Javna objava informacija za 2017. godinu...Načelno, rukovoditelji Odjela financija i računovodstva i Odjela kontrole rizika su zaduženi za javno objavljene informacije i upravljaju

Javna objava informacija za 2017. godinu

Kreditna banka Zagreb d.d. svibanj 2018. godine

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 SADRŽAJ

J

SADRŽAJ

1. ZAKONODAVNIOKVIR............................................................................................................................11.1. UVOD .............................................................................................................................................................. 1 1.2. BAZEL 3 I CRD/CRR .................................................................................................................................. 1 1.3. ICAAP, ILAAP, SREP .................................................................................................................................. 2

2. OPĆIZAHTJEVIZAOBJAVE....................................................................................................................32.1. INFORMACIJE O PRIMJENI POSEBNIH INSTRUMENATA ILI METODOLOGIJA ................ 3 2.2. POLITIKA OBJAVE ..................................................................................................................................... 3 2.3. OBJAŠNJENJA U VEZI DODJELE REJTINGA ...................................................................................... 4 2.4. INFORMACIJE KOJE NISU MATERIJALNO ZNAČAJNE, ZAŠTIĆENE ILI

POVJERLJIVE ............................................................................................................................................... 4 2.5. LOKACIJA OBJAVE I OZNAČAVANJE .................................................................................................. 4 2.6. ROKOVI I UČESTALOST OBJAVA ......................................................................................................... 5

3. CILJEVIIPOLITIKEUPRAVLJANJARIZIKOM...................................................................................73.1. OPĆE INFORMACIJE O CILJEVIMA I POLITIKAMA UPRAVLJANJA RIZIKOM ..................... 7 3.2. INFORMACIJE O CILJEVIMA I POLITIKAMA UPRAVLJANJA RIZIKOM PREMA

KATEGORIJI RIZIKA ................................................................................................................................. 9 3.3. INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA ................................................................................... 18

4. INFORMACIJEOOBUHVATUPRIMJENEREGULATORNOGOKVIRA......................................204.1. NAZIV INSTITUCIJE NA KOJU SE PRIMJENJUJU ZAHTJEVI .................................................... 20

5. REGULATORNIKAPITAL......................................................................................................................215.1. USKLAĐENJE STAVKI REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA, DODATNOG

OSNOVNOG KAPITALA TE FILTARA I ODBITAKA .................................................................... 21 5.2. OPIS GLAVNIH ZNAČAJKI INSTRUMENATA REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA,

DODATNOG OSNOVNOG KAPITALA I DOPUNSKOG KAPITALA .......................................... 22 5.3. VRSTE I IZNOS ODREĐENIH STAVKI VLASTITOG KAPITALA.............................................. 23 5.4. STOPE KAPITALA IZRAČUNATE PRIMJENOM ELEMENATA REGULATORNOG

KAPITALA KOJI SU UTVRĐENI NA OSNOVI KOJA NIJE ODREĐENA CRR-OM ................. 32

6. KAPITALNIZAHTJEVI............................................................................................................................336.1. SAŽETAK PRISTUPA OCJENI INTERNOG KAPITALA ............................................................... 33 6.2. SREP ZAHTJEVI ....................................................................................................................................... 36 6.3. PREGLED KAPITALNIH ZAHTJEVA ................................................................................................. 36

7. MAKROBONITETNENADZORNEMJERE..........................................................................................387.1. ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA ........................................................................................................... 38 7.2. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA................................................................................ 39 7.3. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA SPECIFIČAN ZA BANKU ............................... 40

8. KREDITNIRIZIKIOPĆEINFORMACIJEOSMANJENJUKREDITNOGRIZIKA.......................418.1. OPĆE KVALITATIVNE INFORMACIJE O KREDITNOM RIZIKU ............................................. 41 8.2. OPĆE KVANTITATIVNE INFORMACIJE O KREDITNOM RIZIKU .......................................... 46

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 SADRŽAJ

J ii

8.3. OPĆE KVALITATIVNE INFORMACIJE O SMANJENJU KREDITNOG RIZIKA ..................... 65 8.4. OPĆE KVANTITATIVNE INFORMACIJE O SMANJENJU KREDITNOG RIZIKA ................. 67

9. KREDITNIRIZIKISMANJENJEKREDITNOGRIZIKAUSTANDARDIZIRANOMPRISTUPU..................................................................................................................................................68

9.1. KVALITATIVNE INFORMACIJE O PRIMJENI STANDARDIZIRANOG PRISTUPA ............ 68 9.2. KVANTITATIVNE INFORMACIJE O PRIMJENI STANDARDIZIRANOG PRISTUPA ........ 69

10.KREDITNIRIZIKDRUGEUGOVORNESTRANE..............................................................................7210.1. INFORMACIJE O REGULATORNIM MJERAMA ............................................................................ 72 10.2. INFORMACIJE O REGULATORNOM PRISTUPU PONDERIRANJA RIZIKOM .................... 73

11.TRŽIŠNIRIZIK..........................................................................................................................................7511.1. KAPITALNI ZAHTJEVI ZA TRŽIŠNI RIZIK U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM

PRISTUPOM .............................................................................................................................................. 75

12.OPERATIVNIRIZIK.................................................................................................................................76

13.IZLOŽENOSTIUVLASNIČKAULAGANJAUKNJIZIBANKE.........................................................77

14.IZLOŽNOSTKAMATNOMRIZIKUUKNJIZIPOZICIJAKOJIMASENETRGUJE.....................78

15.POLITIKAPRIMITAKA..........................................................................................................................7915.1. KVALITATIVNE INFORMACIJE U VEZI POLITIKE PRIMITAKA ............................................ 79 15.2. AGREGATNE KVANTITATIVNE INFORMACIJE .......................................................................... 81

16.OMJERFINANCIJSKEPOLUGE.............................................................................................................85

17.NEOPTEREĆENAIMOVINA...................................................................................................................89

18.LIKVIDNOST..............................................................................................................................................9118.1. KOEFICIJENT LIKVIDNOSNE POKRIVENOSTI (LCR) ............................................................... 91 18.2. NETO STABILNI IZVORI FINANCIRANJA ...................................................................................... 93

POPISKRATICA..............................................................................................................................................94

POPISPRIKAZA..............................................................................................................................................95

POPISTABELA................................................................................................................................................96

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 ZAKONODAVNI OKVIR

J

1. ZAKONODAVNIOKVIR

1.1. UVOD

Ovaj izvještaj objavljuje informacije iz trećeg stupa na pojedinačnoj osnovi kao što je to utvrđeno u zahtjevima za objavom institucija u Dijelu osam Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnimzahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (u nastavku teksta: CRR) i Direktivi2013/36/EU opristupanjudjelatnostikreditnih institucija ibonitetnomnadzorunadkreditniminstitucijamaiinvesticijskimdruštvima (u nastavku teksta: CRD). Republika Hrvatska je ugradila ove zahtjeve iz CRD u nacionalno zakonodavstvo u članku 165. Zakonaokreditniminstitucijama(u nastavku teksta: ZOKI). Prema propisima izvještaji i informacije iz trećeg stupa ne podliježu potrebi revizije. S obzirom na navedeno, informacije i podaci dani u ovom izvještaju nisu revidirani.

1.2. BAZEL3iCRD/CRR

U Europskoj uniji, zakonodavni okvir Bazel 3 je uveden temeljem CRR‐a i CRD‐a. Kao jedinstveni pravilnik, CRR je izravno primjenjiv na kreditne institucije i investicijska društva u Europskoj uniji i pruža osnove za utvrđivanje regulatornog kapitala, regulatornih kapitalnih zahtjeva, financijske poluge i likvidnosti kao i druge relevantne odredbe. Dodatno, CRD je uveden u zakonodavstvo RH putem dopune Zakona o kreditnim institucijama i pripadajućih podzakonskih propisa. Zajedno, svi ti zakoni i propisi predstavljaju novi zakonodavni okvir primjenjiv u RH.

Novi zakonodavni okvir u primjeni je od 01. siječnja 2014. godine.

Primjenom novog zakonodavnog okvira, minimalni kapitalni zahtjevi za redovni osnovni kapital iznose 4,5% ukupne izloženosti riziku, Razvoj i održavanje visoko kvalitetne kapitalne osnovice koja bi se prvenstveno trebala sastojati od redovnog osnovnog kapitala odražava jedan od osnovnih elemenata okvira CRR/CRD.

Dodatno, uveden je omjer financijske poluge kao nerizično temeljen kapitalni zahtjev kao dodatak rizicima temeljenim kapitalnim zahtjevima. CRR/CRD zahtjeva od kreditnih institucija da izračunavaju i objavljuju regulatorni omjer financijske poluge koji je općenito temeljen na računovodstvenim vrijednostima kao relevantnoj mjeri izloženosti za imovinu Posebne regulatorne mjere izloženosti odnose se na izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnih papira kao i izvanbilančne izloženosti koje moraju biti dodane kako bi bila utvrđena ukupna izloženost financijskoj poluzi.

Okvir CRR/CRD, nadalje, uvodi nove likvidnosne standarde. Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) ima za cilj mjerenje kratkoročne otpornosti banke na značajan likvidnosni stresni scenarij za vrijeme stresnog razdoblja od 30 kalendarskih dana. Detaljna pravila za izračun LCR utvrđena su provedbenim propisom koji je usvojen u listopadu 2014. godine LCR je postao obvezujući minimalni zahtjev od 01. listopada 2015. godine i postupno je uvođen: 60% od 01. listopada 2015. godine, 70% od 2016. godine, 80% od 2017. godine i 100% od početka 2018. godine.

Neto stabilni izvor financiranja (NSFR) zahtijevaju od banaka održavanje stabilnog profila financiranja u odnos na njihove bilančne i izvanbilančne izloženosti. Dana 23. studenog 2016. godine Europska komisija predložila je izmjenu CRR-a kako bi NSFR bio uveden u zakonodavstvo EU. Očekuje se da obvezujući minimalni omjer za NSFR bude u primjeni od kraja 2020. godine.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 ZAKONODAVNI OKVIR

J 2

Još uvijek postoje nedefiniranosti u tumačenju odredbi CRR/CRD i neki odnosni obvezujući tehnički standardi još uvijek nisu dostupni u konačnim varijantama.

1.3. ICAAP,ILAAP,SREP

Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) kao što je propisano u Stupu 2 Bazela 3 zahtjeva od banaka da identificiraju i procjene rizike, zadrže dostatan kapital kako bi se suočile s tim rizicima i primjene odgovarajuće metode upravljanja rizicima kako bi održale adekvatnu kapitalizaciju.

Postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP) usmjerava pažnju na održavanje dostatnog upravljanja likvidnosnim rizikom. Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) odnosi se na zajedničku metodologiju i standarde koje, u svojoj ulozi, primjenjuje Europska središnja banka (ECB) u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Sukladno članku 97. CRD, nadzorna tijela redovno provode nadzor strategija, procesa i mehanizama koje primjenjuju banke i ocjenjuju:

- rizike kojima bi institucija mogla biti izložena; - rizike kojima institucija može utjecati na sustav u cjelini i - rizike otkrivene testiranjima otpornosti na stres.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 OPĆI ZAHTJEVI ZA OBJAVE

J 3

2. OPĆIZAHTJEVIZAOBJAVE

Ova objava informacija iz Stupa 3 u skladu je sa zahtjevima za objavu iz Dijela osmog CRR-a.

U kolovozu 2017. godine EBA je objavila „SmjerniceozahtjevimazaobjavunatemeljudijelaosmogUredbe (EU) br. 575/2013“ (Smjernice EBA, EBA/GL/2016/11), nakon što je BCBS objavio revidiranu verziju Stupa 3 okvira Bazel 3. Smjernice EBA‐e sadrže upute koje imaju namjeru osigurati usklađenost i pravovremeno uvođenje novog bazelskog okvira u Europsku uniju.

U tom smislu, SmjerniceEBA‐e ne zamjenjuju niti mijenjaju suštinu regulatornih objava u vezi zahtjeva utvrđenih Dijelom osmim CRR-a. Međutim, uvrštavanjem specifičnih smjernica i formata kroz upotrebu tabela i predložaka, one pružaju smjernice o tim objavama s prezentacijskog aspekta.

To znači da pojedine objave informacija iz Stupa 3 slijede određene formate koje je utvrdila EBA, uključujući i označavanje stupaca i redova, dok su druge objave informacija promjenjive i mogu biti preinačene do određenog stupnja kako bi prikazale najbitnije informacije.

Sukladno navedenom, Banka je odlučila izmijeniti redoslijed sadržaja Javne objave informacija iz Stupa 3 kako bi omogućila lakšu identifikaciju pojedinih elemenata objave prema zahtjevima za objavu iz Stupa 3. Unutar pojedinih odjeljaka u vezi kreditnog rizika, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, operativnog rizika i likvidnosnog rizika dijelovi izvještaja su redizajnirani kako bi načelno slijedili redoslijed članaka u Dijelu osnom CRR-a. U nekim slučajevima, u okviru navedenih odjeljaka, gdje je to pomoglo da specifične teme budu prikazane sveobuhvatno na jednom mjestu, Banka je slijedila strukturu koja je dana SmjernicamaEBA‐a. Kvantitativni zahtjevi iz Stupa 3 prikazani su u odgovarajućem predlošku EBA-e s odnosnim oznakama (npr. EU OV1, EU CR1 i sl.), također uključujući EBA-ino označavanje stupaca i redova. U slučajevima gdje su dodatni redovi ili stupci bili dodani određenim predlošcima, zbog kvalitetnijeg predočavanja objavljenih informacija, oznake brojeva prikazane su na način utvrđen u SmjernicamaEBA‐e.

2.1. INFORMACIJEOPRIMJENIPOSEBNIHINSTRUMENATAILIMETODOLOGIJA

Banka, u poslovanju, ne primjenjuje posebne instrumente ili metodologije koji bi zahtijevali posebno odobrenje nadležnog tijela.

2.2. POLITIKAOBJAVE

Za potrebe primjene članka 431. CRR-a, Banka je usvojila Politiku javne objave informacija koja bi trebala osigurati da su objave informacija o rizicima usklađene s primjenjivim regulatornim i računovodstvenim standardima objave informacija o rizicima te da su izrađene na temelju interno utvrđenih načela i odnosnih procesa. Politikom javne objave informacija utvrđene su uloge i odgovornosti, postavljen postupak procesa izrade objave i utvrđuje procedure potvrđivanja i potpisivanja. Načelno, rukovoditelji Odjela financija i računovodstva i Odjela kontrole rizika su zaduženi za javno objavljene informacije i upravljaju procesom izrade objave informacija o rizicima. Na temelju naše procjene i kontrole vjerujemo da je objava informacija o rizicima prikazana u ovo Javnoj objavi informacija iz Stupa 3, zajedno s Godišnjim izvještajem Banke za 2017. godinu prikazala sveukupni profil rizika Banke.


J 4

2.3. OBJAŠNJENJAUVEZIDODJELEREJTINGA

Banka daje objašnjenja u vezi svoje odluke o dodjeli rejtinga malim i srednjim poduzetnicima i drugim korporativnim podnositeljima, na temelju pisanog zahtjeva pojedinog klijenta.

