeće interne limite: • maksimalni Dnevni limit prema ovlaštenjima, • dnevni stop-loss limit, • stop-loss limit prema ovlaštenjima, • limit Ukupno otvorene devizne pozicije te • limite otvorene devizne pozicije po pojedinim valutama.

Kontrolu prekoračenja regulatornih limita provodi Odjel kontrole rizika, dok kontrolu prekoračenja internih limita provodi Služba operativnih poslova.

8.1.5. Testiranje otpornosti na stres

Testiranje otpornosti na stres predstavlja značajan alat za potrebe upravljanja rizicima i Banka ga koristi radi utvrđivanja potencijalnih gubitaka uslijed ekstremnih, ali mogućih tržišnih uvjeta. S obzirom na svoju veličinu te složenost i obuhvat poslova koje obavlja, za potrebe provođenja testiranja otpornosti na stres, Banka primjenjuje testiranje temeljem analize osjetljivosti. S obzirom da najznačajniji dio tržišnih rizika proizlazi iz valutnog rizika, Banka u ovom trenutku provodi testiranja otpornosti na stres za valutni rizik.

8.1.6. Sustav izvještavanja


Služba operativnih poslova dnevno izrađuje izvještaj o iskorištenosti odobrenih limita te o istome obavještava Upravu Banke i Odjel kontrole rizika. U slučaju prekoračenja internih limita Služba operativnih poslova obavještava Odjel kontrole rizika i Upravu Banke.

Odjel financija i računovodstva priprema izvještaje, u skladu s regulatornim propisima za potrebe izvještavanja nadležnog regulatornog tijela te ih dostavlja Odjelu kontrole rizika koji u slučaju prekoračenja regulatornih limita obavještava Upravu Banke i Komisiju za aktivu i pasivu.

Odjel kontrole rizika, u sklopu redovnog kvartalnog izvještaja Odjela, informira Upravu Banke o tržišnim rizicima.



8.2. Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik

U Tabeli 8.1. prikazani su podaci o kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik. Krajem 2016. godine Banka nije imala izloženosti riziku s osnove tržišnih rizika.



Tabela 8.1. Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik, 31.12.2016. godine

Iznos izloženosti riziku Kapitalni zahtjev

tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2015.

Dužnički instrumenti kojima se trguje - - - -

Vlasnički instrumenti u knjizi trgovanja - - - -

Valutni rizik - 9.885 - 791

Robni rizik - - - -

Rizik namire - - - -

UKUPNO - 9.885 - 791

8.3. Kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja

8.3.1. Upravljanje kamatnim rizikom za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja

U skladu s internim Politikama i usvojenom organizacijskom strukturom, upravljanje i kontrola su organizirani na način da je:

• za upravljanje kamatnim rizikom u knjizi Banke odgovoran Sektor riznice, • za kontrolu kamatnog rizika u knjizi Banke odgovoran Odjel kontrole rizika.

Banka mjeri kamatni rizik u knjizi Banke na temelju regulatorne metodologije te je kao limit usvojila regulatorno postavljeni iznos na temelju promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke, ali je postavila i interni limit na temelju promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke kako bi pravovremeno mogla poduzeti mjere za umanjenje kamatnog rizika u knjizi Banke.

Kontrolu provodi Odjel kontrole rizika koji, u slučaju da promjena ekonomske vrijednosti knjige Banke bude veća od interno utvrđenog limita, obavještava Komisiju za aktivu i pasivu te Upravu Banke.

Kamatni rizik nastaje kao posljedica vremenske neusklađenosti dospijeća (za fiksne kamatne stope) i ponovnog vrednovanja kamatnih stopa (za promjenjive kamatne stope) pozicija knjige banke. Kod pozicija s promjenjivom kamatnom stopom, Banka je izložena i riziku osnovice zbog razlike referentnih kamatnih stopa za instrumente sa sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili vrijeme do slijedeće promjene kamatne stope.

Banka primjenjuje pojednostavljeni izračun procijenjene promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke temeljen na izračunu promjene prosječne tržišne vrijednosti bilančnih i izvanbilančnih stavki u slučaju paralelnog pomaka (pozitivnog ili negativnog) krivulje prinosa za 200 baznih poena.

Upravljanje kamatnim rizikom predstavlja provedbu mjera i odluka s ciljem ograničavanja mogućeg negativnog učinka tržišne vrijednosti svih bilančnih i izvanbilančnih pozicija osjetljivih na promjenu kamatnih stopa. Aktivnosti upravljanja kamatnim rizicima usmjerene su na optimiziranje neto kamatnog prihoda u skladu s poslovnom strategijom, uz dane tržišne kamatne stope.



8.3.2. Mjerenje kamatnog rizika za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja

Tabela 8.2. Promjena ekonomske vrijednosti knjige Banke, 31.12.2016. godine

tis. HRK +200 baznih bodova - 200 baznih bodova

EUR -3.456 3.456

HRK -6.260 6.260

Ostale valute (ukupno) -1.471 1.471

UKUPNO -11.186 11.186

Banka mjeri kamatni rizik u knjizi Banke na temelju regulatorne metodologije putem promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke.

U Tabeli 8.2. prikazan je utjecaj promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke u slučaju promjene kamatne stope za iznos standardnog kamatnog šoka od 200 baznih bodova.

8.4. Vlasnička ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire raspoređena su u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju.

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, nakon početnog priznavanja, Banka ponovno mjeri prema fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena. Ulaganja u vrijednosne papire kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija fer vrijednost ne može pouzdano biti utvrđena, Banka iskazuje prema trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti.

U Tabeli 8.3. prikazana su vlasnička ulaganja prema vrstama pravnih osoba.

Tabela 8.3. Vlasnička ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja, 31.12.2016. godine

tis. HRK Bilančni iznos Fer vrijednost Kapitalni zahtjev

Trgovačka društva 625 278 20

koja kotiraju na burzi 109 109 9

ostala vlasnička ulaganja 516 169 11

Ulaganja u ostale pravne osobe 3.693 3.693 295

koja kotiraju na burzi 3.340 3.340 267

ostala vlasnička ulaganja 353 353 28

UKUPNO 4.318 3.971 315

Javna objava informacija za 2016. godinu OPERATIVNI RIZIK


9. OPERATIVNI RIZIK

Operativni rizik je rizik gubitka čiji su uzrok neadekvatni interni procesi, radnici, sustavi ili vanjski događaji. Definicija operativnog rizika uključuje pravni rizik, dok su iz nje isključeni strateški, poslovni i reputacijski rizik.

9.1. Upravljanje operativnim rizikom

9.1.1. Politika upravljanja operativnim rizikom

Politika upravljanja operativnim rizikom Banke uspostavlja sustav i proces upravljanja operativnim rizikom u Banci. Sustav upravljanja operativnim rizikom uključuje:

• utvrđivanje, mjerenje, procjenjivanje, ovladavanje i praćenje operativnog rizika i • izvještavanje o operativnom riziku.

Banka regulira područje nadzora i kontrole izloženosti operativnom riziku te aktivno upravlja operativnim rizikom u cilju smanjenja ovih rizika na prihvatljivu razinu koju je moguće kontrolirati i koja će Banci omogućiti maksimiziranje dobiti te minimiziranje rizika.

9.1.2. Organizacijske jedinice Banke uključene u upravljanje operativnim rizicima

S ciljem uspostave adekvatne Politike upravljanja operativnim rizikom Banka je utvrdila organizacijske jedinice koje su uključene u proces upravljanja operativnim rizikom.

Uprava Banke osigurava primjeren organizacijski ustroj, podjelu poslova i opseg odgovornosti radnika Banke zaduženih za identifikaciju, mjerenje, upravljanje i izvještavanje o operativnom riziku.

U sklopu upravljanja operativnim rizikom Uprava Banke osigurava: • primjerene politike, procedure i instrumente upravljanja, mjerenja i kontrole

operativnog rizika, • primjerene unutarnje kontrole te uspostavu i održavanje djelotvornosti istih u sustavu

upravljanja operativnim rizikom, • redovitu reviziju sustava upravljanja operativnim rizikom, s ciljem utvrđivanja

konzistentnosti.

Odjel kontrole rizika odgovoran je za: • razvoj politika, procesa, instrumenta upravljanja, mjerenja i kontrole operativnog rizika, • praćenje i procjenu izloženosti operativnom riziku, • analizu operativnih rizika pri uvođenju novih proizvoda, • edukaciju radnika Banke o kontroli i praćenju operativnog rizika, • upravljačko izvještavanje o izloženosti operativnom riziku i mjerama poduzetim za

sprječavanje i prijenos operativnog rizika.

Odjel sigurnosti informacijskog sustava odgovoran je za: • proces upravljanja operativnim rizicima u vezi informacijske i srodne tehnologije te • rizike informacijskog sustava.



U svrhu učinkovitijeg sustava kontrole, s ciljem smanjivanja potencijalne izloženosti operativnom riziku, Banka provodi slijedeće aktivnosti:

• kontrole unutarnje revizije, • propisuje detaljne interne akte za procese za koje je to potrebno, • propisuje procese i procedure, odnosno upute za pojedine proizvode i usluge, • provodi ažuriranje i ispravke procesa i procedura u slučaju da unutarnja revizija ili

kontrola uoče nedostatke u pojedinim procesima ili procedurama te • druge aktivnosti kojima nastoji smanjiti potencijalnu izloženost operativnom riziku.


Za mjerenje operativnog rizika utvrđenog zakonskim propisima Banka primjenjuje jednostavan pristup izračuna kapitalnog zahtjeva, dok izloženost operativnom riziku poslovnih funkcija i Banke u cjelini procjenjuje tehnikom izrade Mape operativnog rizika.

9.1.4. Sustav izvještavanja

9.1.4.1. Interno izvještavanje o događajima operativnog rizika

Djelatnici Banke prijavljuju uočene događaje operativnog rizika Odjelu kontrole rizika.

Odjel kontrole rizika, polugodišnje izvještava Upravu i Nadzorni odbor o prijavljenim događajima operativnog rizika.


Odjel financija i računovodstva, regulatorno propisanom dinamikom priprema izvještaje u skladu s regulatornim propisima, koje dostavlja nadležnom tijelu prema rokovima utvrđenim zakonskim i podzakonskim propisima.

9.2. Izloženost riziku i kapitalni zahtjevi za operativni rizik

Za izračun iznosa izloženosti operativnom riziku, Banka primjenjuje pristup jednostavnog pokazatelja utvrđen sukladno odredbama članka 315. CRR-a. U skladu s pristupom jednostavnog pokazatelja, iznos izloženosti operativnom riziku jednak je iznosu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik pomnoženom s 12,5.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik Banka izračunava kao 15% trogodišnjeg prosjeka relevantnog pokazatelja.

Relevantni pokazatelj Banka izračunava kao zbroj elemenata (s pozitivnim ili negativnim predznakom) navedenih u Tabeli 9.1.

Trogodišnji prosjek Banka računa na temelju podataka za posljednja tri godišnja izvještaja. Tijekom 2016. godine, Banka je jednostavan pokazatelj računala na temelju podataka iz financijskih izvještaja za razdoblje 2013.-2015. godine, dok podaci na 31.12.2016. godine uključuju podatke iz financijskih izvještaja za razdoblje 2014. - 2016. godina.