2.4. INFORMACIJE KOJE NISU MATERIJALNO ZNAČAJNE, ZAŠTIĆENE ILIPOVJERLJIVE

Banka je iz izvještaja odlučila izostaviti informacije koje nisu materijalno značajne u skladu s općim načelima CRR-a. To podrazumijeva da rizici i pozicije koje nemaju izloženost ili modeli koje Banka ne primjenjuje, nisu prikazani u ovom izvještaju.

Izostavljene informacije uključuju slijedeće:

- informacije o obuhvatu regulatornog okvira iz članka 436. stavaka (b), (c), (d) i (e) CRR-a, s obzirom da Banka ne posluje u sustavu grupe osoba, bilo kao matično društvo, bilo kao društvo kćer, koja provodi konsolidaciju;

- pokazatelje globalne sistemske značajnosti prema članku 441. CRR-a, s obzirom da Banka nije razvrstana kao institucija od globalne sistemske značajnosti;

- izloženosti sekuritizacijskim pozicijama prema članku 449. CRR-a, s obzirom da Banka nema nikakve sekuritizacijske pozicije;

- CVA kapitalni zahtjev prema članku 439. stavci (e) i (f) CRR-a, s obzirom da Banka nema izloženosti s osnove transakcija podložnih kapitalnim zahtjevima za CVA rizike;

- izloženosti kreditnom riziku središnjih drugih ugovornih strana s osnove izvedenice prema članku 439. stavci (e) i (f) CRR-a, s obzirom da Banka nema izloženosti s osnove izvedenica prema središnjim drugim ugovornim stranama;

- primjena IRB pristupa za kreditni rizik prema članku 452. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi kreditnog rizika (Prvi stup);

- primjena naprednih pristupa za operativni rizik prema članku 454. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi operativnih rizika (Prvi stup);

- primjena internih modela za tržišni rizik prema članku 455. CRR-a, s obzirom da Banka ne primjenjuje ovaj pristup za izračun minimalnih zahtjeva u vezi tržišnog rizika (Prvi stup).

Pored navedenog, u slučaju da su pojedine informacije klasificirane kao materijalno neznačajne u ovom izvještaju, to je navedeno u dijelu objave koja se odnosi na izostavljenu informaciju.

2.5. LOKACIJAOBJAVEIOZNAČAVANJE

Ovaj izvještaj objavljen je na internetskim stranicama Banke: http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/javno-objavljene-informacije.

Počevši s izvještajem za kraj 2017. godine, izvještaj je restrukturiran na način da slijedi strukturu utvrđenu SmjernicamaEBA‐e(SmjerniceozahtjevimazaobjavunatemeljudijelaosmogUredbe(EU)br.575/2013, EBA/GL/2016/11 od 04. kolovoza 2017. godine) i odnosnim člancima CRR-a.


J 5

U skladu sa Smjernicama EBA/GL/2016/11 (SmjerniceozahtjevimazaobjavunatemeljudijelaosmogUredbe (EU) br. 575/2013), donja tablica je prikaz EBA-inih zahtjeva iz CRR-a, prema člancima, uključenih u ovaj izvještaj s upućivanjem na poglavlje ovog izvještaja u kojem je objavljen:

Tabela2.1.VezazahtjevaizCRR‐aipoglavljauovomizvještaju

ČlanakCRR‐a Sadržaj Poglavlje

431. Obuhvat zahtjeva za objavu 2. Opći zahtjevi objave

432. Informacije koje nisu materijalno značajne, zaštićene ili povjerljive informacije

2. Opći zahtjevi objave

433. Učestalost objave 2. Opći zahtjevi objave

434. Način objave 2. Opći zahtjevi objave

435. Ciljevi i politike upravljanja rizikom 3 .Ciljevi i politike upravljanja rizikom

436, Opseg primjene 4. Informacije o obuhvatu primjene regulatornog okvira

437. Regulatorni kapital 5. Regulatorni kapital

438. Kapitalni zahtjevi 6. Kapitalni zahtjevi

439. Izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane 10. Kreditni rizik druge ugovorne strane

440. Zaštitni slojevi kapitala 7. Makrobonitetne nadzorne mjere

441. Pokazatelji globalne sistemske značajnosti nije materijalno značajno

442. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik 8. Kreditni rizik i opće informacije o smanjenju kreditnog rizika

443. Neopterećena imovina 18. Neopterećena imovina

444. Primjena VIPKR-a 9. Kreditni rizik i smanjenje kreditnog rizika u standardiziranom pristupu

445. Izloženost tržišnom riziku 12. Tržišni rizik

446. Operativni rizik 13. Operativni rizik

447. Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja

14. Izloženosti u vlasnička ulaganja u knjizi Banke

448. Izloženost kamatnom riziku za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja

15. Izloženosti kamatnom riziku u knjizi pozicija kojima se ne trguje

449. Izloženost sekuritizacijskim pozicijama nije materijalno značajno

450. Politika primitaka 16. Politika primitaka

451 Financijska poluga 17. Omjer financijske poluge

453. Upotreba tehnika smanjenja kreditnog rizika 8. Kreditni rizik i opće informacije o smanjenju kreditnog rizika

2.6. ROKOVIIUČESTALOSTOBJAVA

Sukladno izmjenama stavka 18. SmjernicaEBA‐e2014/14, koje su utvrđene SmjernicamaEBA‐e2016/11, Banka ne ispunjava niti jedan od pokazatelje utvrđenih tim stavkom, niti je od strane HNB-a, kao nadležnog tijela, utvrđena kao globalno sistemski važna (GSV) ili ostala sistemski važna (OSV) institucija.


J 6

S obzirom na navedeno, uzevši u obzir da nema veliki značaj u ukupnom bankarskom sustavu RH, Banka informacije objavljuje jednom godišnje i mišljenja je da nema potrebe za javnom objavom informacija, predviđenih SmjernicamaEBA‐e u češćim vremenskim razdobljima.

U skladu s politikama i propisima Banka objavljuje prema datumu objave Godišnjih financijskih izvješća Banke, uz određenu odgodu koja je posljedica činjenice da su podaci utvrđeni u godišnjim izvješćima podloga za objavljene informacije u ovom izvještaju, slijedom čega postoji određeni razmak između datuma njihove objave.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 CILJEVI I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZIKOM

J 7

3. CILJEVIIPOLITIKEUPRAVLJANJARIZIKOM

3.1. OPĆEINFORMACIJEOCILJEVIMAIPOLITIKAMAUPRAVLJANJARIZIKOM

Sklonost Banke preuzimanju rizika, utvrđena je Strategijom upravljanja rizicima, koja predstavlja osnovu za izračun ekonomskog kapitala Banke te posljedično osnovu planiranja kapitalnih potreba Banke.

Usklađivanje poslovnih ciljeva s definiranom sklonošću riziku na strateškoj razini, uz istodobnu optimalizaciju ukupne rizične pozicije Banke na operativnoj razini, omogućuje primjerenu zaštitu poslovanja Banke od potencijalnih gubitaka, čime Banka posljedično postiže stabilnost prihoda i samog poslovanja.

Sve politike i drugi interni akti u vezi upravljanja rizicima, usklađeni su s okvirom i smjernicama postavljenima ovom Strategijom, a samu Strategiju Banka redovito usklađuje sa svojom Poslovnom strategijom.

Okvir za upravljanje rizicima utvrđen ovom Strategijom temeljen je na slijedećim načelima:

1. Načelo sposobnosti preuzimanja rizika - svako preuzimanje rizika mora biti u granicama sposobnosti Banke da ih preuzme, odnosno određeno visinom kapitalnih resursa Banke za pokriće istih,

2. Načelo cjelovitosti okvira za upravljanje rizicima ‐ okvir za upravljanje rizicima je sveobuhvatan ako pokriva sve tipove i podtipove rizika kojima je Banka izložena kao i sve njene organizacijske razine i poslovne procese,

3. Načelo učinkovitog informiranja - Upravi i višem rukovodstvu Banke omogućen je pristup svim informacijama bitnim za donošenje poslovnih odluka u vezi upravljanja rizicima,

4. Načelo dostatne kompetencije - zaposlenici Banke posjeduju potrebnu razinu vještina i znanja nužnih za identifikaciju rizika i upravljanje rizicima u skladu sa svojom organizacijskom pripadnošću i utvrđenim obujmom poslovnih zadaća,

5. Načelo odvojenosti funkcija - organizacijske jedinice koje sudjeluju u preuzimanju rizika odvojene su prema hijerarhijskoj vertikali od onih organizacijskih jedinica koje sudjeluju u njihovoj kontroli.

Okvir za upravljanje rizicima uključuje primjereno:

1. identificiranje rizika,

2. mjerenje, odnosno procjenu razine rizika,

3. upravljanje rizicima i kontrolu rizika te

4. izvještavanje o rizicima.

Identifikacija rizika‐ Banka identificira one tipove rizika prema kojima je toliko izložena, da tu izloženost smatra materijalnom za svoje poslovanje. Isto tako, Banka identificira i one tipove rizika za koje smatra da je izgledno da će im postati materijalno izložena u narednom razdoblju. Spektar svih identificiranih rizika čini profil rizičnosti Banke. Analizu materijalnosti različitih tipova rizika, koja rezultira osvježavanjem profila rizičnosti, Banka obavlja najmanje jednom godišnje.

Mjerenje, odnosno procjena razine rizika ‐ Razinu rizika kojima je izložena Banka utvrđuje mjerenjem, kod onih tipova rizika koji su lako mjerljivi, odnosno ekspertnom procjenom, za one koji su teško mjerljivi. Kod onih tipova rizika kod kojih je to moguće, Banka analizira i promjene


J 8

faktora koji opisuju njihove izvore. Banka odabire i propisuje prikladne metode mjerenja, odnosno procjene razine rizika za svaki od rizika koji smatra materijalnim.

Upravljanje rizicima i kontrola rizika - Ovisno o analizi poslovno-regulatorne okoline, Banka osmišljava optimalnu reakciju na rizik kojem je sučeljena. Na raspolaganju su joj neke od slijedećih mjera:

1. izbjegavanje rizika (neulaženje u one poslovne aktivnosti koje dovode do neprihvatljive razine izloženosti riziku),

2. prihvaćanje rizika (ulaženje u poslovne aktivnosti koje uzrokuju prihvatljive troškove rizika),

3. ublažavanje rizika (ograničavanje rizika na prihvatljivu razinu) i

4. prijenos rizika (različite vrste osiguranja od potencijalnih gubitaka).

Banka utvrđuje različite mjere usmjerene ograničavanju razina rizika kojima je izložena te upravljanje istima, kao što su:

1. sustavi limita,

2. sustavi ovlaštenja,

3. metode mitigacije te

4. instrumenti i načini osiguranja.

Izvještavanje o rizicima ‐ Upravljačko izvještavanje omogućuje donosiocima odluka sustavan i pravovremen pristup informacijama o rizicima nužnima za osmišljavanje optimalnog djelovanja, odnosno odgovora. Izvještaji trebaju biti dostavljeni Upravi Banke i odgovarajućim razinama odlučivanja, a uključuju:

1. standardne izvještaje (propisane strukture i sadržaja i koje nadležne organizacijske jedinice Banke izrađuju unaprijed utvrđenom periodikom) i

2. povremene izvještaje (u slučaju potrebe za dodatnim informacijama koje nisu pokrivene standardnim izvještajima).

Učinkovit i cjelovit okvir za primjereno upravljanje svim bitnim tipovima rizika pretpostavlja odgovarajuću razinu svijesti o riziku na svim razinama unutar Banke.

Primjerenu organizacijsku strukturu Banka uspostavlja utvrđivanjem i jasnim razgraničenjem ovlasti i odgovornosti u upravljanju rizicima i kroz sustav unutarnjih kontrola. Organizacijski, Banka je strukturirana na način dosljedne podjele odgovornosti do upravljačke razine, čime je osigurana operativna i organizacijska razdvojenost funkcija ugovaranja transakcija od funkcija pozadinskih poslova i od funkcije kontrole rizika.

Nadzorni odbor Banke odgovoran je za razumijevanje prirode i ukupne razine rizika kojem je Banka izložena u svom poslovanju. Nadzorni odbor Banke daje suglasnost Upravi Banke na:

1. Strategiju,

2. sve Politike upravljanja rizicima i

3. organizacijsku strukturu Banke.

Uprava Banke osigurava uspostavljanje djelotvornog procesa upravljanja rizicima putem:

1. organizacijskog ustroja,

2. uspostave razgraničenja ovlasti i odgovornosti,

3. osiguranja odgovarajuće razine dostupnih kompetencija,


J 9

4. uspostave sustava unutarnjih kontrola,

5. osiguranja redovitog revidiranja usvojenih internih akata i

6. uspostavu organizacijske kulture.

Član Uprave nadležan za proces upravljanja rizicima nadležan je i za provedbu ove Strategije.

Više rukovodstvo Banke odgovorno je Upravi Banke, osobito za provođenje Strategija, Politika i ostalih internih akata Banke, kao i za održavanje i unaprjeđivanje učinkovitosti unutarnjih kontrola ugrađenih u sustav upravljanja rizicima sa svrhom ostvarenja poslovnih ciljeva.

Unutar organizacijske strukture, formiran je Odjel kontrole rizika s primarnom funkcijom upravljanja i kontrole rizika. Odjel kontrole rizika odgovoran je za:

1. provedbu strategije u relevantnim poslovnim procesima,

2. razvoj s Politika i ostalih internih akata nižeg ranga u vezi upravljanja rizicima koji su u vezi Strategije.

3. redovito, pravovremeno i točno izvještavanje Uprave Banke

4. u slučaju prekoračenja interno propisanih limita, Odjel kontrole rizika izvještava Upravu Banke i sudjeluje u kontroli provođenja propisanih i/ili utvrđenih korektivnih akcija kojima je cilj vraćanje poslovanja u limitima utvrđene okvire.

3.2. INFORMACIJEOCILJEVIMAIPOLITIKAMAUPRAVLJANJARIZIKOMPREMAKATEGORIJIRIZIKA

3.2.1. Kreditnirizik

Cilj Politike upravljanja kreditnim rizikom je utvrđivanje poželjne strukture kreditnog portfelja Banke te uspostavljanja kreditnog procesa čije bi provođenje, uz utvrđivanje potrebnih mjera i procedura, Banci osiguralo njegovo ostvarivanje i održavanje.

Okvir za upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća: - sve elemente potrebne za upravljanje kreditnim rizikom, - upravljanje kategorijama rizika usko povezanim s kreditnim rizikom, - poželjnu razinu preuzimanja kreditnih rizika i određivanje internih kreditnih rizika

(temeljenih na kreditnom riziku), - odgovarajuću politiku cijena plasmana, - ovlaštenja za donošenje odluka o odobravanju plasmana te - prikladnu organizaciju cjelokupnog kreditnog posla.

Primjena gore navedene Politike omogućuje Banci optimalizaciju razine i strukture dva glavna elementa zaštite njena poslovanja od kreditnog rizika: rezerviranja za kreditne gubitke i jamstvenog kapitala. Navedeno rezultira uspostavom i kontrolom za Banku optimalnog odnosa preuzetog kreditnog rizika i povrata od kreditnog posla te posredno poboljšanjem upravljanja promjenama ukupnog profila rizičnosti Banke.