Tabela 9.1. Elementi za izračun relevantnog pokazatelja

Redni broj Element

1 Kamatni i srodni prihodi

2 Kamatni i srodni rashodi

3 Prihodi od dionica i ostalih vrijednosnih papira s varijabilnim/fiksnim prihodom

4 Prihodi od naknada i provizija

5 Rashodi od naknada i provizija

6 Neto dobit ili gubitak iz financijskoga poslovanja

7 Ostali prihodi iz poslovanja

U Tabeli 9.2. prikazani su iznos izloženosti riziku i kapitalni zahtjeva za operativni rizik.

Tabela 9.2. Iznos izloženosti riziku i kapitalni zahtjev za operativni rizik, 31.12.2016. godine

Iznos izloženosti riziku Kapitalni zahtjev

tis. HRK 31.12.2016. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2015.

Jednostavni pristup 202.044 197.479 16.164 15.798

Standardizirani/Alternativni standardizirani pristup - - - -

Napredni pristup - - - -

UKUPNO 202.044 197.479 16.164 15.798

Iznos izloženosti riziku i kapitalni zahtjev za operativni rizik Banka izračunava na godišnjoj osnovi.

Javna objava informacija za 2016. godinu LIKVIDNOSNI RIZIK I IZVORI FINANCIRANJA


10. LIKVIDNOSNI RIZIK I IZVORI FINANCIRANJA

Likvidnosni rizik predstavlja rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti Banke da podmiri svoje novčane obveze nakon njihova dospijeća.

10.1. Upravljanje likvidnosnim rizikom

Sustav upravljanja likvidnosnim rizikom Banke osigurava održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaložene likvidne imovine za osiguranje u slučajevima različitih stresnih događaja (različitog intenziteta i trajanja), uključujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i inače dostupnih izvora sredstava.

10.1.1. Politika upravljanja likvidnosnim rizikom

U cilju učinkovitog upravljanja likvidnosnim rizikom Banka provodi politiku upravljanja likvidnošću koja obuhvaća planiranje očekivanih poznatih i mogućih novčanih odljeva i dostatnih novčanih priljeva za pokriće istih, kontinuirano praćenje likvidnosti te donošenje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

10.1.2. Organizacijske jedinice Banke uključene u upravljanje likvidnosnim rizikom

Uprava Banke osigurava primjeren organizacijski ustroj, podjelu poslova i opseg odgovornosti radnika zaduženih za identifikaciju, mjerenje, upravljanje i izvještavanje o likvidnosnom riziku.

Komisija za likvidnost prati i analizira operativnu likvidnost Banke na dnevnoj osnovi te daje upute Sektoru riznice u vezi dnevnog operativnog upravljanja kunskom i deviznom likvidnošću Banke, sukladno Politici upravljanja aktivom i pasivom. U okolnostima srednje krize imena Banke ili tržišta Komisija za likvidnost izrađuje plan izlaska iz krize i povratak u normalno poslovanje.

Komisija za aktivu i pasivu je tijelo Banke koje je u kontekstu upravljanja likvidnošću zaduženo za upravljanje strukturalnom, odnosno dugoročnom likvidnosti Banke. Komisija za aktivu i pasivu osigurava takvo upravljanje izvorima i plasmanima Banke koje omogućuje ostvarenje stabilnih neto kamatnih prihoda uz osiguravanje zadovoljavajuće razine likvidnosti. U okolnostima ozbiljne krize imena Banke ili tržišta, Komisija za aktivu i pasivu izrađuje plan izlaska iz krize i povratak u normalno poslovanje.

Sektor riznice zadužen je za operativno dnevno upravljanje i izvještavanje o kunskoj i deviznoj likvidnosti Banke u skladu sa zaključcima Komisije za likvidnost. Sektor riznice na dnevnoj osnovi:

• upravlja sredstvima na kunskim i deviznim računima Banke, • upravlja kunskom i deviznom pozicijom Banke, • predlaže i provodi politiku držanja rezervi likvidnosti, • održava solventnost te • predlaže mjere za usklađenje prema valutama između kategorija aktive i pasive u cilju

kontrole valutnog rizika.



Nadalje, Sektor riznice odgovoran je za izradu planova likvidnosti kao i praćenje likvidnosti tržišta u cjelini te pravovremeno obavještavanje o eventualnim poremećajima.

Odjel kontrole rizika zadužen je za razvoj metodologije mjerenja likvidnosnog rizika, utvrđivanje sklonosti Banke preuzimanju likvidnosnog rizika kroz sustav limita te izvještavanje o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita likvidnosnog rizika. Nadalje, Odjel kontrole rizika zadužen je za predlaganje procedura rada koje minimiziraju izloženost svim rizicima Banke pa tako i likvidnosnom riziku.

Služba unutarnje revizije ocjenjuje primjerenost i djelotvornost sustava upravljanja likvidnosnim rizikom te adekvatnost i primjenu ugrađenih unutarnjih kontrola.


Sukladno Odluci o upravljanju likvidnosnim rizikom, Banka mjeri i upravlja likvidnosnim rizikom primjenom regulatorne metodologije Minimalnog koeficijenta likvidnosti pri čemu izračunava ročnu neusklađenost dospijeća imovine i obveza prema procijenjenom, odnosno preostalom ugovorenom roku dospijeća, tako da za imovinu koristi posljednji mogući datum namire potraživanja, a za obveze najraniji mogući datum plaćanja obveze.

Pored navedenog, Banka likvidnosni rizik mjeri stopom pokrića likvidnosti (LCR) koju izračunava sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

10.1.4. Izvještavanje


Za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom krajem mjeseca Odjel kontrole rizika u suradnji s Odjelom financija i računovodstva izrađuje izvještaj kojeg dostavlja Komisiji za likvidnost u svrhu operativnog upravljanja likvidnošću Banke, Upravi Banke i Komisiji za aktivu i pasivu u svrhu strateškog upravljanja likvidnošću Banke te Službi unutarnje revizije.

Informacije u vezi likvidnosnog rizika, Odjel kontrole rizika uključuje u redovne tromjesečne izvještaje Odjela kontrole rizika koje dostavlja Upravi i Nadzornom odboru Banke.

Pored navedenog izvještaja za potrebe dnevnog upravljanja likvidnosnim rizikom Služba operativnih poslova izrađuje dnevne izvještaje koje dostavlja Komisiji za likvidnost.



10.2. Analiza likvidnosnog rizika i izvora financiranja

Na kraju 2016. godine LCR Banke, izračunat u skladu s provedbenim uputama EBA, iznosio je na razini svih valuta 1.100%. Odgovarajući LCR u HRK iznosio je 306%, a u EUR 2.572%.



Tabela 10.1. Struktura izračuna, 31.12.2016. godine

tis. HRK Sve valute HRK EUR

A. Likvidnosna imovina ukupno 692.212 377.378 246.930

B. Odljevi ukupno 230.581 189.791 38.398

C. Priljevi ukupno 202.806 101.597 28.798

D. Priljevi do razine 75% odljeva 167.686 66.605 67.947.

Stopa pokrića likvidnosti [A/(B-D)] 1.100% 306% 2.572%

U Tabeli 10.1. prikazana je struktura izračuna LCR-a za sve valute kao i dvije najznačajnije valute (EUR i HRK).

10.3. Opterećena i neopterećena imovina

Informacije o opterećenoj i neopterećenoj imovini, Banka objavljuje u skladu sa Smjernicama o objavi o opterećenoj i neopterećenoj imovini koje je izdala EBA 2014. godine.

Informacije u skladu s Provedbenim uredbe u vezi opterećenosti imovine, prikazane su u Tabeli A.6. u Dodatku A. Uz informacije u vezi opterećene imovine, u navedenoj tabeli uključeni su i podaci o primljenim instrumentima osiguranja.

U skladu s definicijom EBA, imovina će biti smatrana opterećenom ako je založena ili ako podliježe nekom obliku osiguranja, osiguranja kolateralom ili kreditnog poboljšanja bilančne ili izvanbilančne transakcije iz koje ne može biti slobodno povućena (npr. ako je založena za potrebe financiranja).

Javna objava informacija za 2016. godinu POLITIKA PRIMITAKA


11. POLITIKA PRIMITAKA

Banka je usvojila i provodi Politiku primitaka u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskih akata u vezi primitaka radnika te veličinom i unutarnjom organizacijom Banke, vrstom, obujmom i složenošću poslovnih aktivnosti, profilom rizičnosti i poslovnom strategijom Banke. Politika primitaka Banke temeljena je na zaključcima analize rizika i primjeni načela razmjernosti.

Nadzorni odbor Banke donosi i redovito, a najmanje jednom godišnje, preispituje temeljna načela Politike primitaka Banke. Na taj način provodi ocjenu usklađenosti provođenja Politike primitaka s politikama i mogućim procedurama Banke u vezi primitaka te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima. U provođenju postupka preispitivanja odredbi Politike uključene su i kontrolne funkcije Banke.

Nadzorni odbor Banke obavlja funkciju Odbora za primitke te donosi stručne i neovisne prosudbe o politici primitaka, provođenju politike primitaka te utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.

Politikom primitaka, Banka se nije opredijelila za isplatu varijabilnih primitaka.

U Tabeli 11.1. prikazani su primici svih radnika Banke raspoređeni prema poslovnim područjima.

Tabela 11.1. Primici svih radnika prema poslovnim područjima, tis. HRK, razdoblje 01.01.-31.12.2016. godine

Ukupni iznosi

Poslovno područje Broj radnika Fiksni primici Varijabilni primici

Uprava 2 825 -

Investicijsko bankarstvo14 1 96 -

Poslovanje sa stanovništvom i ostalim klijentima15 111 11.856 -

Upravljanje imovinom16 3 652 -

Korporativne funkcije17 42 6.709 -

Neovisne kontrolne funkcije18 6 1.459 -

Svi ostali19 22 3.042 -

UKUPNO 187 24.640 -

U Tabeli 11.2. prikazani su podaci o fiksnim i varijabilnim primicima radnika Banke za koje je utvrđeno da imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke. 14 Uključuje poslove savjetovanja u vezi s korporativnim financiranjem, strukturom kapitala, tržištima kapitala, trgovanjem i

prodajom. 15 Uključuje ukupne kreditne aktivnosti (fizičkim osobama i trgovačkim društvima). 16 Uključuje upravljanje portfeljima, upravljanje UCITS-om i ostale oblike upravljanja imovinom.

17 Uključuje sve funkcije koje su nadležne za Banku kao cjelinu (na pojedinačnoj i, ako je primjenjivo, konsolidiranoj osnovi, primjerice, ljudski resursi, informacijska tehnologija i sl. funkcije).

18 Uključuje sve radnike funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije. 19 Uključuje ostale radnike koji nisu raspoređeni u jednu od prethodno navedenih kategorija.

Javna objava informacija za 2016. godinu POLITIKA PRIMITAKA


Tabela 11.2. Fiksni i varijabilni primici radnika sa značajnim utjecajem na profil rizičnosti Banke tis. HRK, razdoblje 01.01.-31.12.2016. godine

Ukupni iznosi

Kategorija radnika Broj radnika Fiksni primici Varijabilni primici

Uprava 2 825 -

Više rukovodstvo (identificirani radnici) 33 7.818 -

Ostali identificirani radnici koji preuzimaju rizik 2 473 -

UKUPNO 37 9.116 -

U Tabeli 11.3. prikazani su podaci o varijabilnim primicima radnika Banke za koje je utvrđeno da imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke.

Tabela 11.3. Varijabilni primici radnika sa značajnim utjecajem na profil rizičnosti Banke, tis. HRK, razdoblje 01.01.-31.12.2016. godine

Ukupni varijabilni primici

Kategorija radnika Broj radnika Gotovina Dionice/instrumenti u vezi s dionicama

Uprava - - -

Više rukovodstvo (identificirani radnici) - - -

Ostali identificirani radnici koji preuzimaju rizik - - -

UKUPNO - - -

U Tabeli 11.4. prikazani su podaci o otpremninama i ostalim isplatama radnika Banke.

Tabela 11.4. Otpremnine i ostale isplate radnicima Banke, tis. HRK, razdoblje 01.01.-31.12.2016. godine

Broj radnika Ukupan iznos Najviši utvrđeni pojedinačni iznos otpremnine

Isplate pri zapošljavanju novih radnika - - -

Otpremnine isplaćene tijekom poslovne godine - - -

Otpremnine dodijeljene tijekom poslovne godine - - -

Javna objava informacija za 2016. godinu

SAŽETAK PRISTUPA BANKE PROCJENI ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA BANKE

(ICAAP)


12. SAŽETAK PRISTUPA BANKE PROCJENI ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA BANKE (ICAAP)

Izračun za potrebe postupka procjene internog kapitala Banke temeljen je na internim procesima za vrijeme kojih Uprava Banke procjenjuje cjelokupne rizike.

Interni kapital Banke predstavlja iznos ukupnog kapitala kojeg Banka održava u odnosu na trenutni profil rizičnosti kojem je izložena. Interni kapital predstavlja izbor kapitalnih resursa Banke, a Banka ga je dužna održavati na onoj razini koja je dostatna za pokriće svih interno propisanih zahtjeva za kapitalom za sve materijalno značajne rizike. Procjena internog kapitala Banke obuhvaća sve aktivnosti Banke u vezi upravljanja rizicima unutar Banke, od dnevnog upravljanja rizicima do strateškog upravljanja kapitalom Banke.

S obzirom na veličinu i opseg poslovanja, Banka primjenjuje model procjene koji je temeljen na pristupima iz Prvog stupa CRR-a.

Prilikom procjena rizika, Banka je utvrdila slijedeće materijalno značajne vrste rizika: • kreditni rizik, uključujući valutno inducirani i koncentracijski rizik, • tržišni rizici, • kamatni rizik u knjizi Banke, • operativni rizik, • strateški rizik, • poslovni rizik, • reputacijski rizik, • upravljački rizik i • rizik utjecaja vanjskih čimbenika.

Sve zahtjeve za internim kapitalom za materijalne rizike Banka zbraja te ih uspoređuje s razinom regulatornog i internog kapitala.

Likvidnosni rizik Banka smatra materijalno značajnim, ali isti nema utjecaja na kapital, slijedom čega za potrebe ove vrste rizika ne izdvaja interne kapitalne zahtjeve već provodi isključivo mjere smanjenja ili kontrole rizika.

Osnovni cilj procjene internog kapitala Banke je dugoročno osiguranje dostatnog kapitala Banke u odnosu na sve materijalno značajne rizike s kojima je Banka suočena tijekom poslovanja, kao i adekvatnost njegove strukture i visine u izrazito nepovoljnim uvjetima, putem uvođenja i primjene prikladnih procesa, procedura i sustava.

Dodatni cilj procjene internog kapitala Banke je mogućnost upravljanja odnosom rizika i povrata s obzirom na visinu preuzetog rizika te učinkovitost korištenja kapitala Banke uspostavom sustava ograničenja rizičnosti i putem strateškog planiranja.

Ukupni interni kapitalni zahtjevi i iznos kapitalnih zahtjeva prema CRR-u, odnose se na kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i ostale manje značajne rizike.

12.1. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, Banka primjenjuje metodologiju standardiziranog pristupa izračuna kreditnog rizika utvrđenu CRR-om. Slijedom navedenog,



(ICAAP)


interni kapitalni zahtjev za kreditni rizik jednak je ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik i rizik druge ugovorne strane iz Prvog stupa.

S obzirom da je Banka izložena kreditnom riziku s osnove obveznica Republike Hrvatske, kao i da je dio izloženosti temeljem jamstva Republike Hrvatske koji je tehnikom supstitucije prenesen na izloženost prema središnjoj državi, nominiran u valuti države članice (EUR), od 01.01.2018. godine prestaje vrijediti odredba članka 495. stavak 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, prema kojem je za takve izloženosti vrijedio ponder rizika od 0%.

Sukladno članku 114. stavak 6. za te izloženosti od 01.01.2018. godine, Banka će biti dužna primjenjivati slijedeće pondere rizika:

• u 2018. će ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti biti 20% pondera rizika koji bi predmetnim izloženostima bio dodijeljen u skladu sa stavkom 2. članka 114. Uredbe (EU) br. 575/2013;

• u 2019. će ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti biti 50% koji bi predmetnim izloženostima bio dodijeljen u skladu sa stavkom 2. članka 114. Uredbe (EU) br. 575/2013;

• u 2020. i nadalje će ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti biti 100% koji bi predmetnim izloženostima bio dodijeljen u skladu sa stavkom 2. članka 114. Uredbe (EU) br. 575/2013.

S obzirom da navedeno ima utjecaja na povećanje izloženosti riziku Banke, uslijed povećanja kapitalnih zahtjeva temeljem tih izloženosti, a samim time i na povećanje zahtjeva za internim kapitalom te potrebnu minimalnu stopu kapitala, Banka je za potrebe stvaranja rezervi, odlučila na interni kapitalni zahtjev za kreditni rizik pridodati kapitalne zahtjeve za izloženosti prema Republici Hrvatskoj denominiranim u EUR-ima.

Kako je na 31.12.2016. godine rejting Republike Hrvatske kod priznatih VIPKR-ova bio takav da bi ponder rizika temeljem rejtinga iznosio 100%, primjenjujući odredbu članka 114. stavak 6. Uredbe (EU) br. 575/2013 za 2018. godinu prema kojoj bi primjenjivi ponder rizika tada iznosi 20%, Banka je internim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik izračunatim temeljem kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik iz Prvog stupa, pridodala kapitalne zahtjeve za izloženosti prema RH denominiranim u EUR-ima.

12.2. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike, Banka primjenjuje metodologiju standardnog izračuna tržišnih rizika utvrđenu CRR-om. Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za tržišne rizike jednak je ukupnim kapitalnim zahtjevima za tržišne rizike iz Prvog stupa.

Iznimno, s obzirom da je u 2016. godini otvorena devizna pozicija Banke bila manja od 2% regulatornog kapitala Banke te da, slijedom odredbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u tom slučaju ne izračunava izloženost valutnom riziku u Prvom stupu tj. izloženost riziku i kapitalni zahtjevi jednaki su 0 HRK, Banka je za potrebe procjene internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike, kao mjeru opreza i rezerve, odlučila u interni kapital uključiti kapitalne zahtjeve koje bi trebala izdvojiti u slučaju da je otvorena devizna pozicija iznosila 2% regulatornog kapitala.



(ICAAP)


12.3. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, Banka primjenjuje metodologiju jednostavnog pristupa izračuna utvrđenu CRR-om. Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za operativni rizik jednak je ukupnim kapitalnim zahtjevima za operativni rizik iz Prvog stupa.

12.4. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni rizik (VIKR)

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za VIKR, Banka primjenjuje interno razvijenu metodologiju navedenu u Smjernicama za izračun kapitalnih zahtjeva za valutno inducirani kreditni rizik za dužnike koji nemaju zaštićenu valutnu poziciju u sklopu SREP procesa, kao i preporuke regulatora iz Zapisnika o obavljenoj procjeni rizičnosti poslovanja Kreditne banke Zagreb d.d., broj: EZOF-36-530/14-DĐ-RS iz prosinca 2014. godine prema kojoj bi Banka u svojoj procjeni trebala uzimati u obzir i identificirati potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost VIKR-u i sa aspekta ulaganja u vrijednosne papire koji nose prvenstveno kreditni rizik.

Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za valutno inducirani kreditni rizik jednak je udjelu kredita i vrijednosnih papira denominiranih u stranoj valuti odobrenih nezaštićenim dužnicima u ukupnim kreditima i vrijednosnim papirima pomnoženim s ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik iz Prvog stupa. Tako dobiveni iznos pomnožen je još s množiteljem dodatnih kapitalnih zahtjeva i koji je za 2016. godinu iznosio 10%.

12.5. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik, Banka primjenjuje vlastitu metodologiju temeljenu na primjeni pojednostavljenog HHI indeksa koncentracije za:

• koncentraciju pojedinačnih izloženosti te • koncentraciju na razini područja gospodarske djelatnosti.

Za svaki od navedenog, Banka, zasebno izračunava HHI indeks koncentracije. Temeljem utvrđenog HHI indeksa, Banka utvrđuje faktore s kojima množi kapitalne zahtjeve za kreditni rizik iz Prvog stupa. Tako dobivene iznose internog kapitala Banka zbraja te dobiva ukupan iznos internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik.

12.6. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi Banke

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi Banke, Banka primjenjuje metodu pojednostavljenog izračuna procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisanu Odlukom o upravljanju kamatni rizikom u knjizi banke. Sukladno navedenoj metodologiji, interni kapitalni zahtjev za kamatni rizik u knjizi Banke jednak je ukupnoj neto ponderiranoj poziciji knjige Banke.



(ICAAP)


12.7. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za ostale rizike

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za ostale rizike, Banka primjenjuje metodu pojednostavljenog izračuna procjene izloženosti ostalim značajnim rizicima. Pri tome Banka, sukladno preporukama Bazelskog odbora za te rizike izdvaja interni kapitalni zahtjev u iznosu od 15% ukupnih regulatornih kapitalnih zahtjeva iz Prvog stupa. Banka je prilikom izračuna primijenila najveći preporučeni postotak, kako bi zadržala konzervativan pristup i osigurala dovoljne rezerve kapitala.

12.8. Testiranje otpornosti na stres

Kao dio ICAAP procesa i procesa planiranja kapitala, Banka provodi testiranja otpornosti na stres kako bi utvrdila koliko bi značajne neočekivane promjene u poslovnom i makro okruženju mogli utjecati na potrebe za kapitalom. Testiranje otpornosti na stres pokazuje koliko se potrebe za kapitalom razlikuju tijekom provedbe stresnog scenarija i njihov utjecaj na račun dobiti i gubitka, bilancu, regulatorne kapitalne zahtjeve i stope kapitala Banke.

S obzirom na veličinu, složenost poslovanja i proizvoda Banke, Banka provodi testiranje otpornosti na stres analizom osjetljivosti različitih pretpostavki i čimbenika rizika.

Banka kontinuirano radi na poboljšavanju metodologija testiranja otpornosti na stres.

Utvrđene parametre i čimbenike rizika Banka koristi za izračun njihova utjecaja na regulatorni kapitalne zahtjeve i financijske izvještaje Banke. Regulatorne kapitalne zahtjeve Banka izračunava za kreditni rizik, tržišni rizik i operativni rizik u skladu s CRR-om.