3.2.1.1. Upravljanjeikontrolakreditnogrizika

Upravljanje i kontrola kreditnog rizika podrazumijeva slijedeće aktivnosti:


J 10

- izradu analize kreditne sposobnosti i boniteta zajmotražitelja te davanje mišljenja u vezi odobrenja plasmana Banke od strane organizacijske jedinice neovisne o prodajnim funkcijama,

- praćenje urednosti naplate plasmana u svrhu ranog otkrivanja povećanog kreditnog rizika, - periodičnu analizu kreditno g portfelja i praćenje problematičnih plasmana, - klasifikaciju plasmana i rezerviranja za kreditne gubitke, - izračun i nadzor razine kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik u skladu s regulatorno

propisanom metodologijom za izračun rizikom ponderirane aktive te - upravljačko izvještavanje o stanju kreditnog portfelja.

Sustav upravljanja kreditnim rizikom obuhvaća: - odgovarajuće procese i postupke, sustave, resurse i organizacijsku strukturu, - pravila za utvrđivanje/identifikaciju, procjenjivanje i mjerenje, ovladavanje, praćenje i

nadzor te - izvještavanje o izloženosti kreditnom riziku.

Sustav upravljanja kreditnim rizikom podrazumijeva uspostavu odgovarajućeg korporativnog upravljanja i kulture upravljanja kreditnim rizikom te obuhvaća postupke adekvatne kontrole rizika koji podrazumijevaju:

- neovisnu organizacijsku funkciju Odjela kontrole rizika s kontrolnim ovlastima i odgovornostima te pravom pristupa svim relevantnim podacima i informacijama,

- analizu i praćenje kreditnog rizika u svrhu praćenja izloženosti kreditnom riziku i poduzimanja mjera za smanjenje kreditnog rizika,

- praćenje i osiguravanje postupanja u skladu s donesenim internim aktima u dijelu upravljanja kreditnim rizikom,

- davanje mišljenja na nove proizvode Banke radi pravodobnog uočavanja i kontinuiranog praćenja izloženosti kreditnom riziku,

- sudjelovanje u izradi internih akata, davanje preporuka i prijedloga za kvalitetno upravljanje kreditnim rizikom,

- redovito i ad hoc izvještavanje o izloženosti kreditnom riziku, rezerviranjima za kreditne gubitke i neurednim plasmanima,

- sve ostale aktivnosti koje Banka poduzima u svrhu adekvatne kontrole kreditnog rizika.

Sustav upravljanja i kontrole kreditnog rizikaopisan je u više internih akata kojima Banka regulira kreditni proces, adekvatnost jamstvenog i internog kapitala, velike izloženosti, klasifikaciju plasmana i izvanbilančnih obveza Banke.

3.2.1.2. Temeljnanačelaodobravanjaplasmana

Temeljna načela odobravanja plasmana su sigurnost povrata plasmana u cijelosti, kvaliteta i profitabilnost plasmana, koja Banke postiže financiranjem na slijedećim principima:

- financiranje zakonski dozvoljenih projekata, - poznavanje situacije na tržištu i procjena perspektive tražitelja plasmana, - procjena odnosa rizika plasmana i povrata od plasmana, - učinkovito vođenje poslova praćenja urednosti plasmana, - efikasna naplata te


J 11

- kreiranje i vođenje potpune dokumentacije za odobrenje plasmana.

Ključni kriteriji za odobravanje plasmana su: - procijenjena kreditna sposobnost i bonitet zajmotražitelja (procjena kreditnog rizika u vezi

primarnog izvora otplate) te - pravna sigurnost, vrijednost, kvaliteta i utrživost instrumenata osiguranja (procjena

kreditnog rizika u vezi sekundarnog izvora otplate).

Odluke o odobrenju ili ne odobrenju pojedinačnih plasmana donose ovlaštene osobe Banke, odnosno Uprava Banke, u skladu s ovlaštenjima i posebnim odlukama Uprave Banke. U slučaju odstupanja od uvjeta danih ovlaštenjima ili kada izloženost pojedinačnog klijenta ili grupe povezanih osoba prelazi 3 mil. HRK, odluku donosi Kreditni odbor.

Prije svakog donošenja odluke o odobrenju plasmana klijentu prema kojem ukupna izloženost Banke prema zajmotražitelju prelazi razinu utvrđenu odgovarajućim internim aktom, Služba za procjenu kreditnog rizika daje Mišljenje u kojem procjenjuje da li su rizici u kreditnom prijedlogu dobro procijenjeni.

Za donošenje odluke o odobrenju plasmana klijentu prema kojem ukupna izloženost Banke prema zajmotražitelju prelazi razinu utvrđenu odgovarajućim internim aktom potrebna je suglasnost Službe za procjenu kreditnog rizika, odnosno člana Uprave Banke zaduženog za kontrolne funkcije, kao kontrolnih funkcija rizika, a prema razinama odlučivanja utvrđenim odgovarajućim internim aktom Banke.

3.2.1.3. Praćenjeplasmana

Tijekom korištenja i otplate plasmana Banka prati poslovanje klijenta, njegovu urednost podmirivanja obveza prema Banci i ostalim pravnim subjektima kako bi Banka pravovremeno poduzela pravne radnje kojima bi osigurala naplatu svojih potraživanja prema klijentu.

Pored praćenja pojedinačnih plasmana Banka prati i analizira cjelokupni kreditni portfelj u svrhu strateškog upravljanja i planiranja na razini Banke te poduzimanja mjera za pravovremeno smanjenje kreditnog rizika na prihvatljivu razinu.

3.2.1.4. Izvještavanje

3.2.1.4.1. Interno izvještavanje

Na svim razinama Banke, uspostavljen je adekvatan sustav upravljačkog izvještavanja kako bi viši menadžment bio pravodobno informiran o trenutnom stanju portfelja i kretanjima istog te kako bi na vrijeme mogle biti poduzete odgovarajuće mjere na razini cijele Banke.

Odjel kontrole rizika, za potrebe Uprave i Nadzornog odbora Banke, izrađuje upravljačke izvještaje u sklopu redovnog tromjesečnog Izvještaja Odjela kontrole rizika.

3.2.1.4.2. Regulatorno izvještavanje

Odjel financija i računovodstva, regulatorno propisanom dinamikom priprema izvještaje u skladu s regulatornim propisima koje dostavlja nadležnom tijelu prema rokovima utvrđenim zakonskim i podzakonskim propisima, kao i provedbenim uredbama i tehničkim standardima usvojenim od strane Europske komisije.


J 12

3.2.2. Tržišnirizik

3.2.2.1. Politikaupravljanjatržišnimrizicima

Politikom upravljanja tržišnim rizicima Banka propisuje minimalne standarde identifikacije, mjerenja, upravljanja i izvještavanja o tržišnim rizicima u poslovanju Banke.

Politikom je propisan način uspostave nadzora i kontrole izloženosti Banke tržišnim rizicima u cilju maksimiziranja dobiti i minimiziranja rizika, uz povećanje ekonomske i tržišne vrijednosti imovine i kapitala Banke.

3.2.2.2. OrganizacijskejediniceBankeuključeneuupravljanjetržišnimrizicima

Uprava Banke osigurava primjeren organizacijski ustroj, podjelu poslova i opseg odgovornosti radnika Banke zaduženih za identifikaciju, mjerenje, upravljanje i izvještavanje o tržišnim rizicima.

U sklopu upravljanja tržišnim rizicima Uprava Banke osigurava: - primjerene politike, procedure i praksu upravljanja tržišnim rizicima koje Banka revidira

godišnje ili prema potrebi, - uspostavljanje jasnih i dosljednih unutarnjih odnosa u vezi razgraničenja ovlasti i

odgovornosti između Nadzornog odbora Banke, Uprave Banke i od nje imenovanih odbora i višeg rukovodstva,

- primjerene unutarnje kontrole te uspostavu i održavanje djelotvornosti istih u sustavu upravljanja tržišnih rizika,

- strategiju o prihvatljivoj izloženosti tržišnim rizicima te - odgovarajući broj radnika Banke sa stručnim znanjem i iskustvom u sustavu upravljanja

tržišnim rizicima.

Komisija za aktivu i pasivu je tijelo Banke koje je u kontekstu upravljanja tržišnim rizicima zaduženo za analiziranje izloženosti Banke tržišnim rizicima, u skladu s izvještajima koji su redovno dostavljeni Komisiji za aktivu i pasivu. U skladu s ostvarenim rezultatima te projekcijama kretanja parametara tržišnih rizika u budućnosti, Komisija za aktivu i pasivu donosi odluke u vezi provođenja poslovne politike te plana Banke.

Sektor riznice zadužen je za poslove trgovanja vlasničkim i dužničkim vrijednosnim papirima, devizama te ostalim instrumentima tržišta kapitala u skladu s planom poslovanja Banke.

Odjel kontrole rizika zadužen je za: - razvoj metodologije mjerenja tržišnih rizika, - određivanje sklonosti Banke preuzimanju tržišnih rizika kroz sustav limita, - izvještavanje o izloženosti tržišnim rizicima te iskorištenosti limita tržišnih rizika te - davanje prijedloga kojima bi bile poboljšane procedura rada i time smanjena izloženost svim

rizicima Banke pa tako i tržišnim rizicima.

Služba unutarnje revizije ocjenjuje primjerenost i djelotvornost sustava upravljanja tržišnim rizicima kao i adekvatnost i primjenu ugrađenih unutarnjih kontrola.


J 13

3.2.2.3. Metodemjerenja

Banka koristi standardni pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike sukladno regulatornim okvirima.

3.2.2.4. Limiti

Osim regulatornih limita, Banka ima uspostavljene i interne limite izloženosti tržišnim rizicima. Prijedlog internih limita, u skladu s godišnjim planom poslovanja, planiranim rezultatom te regulatornim kapitalom, izrađuje Odjel kontrole rizika u suradnji sa Sektorom riznice.

Interne limite odobrava Uprava Banke najmanje jednom godišnje.

Banka utvrđuje slijedeće interne limite: - maksimalni Dnevni limit prema ovlaštenjima, - dnevni stop-loss limit, - stop-loss limit prema ovlaštenjima, - limit Ukupno otvorene devizne pozicije te - limite otvorene devizne pozicije po pojedinim valutama.

Kontrolu prekoračenja regulatornih limita provodi Odjel kontrole rizika, dok kontrolu prekoračenja internih limita provodi Služba operativnih poslova.

3.2.2.5. Testiranjeotpornostinastres

Testiranje otpornosti na stres predstavlja značajan alat za potrebe upravljanja rizicima i Banka ga koristi radi utvrđivanja potencijalnih gubitaka uslijed ekstremnih, ali mogućih tržišnih uvjeta. S obzirom na svoju veličinu te složenost i obuhvat poslova koje obavlja, za potrebe provođenja testiranja otpornosti na stres, Banka primjenjuje testiranje temeljem analize osjetljivosti. S obzirom da najznačajniji dio tržišnih rizika proizlazi iz valutnog rizika, Banka u ovom trenutku provodi testiranja otpornosti na stres za valutni rizik.

3.2.2.6. Sustavizvještavanja


Služba operativnih poslova dnevno izrađuje izvještaj o iskorištenosti odobrenih limita te o istome obavještava Upravu Banke i Odjel kontrole rizika. U slučaju prekoračenja internih limita Služba operativnih poslova obavještava Odjel kontrole rizika i Upravu Banke.

Odjel financija i računovodstva priprema izvještaje, u skladu s regulatornim propisima za potrebe izvještavanja nadležnog regulatornog tijela te ih dostavlja Odjelu kontrole rizika koji u slučaju prekoračenja regulatornih limita obavještava Upravu Banke i Komisiju za aktivu i pasivu.

Odjel kontrole rizika, u sklopu redovnog kvartalnog izvještaja Odjela, informira Upravu Banke o tržišnim rizicima.


J 14



3.2.3. Kamatnirizikuknjizipozicijakojimasenetrguje

U skladu s internim Politikama i usvojenom organizacijskom strukturom, upravljanje i kontrola su organizirani na način da je:

- za upravljanje kamatnim rizikom u knjizi pozicija kojima se ne trguje odgovoran Sektor riznice,

- za kontrolu kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje odgovoran Odjel kontrole rizika.

Banka mjeri kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje na temelju regulatorne metodologije te je kao limit usvojila regulatorno postavljeni iznos na temelju promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke, ali je postavila i interni limit na temelju promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke kako bi pravovremeno mogla poduzeti mjere za umanjenje kamatnog rizika u knjizi Banke.

Kontrolu provodi Odjel kontrole rizika koji, u slučaju da promjena ekonomske vrijednosti knjige Banke bude veća od interno utvrđenog limita, obavještava Komisiju za aktivu i pasivu te Upravu Banke.

Kamatni rizik nastaje kao posljedica vremenske neusklađenosti dospijeća (za fiksne kamatne stope) i ponovnog vrednovanja kamatnih stopa (za promjenjive kamatne stope) pozicija knjige banke. Kod pozicija s promjenjivom kamatnom stopom, Banka je izložena i riziku osnovice zbog razlike referentnih kamatnih stopa za instrumente sa sličnim karakteristikama u odnosu na ročnost ili vrijeme do slijedeće promjene kamatne stope.

Banka primjenjuje pojednostavljeni izračun procijenjene promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke temeljen na izračunu promjene prosječne tržišne vrijednosti bilančnih i izvanbilančnih stavki u slučaju paralelnog pomaka (pozitivnog ili negativnog) krivulje prinosa za 200 baznih poena.

Pored navedenog, sukladno izmjenama podzakonskih propisa, Banka kamatni rizik u pozicijama kojima se ne trguje prati i temeljem utjecaja promjene kamatnih stopa na neto kamatni prihod.

Upravljanje kamatnim rizikom predstavlja provedbu mjera i odluka s ciljem ograničavanja mogućeg negativnog učinka tržišne vrijednosti svih bilančnih i izvanbilančnih pozicija osjetljivih na promjenu kamatnih stopa. Aktivnosti upravljanja kamatnim rizicima usmjerene su na optimiziranje neto kamatnog prihoda u skladu s poslovnom strategijom, uz dane tržišne kamatne stope.

3.2.4. Operativnirizik

Politika upravljanja operativnim rizikom Banke uspostavlja sustav i proces upravljanja operativnim rizikom u Banci. Sustav upravljanja operativnim rizikom uključuje:

- utvrđivanje, mjerenje, procjenjivanje, ovladavanje i praćenje operativnog rizika i


J 15

- izvještavanje o operativnom riziku.

Banka regulira područje nadzora i kontrole izloženosti operativnom riziku te aktivno upravlja operativnim rizikom u cilju smanjenja ovih rizika na prihvatljivu razinu koju je moguće kontrolirati i koja će Banci omogućiti maksimiziranje dobiti te minimiziranje rizika.

3.2.4.1. OrganizacijskejediniceBankeuključeneuupravljanjeoperativnimrizicima

S ciljem uspostave adekvatne Politike upravljanja operativnim rizikom Banka je utvrdila organizacijske jedinice koje su uključene u proces upravljanja operativnim rizikom.