Banka utvrđuje utjecaj pojedinih parametara i čimbenika rizika na dobit, regulatorni kapital i stope kapitala.

Testiranje otpornosti na stres Banka provodi za: • kreditni rizik, • likvidnosni rizik, • koncentracijski rizik u kreditnom portfelju, • valutni rizik te • kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja Banke.

Rezultate provedenih testiranja, s izuzetkom testiranja otpornosti na stres za likvidnosni rizik, Banka uključuje u zahtjeve za internim kapitalom u iznos internih kapitalnih zahtjeva za ostale rizike. Rezultate testiranja otpornosti na stres za likvidnosni rizik, Banka ne uključuje u izračun internog kapitala, s obzirom da navedeni rizik smatra kapitalno neznačajnim.

Prilikom utvrđivanja internog kapitalnog zahtjeva s osnove testiranja otpornosti na stres Banka promatra vjerojatnost ostvarivanja pretpostavki testiranja.

Vjerojatnosti ostvarivanja pretpostavki Banka dijeli na slijedeće grupe (redoslijed prema vjerojatnosti ostvarenja prema stupnju vjerojatnosti ostvarenja, od najmanje prema najvećoj vjerojatnosti):

1. Neznatna vjerojatnost (ne očekuje se ostvarenje), 2. Umjerena vjerojatnost, 3. Vrlo mala vjerojatnost,



(ICAAP)


4. Mala vjerojatnost, 5. Velika vjerojatnost 6. Vrlo velika vjerojatnost.

Za potrebe utvrđivanja dodatnih kapitalnih zahtjeva, Banka u obzir uzima događaje procijenjene sa stupnjem vjerojatnosti od 4 do 6.

U slučaju da za dvije ili više pretpostavki testiranja otpornosti na stres utvrdi stupanj vjerojatnosti ≥ 4, Banka, za izračun internog kapitalnog zahtjeva za pojedini rizik s osnove testiranja otpornosti na stres, uzima u obzir onu pretpostavku koja ima najveći negativan utjecaj na ukupan kapital.

Iznos internog kapitalnog zahtjeva za pojedini rizik s osnove testiranja otpornosti na stres, Banka utvrđuje kao umnožak postotka promjene ukupnog kapitala temeljem pretpostavke utvrđene na prethodno opisani način i kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik iz Prvog stupa za kreditni rizik, koncentracijski rizik u kreditnom portfelju te kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja Banke, dok za valutni rizik koristi kapitalni zahtjev za valutni rizik iz Prvog stupa.

Tako dobivene iznose internog kapitalnog zahtjeva za pojedini rizik, Banka uključuje u ukupan interni kapitalni zahtjev za ostale rizike.

Javna objava informacija za 2016. godinu REGULATORNE PROMJENE


13. REGULATORNE PROMJENE

13.1. Trenutni regulatorni okvir za adekvatnost kapitala

Direktiva o kapitalnim zahtjevima IV (CRD IV) i Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) stupile su na snagu 01.01.2014. godine za europsko financijsko tržište dok je 15.05.2014. godine usvojena Direktiva o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (BRRD). CRR je postao primjenjiv u svim državama članicama EU od 01.01.2014. godine, dok je CRD IV ugrađen kroz zakone država članica tijekom 2014. godine.

13.1.1. Regulatorni minimalni kapitalni zahtjevi

Sukladno odredbama CRR-a, banke moraju ispunjavati slijedeće minimalne kapitalne zahtjeve u odnosu na ukupnu izloženosti riziku:

• stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) od 4,5%, • stopa osnovnog kapitala (T1) od 6% te • stopa regulatornog kapitala od 8%.

13.1.2. Zaštitni slojevi kapitala

CRD IV je uveo nekoliko zahtjeva za zaštitnim slojevima kapitala. Zahtjevi za zaštitnim slojevima kapitala banke iskazuju u odnosu na ukupnu izloženost riziku (REA) i moraju biti pokriveni CET1 kapitalom i predstavljaju dodatni kapital koji banke moraju imati povrh minimalnih regulatornih zahtjeva. Razine i postupak uvođenja zahtjeva za zaštitnim slojevima predmet su diskrecije država članica i njihovih nadležnih tijela.

Obvezujući zaštitni slojevi kapitala su: • zaštitni sloj za očuvanje kapitala (CCoB), • protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju (CCyB), • zaštitni sloj za sistemski rizik (SRB), • zaštitni sloj za globalnu sistemski važnu instituciju (G-SII) te • zaštitni sloj za ostale sistemski važne institucije (O-SII).

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala regulatorno je utvrđen i stopa zaštitnog sloja za očuvanje kapitala utvrđena je u visini od 2,5%.

Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju regulatorno je, u normalnim okolnostima, utvrđen u rasponu stope od 0% do 2,5%, a ovisan je o stopi protucikličkog zaštitnog sloja pojedinih država u kojima institucija ima svoje izloženosti.

Zaštitni sloj za sistemski rizik može biti utvrđen do visine stope od 3% za sve izloženosti institucija i do visine 5% za izloženosti institucije u državi njenog sjedišta. Visinu stope zaštitnog sloja za sistemski rizik utvrđuje HNB kao nadležno tijelo u RH.

Zaštitni sloj za globalno sistemski važnu instituciju može biti utvrđen u rasponu stope od 1% do 3,5%.



Zaštitni sloj za ostale sistemski važne institucije može biti utvrđen do visine stope od 2%. Ostale sistemski važne institucije kao i visinu stope utvrđuje HNB kao nadležno tijelo u RH.

Navedeni zaštitni slojevi zajedno čine kombinirani zaštitni sloj, a zahtjev za kombinirani zaštitni sloj čini zbroj zahtjeva za očuvanje kapitala, protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za instituciju i:

• u slučaju primjene zaštitnog sloja za sistemski rizik za sve izloženosti institucije, veći iznos između zahtjeva za zaštitni sloj za sistemski rizik i zahtjeva za zaštitni sloj sistemski važne institucije ili

• u slučaju primjene zaštitnog sloja za sistemski rizik za izloženosti institucije u državi sjedišta institucije, zbroj većeg od dva zahtjeva za zaštitni sloj sistemski važne institucije i zahtjeva za zaštitni sloj za sistemski rizik.

Prekoračenje navedenih zahtjeve za zaštitnim slojevima ograničava raspodjelu redovnog osnovnog kapitala, kao što je npr. isplata dividendi.

13.1.3. Uvođenje regulative u RH

U skladu s CRR-om moguće je da nacionalna nadležna tijela svojim diskrecijskim pravom utvrde brže uvođenje pojedinih dijelova regulative ili su utvrdili drugačiji način ili iznose prilikom prijelaznog razdoblja za uvođenje.

HNB, slijedom diskrecijskog prava, donijela je odluku o provedbi CRR-a u dijelu koji se odnosi na vrednovanje imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornog kapitala i kapitalnih zahtjeva, kojom utvrđuje pojedine provedbene mjere u prijelaznom razdoblju.

Navedenom odlukom institucije u RH, u prijelaznom razdoblju u cijelosti uključuju nerealizirane gubitke u izračun stavki regulatornog kapitala, dok istovremeno u izračun ne mogu uključivati stavke nerealiziranih dobitaka. Pored prethodno navedenog, a koje ima izravan utjecaj na kapital Banke, HNB utvrdila je i niz drugih kriterija koji imaju utjecaja na izračun regulatornog kapitala.

Nadalje, sukladno diskrecijskom pravu, HNB, za potrebe izračuna iznosa izloženosti riziku za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa, utvrdila je:

• da izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave u RH institucije ne smiju ponderirati kao izloženosti prema središnjoj državi,

• popis subjekata javnog sektora u RH čije izloženosti institucije mogu ponderirati kao izloženosti prema središnjoj državi,

• dodatne kriterije koje stambene nekretnine u RH moraju ispunjavati kako bi na izloženosti institucije u cijelosti i potpuno osiguranim stambenim nekretninama bio primjenjiv ponder rizika 35%.

• povećani ponder rizika za izloženosti institucije u cijelosti i potpuno osiguranim poslovnim nekretninama koji od 01.07.2016. godine iznosi 100%, dok je prethodno iznosio 50% te

• kriterije koje financijske institucije moraju ispuniti kako bi bile priznate kao pružatelji nematerijalne kreditne zaštite.

Slijedom primjene povećanog pondera rizika za poslovne nekretnine koje se nalaze na području Republike Hrvatske, od dana primjene povećanog pondera rizika, banke neće moći primjenjivati



odredbe članka 402. stavak 2. u pogledu umanjenja izloženosti za dio izloženosti osiguran tim poslovnim nekretninama.

13.2. Prijedlozi za izmjene i dopune CRR, CRD IV i BRRD

Dana 23.11.2016. godine Europska komisija objavila je prijedlog izmjena i dopuna BRRD, CRD IV i CRR-a, predstavljajući CRD V i CRR II. Prijedlozi će biti razmatrani u Europskom parlamentu i Europskom vijeću prije nego počnu pregovori u tzv. Trilog gdje se Europska komisija, Parlament i Vijeće trebaju usuglasiti prije nego što prijedlog bude završen i usvojen. Izmjene i dopune CRR-a, kao zakonskog propisa, bit će izravno primjenjive u svim državama članicama EU u trenutku stupanja na snagu, dok će izmjene i dopune CRD IV i BRRD, kao uredbi, trebati biti ugrađene u nacionalna zakonodavstva prije nego što budu primjenjive. S obzirom na predstojeće pregovore, vrijeme uvođenja nije definirano, ali je navedeno da bi izmjene i dopune trebale stupiti na snagu najranije tijekom 2019. godine, pri čemu će dijelovi izmjene i dopuna biti primjenjivi kasnije i podložni prijelaznom razdoblju za uvođenje.

13.2.1. Drugi stup

Predložene izmjene odredbi koji uređuju Drugi stup (engl. Pillar II) uvode podjelu dodatnih zahtjeva Drugog stupa na zahtjeve iz Drugog stupa (P2R) i smjernice iz Drugog stupa (P2G). P2R će povećati razinu MDA, dok P2G, kao „mekša“ mjera, neće imati utjecaja na razinu MDA.

13.2.2. Omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR)

Europska komisija predlaže uvođenje obvezujućeg NSFR-a koji od institucija zahtijeva financiranje njihovih dugoročnih aktivnosti (imovina i izvanbilančne stavke) stabilnim izvorima financiranja. Prijedlog NSFR-a usklađuje aktivnosti upravljanja, usklađenosti i nadzora NSFR-a sa zahtjevima Europske unije u vezi omjera likvidnosne pokrivenosti (LCR), prije svega:

• institucije trebaju ispunjavati NSFR zahtjeve dnevno, kako u normalnim tako i u stresnim uvjetima;

• institucije trebaju osigurati konzistentnost između valutne denominacije raspoloživih stabilnih izvora sredstava (ASF) i potrebnih stabilnih izvora sredstava (RSF);

• nadzorna tijela imaju pravo odrediti ograničenja za značajne valute; • zahtjev za NSFR-om je primjenjiv na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi i • unutargrupno financiranje će imati simetričan faktor za ASF i RSF.

Institucije će trebati biti usklađene s NSFR-om u razdoblju od dvije godine nakon što izmjena stupi na snagu, što se, ovisno o pregovorima, očekuje da će biti najranije sredinom 2020. godine.

Općenito, predloženi NSFR je usklađen sa standardom Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS), ali je Europska komisija uključila neke prilagodbe sukladno preporukama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) kako bi osigurala da NSFR ne ometa financiranje europskog realnog gospodarstva.

13.2.3. Omjer financijske poluge

CRR je uveo omjer financijske poluge, kao mjeru koja nije temeljena na riziku, s namjerom ograničavanja prekomjernog rasta poluge u bilancama kreditnih institucija. Učinak omjera prate



nadzorna tijela s ciljem pretvaranja omjera financijske poluge u obaveznu mjeru u 2018. godini, temeljenu na prikladnim procjenama i kalibriranju. Omjer financijske poluge institucije računaju kao osnovni kapital podijeljen s mjerom rizika koja obuhvaća bilančne i izvanbilančne izloženosti s prilagodbama za pojedine stavke kao što su izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnim papirima).

Prijedlog uvodi obvezujuću mjeru omjera financijske poluge od 3% u odnosu na osnovni kapital, što je usklađeno s međunarodnim BCBS standardima. Nadalje, prijedlog uključuje izmjene i dopune u vezi izračuna pojedinih stavki koje imaju utjecajna iznos mjere izloženosti.

13.2.4. Standardizirani pristup riziku druge ugovorne strane

Tijekom ožujka 2014. godine BCBS je objavio standard o novoj standardiziranoj metodi izračuna vrijednosti izloženosti s osnove izvedenica, tzv. Standardizirani pristup za riziku druge ugovorne strane koji se odnose na izmjenu nedostataka postojećeg standardiziranog pristupa. Primjena novog standardiziranog pristupa ostvarena je ukidanjem postojećeg standardiziranog pristupa i Metode tržišne vrijednosti i njihovim zamjenjivanjem novim standardiziranim pristupom.

13.2.5. Pomoćni faktor za male i srednje poduzetnike (SME)

Europska komisija predlaže proširenje obuhvata primjene pomoćnog faktora za SME. Postojeći pomoćni faktor za SME omogućava smanjenje kapitalnih zahtjeva za 23,81% za izloženosti do 1,5 mil. EUR-a prema SME. Prijedlog proširuje mogućnost primjene pomoćnog faktora na izloženosti iznad 1,5 mil. EUR-a, uz primjenu pomoćnog faktora koji omogućava smanjenje tog dijela izloženosti za 15%, s namjerom stimuliranja kreditiranja SME.

13.2.6. Regulatorni zahtjevi i zahtjevi za javnom objavom

Prijedlozi Europske komisije imaju cilj proširenje načela proporcionalnosti u regulatornom izvještavanju i zahtjevima za javnom objavom. Općenito, manje imanje složene institucije mogu očekivati smanjenje u sadržaju i učestalosti njihovog regulatornog izvještavanja i zahtjeva za javnom objavom. Nadalje, postojeći zahtjevi za javnom objavom će biti izmijenjeni kako bi bili bolje usklađeni s međunarodnim standardima BSBS u vezi javnih objava iz Trećeg stupa.

13.3. Revizija Basela III

Basel III je globalni, regulatorni okvir u vezi kapitalne adekvatnosti banaka, testiranja otpornosti na stres i likvidnosnog rizika. Usuglašen je od strane članova BCBS-a tijekom 2010. i 2011. godine, međutim, neki njegovi dijelovi trebaju još biti završeni. BCBS je predložio revidiranje praga kapitala, standardiziranog i IRB pristupa kreditnom riziku, omjera financijske poluge i operativnog rizika. Dana 03.01.2017. godine BCBS je objavio kako radi na završavanju tih reformi i očekuje da završi te poslove u bliskoj budućnosti.

13.3.1. Revidirani standardizirani pristup kreditnom riziku

Dana 10.12.2015. godine BCBS je objavio drugi savjetodavni dokument u vezi revizije standardiziranog pristupa kreditnom riziku. Ovaj prijedlog se u nekoliko točaka razlikuje od



prvotnog prijedloga objavljenog u prosincu 2014. godine. Prvotni prijedlog je isključio sve veze s vanjskim kreditnim rejtinzima i dodijeljenim ponderima rizika temeljenim na ograničenom broju zamjenskih čimbenika. Novi prijedlog ponovno uvodi primjenu rejtinga za izloženosti prema bankama i trgovačkim društvima.

13.3.2. Revizija jednostavnijih pristupa za operativni rizik

Dana 04.06.2016. godine BCBS je objavio drugi savjetodavni dokument u vezi revizije jednostavnijih pristupa za operativni rizik. Odbor predlaže uklanjanje postojećih pristupa i umjesto njih uvođenje revidiranog kapitalnog okvira za operativni rizik koji će biti temeljenom na standardiziranom pristupu mjerenju. Ovaj pristup kombinira mjeru operativnog rizika temeljenu na financijskim izvještajima (Relevantni pokazatelj) s pojedinačnim operativnim gubicima institucije u prošlosti.

13.3.3. Tretman Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 (IFRS 9) u okviru adekvatnosti kapitala

Kao dodatak revidiranom okviru, BCBS je 11.10.2016. godine, objavio savjetodavni dokument kojim sagledava okolnosti u vezi regulatornog tretmana računovodstvenih ispravaka u vezi IFRS 9 u okviru Basela III. Savjetodavni dokument predstavlja prijedloge u vezi revidiranog dugoročnog regulatornog tretmana ispravaka koje bi trebale biti primijenjene kada na snagu stupe izmjene i dopune standardiziranog i IRB pristupa. IFRS 9 stupa na snagu početkom 2018. godine i prijedlog BCB-a, tijekom prijelaznog razdoblja, je zadržavanje trenutačnog regulatornog tretmana ispravaka kako je primijenjeno i u standardiziranom i u IRB pristupu kako bi omogućio detaljnije razmatranje dugoročnih mogućnosti za regulatorni tretman ispravaka.

Javna objava informacija za 2016. godinu POPIS KRATICA


POPIS KRATICA

ASF Raspoloživi stabilni izvori sredstava (engl. Available stable funding)

AT1 Dodatni osnovni kapital (engl. Additional Tier 1)

BCBS Bazelski odbor za nadzor banaka (engl. Basel Committee on Banking Supervision)

BRRD Direktiva o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (engl. Bank Recovery and Resolution Directive)

CCyB Protuciklički zaštitni sloj kapitala (engl. Countercyclical capital conservation buffer)

CCoB Zaštitni sloj za očuvanje kapitala (engl. Capital conservation buffer)

CET1 Redovni osnovni kapital (engl. Common Equity Tier 1)

CRD IV Direktiva br. 2013/36/EU o kapitalnim zahtjevima Europskog parlamenta i vijeća (engl. Capital Requirements Directive)

CRR Uredba (EU) br. 575/2013 o kapitalnim zahtjevima (engl. Capital Requirements Regulation)

CVA Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju (engl. Credit valuation adjustment)

DNP Dospjela nenaplaćena potraživanja

EAD Izloženost u trenutku neisupunjenja obveza (engl. Exposure at default)

EBA Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. European Banking Authority),

EEPE Efektivna očekivana pozitivna izloženost (engl. Effective expected positive exposure)

EU Europska unija (engl. European Union)

FSB Odbor za financijsku stabilnost (engl. The Financial Stability Board)

HHI Herfindahl-Hirschman indeks (engl. Herfindahl–Hirschman Index)

HNB Hrvatska narodna banka

ICAAP Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (engl. Internal Capital Adequacy Assessment Process)

IRB Pristup temeljen na internim rejting sustavima (engl. Internal Rating Based)

LCR Omjer likvidnosne pokrivenosti (engl. Liquidity Coverage Ratio)

MDA Najveći raspodjeljivi iznos (engl. Maximum Distributable Amount)

NSFR Omjer neto stabilnih izvora financiranja (engl. Net stable funding ratio)

P2G Smjernice iz Drugog stupa (engl. Pillar II Guidance)

P2R Zahtjevi iz Drugog stupa (engl. Pillar II Requirements)

RH Republika Hrvatska

RSF Potrebni stabilni izvori financiranja (engl. Required stable funding)

SFT Transakcije financiranja vrijednosnih papira (engl. Securities Financing Transactions)

SKDD Središnje klirinško depozitarno društvo

Javna objava informacija za 2016. godinu POPIS KRATICA


SME Mali i srednji poduzetnici (engl. Small and Medium-sized Enterprises)

SRB Zaštitni sloj za sistemski rizik (engl. Systemic Risk Buffer)

SREP Proces supervizorskog pregleda i procjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process)

T1 Osnovni kapital (engl. Tier 1)

T2 Dopunski kapital (engl. Tier 2)

TC Regulatorni kapital (engl. Total Capital, Own Funds)

UCITS Subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (engl. Undertakings for collective investment in transferable securities)

VIPKR Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (engl. External credit assessment institution, ECAI)

Javna objava informacija za 2016. godinu POPIS PRIKAZA


POPIS PRIKAZA

PRIKAZ 2.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BANKE ............................................................................................................... 3

TABELA 4.3. KRETANJE STAVKI REGULATORNOG KAPITALA PRIKAZ 4.1. KRETANJE REGULATORNOG KAPITALA U RAZDOBLJU 2012. - 2016. GODINE .................................................. 8

PRIKAZ 4.2. KRETANJE STOPA KAPITALA TIJEKOM 2016. GODINE ........................................................................... 10

Javna objava informacija za 2016. godinu POPIS TABELA


POPIS TABELA

TABELA 4.1. PREGLED IZNOSA IZLOŽENOSTI RIZIKU I MINIMALNI KAPITALNI ZAHTJEVI ........................ 6

TABELA 4.2. STRUKTURA REGULATORNOG KAPITALA................................................................................................. 7

TABELA 4.4. RAZLIKA KNJIGOVODSTVENOG KAPITALA I REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA ................. 9

TABELA 4.5. STOPE KAPITALA, 31.12.2016. GODINE ................................................................................................... 10

TABELA 5.1. MINIMALNI REGULATORNI KAPITALNI ZAHTJEVI I ZAŠTITNI SLOJEVI NA DAN 31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................... 12

TABELA 5.2. ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA ....................................................................................................................... 13

TABELA 5.3. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA SPECIFIČAN ZA INSTITUCIJU, NA 31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................... 13

TABELA 6.1. MINIMALNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, PREMA KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI, 31.12.2016. GODINE ........................................................................................................... 17

TABELA 6.2. ORIGINALNA IZLOŽENOST, IZLOŽENOST, IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU I MINIMALNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI, 31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................... 18

TABELA 6.3. ORIGINALNE IZLOŽENOSTI PREMA KATEGORIJAMA I VRSTAMA IZLOŽENOSTI, 31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................... 19

TABELA 6.4. PROSJEČNE KVARTALNE ORIGINALNE IZLOŽENOSTI TIJEKOM 2016. GODINE, PREMA KATEGORIJAMA I VRSTAMA IZLOŽENOSTI ........................................................................... 19

TABELA 6.5. VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI I ZNAČAJNIM KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI, 31.12.2016. GODINE ........................................................................ 21

TABELA 6.6. KATEGORIJE IZLOŽENOSTI IZ STANDARDIZIRANOG PRISTUPA, PREMA PONDERIMA RIZIKA .......................................................................................................................................... 23