Uprava Banke osigurava primjeren organizacijski ustroj, podjelu poslova i opseg odgovornosti radnika Banke zaduženih za identifikaciju, mjerenje, upravljanje i izvještavanje o operativnom riziku.

U sklopu upravljanja operativnim rizikom Uprava Banke osigurava: - primjerene politike, procedure i instrumente upravljanja, mjerenja i kontrole operativnog

rizika, - primjerene unutarnje kontrole te uspostavu i održavanje djelotvornosti istih u sustavu

upravljanja operativnim rizikom, - redovitu reviziju sustava upravljanja operativnim rizikom, s ciljem utvrđivanja

konzistentnosti.

Odjel kontrole rizika odgovoran je za: - razvoj politika, procesa, instrumenta upravljanja, mjerenja i kontrole operativnog rizika, - praćenje i procjenu izloženosti operativnom riziku, - analizu operativnih rizika pri uvođenju novih proizvoda, - edukaciju radnika Banke o kontroli i praćenju operativnog rizika, - upravljačko izvještavanje o izloženosti operativnom riziku i mjerama poduzetim za

sprječavanje i prijenos operativnog rizika.

Odjel sigurnosti informacijskog sustava odgovoran je za: - proces upravljanja operativnim rizicima u vezi informacijske i srodne tehnologije te - rizike informacijskog sustava.

U svrhu učinkovitijeg sustava kontrole, s ciljem smanjivanja potencijalne izloženosti operativnom riziku, Banka provodi slijedeće aktivnosti:

- kontrole unutarnje revizije, - propisuje detaljne interne akte za procese za koje je to potrebno, - propisuje procese i procedure, odnosno upute za pojedine proizvode i usluge, - provodi ažuriranje i ispravke procesa i procedura u slučaju da unutarnja revizija ili kontrola

uoče nedostatke u pojedinim procesima ili procedurama te - druge aktivnosti kojima nastoji smanjiti potencijalnu izloženost operativnom riziku.


J 16


Za mjerenje operativnog rizika utvrđenog zakonskim propisima Banka primjenjuje jednostavan pristup izračuna kapitalnog zahtjeva, dok izloženost operativnom riziku poslovnih funkcija i Banke u cjelini procjenjuje tehnikom izrade Mape operativnog rizika.

3.2.4.3. Sustavizvještavanja

3.2.4.3.1. Interno izvještavanje o događajima operativnog rizika

Djelatnici Banke prijavljuju uočene događaje operativnog rizika Odjelu kontrole rizika.

Odjel kontrole rizika, polugodišnje izvještava Upravu i Nadzorni odbor o prijavljenim događajima operativnog rizika.


Odjel financija i računovodstva, regulatorno propisanom dinamikom priprema izvještaje u skladu s regulatornim propisima, koje dostavlja nadležnom tijelu prema rokovima utvrđenim zakonskim i podzakonskim propisima.

3.2.5. Likvidnosnirizik

Sustav upravljanja likvidnosnim rizikom Banke osigurava održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaložene likvidne imovine za osiguranje u slučajevima različitih stresnih događaja (različitog intenziteta i trajanja), uključujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i inače dostupnih izvora sredstava.

3.2.5.1. Politikaupravljanjalikvidnosnimrizikom

U cilju učinkovitog upravljanja likvidnosnim rizikom Banka provodi politiku upravljanja likvidnošću koja obuhvaća planiranje očekivanih poznatih i mogućih novčanih odljeva i dostatnih novčanih priljeva za pokriće istih, kontinuirano praćenje likvidnosti te donošenje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.

3.2.5.2. OrganizacijskejediniceBankeuključeneuupravljanjelikvidnosnimrizikom

Uprava Banke osigurava primjeren organizacijski ustroj, podjelu poslova i opseg odgovornosti radnika zaduženih za identifikaciju, mjerenje, upravljanje i izvještavanje o likvidnosnom riziku.

Komisija za likvidnost prati i analizira operativnu likvidnost Banke na dnevnoj osnovi te daje upute Sektoru riznice u vezi dnevnog operativnog upravljanja kunskom i deviznom likvidnošću Banke, sukladno Politici upravljanja aktivom i pasivom. U okolnostima srednje krize imena Banke ili tržišta Komisija za likvidnost izrađuje plan izlaska iz krize i povratak u normalno poslovanje.

Komisija za aktivu i pasivu je tijelo Banke koje je u kontekstu upravljanja likvidnošću zaduženo za upravljanje strukturalnom, odnosno dugoročnom likvidnosti Banke. Komisija za aktivu i pasivu osigurava takvo upravljanje izvorima i plasmanima Banke koje omogućuje ostvarenje stabilnih neto kamatnih prihoda uz osiguravanje zadovoljavajuće razine likvidnosti. U okolnostima ozbiljne


J 17

krize imena Banke ili tržišta, Komisija za aktivu i pasivu izrađuje plan izlaska iz krize i povratak u normalno poslovanje.

Sektor riznice zadužen je za operativno dnevno upravljanje i izvještavanje o kunskoj i deviznoj likvidnosti Banke u skladu sa zaključcima Komisije za likvidnost. Sektor riznice na dnevnoj osnovi:

- upravlja sredstvima na kunskim i deviznim računima Banke, - upravlja kunskom i deviznom pozicijom Banke, - predlaže i provodi politiku držanja rezervi likvidnosti, - održava solventnost te - predlaže mjere za usklađenje prema valutama između kategorija aktive i pasive u cilju

kontrole valutnog rizika.

Nadalje, Sektor riznice odgovoran je za izradu planova likvidnosti kao i praćenje likvidnosti tržišta u cjelini te pravovremeno obavještavanje o eventualnim poremećajima.

Odjel kontrole rizika zadužen je za razvoj metodologije mjerenja likvidnosnog rizika, utvrđivanje sklonosti Banke preuzimanju likvidnosnog rizika kroz sustav limita te izvještavanje o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita likvidnosnog rizika. Nadalje, Odjel kontrole rizika zadužen je za predlaganje procedura rada koje minimiziraju izloženost svim rizicima Banke pa tako i likvidnosnom riziku.

Služba unutarnje revizije ocjenjuje primjerenost i djelotvornost sustava upravljanja likvidnosnim rizikom te adekvatnost i primjenu ugrađenih unutarnjih kontrola.


Sukladno Odluci o upravljanju likvidnosnim rizikom, Banka mjeri i upravlja likvidnosnim rizikom primjenom regulatorne metodologije Minimalnog koeficijenta likvidnosti pri čemu izračunava ročnu neusklađenost dospijeća imovine i obveza prema procijenjenom, odnosno preostalom ugovorenom roku dospijeća, tako da za imovinu koristi posljednji mogući datum namire potraživanja, a za obveze najraniji mogući datum plaćanja obveze.

Pored navedenog, Banka likvidnosni rizik mjeri stopom pokrića likvidnosti (LCR) koju izračunava sukladno odredbama DelegiraneuredbeKomisije(EU)2015/61odopuniUredbe(EU)br.575/2013EuropskogparlamentaiVijećaupogleduzahtjevazalikvidnosnupokrivenostkreditnihinstitucija, od 10. listopada 2014. godine.

3.2.5.4. Izvještavanje


Za potrebe upravljanja likvidnosnim rizikom krajem mjeseca Odjel kontrole rizika u suradnji s Odjelom financija i računovodstva izrađuje izvještaj kojeg dostavlja Komisiji za likvidnost u svrhu operativnog upravljanja likvidnošću Banke, Upravi Banke i Komisiji za aktivu i pasivu u svrhu strateškog upravljanja likvidnošću Banke te Službi unutarnje revizije.

Informacije u vezi likvidnosnog rizika, Odjel kontrole rizika uključuje u redovne tromjesečne izvještaje Odjela kontrole rizika koje dostavlja Upravi i Nadzornom odboru Banke.

Pored navedenog izvještaja za potrebe dnevnog upravljanja likvidnosnim rizikom Služba operativnih poslova izrađuje dnevne izvještaje koje dostavlja Komisiji za likvidnost.


J 18



3.2.6. Zaštitaodrizikaismanjenjerizika

Banka prihvaća kolaterale prvenstveno kao podršku plasmanima, odnosno kao sekundarni izvor otplate i oni ne predstavljaju zamjenu za primarne izvore otplate, odnosno mogućnost dužnika da ispuni svoje obveze prema Banci. Zbog toga ih Banka procjenjuje tijekom postupka odobravanja i ocjene zahtjeva za plasmanom zajedno s ocjenom kreditne sposobnosti zajmotražitelja i njegovom sposobnošću podmirivanja obveza.

Procjenjujući stupanj kreditnog rizika zajmotražitelja, Banka određuje potrebne kolaterale te mogućnost kombiniranja dva ili više kolaterala u cilju što efikasnije zaštite svojih potraživanja. Pribavljanje i provođenje, odnosno zasnivanje zaloga na kolateralu prethodi korištenju plasmana.

Također, u slučaju da tijekom poslovnog odnosa Banka ocjeni da postoji potreba za dodatnim osiguravanjem pojedinog plasmana, Banka može od dužnika zatražiti dodatne kolaterale.

Detaljnija specifikacija za Banku prihvatljivih kolaterala kao i procjene njihove kvalitete i utrživosti, opisani su u internim aktima Banke.

3.2.6.1. Opisosnovnihvrstakolaterala

U poslovanju Banka prihvaća različite vrste kolaterala od kojih su najznačajniji: - nekretnine - poslovne i stambene, - depoziti, - vrijednosnice, - police životnog osiguranja te - garancije i jamstva.

Kako bi Banka pojedine vrste kolaterala smatrala prikladnim za primjenu tehnike smanjenja kreditnog rizika, isti moraju zadovoljavati opće zahtjeve kao i specifične zahtjeve usvojene za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa mjerenju kreditnog rizika, a koji su utvrđeni CRR-om i internim aktima Banke.

3.3. INFORMACIJEOSUSTAVUUPRAVLJANJA

Banka ima slijedeća tijela upravljanja: - Skupštinu dioničara Banke, - Nadzorni odbor Banke te - Upravu Banke.


J 19

Popis članova Nadzornog odbora i Uprave Banke moguće je vidjeti u Godišnjem izvještaju za 2017. godinu kao i na internetskim stranicama Banke http://www.kbz.hr/kreditna-banka-zagreb/uprava-banke.

Članovi Nadzornog odbora Banke zajedno posjeduju iskustvo, stručna znanja i sposobnosti za samostalno i neovisno nadziranje poslova i upravljanja rizikom Banke. Članovi Nadzornog odbora Banke posvećuju dovoljno vremena za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, što se posebno odnosi na davanje suglasnosti na strateške ciljeve, poslovnu politiku, strategiju i politike upravljanja i preuzimanja rizika, politike i postupke procjene adekvatnosti internog kapitala, financijski plan i planove rada svake kontrolne funkcije. Nadzorni odbor donosi sve odluke koje je dužan donositi prema Zakonu o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima.

Banka osigurava da članovi Uprave Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke te za razumijevanje poslovnih procesa i značajnih rizika Banke. Djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja Uprava Banke je uspostavila donošenjem i provođenjem primjerene poslovne politike, strategija i politika upravljanja rizicima, osiguranjem integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja i financijske i operativne kontrole te uspostavljanjem jasnih unutarnjih odnosa u vezi odgovornosti i ovlaštenja, vodeći pri tome računa o djelotvornom nadzoru višeg rukovodstva i sprječavanju sukoba interesa.

Banka je uspostavila jasan organizacijski ustroj s utvrđenim preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti kojima nastoji izbjeći sukob interesa. Organizacijska struktura Banke važeća na dan 31.12.2017. godine dana je u Prikazu 3.1.

Na dan 31.12.2017. godine Banka je poslovala na području RH putem 24 poslovnice organiziranih u 6 podružnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Dubrovniku.

Prikaz3.1.OrganizacijskastrukturaBanke

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017

INFORMACIJE O OBUHVATU PRIMJENE REGULATORNOG OKVIRA

J 20

4. INFORMACIJEOOBUHVATUPRIMJENEREGULATORNOGOKVIRA

4.1. NAZIVINSTITUCIJENAKOJUSEPRIMJENJUJUZAHTJEVI

Zahtjevi CRR-a i primjena CRD na Kreditnu banku Zagreb d.d., Ulica grada Vukovara 74, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, MBS: 080003981.

Banka ne posluje u sustavu u grupe osoba, bilo kao matično društvo bilo kao društvo kćer, koja provodi konsolidaciju. Slijedom navedenog, ispunjavanje zahtjeva CRR-a kao i informacije u ovom Izvještaju odnose se isključivo na Banku bez primjene konsolidacije.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 REGULATORNI KAPITAL

J 21

5. REGULATORNIKAPITAL

5.1. USKLAĐENJE STAVKI REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA, DODATNOGOSNOVNOGKAPITALATEFILTARAIODBITAKA

Tabela5.1. UsklađivanjestavkiregulatornogkapitalaibilanceBanke,31.12.2017.godine

Imovina (tis. HRK) IznosRed u

Tabeli 5.2.

Nematerijalna imovina 25.030

- od čega: goodwill i ostala nematerijalna imovina -25.030 8

Obveze (tis. HRK)

Podređene obveze 82.000

- od čega: Instrumenti T2 kapitala i odnosne premije na dionice 75.129 46

Kapital (tis. HRK)

Upisani kapital 193.775 1

Kapitalni dobitak pri izdavanju dionica 49.425 1

Akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti 25.041

- od čega: nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađenja financijske imovine raspoložive za prodaju (6.165) 3

- od čega: nerealizirani dobitak s osnove vrijednosnog usklađenja financijske imovine raspoložive za prodaju 31.205 3, 26a

Zamjena strane valute 1 3

Rezerve 15.566

- od čega: zakonske rezerve 5.919 3

- od čega: rezerve za opće bankovne rizike 8.531 3a

- od čega: kapitalni dobitak/gubitak ostvaren otkupom i prodajom vlastitih dionica 1.116 1

Zadržana dobit 31.787 2

Dobit tekuće godine 20.765 5a

od čega: nerevidirana dobit tekuće godine (20.765) 5a


J 22

5.2. OPIS GLAVNIH ZNAČAJKI INSTRUMENATA REDOVNOG OSNOVNOGKAPITALA,DODATNOGOSNOVNOGKAPITALAIDOPUNSKOGKAPITALA

Tabela5.2.OpisglavnihznačajkiinstrumenatakapitalaBanke,31.12.2017.godine

Instrument1 Instrument2

Izdavatelj KreditnabankaZagrebd.d.

KreditnabankaZagrebd.d.