TABELA 6.7. IZLOŽENOSTI OSIGURANE INSTRUMENTIMA OSIGURANJA, PREMA KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI, 31.12.2016. GODINE ........................................................................ 25

TABELA 6.8. VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI PREMA PREOSTALOM DOSPIJEĆU, 31.12.2016. GODINE ..... 26

TABELA 6.9. PROSJEČNI IZNOSI CCF-A I IZVANBILANČNE IZLOŽENOSTI, PREMA KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI, 31.12.2016. GODINE ........................................................................................................... 27

TABELA 6.10. IZLOŽENOSTI KOD KOJIH JE PROVEDENO UMANJENJE VRIJEDNOSTI, ISPRAVCI VRIJEDNOSTI I DOSPJELA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA PREMA ZNAČAJNIM PODRUČJIMA DJELATNOSTI, 31.12.2016. GODINE ............................................................................. 34

TABELA 6.11. IZLOŽENOSTI KOD KOJIH JE PROVEDENO UMANJENJE VRIJEDNOSTI, ISPRAVCI VRIJEDNOSTI I DOSPJELA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA PREMA ZNAČAJNIM GEOGRAFSKIM, 31.12.2016. GODINE ........................................................................................................ 35

TABELA 6.12. PROMJENE U ISPRAVCIMA VRIJEDNOSTI I REZERVACIJAMA ZA IZLOŽENOSTI KOD KOJIH JE PROVEDENO UMANJENJE VRIJEDNOSTI (IZLOŽENOSTI RIZIČNE SKUPINE B I C) .......................................................................................................................................................................... 35

TABELA 6.13. DOSPJELA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA ZA KOJE NIJE PROVEDENO UMANJENJE VRIJEDNOSTI ........................................................................................................................................................ 35

TABELA 7.1. IZLOŽENOST KREDITNOM RIZIKU DRUGE UGOVORNE STRANE PREMA KATERGORIJAMA IZLOŽENOSTI .................................................................................................................. 36

Javna objava informacija za 2016. godinu POPIS TABELA


TABELA 7.2. ANALIZA KREDITNOG RIZIKA DRUGE UGOVORNE STRANE PREMA PRISTUPIMA MJERENJU, NA DAN 31.12.2016. .................................................................................................................. 37

TABELA 7.3. STANDARDIZIRANI PRISTUP – KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE PREMA KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI I PONDERIMA RIZIKA, NA DAN 31.12.2016. ........ 37

TABELA 7.4. UTJECAJ NETIRANJA I PRIMLJENIH KOLATERALA PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI, NA DAN 31.12.2016. .......................................................................................................................................... 38

TABELA 8.1. KAPITALNI ZAHTJEVI ZA TRŽIŠNI RIZIK, 31.12.2016. GODINE .................................................... 42

TABELA 8.2. PROMJENA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI KNJIGE BANKE, 31.12.2016. GODINE ..................... 43

TABELA 8.3. VLASNIČKA ULAGANJA KOJA NISU UKLJUČENA U KNJIGU TRGOVANJA, 31.12.2016. GODINE .................................................................................................................................................................... 43

TABELA 9.1. ELEMENTI ZA IZRAČUN RELEVANTNOG POKAZATELJA ................................................................. 46

TABELA 9.2. IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU I KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK, 31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................... 46

TABELA 10.1. STRUKTURA IZRAČUNA, 31.12.2016. GODINE ..................................................................................... 49

TABELA 11.1. PRIMICI SVIH RADNIKA PREMA POSLOVNIM PODRUČJIMA, TIS. HRK, RAZDOBLJE 01.01.-31.12.2016. GODINE ............................................................................................................................ 50

TABELA 11.2. FIKSNI I VARIJABILNI PRIMICI RADNIKA SA ZNAČAJNIM UTJECAJEM NA PROFIL RIZIČNOSTI BANKE TIS. HRK, RAZDOBLJE 01.01.-31.12.2016. GODINE .................................. 51

TABELA 11.3. VARIJABILNI PRIMICI RADNIKA SA ZNAČAJNIM UTJECAJEM NA PROFIL RIZIČNOSTI BANKE, TIS. HRK, RAZDOBLJE 01.01.-31.12.2016. GODINE ........................................................... 51

TABELA 11.4. OTPREMNINE I OSTALE ISPLATE RADNICIMA BANKE, TIS. HRK, RAZDOBLJE 01.01.-31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................... 51


Javna objava informacija za 2016. godinu DODATAK A

DODATAK A

SADRŽAJ

TABELA A.1. USKLAĐIVANJE STAVKI REGULATORNOG KAPITALA I BILANCE BANKE, 31.12.2016. GODINE .......................................................................................................................................................................... 2

TABELA A.2. STAVKE REGULATORNOG KAPITALA BANKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU, U TIS. HRK, 31.12.2016. GODINE .................................................................................................................................... 3

TABELA A.3. OPIS GLAVNIH ZNAČAJKI INSTRUMENATA KAPITALA BANKE, 31.12.2016. GODINE ......... 12

TABELA A.4.1. LRSUM: SAŽETAK USKLAĐENOSTI IZLOŽENOSTI RAČUNOVODSTVENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OMJERA FINANCIJSKE POLUGE, 31.12.2016. GODINE, U TIS. HRK ......................... 14

TABELA A.4.2. LRCOM: ZAJEDNIČKA OBJAVA OMJERA FINANCIJSKE POLUGE, 31.12.2016. GODINE, U TIS. HRK ................................................................................................................................................................. 15

TABELA A.4.3. LRSPL: PODJELA BILANČNIH IZLOŽENOSTI (ISKLJUČUJUĆI IZVEDENICE, TRANSAKCIJE FINANCIRANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA), 31.12.2016. GODINE, U TIS. HRK .............................................................................................................................................................................. 17

TABELA A.4.4. LRQUA: POLJA ZA SLOBODNI UNOS TEKSTA ZA OBJAVU PODATAKA O KVALITATIVNIM STAVKAMA, 31.12.2016. GODINE.............................................................................. 17

TABELA A.5. VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI PREMA KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI I GEOGRAFSKIM PODRUČJIMA, 31.12.2016. GODINE .............................................................................................................. 18

TABELA A.6. INFORMACIJE O OPTEREĆENOJ IMOVINI, U TIS. HRK, NA DAN 31.12.2016. GODINE .......... 19

TABELA A.7. GEOGRAFSKA DISTRIBUCIJA RELEVANTNIH KREDITNIH IZLOŽENOSTI ZA IZRAČUN PROTUCIKLIČKOG ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA, U TIS. HRK, NA DAN 31.12.2016. GODINE ....................................................................................................................................................................... 20



Tabela A.1. Usklađivanje stavki regulatornog kapitala i bilance Banke, 31.12.2016. godine

Imovina (tis. HRK) Iznos Red u

Tabeli A.2.

Nematerijalna imovina 25.772

- od čega: goodwill i ostala nematerijalna imovina -25.772 8

Obveze (tis. HRK)

Podređene obveze 82.000

- od čega: Instrumenti T2 kapitala i odnosne premije na dionice 82.000 46

Kapital (tis. HRK)

Upisani kapital 193.775 1

Kapitalni dobitak pri izdavanju dionica 49.425 1

Revalorizacijske rezerve 11.336

- od čega: nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađenja financijske imovine raspoložive za prodaju (4.555) 3

- od čega: nerealizirani dobitak s osnove vrijednosnog usklađenja financijske imovine raspoložive za prodaju 15.890 3, 26a

- od čega: rezerve po neto tečajnim razlikama 1 3

Rezerve 14.887

- od čega: zakonske rezerve 5.240 3

- od čega: rezerve za opće bankovne rizike 8.531 3a

- od čega: kapitalni dobitak/gubitak ostvaren otkupom i prodajom vlastitih dionica 1.116 1

Zadržana dobit 24.898 2

Dobit tekuće godine 13.575 5a



Tabela A.2. Stavke regulatornog kapitala Banke u prijelaznom razdoblju, u tis. HRK, 31.12.2016. godine

tis. HRK Iznos na datum

objavljivanja Upućivanje na članke Uredbe (EU) br. 575/2013

Iznosi koji se tretiraju prema pravilima prije

Uredbe (EU) br. 575/2013 ili

propisani preostali iznos iz

Uredbe (EU) br. 575/2013

Redovni osnovni kapital: instrumenti i rezerve 1. Instrumenti kapitala i povezani računi premija na

dionice 244.316 članak 26. stavak 1., članci

27., 28. i 29., popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

od čega: Redovne dionice 244.316 popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

2. Zadržana dobit 24.898 članak 26. stavak 1. točka (c) -

3. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (i ostale rezerve, uključujući nerealizirane dobitke i gubitke u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima)

16.576 članak 26. stavak 1. -

3.a Rezerve za opće bankovne rizike 8.531 članak 26. stavak 1. točka (f) -

4. Iznos kvalificirajućih stavki iz članka 484. stavka 3. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz redovnog osnovnog kapitala

- članak 486. stavak 2. -

Dokapitalizacije javnog sektora priznate do 1. siječnja 2018.


5. Manjinski udjeli (dopušteni iznos u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu)

- članci 84., 479., 480. -

5.a Neovisno revidirana dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine bez predvidivih troškova ili dividendi


6. Redovni osnovni kapital (CET1) prije regulatornih usklađenja

294.321 -

Redovni osnovni kapital (CET1): regulatorna usklađenja

7. Dodatna vrijednosna usklađenja (negativan iznos) - članci 34., 105. -

8. Nematerijalna imovina (bez povezanih poreznih obveza) (negativan iznos)

(25.772) članak 36. stavak 1. točka (b), članak 37., članak 472. stavak 4.

-

9. Prazno polje u EU-u

10. Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, isključujući onu koja proizlazi iz privremenih razlika (bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 472. stavak 5.

-

11. Rezerve iz fer vrednovanja u vezi s dobicima ili gubicima na osnovi zaštite novčanog toka

- članak 33. točka (a) -

12. Negativni iznosi koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka

- članak 36. stavak 1. točka (d), članci 40. i 159. članak 472. stavak 6.

-

13. Sva povećanja kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine (negativan iznos)










14. Dobici ili gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti nastali kao posljedica promjena vlastite kreditne sposobnosti

- članak 33. točka (b) -

15. Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (e), članak 41., članak 472. stavak 7.

-

16. Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (f), članak 42., članak 472. stavak 8.

-

17. Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (g), članak 44., članak 472. stavak 9.

-

18. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (h), članci 43., 45. i 46., članak 49. stavci 2. i 3., članak 79., članak 472. stavak 10.

-

19. Izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (i), članci 43., 45. i 47., članak 48. stavak 1. točka (b), članak 49. stavci 1. do 3., članci 79. i 470., članak 472. stavak 11.

-


20.a Iznos izloženosti slijedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1250%, ako institucija odabere alternativu odbitka

- članak 36. stavak 1. točka (k) -

20.b od čega: kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka i., članci 89. do 91.

-

20.c od čega: sekuritizacijske pozicije (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii. članak 243. stavak 1. točka (b) članak 244. stavak 1. točka (b) članak 258.

-

20.d od čega: slobodne isporuke (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka iii., članak 379. stavak 3.

-

21. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos iznad praga od 10%, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a), članak 470., članak 472. stavak 5.

-

22. Iznos iznad praga od 15% (negativan iznos) - članak 48. stavak 1. -









23. od čega: izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje

- članak 36. stavak 1. točka (i), članak 48. stavak 1. točka (b), članak 470., članak 472. stavak 11.

-


25. od čega: odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a), članak 470., članak 472. stavak 5.

-

25.a Gubici tekuće financijske godine (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (a), članak 472. stavak 3.

-

25.b Predvidivi porezni troškovi povezani sa stavkama redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (I) -

26. Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na redovni osnovni kapital s obzirom na iznose koji se tretiraju u skladu s pravilima prije CRR-a.

(15.890) -

26.a Regulatorna usklađenja u vezi s nerealiziranim dobicima i gubicima na temelju članaka 467. i 468.

(15.890) -

od čega: nerealizirani dobitak vlasnički instrumenti (267) članak 468. -

od čega: nerealizirani dobitak dužnički instrumenti (15.622) članak 468. -

26.b Iznos koji se odbija od redovnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a

- članak 481. -

od čega: ... članak 481. -

27. Kvalificirani odbici dodatnog osnovnog kapitala koji prelaze dodatni osnovni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (j) -

28. Ukupna regulatorna usklađenja redovnog osnovnog kapitala (CET1)

(41.662) -

29. Redovni osnovni kapital (CET1) 252.659 -

Dodatni osnovni kapital (AT1): instrumenti

30. Instrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice

- članci 51., 52. -

31. od čega: raspoređeno kao kapital na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

- -

32. od čega: raspoređeno kao obveze na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

- -

33. Iznos kvalificirajućih stavki iz članka 484. stavka 4. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dodatnog osnovnog kapitala












34. Kvalificirani osnovni kapital uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital (uključujući manjinske udjele koji nisu uključeni u redak 5.) koji su izdala društva kćeri i koji drže treće osobe

- članci 85., 86., 480. -

35. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju


36. Dodatni osnovni kapital (AT1) prije regulatornih usklađenja

- -

Dodatni osnovni kapital (AT1): regulatorna usklađenja

37. Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a), članak 475. stavak 2.

-

38. Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (b), članak 58., članak 475. stavak 3.

-

39. Izravna i neizravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (c), članci 59., 60. i 79., članak 475. stavak 4.

-

40. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (d), članci 59. i 79. članak 475. stavak 4.

-

41. Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na dodatni osnovni kapital s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

- -

41.a Preostali iznosi koji se odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala s obzirom na odbitak od redovnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 472. Uredbe (EU) br. 575/2013.

- članak 472., članak 472. stavak 3. točka (a), članak 472. stavak 4., članak 472. stavak 6., članak 472. stavak 8. točka (a), članak 472. stavak 9., članak 472. stavak 10. točka (a), članak 472. stavak 11 točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neto materijalni gubici tekuće godine ostvareni tijekom poslovne godine, nematerijalna imovina, manjak rezervacija za očekivane gubitke itd.

- -









41.b Preostali iznosi koji se odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala s obzirom na odbitak od dopunskog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 475. Uredbe (EU) br. 575/2013

- članak 477., članak 477. stavak 3., članak 477. stavak 4. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.

- -

41.c Iznos koji se odbija od dodatnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a.

- članci 467., 468., 481. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane gubitke - članak 467. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane dobitke - članak 468. -

od čega: ... - članak 481. -

42. Kvalificirani odbici dopunskog kapitala koji prelaze dopunski kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (e) -

43. Ukupna regulatorna usklađenja dodatnog osnovnog kapitala (AT1)

- -

44. Dodatni osnovni kapital (AT1) - -

45. Osnovni kapital (T1 = CET1 + AT1) 252.659 -

Dopunski kapital (T2): instrumenti i rezervacije

46. Instrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice

82.000 članci 62., 63. -

47. Iznos kvalificirajućih stavki iz članka 484. stavka 5. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dopunskog kapitala




48. Kvalificirani instrumenti vlastitog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital (uključujući manjinske udjele i instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji nisu uključeni u redak 5. ili 34.) koje su izdala društva kćeri i koje drže treće osobe

- članci 87., 88., 480. -

49. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju


50. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik - članak 62. točke (c) i (d)

-

51. Dopunski kapital (T2) prije regulatornih usklađenja

82.000 -









Dopunski kapital (T2): regulatorna usklađenja

52. Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite (negativan iznos)

- članak 63. točka (b) podtočka i., članak 66. točka (a), članak 67., članak 477. stavak 2.

-

53. Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativan iznos)

- članak 66. točka (b), članak 68., članak 477. stavak 3.

-

54. Izravna i neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (c), članci 69., 70. i 79., članak 477. stavak 4.

-

54.a od čega: nova ulaganja koja ne podliježu prijelaznim odredbama

- -

54.b od čega: ulaganja prije 1. siječnja 2013. koja podliježu prijelaznim odredbama

- -

55. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (d), članci 69. i 79., članak 477. stavak 4.

-

56. Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na dopunski kapital s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

- -

56.a Preostali iznosi koji se odbijaju od dopunskog kapitala s obzirom na odbitak od redovnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 472. Uredbe (EU) br. 575/2013.

- članak 472., članak 472. stavak 3. točka (a), članak 472. stavak 4., članak 472. stavak 6., članak 472. stavak 8. točka (a), članak 472. stavak 9., članak 472. stavak 10. točka (a), članak 472. stavak 11. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neto materijalni gubici tekuće godine ostvareni tijekom poslovne godine, nematerijalna imovina, manjak rezervacija za očekivane gubitke itd.

- -

56.b Preostali iznosi koji se odbijaju od dopunskog kapitala s obzirom na odbitak od dodatnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 475. Uredbe (EU) br. 575/2013

- članak 475., članak 475. stavak 2. točka (a), članak 475. stavak 3., članak 475. stavak 4. točka (a)

-









od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.

- -

56.c Iznos koji se odbija od dopunskog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a.

- članci 467., 468., 481. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane gubitke - članak 467. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane dobitke - članak 468. -

57. Ukupna regulatorna usklađenja dopunskog kapitala (T2)

- -

58. Dopunski kapital (T2) 82.000 -

59. Ukupni kapital (TC = T1 + T2) 334.659 -

59.a Rizikom ponderirana imovina s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

- -

od čega: ... stavke koje se ne odbijaju od redovnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti bez povezanih poreznih obveza, neizravna ulaganja u vlastiti redovni osnovni kapital itd.)

- članak 472., članak 472. stavak 5., članak 472. stavak 8. točka (b), članak 472. stavak 10. točka (b), članak 472. stavak 11. točka (b)

-

od čega: … stavke koje se ne odbijaju od stavki dodatnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.)

- članak 475., članak 475. stavak 2. točke (b) i (c), članak 475. stavak 4. točka (b)

-

Stavke koje se ne odbijaju od stavki dopunskog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neizravna ulaganja u vlastite instrumente dopunskog kapitala, neizravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja, neizravna značajna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora itd.)

- članak 477., članak 477. stavak 2. točke (b) i (c), članak 477. stavak 4. točka (b)

-

60. Ukupna rizikom ponderirana imovina 1.931.732 -









Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala

61. Redovni osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

13,08% članak 92. stavak 2. točka (a), članak 465.

-

62. Osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

13,08% članak 92. stavak 2. točka (b), članak 465.

-

63. Ukupni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

17,32% članak 92. stavak 2. točka (c) -

64. Posebni zahtjev zaštitnog sloja institucije (zahtjev redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (a) plus zahtjevi zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i protucikličkog zaštitnog sloja plus zaštitni sloj za sistemski rizik plus zaštitni sloj sistemski važne institucije (zaštitni sloj G-SII ili O-SII), izraženo kao postotak iznosa izloženosti riziku)

8,50% CRD, članci 128., 129., 130. -

65. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za očuvanje kapitala 2,50% -

66. od čega: zahtjev protucikličkog zaštitnog sloja - -

67. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za sistemski rizik 1,50% -

67.a od čega: zaštitni sloj globalne sistemski važne institucije (G-SII) ili druge sistemski važne institucije (O-SII)

- CRD, članak 131. -

68. Redovni osnovni kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

6,36% CRD, članak 128. -

69. [nije relevantno u propisima EU-a]



Iznosi za odbitak ispod pragova (prije ponderiranja rizikom)

72. Izravna i neizravna ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija)

3.340 članak 36. stavak 1. točka (h), članci 45. i 46., članak 472. stavak 10., članak 56. točka (c), članci 59. i 60., članak 475. stavak 4., članak 66. točka (c), članci 69. i 70., članak 477. stavak 4.

-

73. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija)

- članak 36. stavak 1. točka (i), članci 45., 48. i 470., članak 472. stavak 11.

-


75. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos ispod praga od 10%, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članci 38., 48. i 470., članak 472. stavak 5.

-









Primjenjive gornje granice za uključenje rezervacija u dopunski kapital

76. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup (prije primjene gornje granice)

- članak 62. -

77. Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju standardiziranog pristupa

21.621 članak 62. -

78. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (prije primjene gornje granice)

- članak 62. -

79. Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima

- članak 62. -

Instrumenti kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju (primjenjuju se samo između 1. siječnja 2013. i 1. siječnja 2022.)

80. Trenutačna gornja granica za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju

- članak 484. stavak 3., članak 486. stavci 2. i 5.

-

81. Iznos isključen iz redovnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

82. Trenutačna gornja granica za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


-

83. Iznos isključen iz dodatnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

84. Trenutačna gornja granica za instrumente dopunskog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


-

85. Iznos isključen iz dopunskog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-



Tabela A.3. Opis glavnih značajki instrumenata kapitala Banke, 31.12.2016. godine

Instrument 1 Instrument 2

Izdavatelj Kreditna banka Zagreb d.d.

Kreditna banka Zagreb d.d.

Jedinstvena oznaka (npr. CUSIP, ISIN ili oznaka Bloomberg za privatni plasman)

HRKBZ0RA0005 HRKBZ0O227A8

Mjerodavno pravo (ili prava) instrumenta hrvatsko (RH) hrvatsko (RH)

Regulatorni tretman

Prijelazna pravila CRR-a Redovni osnovni kapital Dopunski kapital

Pravila CRR-a nakon prijelaznog razdoblja Redovni osnovni kapital Dopunski kapital

Priznat na pojedinačnoj/(pot)konsolidiranoj / pojedinačnoj i (pot)konsolidiranoj osnovi

Na pojedinačnoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi

Vrsta instrumenta (vrste utvrđuje svaka država) Redovna dionica Obveznice

Iznos priznat u regulatornom kapitalu (valuta u milijunima, na zadnji datum izvještavanja)

193,8 mil. HRK 82 mil. HRK

Nominalni iznos instrumenta 193.775.300 HRK 82.000.000 HRK

Cijena izdanja Različita 100%

Otkupna cijena NP 100% nominalne vrijednosti

Računovodstvena klasifikacija Dionički kapital Obveze – amortizirani trošak

Izvorni datum izdavanja Različiti Različiti

Bez dospijeća ili s dospijećem Bez dospijeća S dospijećem

Izvorni rok dospijeća Bez dospijeća 31.07.2022.