Jedinstvena oznaka (npr. CUSIP, ISIN ili oznaka Bloomberg za privatni plasman)

HRKBZ0RA0005 HRKBZ0O227A8

Mjerodavno pravo (ili prava) instrumenta hrvatsko (RH) hrvatsko (RH)

Regulatornitretman

Prijelazna pravila CRR-a Redovni osnovni kapital Dopunski kapital

Pravila CRR-a nakon prijelaznog razdoblja Redovni osnovni kapital Dopunski kapital

Priznat na pojedinačnoj/(pot)konsolidiranoj / pojedinačnoj i (pot)konsolidiranoj osnovi

Na pojedinačnoj osnovi Na pojedinačnoj osnovi

Vrsta instrumenta (vrste utvrđuje svaka država) Redovna dionica Obveznice

Iznos priznat u regulatornom kapitalu (valuta u milijunima, na zadnji datum izvještavanja)

193.775.300 HRK 75.129.244 HRK

Nominalni iznos instrumenta 193.775.300 HRK 82.000.000 HRK

Cijena izdanja Različita 100%

Otkupna cijena NP 100% nominalne vrijednosti

Računovodstvena klasifikacija Dionički kapital Obveze – amortizirani trošak

Izvorni datum izdavanja Različiti Različiti

Bez dospijeća ili s dospijećem Bez dospijeća S dospijećem

Izvorni rok dospijeća Bez dospijeća 31.07.2022.

Opcija kupnje izdavatelja uz prethodno odobrenje nadzornog tijela

Ne Ne

Neobvezni datum izvršenja opcije kupnje, uvjetni datumi izvršenja opcije kupnje i otkupna vrijednost

NP NP

Naknadni datumi izvršenja opcije kupnje, prema potrebi NP NP

Kuponi/dividende

Fiksna ili promjenjiva dividenda/kupon Promjenjivi Fiksna

Kuponska stopa i povezani indeksi NP 6,00%

Postojanje mehanizma obveznog otkazivanja dividende Ne Ne

Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u vremenskom pogledu)

Puno diskrecijsko pravo Obvezno

Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u pogledu iznosa)

Puno diskrecijsko pravo Obvezno

Postojanje ugovorne odredbe o povećanju prinosa ili drugih poticaja za otkup

Ne Ne

Nekumulativni ili kumulativni Nekumulativni Nekumulativni

Konvertibilni ili nekonvertibilni Nekonvertibilni Nekonvertibilni


J 23

Instrument1 Instrument2

Izdavatelj KreditnabankaZagrebd.d.

KreditnabankaZagrebd.d.

Ako su konvertibilni, pokretač(i) konverzije NP NP

Ako su konvertibilni, potpuno ili djelomično NP NP

Ako su konvertibilni, stopa konverzije NP NP

Ako su konvertibilni, je li konverzija obvezna ili neobvezna NP NP

Ako su konvertibilni, navesti vrstu instrumenta u koju se mogu konvenirati

NP NP

Ako su konvertibilni, navesti izdavatelja instrumenta u koji se konvenira

NP NP

Značajke smanjenja vrijednosti Ne Ne

U slučaju smanjenja vrijednosti, pokretač(i) smanjenja vrijednosti

NP NP

U slučaju smanjenja vrijednosti, potpuno ili djelomično NP NP

U slučaju smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno NP NP

U slučaju privremenog smanjenja vrijednosti, opis mehanizma povećanja vrijednosti

NP NP

Mjesto u hijerarhiji u slučaju likvidacije (navesti vrstu instrumenta koja mu je neposredno nadređena)

Instrument je neposredno podređen instrumentima dopunskog kapitala

Obveze povrata podređene su drugim obvezama Banke, a mogu biti isplaćene tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima

Nesukladne značajke konvertiranih instrumenata NP NP

Ako postoje, navesti nesukladne značajke NP NP

5.3. VRSTEIIZNOSODREĐENIHSTAVKIVLASTITOGKAPITALA

Tabela5.3. StavkeregulatornogkapitalaBankeuprijelaznomrazdoblju,u tis.HRK,31.12.2017.godine

tis.HRKIznos na datum

objavljivanjaUpućivanje na članke Uredbe

(EU) br. 575/2013

Iznosi koji se tretiraju prema pravilima prije

Uredbe (EU) br. 575/2013 ili

propisani preostali iznos iz

Uredbe (EU) br. 575/2013

Redovniosnovnikapital:instrumentiirezerve

1. Instrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice

244.316 članak 26. stavak 1., članci 27., 28. i 29., popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

od čega: Redovne dionice 244.316 popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

2. Zadržana dobit 31.787 članak 26. stavak 1. točka (c) -


J 24



(EU) br. 575/2013





3. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (i ostale rezerve, uključujući nerealizirane dobitke i gubitke u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima)

30.959 članak 26. stavak 1. -

3.a Rezerve za opće bankovne rizike 8.531 članak 26. stavak 1. točka (f) -

4. Iznos kvalificirajućih stavki iz članka 484. stavka 3. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz redovnog osnovnog kapitala

- članak 486. stavak 2. -

Dokapitalizacije javnog sektora priznate do 1. siječnja 2018.


5. Manjinski udjeli (dopušteni iznos u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu)

- članci 84., 479., 480. -

5.a Neovisno revidirana dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine bez predvidivih troškova ili dividendi


6. Redovniosnovnikapital(CET1)prijeregulatornihusklađenja

315.593 ‐

Redovniosnovnikapital(CET1):regulatornausklađenja

7. Dodatna vrijednosna usklađenja (negativan iznos) - članci 34., 105. -

8. Nematerijalna imovina (bez povezanih poreznih obveza) (negativan iznos)

(25.030) članak 36. stavak 1. točka (b), članak 37., članak 472. stavak 4.

-

9. Prazno polje u EU-u

10. Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, isključujući onu koja proizlazi iz privremenih razlika (bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 472. stavak 5.

-

11. Rezerve iz fer vrednovanja u vezi s dobicima ili gubicima na osnovi zaštite novčanog toka

- članak 33. točka (a) -

12. Negativni iznosi koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka

- članak 36. stavak 1. točka (d), članci 40. i 159. članak 472. stavak 6.

-

13. Sva povećanja kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine (negativan iznos)


14. Dobici ili gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti nastali kao posljedica promjena vlastite kreditne sposobnosti

- članak 33. točka (b) -

15. Imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (e), članak 41., članak 472. stavak 7.

-

16. Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (f), članak 42., članak 472. stavak 8.

-


J 25



(EU) br. 575/2013





17. Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (g), članak 44., članak 472. stavak 9.

-

18. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (h), članci 43., 45. i 46., članak 49. stavci 2. i 3., članak 79., članak 472. stavak 10.

-

19. Izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (i), članci 43., 45. i 47., članak 48. stavak 1. točka (b), članak 49. stavci 1. do 3., članci 79. i 470., članak 472. stavak 11.

-


20.a Iznos izloženosti slijedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1.250%, ako institucija odabere alternativu odbitka

- članak 36. stavak 1. točka (k) -

20.b od čega: kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka i., članci 89. do 91.

-

20.c od čega: sekuritizacijske pozicije (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii. članak 243. stavak 1. točka (b) članak 244. stavak 1. točka (b) članak 258.

-

20.d od čega: slobodne isporuke (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka iii., članak 379. stavak 3.

-

21. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos iznad praga od 10%, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a), članak 470., članak 472. stavak 5.

-

22. Iznos iznad praga od 15% (negativan iznos) - članak 48. stavak 1. -

23. od čega: izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje

- članak 36. stavak 1. točka (i), članak 48. stavak 1. točka (b), članak 470., članak 472. stavak 11.

-


25. od čega: odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a), članak 470., članak 472. stavak 5.

-

25.a Gubici tekuće financijske godine (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (a), članak 472. stavak 3.

-


J 26



(EU) br. 575/2013





25.b Predvidivi porezni troškovi povezani sa stavkama redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (I) -

26. Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na redovni osnovni kapital s obzirom na iznose koji se tretiraju u skladu s pravilima prije CRR-a.

(31.206) -

26.a Regulatorna usklađenja u vezi s nerealiziranim dobicima i gubicima na temelju članaka 467. i 468.

(31.206) -

od čega: nerealizirani dobitak vlasnički instrumenti (297) članak 468. -

od čega: nerealizirani dobitak dužnički instrumenti (30.909) članak 468. -

26.b Iznos koji se odbija od redovnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a

- članak 481. -

od čega: ... članak 481. -

27. Kvalificirani odbici dodatnog osnovnog kapitala koji prelaze dodatni osnovni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (j) -

28. Ukupnaregulatornausklađenjaredovnogosnovnogkapitala(CET1)

(56.236) ‐

29. Redovniosnovnikapital(CET1) 259.357 ‐

Dodatniosnovnikapital(AT1):instrumenti


- članci 51., 52. -

31. od čega: raspoređeno kao kapital na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

- -

32. od čega: raspoređeno kao obveze na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

- -

33. Iznos kvalificirajućih stavki iz članka 484. stavka 4. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dodatnog osnovnog kapitala




34. Kvalificirani osnovni kapital uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital (uključujući manjinske udjele koji nisu uključeni u redak 5.) koji su izdala društva kćeri i koji drže treće osobe

- članci 85., 86., 480. -

35. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju


36. Dodatniosnovnikapital(AT1)prijeregulatornihusklađenja

‐ ‐


J 27



(EU) br. 575/2013





Dodatniosnovnikapital(AT1):regulatornausklađenja

37. Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a), članak 475. stavak 2.

-

38. Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (b), članak 58., članak 475. stavak 3.

-

39. Izravna i neizravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (c), članci 59., 60. i 79., članak 475. stavak 4.

-

40. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (d), članci 59. i 79. članak 475. stavak 4.

-

41. Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na dodatni osnovni kapital s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

- -

41.a Preostali iznosi koji se odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala s obzirom na odbitak od redovnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 472. Uredbe (EU) br. 575/2013.

- članak 472., članak 472. stavak 3. točka (a), članak 472. stavak 4., članak 472. stavak 6., članak 472. stavak 8. točka (a), članak 472. stavak 9., članak 472. stavak 10. točka (a), članak 472. stavak 11 točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neto materijalni gubici tekuće godine ostvareni tijekom poslovne godine, nematerijalna imovina, manjak rezervacija za očekivane gubitke itd.

- -

41.b Preostali iznosi koji se odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala s obzirom na odbitak od dopunskog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 475. Uredbe (EU) br. 575/2013

- članak 477., članak 477. stavak 3., članak 477. stavak 4. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.

- -


J 28



(EU) br. 575/2013





41.c Iznos koji se odbija od dodatnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a.

- članci 467., 468., 481. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane gubitke - članak 467. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane dobitke - članak 468. -

od čega: ... - članak 481. -

42. Kvalificirani odbici dopunskog kapitala koji prelaze dopunski kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (e) -

43. Ukupnaregulatornausklađenjadodatnogosnovnogkapitala(AT1)

‐ ‐

44. Dodatniosnovnikapital(AT1) ‐ ‐

45. Osnovnikapital(T1=CET1+AT1) 259.357 ‐

Dopunskikapital(T2):instrumentiirezervacije


75.129 članci 62., 63. -

47. Iznos kvalificirajućih stavki iz članka 484. stavka 5. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dopunskog kapitala




48. Kvalificirani instrumenti vlastitog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital (uključujući manjinske udjele i instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji nisu uključeni u redak 5. ili 34.) koje su izdala društva kćeri i koje drže treće osobe

- članci 87., 88., 480. -

49. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju


50. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik - članak 62. točke (c) i (d)

-

51. Dopunskikapital(T2)prijeregulatornihusklađenja

75.129 ‐

Dopunskikapital(T2):regulatornausklađenja

52. Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite (negativan iznos)

- članak 63. točka (b) podtočka i., članak 66. točka (a), članak 67., članak 477. stavak 2.

-


J 29



(EU) br. 575/2013





53. Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativan iznos)

- članak 66. točka (b), članak 68., članak 477. stavak 3.

-

54. Izravna i neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (c), članci 69., 70. i 79., članak 477. stavak 4.

-

54.a od čega: nova ulaganja koja ne podliježu prijelaznim odredbama

- -

54.b od čega: ulaganja prije 1. siječnja 2013. koja podliježu prijelaznim odredbama

- -

55. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (d), članci 69. i 79., članak 477. stavak 4.

-

56. Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na dopunski kapital s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

- -

56.a Preostali iznosi koji se odbijaju od dopunskog kapitala s obzirom na odbitak od redovnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 472. Uredbe (EU) br. 575/2013.

- članak 472., članak 472. stavak 3. točka (a), članak 472. stavak 4., članak 472. stavak 6., članak 472. stavak 8. točka (a), članak 472. stavak 9., članak 472. stavak 10. točka (a), članak 472. stavak 11. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neto materijalni gubici tekuće godine ostvareni tijekom poslovne godine, nematerijalna imovina, manjak rezervacija za očekivane gubitke itd.

- -

56.b Preostali iznosi koji se odbijaju od dopunskog kapitala s obzirom na odbitak od dodatnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 475. Uredbe (EU) br. 575/2013

- članak 475., članak 475. stavak 2. točka (a), članak 475. stavak 3., članak 475. stavak 4. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.

- -

56.c Iznos koji se odbija od dopunskog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a.

- članci 467., 468., 481. -

od čega: ... mogući filter za nerealizirane gubitke - članak 467. -


J 30



(EU) br. 575/2013





od čega: ... mogući filter za nerealizirane dobitke - članak 468. -

57. Ukupnaregulatornausklađenjadopunskogkapitala(T2)

‐ ‐

58. Dopunskikapital(T2) 75.129 ‐

59. Ukupnikapital(TC=T1+T2) 334.487 ‐

59.a Rizikom ponderirana imovina s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

- -

od čega: ... stavke koje se ne odbijaju od redovnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti bez povezanih poreznih obveza, neizravna ulaganja u vlastiti redovni osnovni kapital itd.)

- članak 472., članak 472. stavak 5., članak 472. stavak 8. točka (b), članak 472. stavak 10. točka (b), članak 472. stavak 11. točka (b)

-

od čega: … stavke koje se ne odbijaju od stavki dodatnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.)

- članak 475., članak 475. stavak 2. točke (b) i (c), članak 475. stavak 4. točka (b)

-

Stavke koje se ne odbijaju od stavki dopunskog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neizravna ulaganja u vlastite instrumente dopunskog kapitala, neizravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja, neizravna značajna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora itd.)

- članak 477., članak 477. stavak 2. točke (b) i (c), članak 477. stavak 4. točka (b)

-

60. Ukupnarizikomponderiranaimovina 1.947.830 ‐

Stopekapitalaizaštitnislojevikapitala

61. Redovni osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

13,32% članak 92. stavak 2. točka (a), članak 465.

-

62. Osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

13,32% članak 92. stavak 2. točka (b), članak 465.

-

63. Ukupni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

17,17% članak 92. stavak 2. točka (c) -


J 31



(EU) br. 575/2013





64. Posebni zahtjev zaštitnog sloja institucije (zahtjev redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (a) plus zahtjevi zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i protucikličkog zaštitnog sloja plus zaštitni sloj za sistemski rizik plus zaštitni sloj sistemski važne institucije (zaštitni sloj G-SII ili O-SII), izraženo kao postotak iznosa izloženosti riziku)

8,50% CRD, članci 128., 129., 130. -

65. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za očuvanje kapitala 2,50% -

66. od čega: zahtjev protucikličkog zaštitnog sloja - -

67. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za sistemski rizik 1,50% -

67.a od čega: zaštitni sloj globalne sistemski važne institucije (G-SII) ili druge sistemski važne institucije (O-SII)

- CRD, članak 131. -

68. Redovni osnovni kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

6,23% CRD, članak 128. -

69. [nije relevantno u propisima EU-a]



Iznosizaodbitakispodpragova(prijeponderiranjarizikom)

72. Izravna i neizravna ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija)

3.340 članak 36. stavak 1. točka (h), članci 45. i 46., članak 472. stavak 10., članak 56. točka (c), članci 59. i 60., članak 475. stavak 4., članak 66. točka (c), članci 69. i 70., članak 477. stavak 4.

-

73. Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija)

- članak 36. stavak 1. točka (i), članci 45., 48. i 470., članak 472. stavak 11.

-


75. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos ispod praga od 10%, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članci 38., 48. i 470., članak 472. stavak 5.

-

Primjenjivegornjegranicezauključenjerezervacijaudopunskikapital

76. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup (prije primjene gornje granice)

- članak 62. -

77. Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju standardiziranog pristupa

21.915 članak 62. -


J 32



(EU) br. 575/2013





78. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (prije primjene gornje granice)

- članak 62. -

79. Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima

- članak 62. -

Instrumentikapitalakojipodliježupropisimaopostupnomisključenju(primjenjujusesamoizmeđu1.siječnja2013.i1.siječnja2022.)

80. Trenutačna gornja granica za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju

- članak 484. stavak 3., članak 486. stavci 2. i 5.

-

81. Iznos isključen iz redovnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

82. Trenutačna gornja granica za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


-

83. Iznos isključen iz dodatnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

84. Trenutačna gornja granica za instrumente dopunskog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


-

85. Iznos isključen iz dopunskog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

5.4. STOPEKAPITALAIZRAČUNATEPRIMJENOMELEMENATAREGULATORNOGKAPITALAKOJISUUTVRĐENINAOSNOVIKOJANIJEODREĐENACRR‐om

Stope kapitala prikazane u ovom izvještaju izračunate su u skladu sa zahtjevima iz CRR-a.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 KAPITALNI ZAHTJEVI

J 33

6. KAPITALNIZAHTJEVI

6.1. SAŽETAKPRISTUPAOCJENIINTERNOGKAPITALA

6.1.1. Metodologijaprocjeneinternogkapitalnogzahtjevazakreditnirizik

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, Banka primjenjuje metodologiju standardiziranog pristupa izračuna kreditnog rizika utvrđenu CRR-om. Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za kreditni rizik jednak je ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik i rizik druge ugovorne strane iz Prvog stupa.

S obzirom da je Banka izložena kreditnom riziku s osnove obveznica RH, kao i da je dio izloženosti temeljem jamstva RH, koji je tehnikom supstitucije prenesen na izloženost prema središnjoj državi, nominiran u valuti države članice (EUR), od 01.01.2018. godine prestaje vrijediti prijelazna odredba članka 495. stavak 2. CRR-a, prema kojem je za takve izloženosti vrijedio ponder rizika od 0%.

Sukladno članku 114. stavak 6. za te izloženosti od 01.01.2018. godine, Banka će biti dužna primjenjivati slijedeće pondere rizika:

- u 2018. će ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti biti 20% pondera rizika koji bi predmetnim izloženostima bio dodijeljen u skladu sa stavkom 2. članka 114. CRR-a;

- u 2019. će ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti biti 50% koji bi predmetnim izloženostima bio dodijeljen u skladu sa stavkom 2. članka 114. CRR-a;

- u 2020. i nadalje će ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti biti 100% koji bi predmetnim izloženostima bio dodijeljen u skladu sa stavkom 2. članka 114. CRR-a.

S obzirom da navedeno ima utjecaja na povećanje izloženosti riziku Banke, uslijed povećanja kapitalnih zahtjeva temeljem tih izloženosti, a samim time i na povećanje zahtjeva za internim kapitalom te potrebnu minimalnu stopu kapitala, Banka je za potrebe stvaranja rezervi, odlučila na interni kapitalni zahtjev za kreditni rizik pridodati kapitalne zahtjeve za izloženosti prema RH denominiranim u EUR-ima.

Kako je na 31.12.2017. godine rejting RH kod priznatih VIPKR-ova bio takav da bi ponder rizika temeljem rejtinga iznosio 100%, primjenjujući odredbu članka 114. stavak 6. CRR-a za 2019. godinu prema kojoj bi primjenjivi ponder rizika tada iznosi 50%, Banka je internim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik izračunatim temeljem kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik iz Prvog stupa, pridodala kapitalne zahtjeve za izloženosti prema RH denominiranim u EUR-ima.

6.1.2. Metodologijaprocjeneinternogkapitalnogzahtjevazatržišnerizike

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike, Banka primjenjuje metodologiju standardnog izračuna tržišnih rizika utvrđenu CRR-om. Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za tržišne rizike jednak je ukupnim kapitalnim zahtjevima za tržišne rizike iz Prvog stupa.

S obzirom da je na kraju 2017. godine otvorena devizna pozicija Banke bila manja od 2% regulatornog kapitala Banke te da, slijedom odredbi CRR-a u tom slučaju ne izračunava izloženost valutnom riziku u Prvom stupu tj. izloženost riziku i kapitalni zahtjevi jednaki su 0 HRK, Banka je za potrebe procjene internog kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike, kao mjeru opreza i rezerve,


J 34

odlučila u interni kapital uključiti kapitalne zahtjeve koje bi trebala izdvojiti u slučaju da je otvorena devizna pozicija iznosila 2% regulatornog kapitala.

6.1.3. Metodologijaprocjeneinternogkapitalnogzahtjevazaoperativnirizik

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, Banka primjenjuje metodologiju jednostavnog pristupa izračuna utvrđenu CRR-om. Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za operativni rizik jednak je ukupnim kapitalnim zahtjevima za operativni rizik iz Prvog stupa.

6.1.4. Metodologija procjene internog kapitalnog zahtjeva za valutno induciranikreditnirizik(VIKR)

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za VIKR, Banka primjenjuje interno razvijenu metodologiju navedenu u Smjernicama za izračun kapitalnih zahtjeva za valutno induciranikreditnirizikzadužnikekojinemajuzaštićenuvalutnupozicijuusklopuSREPprocesa.

Slijedom navedenog, interni kapitalni zahtjev za valutno inducirani kreditni rizik jednak je udjelu kredita u stranoj valuti odobrenih nezaštićenim dužnicima u ukupnim kreditima pomnoženim s ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik iz Prvog stupa. Tako dobiveni iznos pomnožen je još s množiteljem dodatnih kapitalnih zahtjeva i koji je za 2017. godinu iznosio 10%.

6.1.5. Metodologijaprocjeneinternogkapitalnogzahtjevazakoncentracijskirizik

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik, Banka primjenjuje vlastitu metodologiju temeljenu na primjeni pojednostavljenog HHI indeksa koncentracije za:

- koncentraciju pojedinačnih izloženosti te - koncentraciju na razini područja gospodarske djelatnosti.

Za svaki od navedenog, Banka, zasebno izračunava HHI indeks koncentracije. Temeljem utvrđenog HHI indeksa, Banka utvrđuje faktore s kojima množi kapitalne zahtjeve za kreditni rizik iz Prvog stupa. Tako dobivene iznose internog kapitala Banka zbraja te dobiva ukupan iznos internog kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik.

6.1.6. MetodologijaprocjeneinternogkapitalnogzahtjevazakamatnirizikuknjiziBanke

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi Banke, Banka primjenjuje metodu procjene utjecaja promjene kamatnih stopa na neto kamatni prihod propisanu Odlukom o upravljanju kamatni rizikom u knjizi banke. Sukladno navedenoj metodologiji, interni kapitalni zahtjev za kamatni rizik u knjizi Banke jednak je iznosu utjecaja promjene kamatnih stopa na neto kamatne prihode u 12-mjesečnom razdoblju promatranja.

6.1.7. Metodologijaprocjeneinternogkapitalnogzahtjevazaostalerizike

Prilikom izračuna internog kapitalnog zahtjeva za ostale rizike, Banka primjenjuje metodu pojednostavljenog izračuna procjene izloženosti ostalim značajnim rizicima. Pri tome Banka, sukladno preporukama Bazelskog odbora za te rizike izdvaja interni kapitalni zahtjev u iznosu od


J 35

15% ukupnih regulatornih kapitalnih zahtjeva iz Prvog stupa. Banka je prilikom izračuna primijenila najveći preporučeni postotak, kako bi zadržala konzervativan pristup i osigurala dovoljne rezerve kapitala.

6.1.8. Testiranjeotpornostinastres

Kao dio ICAAP procesa i procesa planiranja kapitala, Banka provodi testiranja otpornosti na stres kako bi utvrdila koliko bi značajne neočekivane promjene u poslovnom i makro okruženju mogli utjecati na potrebe za kapitalom. Testiranje otpornosti na stres pokazuje koliko se potrebe za kapitalom razlikuju tijekom provedbe stresnog scenarija i njihov utjecaj na račun dobiti i gubitka, bilancu, regulatorne kapitalne zahtjeve i stope kapitala Banke.

S obzirom na veličinu, složenost poslovanja i proizvoda Banke, Banka provodi testiranje otpornosti na stres analizom osjetljivosti različitih pretpostavki i čimbenika rizika.

Banka kontinuirano radi na poboljšavanju metodologija testiranja otpornosti na stres.

Utvrđene parametre i čimbenike rizika Banka koristi za izračun njihova utjecaja na regulatorni kapitalne zahtjeve i financijske izvještaje Banke. Regulatorne kapitalne zahtjeve Banka izračunava za kreditni rizik, tržišni rizik i operativni rizik u skladu s CRR-om.

Banka utvrđuje utjecaj pojedinih parametara i čimbenika rizika na dobit, regulatorni kapital i stope kapitala.

Testiranje otpornosti na stres Banka provodi za: - kreditni rizik, - likvidnosni rizik, - koncentracijski rizik u kreditnom portfelju, - valutni rizik te - kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja Banke.

Rezultate provedenih testiranja, s izuzetkom testiranja otpornosti na stres za likvidnosni rizik, Banka uključuje u zahtjeve za internim kapitalom u iznos internih kapitalnih zahtjeva za pojedine odnosne rizike. Rezultate testiranja otpornosti na stres za likvidnosni rizik, Banka ne uključuje u izračun internog kapitala, s obzirom da navedeni rizik smatra kapitalno neznačajnim.

Prilikom utvrđivanja internog kapitalnog zahtjeva s osnove testiranja otpornosti na stres, Banka promatra vjerojatnost ostvarivanja pretpostavki testiranja.

Vjerojatnosti ostvarivanja pretpostavki Banka dijeli na slijedeće grupe (redoslijed prema vjerojatnosti ostvarenja prema stupnju vjerojatnosti ostvarenja, od najmanje prema najvećoj vjerojatnosti):

1. Neznatna vjerojatnost (ne očekuje se ostvarenje), 2. Umjerena vjerojatnost, 3. Vrlo mala vjerojatnost, 4. Mala vjerojatnost, 5. Velika vjerojatnost 6. Vrlo velika vjerojatnost.

Za potrebe utvrđivanja dodatnih kapitalnih zahtjeva, Banka u obzir uzima događaje procijenjene sa stupnjem vjerojatnosti od 4 do 6.


J 36

U slučaju da za dvije ili više pretpostavki testiranja otpornosti na stres utvrdi stupanj vjerojatnosti ≥ 4, Banka, za izračun internog kapitalnog zahtjeva za pojedini rizik s osnove testiranja otpornosti na stres, uzima u obzir onu pretpostavku koja ima najveći negativan utjecaj na ukupan kapital.

Iznos internog kapitalnog zahtjeva za pojedini rizik s osnove testiranja otpornosti na stres, Banka utvrđuje kao umnožak postotka promjene ukupnog kapitala temeljem pretpostavke utvrđene na prethodno opisani način i kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik iz Prvog stupa za kreditni rizik, koncentracijski rizik u kreditnom portfelju te kamatni rizik za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja Banke, dok za valutni rizik koristi kapitalni zahtjev za valutni rizik iz Prvog stupa.

Tako dobivene iznose internog kapitalnog zahtjeva za pojedini rizik, Banka uključuje u ukupan interni kapitalni zahtjev za ostale rizike.

6.2. SREPZAHTJEVI

HNB kao nadzorno tijelo u RH, redovito procjenjuje i mjeri rizike za pojedinačne banke. Ta aktivnost naziva se postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP). U odluci na temelju SREP-a, koja je oblikovana prema pojedinačnoj banci, nadzorno tijelo od banke može zatražiti da drži dodatni kapital i/ili joj može postaviti kvalitativne zahtjeve (što se obično naziva »Drugi stup«). Kvalitativni zahtjevi mogu se odnositi na strukturu upravljanja bankom ili na njezina upravljačka tijela, dok se kvantitativni zahtjevi mogu odnositi na zahtjeve da banka drži više kapitala kao dodatnu zaštitu ili da proda određene kreditne portfelje kako bi smanjila kreditni rizik.

Temeljem provedenog SREP procesa, HNB je Banci utvrdila da tijekom 2017. godine mora održavati dodatnu stopu ukupnog kapitala u iznosu 2,94% ukupne izloženosti riziku, pri čemu stopa mora biti održavana najmanje 56% redovnim osnovnim kapitalom, odnosno najmanje 75% osnovnim kapitalom.

Detaljniji izračun i utjecaj SREP stope na kapitalne zahtjeve prikazan je u dijelu 7.1. ovog izvještaja.

6.3. PREGLEDKAPITALNIHZAHTJEVA

Tabela 6.1. EU OV1 prikazuje rizikom ponderiranu imovinu i najmanje regulatorne kapitalne zahtjeve raspoređene prema vrstama rizika i pristupima modela u usporedbi s krajem prethodne godine kao prethodnim izvještajnim razdobljem. Najmanje kapitalne zahtjeve Banka izračunava tako da, u skladu s člankom 92. CRR-a, iznos rizikom ponderirane aktive pomnoži sa stopom od 8%.

Glavni razlog povećanja kapitalnih zahtjeva je u povećanju u kreditnom portfelju Banke, kao i riziku druge ugovorne strane koji je prvenstveno posljedica povećanja transakcija financiranja vrijednosnih papira temeljem repo i obratnih repo ugovora.

Istovremeno, u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, došlo je do smanjenja kapitalnih zahtjeva za operativni rizik.


J 37

Tabela6.1.EUOV1‐Pregledrizikomponderiraneimovine

tis.HRK

Rizikom ponderirana imovina

Najmanji kapitalni zahtjevi

31.12.2017. 31.12.2016. 31.12.2017.