Opcija kupnje izdavatelja uz prethodno odobrenje nadzornog tijela

Ne Ne

Neobvezni datum izvršenja opcije kupnje, uvjetni datumi izvršenja opcije kupnje i otkupna vrijednost

NP NP

Naknadni datumi izvršenja opcije kupnje, prema potrebi NP NP

Kuponi/dividende

Fiksna ili promjenjiva dividenda/kupon Promjenjivi Fiksna

Kuponska stopa i povezani indeksi NP 6,00%

Postojanje mehanizma obveznog otkazivanja dividende Ne Ne

Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u vremenskom pogledu)

Puno diskrecijsko pravo Obvezno

Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u pogledu iznosa)

Puno diskrecijsko pravo Obvezno

Postojanje ugovorne odredbe o povećanju prinosa ili drugih poticaja za otkup

Ne Ne

Nekumulativni ili kumulativni Nekumulativni Nekumulativni

Konvertibilni ili nekonvertibilni Nekonvertibilni Nekonvertibilni

Ako su konvertibilni, pokretač(i) konverzije NP NP

Ako su konvertibilni, potpuno ili djelomično NP NP



Instrument 1 Instrument 2

Izdavatelj Kreditna banka Zagreb d.d.

Kreditna banka Zagreb d.d.

Ako su konvertibilni, stopa konverzije NP NP

Ako su konvertibilni, je li konverzija obvezna ili neobvezna NP NP

Ako su konvertibilni, navesti vrstu instrumenta u koju se mogu konvenirati

NP NP

Ako su konvertibilni, navesti izdavatelja instrumenta u koji se konvenira

NP NP

Značajke smanjenja vrijednosti Ne Ne

U slučaju smanjenja vrijednosti, pokretač(i) smanjenja vrijednosti

NP NP

U slučaju smanjenja vrijednosti, potpuno ili djelomično NP NP

U slučaju smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno NP NP

U slučaju privremenog smanjenja vrijednosti, opis mehanizma povećanja vrijednosti

NP NP

Mjesto u hijerarhiji u slučaju likvidacije (navesti vrstu instrumenta koja mu je neposredno nadređena)

Instrument je neposredno podređen instrumentima dopunskog kapitala

Obveze povrata podređene su drugim obvezama Banke, a mogu biti isplaćene tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima

Nesukladne značajke konvertiranih instrumenata NP NP

Ako postoje, navesti nesukladne značajke NP NP



Tabela A.4.1. LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge, 31.12.2016. godine, u tis. HRK

Primjenjivi iznos

1 Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 3.550.592

2 Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije

-

3 (Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

4 Usklađenja za izvedene financijske instrument -

5 Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT) 446.648

6 Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita)

58.301

EU-6a (Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

EU-6b (Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

7 Ostala usklađenja (25.772)

8 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge 4.029.769



Tabela A.4.2. LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge, 31.12.2016. godine, u tis. HRK

Izloženosti omjera financijske poluge u

skladu s CRR-om

Bilančne izloženosti (isključujući izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnih papira)

1 Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral)

3.397.085

2 (Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala) (25.772)

3 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) (zbroj redaka 1 i 2)

3.371.314

Izloženosti izvedenica

4 Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže)

-

5 Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti)

-

EU-5a Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti -

6 Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom

-

7 (Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama) -

8 (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja poravnanim preko klijenta)

-

9 Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica -

10 (Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice)

-

11 Ukupne izloženosti izvedenica (zbroj redaka 4 do 10) -

Izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira

12 Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja

560.962

13 (Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju financiranja vrijednosnih papira)

-

14 Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih papira

39.193

EU-14a Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

15 Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent -

EU-15a (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta)

-

16 Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (zbroj redaka 12 do 15a) 600.155

Ostale izvanbilančne izloženosti

17 Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu 192.294

18 (Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu) (133.993)

19 Ostale izvanbilančne izloženosti (zbroj redaka 17 i 18) 58.301



Izloženosti omjera financijske poluge u

skladu s CRR-om

Izuzete izloženosti u skladu s člankom 429. stavcima 7. i 1

EU-19a (Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

-

Eu-19b (Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne))

-

Kapital i mjera ukupne izloženosti

20 Osnovni kapital 252.659

21 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11, 16, 19, EU-19a i EU-19b) 4.029.769

Omjer financijske poluge

22 Omjer financijske poluge 6,27%

Odabir prijelaznih aranžmana i iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati

EU-23 Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala -

EU-24 Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/2013

-



Tabela A.4.3. LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira), 31.12.2016. godine, u tis. HRK

Izloženosti omjera financijske

poluge u skladu s CRR-om

EU-1 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti), od čega:

3.397.085

EU-2 Izloženosti iz knjige trgovanja -

EU-3 Izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje; od čega: 3.397.085

EU-4 Pokrivene obveznice -

EU-5 Izloženosti koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjim državama 1.276.973

EU-6 Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) samouprave, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama i subjektima javnog sektora koji se ne tretiraju kao središnje države

36.523

EU-7 Institucije 172.043

EU-8 Osigurane nekretninama 247.468

EU-9 Izloženosti prema stanovništvu 217.547

EU-10 Trgovačka društva 922.261

EU-11 Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 182.123

EU-12 Ostale izloženosti (npr. prema vlasničkim ulaganjima, sekuritizacijske izloženosti i prema ostaloj imovini)

342.147

Tabela A.4.4. LRQua: Polja za slobodni unos teksta za objavu podataka o kvalitativnim stavkama, 31.12.2016. godine

1 Opis postupaka koji se primjenjuju za upravljanje rizikom prekomjerne financijske poluge

Banka je u postupku izrade politika i utvrđivanja procesa identifikacije, upravljanja i praćenja rizika prekomjerne financijske poluge, pri čemu regulatorni omjer financijske poluge nije još utvrđen.

2 Opis čimbenika koji su utjecali na omjer financijske poluge tijekom razdoblja na koje se odnosi objavljeni omjer financijske poluge

Omjer financijske poluge smanjen je za 9,65% u odnosu na kraj 2015. godine te iznosi 6,27%.

Tijekom 2016. godine omjer financijske poluge smanjen je kao posljedica povećanja transakcija financiranja vrijednosnih papira (repo i obratni repo poslovi) čime je povećana ukupna izloženost omjera financijske poluge. Smanjenje omjera financijske poluge ublaženo je povećanjem Osnovnog kapitala.



Tabela A.5. Vrijednosti izloženosti prema kategorijama izloženosti i geografskim područjima, 31.12.2016. godine

tis. HRK Hrvatska Njemačka SAD Austrija Ostale20 Ukupno

2016 Ukupno

2015


1.270.174 - 28.568 - - 1.298.742 1.206.389


2.990 - - - - 2.990 2.182

Subjekti javnog sektora

95.881 - - - - 95.881 96.535

Institucije 95.531 41.957 2.264 17.765 29.831 187.348 279.802

Trgovačka društva 832.039 - - - 1.319 833.358 869.218

Stanovništvo 223.121 - - - 42 223.163 225.678

Osigurane nekretninama

237.146 - - - 15.991 253.137 183.788


186.354 - - - - 186.354 151.535

Visokorizične stavke 4.747 - - - - 4.748 19.947

Subjekti za zajednička ulaganja

55.007 - - - - 55.007 55.852

Ostalo21 246.333 - - - 3.596 249.929 213.836

Ukupno izloženosti 3.249.324 41.957 30.832 17.765 50.779 3.390.657 3.304.762

20 Obuhvaća države: Bosna i Hercegovina, Belgija, Španjolska, Francuska, Grčka, Italija, Crna Gora, Mongolija, Rusija, Švicarska,

Švedska i Turska. 21 Obuhvaća kategorije izloženosti: multilateralne razvojne banke, međunarodne organizacije, pokrivene obveznice, institucije i

trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom, vlasnička ulaganja i ostale stavke.



Tabela A.6. Informacije o opterećenoj imovini, u tis. HRK, na dan 31.12.2016. godine

Obrazac A: Imovina Banke

Knjigovodstveni iznos opterećene

imovine (010)

Fer vrijednost opterećene

imovine (040)

Knjigovodstveni iznos neopterećene

imovine (060)

Fer vrijednost neopterećene

imovine (090)

010 Imovina institucije koja izvješćuje 733.873 2.816.718

030 Vlasnički instrumenti - - 3.971 3.971

040 Dužnički vrijednosni papiri 410.118 410.118 563.889 563.889

120 Ostala imovina - 181.441

Obrazac B: Primljeni instrumenti osiguranja

Fer vrijednost primljenog opterećenog kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih

vrijednosnih papira (010)

Fer vrijednost primljenog kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih

papira koji mogu biti opterećeni (040)

130 Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila

182.518 21.595

150 Vlasnički instrumenti - -

160 Dužnički vrijednosni papiri 182.519 21.595

230 Ostali primljeni kolaterali - -

240 Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim vlastitih pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom

- -

Obrazac C: Primljeni instrumenti osiguranja

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam

(010)

Imovina, primljeni kolateral i izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim

pokrivenih obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih

imovinom (030)

010 Knjigovodstveni iznos odabranih financijskih obveza

331.246 387.269

D – Informacije o važnosti opterećenja

Najveći iznos opterećenja imovine Banke predstavljaju osigurani depoziti Banke i repo poslovi. Kretanje opterećene imovine karakterizira porast opterećenja tijekom 2016. godine uslijed rasta repo poslova Banke. Najznačajniji udio u neopterećenoj imovini čine krediti i predujmovi (osim okvirnih kredita) te dužnički vrijednosni papiri prvenstveno središnjih država.



Tabela A.7. Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, u tis. HRK, na dan 31.12.2016. godine

Država

Opće kreditne izloženosti Izloženost iz knjige

trgovanja Sekuritizacijska izloženost Kapitalni zahtjevi

Ponderi kapitalnih zahtjeva

Stopa protucikličkog

zaštitnog sloja

kapitala


za SP

Vrijednost izloženosti za

IRB

Zbroj dugih i kratkih pozicija iz

knjige trgovanja

Vrijednost izloženosti iz

knjige trgovanja za

interne modele

Vrijednost izloženosti za

standardizirani pristup


za IRB

od čega: opće kreditne

izloženosti

od čega: izloženosti

iz knjige trgovanja

od čega: sekuritizacijske

izloženosti Ukupno

BA 1.154 - - - - - 92 - - 92 0,07% 0,000%

BE 28 - - - - - 2 - - 2 0,00% 0,000%

DE 0 - - - - - 0 - - 0 0,00% 0,000%

FR 3 - - - - - 0 - - 0 0,00% 0,000%

GR 30 - - - - - 2 - - 2 0,00% 0,000%

HR 1.784.748 - - - - - 128.225 - - 128.225 99,30% 0,000%

IT 1.304 - - - - - 104 - - 104 0,08% 0,000%

MN 10 - - - - - 1 - - 1 0,00% 0,000%

SE 18.415 - - - - - 702 - - 702 0,54 0,625%

TR 4 - - - - - 0 - - 0 0,00 0,000%

Ukupno 1.805.696 - - - - - 129.129 - - 129.129 100,00% 0,000%

Documents

Javna objava informacija za 2016. godinuJAVNA OBJAVA INFORMACIJA KREDITNE BANKE ZAGREB d.d. ZA 2016. GODINU Zagreb, svibanj 2017. godine . Javna objava informacija ... Informacije