1 Kreditni rizik (isključujući rizik druge ugovorne strane)

1.735.820 1.719.632 138.866

članak 438. stavci (c) i (d)

2 od čega: standardizirani pristup 1.735.820 1.719.632 138.866


3 od čega: osnovni IRB pristup - - -


4 od čega: napredni IRB pristup - - -

članak 438. stavak (d) 5 od čega: vlasnička ulaganja koja podliježu jednostavnom pristupu ponderiranja rizikom ili pristupu internih modela (IMA)

- - -

članak 107., članak 438. stavci (c) i (d)

6 Kreditni rizik druge ugovorne strane 17.365 10.055 1.389


7 od čega: vrednovanje po tržišnim vrijednostima - - -


8 od čega: originalna izloženost - -

9 od čega: standardizirani pristup 17.365 10.055 1.389

10 od čega: metoda internog modela (IMM) - - .


11 od čega: iznos izloženosti riziku za doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane

- - .


12 od čega: CVA - - .

članak 438. stavak (e) 13 Rizik namire - - .

članak 449. stavci (o) i (i)

14 Izloženost sekuritizaciji u knjizi banke (nakon gornje granice)

- - .

15 od čega: IRB pristup - - .

16 od čega: pristup nadzorne formule IRB-a (SFA) - - .

17 od čega: pristup interne procjene (IAA) - - .

18 od čega: standardizirani pristup - - .

članak 438. stavak (e) 19 Tržišni rizik - - .

20 od čega: standardizirani pristup - - .

21 od čega: IMA - - .

članak 438. stavak (e) 22 Velike izloženosti - - .

članak 438. stavak (f) 23 Operativni rizik 194.645 202.044 15.572

24 od čega: jednostavni pristup 194.645 202.044 15.572

25 od čega: standardizirani pristup - - -

26 od čega: napredni pristup - - -

članak 437. stavak 2., članci 48. i 60.

27 Iznosi ispod pragova za odbijanje (na koje se primjenjuje ponder rizika 250%)

- - -

članak 500. 28 Ispravak praga - - -

29 UKUPNO 1.947.830 1.931.732 155.826

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 MAKROBONITETNE NADZORNE MJERE

J 38

7. MAKROBONITETNENADZORNEMJERE

7.1. ZAŠTITNISLOJEVIKAPITALA

U skladu s odredbama CRD i Zakona o kreditnim institucijama Banka je tijekom 2017. godine bila dužna održavati slijedeće zaštitne kapitala:

- zaštitni sloj za očuvanje kapitala, - protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju, - zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik te - kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala iz 2. stupa

Zaštitnislojzaočuvanjekapitala omogućava Banci da apsorbira gubitke i zaštiti kapital. Zakonom o kreditnim institucijama utvrđeno je da Banka mora održavati zaštitni sloj za očuvanje kapitala u visini od 2,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

Protucikličkizaštitnislojkapitalaspecifičanzainstituciju, Banka je počela održavati od 01.01.2016. godine. Protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za Banku jednak je ukupnom iznosu izloženosti riziku pomnoženom sa specifičnom stopom protucikličkog zaštitnog sloja Banke. Specifičnu stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, Banka izračunava kao ponderirani prosjek stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje RH, drugih država članica i trećih zemalja u kojima ima relevantne kreditne izloženosti. Ponder za izračun ponderiranog prosjeka, Banka izračunava na način da kapitalne zahtjeve za kreditni rizik izračunate primjenom stope kapitala od 8%, u skladu s dijelom trećim, glavom II. i IV. CRR-a i koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti u određenoj državi, podijeli s ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik izračunatim primjenom stope kapitala od 8% koji se odnose na sve relevantne kreditne izloženosti Banke. Relevantne kreditne izloženosti jesu izloženosti iz svih kategorija izloženosti, osim onih koje su raspoređene u kategorije izloženosti iz članka 112. točaka od (a) do (f) CRR-a.

S obzirom da su tijekom 2017. godine relevantne izloženosti bile, u gotovo 100%-tnom iznosu, u državama koje su imale usvojenu stopu protucikličkog kapitala za 2017. godinu u iznosu 0%, protuciklički zaštitni sloj nije imao nikakav utjecaj na dodatne zahtjeve za kapitalom Banke.

Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik utvrđen je ovisno o značaju Banke na bankarskom tržištu, odnosno o tržišnom udjelu Banke. S obzirom da je prosječni trogodišnji udjel imovine Banke u ukupnoj imovini financijskog sektora u RH bio manji od 5%, Banka je tijekom 2017. godine bila dužna održavati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% ukupnog iznosa izloženosti riziku u obliku redovnog osnovnog kapitala.

Sukladno propisima, HNB kao nadležno tijelo provodi postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP), u kojoj Banci može naložiti dodatne kapitalne zahtjeve koje Banka mora održavati. Tijekom 2017. godine, Banka je, sukladno rješenju HNB-a, bila dužna održavati dodatnu stopu od 2,94% na ukupan kapital, pri čemu je minimalno 56% stope trebalo biti pokriveno redovnim osnovnim kapitalom, odnosno 75% osnovnim kapitalom.

U Tabeli 7.1. prikazani su zaštitni slojevi kapitala i njihove razine primjenjive na Banku na dan 31.12.2017. godine.


J 39

Tabela7.1.Minimalniregulatornikapitalnizahtjeviizaštitnislojevinadan31.12.2017.godine

Postotak (%)

Minimalni kapitalni zahtjevi

Zaštitni slojevi kapitala

SREP stopa

Ukupni zahtjevi CCoB CcyB SII SRB

Zaštitni slojevi

ukupno

Redovni osnovni kapital 4,5 2,5 - - 1,5 4,0 - 8,5

Osnovni kapital 6,0 2,5 - - 1,5 4,0 - 10,5

Regulatorni kapital 8,0 2,5 - - 1,5 4,0 2,94 14,94

7.2. PROTUCIKLIČKIZAŠTITNISLOJKAPITALA

Podaci o geografskoj distribuciji relevantnih kreditnih izloženosti za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, u obliku utvrđenom Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2015/1555, prikazani su u Tabeli 7.3. U Tabeli 7.3. prikazane su pojedinačne države koje čine više od 2% udjela u ukupnim relevantnim vrijednostima. Vrijednosti preostalih država prikazane su u redu pod nazivom Ostalo. Stopu protucikličkog zaštitnog sloj kapitala za pojedinu državu određuje nadležna institucija te države. Protuciklički zaštitni sloj kapitala varira ovisno o postotku izloženosti riziku. Ostale kreditne izloženosti obuhvaćaju isključivo izloženosti prema privatnom sektoru. Izloženosti prema javnom sektoru i institucijama nisu predmet obuhvata.

Tabela 7.2. Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti za izračun protucikličkogzaštitnogslojakapitalanadan31.12.2017.godine

Država

Opće kreditne izloženosti Izloženost iz knjige trgovanja Sekuritizacijska izloženost

Vrijednost izloženosti

za SP Vrijednost

izloženosti za IRB

Zbroj dugih i kratkih pozicija

iz knjige trgovanja

Vrijednost izloženosti iz

knjige trgovanja za interne modele

Vrijednost izloženosti za

standardizirani pristup

Vrijednost izloženosti

za IRB

Hrvatska 1.784.216 - - - - -

Ostalo 11.621 - - - - -

Ukupno 1.795.837 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Tabela 7.2. Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti za izračun protucikličkogzaštitnogslojakapitalanadan31.12.2017.godine

Kapitalni zahtjevi

Ponderi kapitalnih zahtjeva

Stopa protucikličkog

zaštitnog sloja

kapitala Država

od čega: opće kreditne

izloženosti

od čega: izloženosti

iz knjige trgovanja

od čega: sekuritizacijske

izloženosti Ukupno

Hrvatska 130.656 - - 130.656 99,05% 0,000%

Ostalo 1.250 - - 1.250 0,95% -%

Ukupno 131.906 ‐ ‐ 131.906 100,00% 0,000%


J 40

7.3. PROTUCIKLIČKIZAŠTITNISLOJKAPITALASPECIFIČANZABANKU

Slijedeća Tabela prikazuje pregled zahtjeva za iznosom protucikličkog zaštitnog sloja specifičnog za Banku.

Tabela7.3.Protucikličkizaštitnislojkapitalaspecifičanzainstituciju,nadan31.12.2017.godine

Iznos

Ukupan iznos izloženosti riziku 1.947.830

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja specifična za instituciju 0%

Zahtjevzaprotucikličkizaštitnislojspecifičanzainstituciju 0


KREDITNI RIZIK I OPĆE INFORMACIJE O SMANJENJU KREDITNOG RIZIKA

J 41

8. KREDITNIRIZIK IOPĆE INFORMACIJEO SMANJENJUKREDITNOGRIZIKA

8.1. OPĆEKVALITATIVNEINFORMACIJEOKREDITNOMRIZIKU

8.1.1. Dospjelanenaplaćenapotraživanja i izloženostikodkojih jeBankaprovelaumanjenjevrijednosti

Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je potraživanje koje nije podmireno u skladu s ugovorenim rokovima.

Izloženosti kod kojih je Banka provela umanjenje (ispravak) vrijednosti su dospjela nenaplaćena potraživanja Banke prema dužniku za koje je Banka, u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, utvrdila da nisu zadovoljeni kriteriji klasificiranja plasmana u rizičnu skupinu A uslijed čega ih klasificira u rizičnu skupinu B (postoje dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti) ili rizičnu skupinu C (postoje dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti).

8.1.2. Ispravcivrijednosti

U skladu s Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke (u nastavku teksta: Pravilnik o klasifikaciji), koji je izrađen na temelju Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (u nastavku teksta: Odluka o klasifikaciji), Banka provodi procjenu kreditnog rizika na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi.

8.1.2.1. Procjenakreditnogrizikanapojedinačnojosnovi

Procjena kreditnog rizika na pojedinačnoj osnovi odvojena je procjena budućih novčanih tokova i utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja gubitka za svaki pojedini plasman i pojedinačnu izvanbilančnu obvezu.

Izloženost za izračun pojedinačno značajne izloženosti obuhvaća ukupan iznos svih aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki koje Banka klasificira u rizične skupine, a koje su iskazane u bruto iznosu, odnosno bez umanjenja za ispravke vrijednosti aktivnih bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke.

Prilikom utvrđivanja potreba za provođenjem rezervacija Banka utvrđuje da li su, u skladu s odredbama Odluke i Pravilnika o klasifikaciji, zadovoljeni kriteriji klasificiranja pojedinog plasmana u rizičnu skupinu A.

Pri tome Banka procjenu provodi temeljem slijedećih kriterija: 1) kreditne sposobnosti dužnika, 2) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim

vjerovnicima i 3) kvalitete instrumenata osiguranja potraživanja kreditne institucije.

Iznimno, u slučaju kada je ključni kriteriji prilikom odobravanja plasmana bila kvaliteta i vrijednost instrumenta osiguranja, a ne kreditna sposobnost dužnika, Banka tijekom trajanja kreditnog odnosa procjenjuje kvalitetu takvog plasmana na temelju praćenja vrijednosti i



J 42

utrživosti tog instrumenta te urednosti u podmirivanju i ispunjavanju obveza dužnika.

Također, ako pojedini plasman nije osiguran adekvatnim instrumentima osiguranja Banka procjenjuje kvalitetu takvog plasmana temeljem kreditne sposobnosti dužnika te urednosti u podmirivanju i ispunjavanju obveza dužnika.

U slučaju da utvrdi da nisu zadovoljeni kriteriji za klasifikaciju u rizičnu skupinu A, Banka, na temelju adekvatnih instrumenata osiguranja, provodi procjenu mogućnosti naplate te utvrđuje gubitak, odnosno potreban ispravak vrijednosti za pojedini plasman.

Banka ukupan gubitak utvrđuje kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope kao i utvrđenih faktora umanjenja i rokova naplate instrumenata osiguranja. Pri tome za buduće tokove, kod kojih je procjena da će biti ostvareni u roku kraćem od 1 godine, Banka ne provodi postupak diskontiranja.

Nakon što utvrdi ukupan gubitak, Banka najprije provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog iznosa.

Razlika između ukupno utvrđenog gubitka plasmana i provedenog ispravka vrijednosti za obračunate kamatne prihode, predstavlja gubitak kojim Banka provodi ispravak vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu plasmana i koji ne smije biti manji od 1% iznosa potraživanja za glavnicu plasmana.

Na temelju utvrđenog ispravka vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu plasmana, Banka provodi klasifikaciju plasmana na slijedeći način:

- plasmane za koje je utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1,

- plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-2,

- plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-3 i

- plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana, Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

Ako je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza, a Banka procjenu budućih novčanih tokova temelji na vrijednosti adekvatnih instrumenata osiguranja i ako Banka nije poduzela odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, Banka plasmane raspoređuje u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog knjigovodstvenog iznosa kao i odgovarajući ispravak vrijednosti u visini najmanje 10% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana.

U slučaju da ne poduzme odgovarajuće pravne radnje za naplatu svojih potraživanja aktiviranjem adekvatnih instrumenata osiguranja u roku od godine dana od nastupanja dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza, Banka provodi ispravak vrijednosti od 20% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana.

Bez obzira na pravne radnje poduzete radi naplate potraživanja aktiviranjem instrumenata osiguranja, ako naplata nije provedena u roku od dvije godine od trenutka nastupanja dužnikove neurednosti, Banka nenaplaćene plasmane, do dana njihove naplate, raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1 ili lošiju te provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% knjigovodstvenog iznosa obračunatih kamatnih prihoda, kao i ispravak vrijednosti u visini od najmanje 30%



J 43

knjigovodstvenog iznosa za glavnicu pojedinačnog plasmana. Ispravak vrijednosti pojedinačnog plasmana Banka povećava za još 5% knjigovodstvenog iznosa glavnice plasmana za svakih daljnjih 180 dana.

Ako je gubitak za plasmane utvrđen temeljem sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova s osnove naplate iz instrumenata osiguranja veći od onoga koji proizlazi iz najmanjih ispravaka vrijednosti navedenih u prethodna četiri stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti utvrđen temeljem sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova s osnove naplate iz instrumenata osiguranja.

Iznimno od prethodno navedenog, za plasmane koji nisu osigurani adekvatnim instrumentom osiguranja i za koje procjenu kreditnog rizika provodi na pojedinačnoj osnovi, Banka provodi klasifikaciju i utvrđuje gubitak na slijedeći način:

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana, a ne dulje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

8.1.2.2. Procjenakreditnogrizikanaskupnojosnovi

Procjena kreditnog rizika na skupnoj osnovi je zajednička procjena budućih novčanih tokova i utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja gubitaka za više srodnih plasmana, odnosno izvanbilančnih obveza.

Procjenu kreditnog rizika na skupnoj osnovi Banka provodi za plasmane koji ne pripadaju pojedinačno značajnoj izloženosti i koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja.

Banka provodi klasifikaciju i utvrđuje gubitak na slijedeći način: - za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 dana, a ne dulje od

180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 270 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,



J 44

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

- za plasmane kod kojih dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu pojedinog plasmana te plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

8.1.2.3. Nekamatniprihodi

Za potraživanja na osnovi obračunatih nekamatnih prihoda, Banka utvrđuje gubitak isključivo na temelju kriterija urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema Banci.

Neovisno o njihovoj materijalnoj značajnosti, Banka provodi ispravak vrijednosti u 100% iznosu obračunatih nekamatnih prihoda u slučaju kada dužnik kasni s podmirivanjem tih obveza dulje od 90 dana te ih raspoređuje u rizičnu skupinu C.

8.1.2.4. Restrukturiraniplasmani

Restrukturiranim plasmanom Banka smatra plasman kod kojeg je došlo do promjena prvobitno ugovorenih uvjeta kreditiranja zbog pogoršanja bilo kojeg od općih kriterija klasifikacije iz članka 5. stavka 1. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Pri tome, Banka smatra da je plasman restrukturiran ako je došlo do smanjenja kamatne stope, smanjenja ili otpisa kamatnog prihoda, promjene visine glavnice, promjene rokova otplate, izravnog ili neizravnog odobrenja novog u zamjenu za postojeći plasman i/ili promjene drugih prvobitno ugovorenih uvjeta kreditiranja. Restrukturiranje plasmana čija je posljedica smanjenje prvobitno ugovorenih obveza dužnika Banka smatra dokazom o gubicima. Prilikom utvrđivanja da li je plasman restrukturiran ili ne, Banka, kao smjernice, koristi i definicije utvrđene u konačnom prijedlogu Tehničkog standarda u vezi izvještavanja o restrukturiranim, odnosno djelomično nadoknadivim/potpuno nenadoknadivim plasmanima koje je objavila EBA na svojim internetskim stranicama.

8.1.2.4.1. Postupanje prilikom provedbe restrukturiranja plasmana osiguranih adekvatnim instrumentima osiguranja

Prilikom provedbe restrukturiranja plasmana koji su osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja Banka provodi postupak utvrđivanja gubitka i potrebnih ispravaka vrijednosti kao i klasifikaciju Banka, na temelju adekvatnih instrumenata osiguranja, provodi procjenu mogućnosti naplate te utvrđuje gubitak, odnosno potreban ispravak vrijednosti za pojedini plasman.

Banka ukupan gubitak utvrđuje kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa restrukturiranog plasmana i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope kao i utvrđenih faktora umanjenja i rokova naplate instrumenata osiguranja. Pri tome za buduće tokove, kod kojih je procjena da će biti ostvareni u roku kraćem od 1 godine, Banka ne provodi postupak diskontiranja.

Nakon što utvrdi ukupan gubitak, Banka najprije provodi ispravak vrijednosti potraživanja na



J 45

osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihovog iznosa.

Razlika između ukupno utvrđenog gubitka plasmana i provedenog ispravka vrijednosti za obračunate kamatne prihode, predstavlja gubitak kojim Banka provodi ispravak vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana i koji ne smije biti manji od 1% iznosa potraživanja za glavnicu plasmana.

Banka provodi klasifikaciju restrukturiranog plasmana i utvrđuje gubitak na slijedeći način: - za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s

podmirivanjem obveza manje od 180 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti od najmanje 1%, a ne više od 30% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-1,

- za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 180 dana, a ne dulje od 270 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 30%, a ne više od 70% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-2,

- za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 270 dana, a ne dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti više od 70%, a manje od 100% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu podskupinu B-3,

- za restrukturirane plasmane kod kojih je dužnik u trenutku restrukturiranja kasnio s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana, Banka provodi ispravak vrijednosti u iznosu 100% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana te restrukturirani plasman raspoređuje u rizičnu skupinu C.

Za sve restrukturirane plasmane iz prethodnog stavka, Banka provodi ispravak vrijednosti potraživanja na osnovi obračunatih kamatnih prihoda u iznosu 100% njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Restrukturirani plasman koji je prije restrukturiranja bio raspoređen u rizičnu skupinu A, Banka raspoređuje ovisno o gubitku utvrđenom u prethodnom stavku, a najmanje u rizičnu skupinu B-1 uz ispravak vrijednosti glavnice u iznosu najmanje 1% iznosa potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana.

Restrukturirane plasmane koji su prije restrukturiranja bili raspoređeni u jednu od podskupina rizične skupine B, Banka klasificira, ovisno o utvrđenom ispravku vrijednosti na osnovi potraživanja za glavnicu restrukturiranog plasmana, u rizičnu podskupinu u koju je bio raspoređen prije restrukturiranja ili lošiju. Plasman u trenutku restrukturiranja ne može biti raspoređen u bolju rizičnu skupinu u odnosu na onu u kojoj je bio raspoređen prije restrukturiranja.

U slučaju kada je restrukturirani plasman prethodno bio raspoređen u rizičnu skupinu C, Banka restrukturirani plasman raspoređuje u istu rizičnu skupinu.

U slučaju kada novim plasmanom provodi restrukturiranje dva ili više plasmana koji su prethodno bili raspoređeni u različite rizične skupine, Banka rizičnu skupinu restrukturiranog plasmana utvrđuje na osnovi plasmana koji je prethodno bio raspoređen u najlošiju rizičnu skupinu.



J 46

8.1.2.4.2. Postupanje s restrukturiranim plasmanima za vrijeme trajanja kreditnog odnosa

Tijekom trajanja kreditnog odnosa Banka prati restrukturirane plasmane kako bi isti eventualno bili raspoređeni u rizičnu skupinu/podskupinu nižeg stupnja kreditnog rizika.

Kako bi Banka plasman mogla vratiti u rizične skupine/podskupine nižeg stupnja rizika, potrebno je da budu ispunjeni najmanje slijedeći uvjeti:

1) restrukturiranje plasmana dio je cjelokupnog restrukturiranja poslovanja ili financijskog položaja dužnika,

2) financijski položaj dužnika zasnovan je na pouzdanim novčanim tokovima, 3) uspostavljena je uredna otplata restrukturiranog plasmana u razdoblju od najmanje 12

mjeseci.

U slučaju da su ispunjeni svi uvjeti, Banka može svakih 12 mjeseci, pri ponovnoj klasifikaciji, restrukturirani plasman rasporediti u jednu rizičnu skupinu/podskupinu nižeg stupnja kreditnog rizika.

Nakon što Banka rasporedi restrukturirani plasman u rizičnu skupinu A, isti ostaje u razdoblju kušnje slijedeće dvije godine.

8.1.2.5. Klasifikacijaizvanbilančnihobveza

Izvanbilančne obveze Banka klasificira na temelju visine procijenjenoga gubitka zbog nemogućnosti potpunog povrata očekivanog odljeva sredstava u svrhu podmirenja izvanbilančnih obveza na slijedeći način:

- izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja ne prelazi 30% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-1,

- izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja iznosi više od 30%, a ne više od 70% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-2,

- izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja iznosi više od 70%, a manje od 100% iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza, Banka klasificira u rizičnu podskupinu B-3 i

- izvanbilančne obveze za koje Banka utvrdi da za njihovo podmirenje doći do odljeva njezinih sredstava te da taj odljev neće biti moguće ni djelomično nadoknaditi, Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

8.2. OPĆEKVANTITATIVNEINFORMACIJEOKREDITNOMRIZIKU

8.2.1. Ukupniiprosječniiznosnetoizloženosti

Tabela 8.1. EU CRB-B prikazuje ukupan i prosječan iznos neto izloženosti sukladno računovodstvenim vrijednostima prikazanim u financijskim izvješćima Banke.

Za bilančne izloženosti i izvanbilančne stavke pozicija Netovrijednost izloženosti izračunata je oduzimanjem ispravaka vrijednosti od bruto iznosa izloženosti. Raspodjela prema kategorijama izloženosti slijedi definicije kategorija izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom CRR-a.



J 47

Prosječne neto izloženosti tijekom razdoblja izračunate su na dan 31.12.2017. godine, kao prosjeci sva četiri kvartala poslovne godine.

S obzirom da Banka nema izloženosti prema kategorijama sukladno IRB pristupu, u Tabeli 8.1. nisu prikazane stavke koje se odnose na taj pristup.

Tabela8.1.EUCRB‐BUkupniiprosječninetoiznosizloženosti

utis.HRK

Neto vrijednost izloženosti na kraju

razdoblja

Prosječne neto izloženosti tijekom

razdoblja

16 Središnje države ili središnje banke 1.183.146 1.078.097

17 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 1.994 2.319

18 Subjekti javnog sektora 32.502 55.941

19 Multilateralne razvojne banke - -

20 Međunarodne organizacije - -

21 Institucije 114.487 206.314

22 Trgovačka društva 844.774 1.007.356

23 od kojih: MSP 465.806 524.626

24 Stanovništvo 238.085 241.759

25 od kojih: MSP 182 192

26 Osigurano hipotekama na nekretninama 341.602 272.156

27 od kojih: MSP 105.254 71.319

28 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 328.275 256.722

29 Visokorizične stavke - -

30 Pokrivene obveznice - -

31 Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom

- -

32 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137 54.139

33 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.968 3.968

34 Druge izloženosti 264.924 267.170

35 Ukupnistandardiziranipristup 3.406.867 3.442.965

36 Ukupno 3.406.867 3.442.965

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje došlo je do povećanja neto vrijednosti izloženosti na kraju razdoblja. Prije svega to je posljedica povećanja kreditnog obujma poslovanja Banke. U odnosu na prethodnu izvještajnu godinu, kao posljedica situacije s koncernom Agrokor, došlo je do značajnijeg povećanja izloženosti u statusu neispunjavanja obveza, kao i izloženosti osiguranih hipotekama na nekretninama. Također, povećane su izloženosti prema trgovačkim društvima, stanovništvu i druge izloženosti.

Istovremeno, značajno su smanjene izloženosti prema institucijama kao i izloženosti prema subjektima javnog sektora.

8.2.2. Geografskarnetoizloženosti

Tabela 8.2. EU CRB-C prikazuje neto izloženosti raspoređene prema značajnim geografskim područjima i kategorijama izloženosti.



J 48

Za bilančne izloženosti i izvanbilančne stavke pozicija Netovrijednost izloženosti izračunata je oduzimanjem ispravaka vrijednosti od bruto iznosa izloženosti u iznosima koji su prikazani u godišnjim izvještajima Banke.

Raspodjela prema kategorijama izloženosti slijedi definicije kategorija izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom CRR-a.


Za potrebe izrade Tabele Banka je smatra značajnim onu zemlju koja u ukupnoj izloženosti čini najmanje 30%. Geografsko područje smatrano je značajnim ako sadrži najmanje jednu značajnu zemlju. Geografska raspodjela temeljena je na zemlji boravišta neposredne druge ugovorne strane ili izdavatelja.

Izloženosti prema geografskim područjima ili zemljama koje nisu značajne navedene su u stupcu Ostalageografskapodručja ili Ostalezemlje (unutar svakog geografskog područja).

Tabela8.2.EUCRB‐CUkupniiprosječninetoiznosizloženosti

tis.HRK Europa HrvatskaOstale zemlje

Ostala geografska

područja Ukupno

7 Središnje države ili središnje banke 1.158.120 1.104.657 53.463 25.025 1.183.146

8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

1.994 1.994 - - 1.994

9 Subjekti javnog sektora 32.502 32.502 - - 32.502

10 Multilateralne razvojne banke - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - -

12 Institucije 113.080 29.279 83.801 1.406 114.487

13 Trgovačka društva 844.774 835.132 9.642 - 844.774

14 Stanovništvo 238.058 237.834 225 - 235.058

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 341.602 326.737 14.865 - 341.602

16 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza

328.275 328.179 96 - 328.275

17 Visokorizične stavke - - - - -

18 Pokrivene obveznice - - - - -


- - - - -

20 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137 53.137 - - 53.137

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.968 3.940 27 - 3.968

22 Druge izloženosti 264.924 262.038 2.887 - 264.924

23 Ukupnistandardiziranipristup 3.380.435 3.215.430 165.005 26.432 3.406.867

24 Ukupno 3.380.435 3.215.430 165.005 26.432 3.406.867



J 49

Kreditne izloženosti prikazane u Tabeli 8.2. pod Ostalezemlje u geografskom području Europa uključuju izloženosti u slijedećim zemljama: Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Crna Gora, Francuska, Grčka, Italija, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Španjolska, Švedska, Švicarska i Turska.

Kreditne izloženosti prikazane u Tabeli 8.2. pod Ostalageografskapodručja uključuju izloženosti u slijedećim zemljama: Japan, SAD.

U strukturi izloženosti prema geografskim područjima nije došlo do promjene. I nadalje je Banka izložena pretežito prema klijentima iz RH te je udio tih klijenata u ukupnoj izloženosti 94,38%.

8.2.3. Raspodjelaneto izloženostipremakategorijama izloženosti igospodarskimgranama

U Tabeli 8.3. EU CRB-D prikazane su neto kreditne izloženosti prema kategorijama izloženosti i gospodarskim granama. Raspodjela na gospodarske grane u skladu je s raspodjelom u Tabeli 8.6. EU CR1-B.

Za bilančne izloženosti i izvanbilančne stavke pozicija Netovrijednost izloženosti izračunata je oduzimanjem ispravaka vrijednosti od bruto iznosa izloženosti u iznosima koji su prikazani u godišnjim izvještajima Banke.

Gospodarske djelatnosti, navedene u opisima zaglavlja pojedinih kolona, utvrđene su prema prvoj razini NKD 2007 (Nacionalneklasifikacijedjelatnosti) . Fizičke osobe koje ne dobivaju oznaku NKD djelatnosti, raspoređene su u zasebnu kolonu Fizičkeosobe.



Kategorija Druge izloženosti u standardiziranom pristupu obuhvaća sve izloženosti koje nisu uključene u druge kategorije izloženosti.

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje došlo je do povećanje izloženosti u kategorijama Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, Građevinarstvo, Trgovina na veliko i malo, Prijevoz iskladištenje, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, Poslovanjenekretninama, Javnaupravaiobrana, obveznosocijalnoosiguranje, Umjetnost,zabavairekreacija te Fizičkeosobe.

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje došlo je do smanjenja izloženosti u kategorijama Prerađivačka industrija, Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te Stručne, znanstvene itehničkedjelatnosti.



J 50

Tabela 8.3. EU CRB‐D ‐Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama i kategorijamaizloženosti

tis.HRK

Poljoprivreda šumarstvo i

ribarstvoRudarstvo i

vađenjePrerađivačka

industrija

Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i

klimatizacija Opskrba

vodom

7 Središnje države ili središnje banke - - - - -


- - - - -

9 Subjekti javnog sektora 8 - - - -



12 Institucije - - - - -

13 Trgovačka društva 30.697 - 144.124 36.509 10.627

14 Stanovništvo 3 1 17 1 2

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 2.067 - 18.172 - 1.851


209 569 83.556 - 5.039




- - - - -

20 Subjekti za zajednička ulaganja - - - - -

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - 2 -

22 Druge izloženosti 17 6 2.465 395 26

23 Ukupnistandardiziranipristup 33.000 575 248.336 36.905 17.544

24 Ukupno 33.000 575 248.336 36.905 17.544



J 51


tis.HRK GrađevinarstvoTrgovina na

veliko i maloPrijevoz i

skladištenje

Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

Informacije i komunikacije



- - - - -

9 Subjekti javnog sektora 23.811 - - - -




13 Trgovačka društva 111.998 214.601 25.101 68.283 3.180

14 Stanovništvo 15 50 11 18 2

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 6.335 50.057 1.561 24.410 19.486


66.546 53.278 3.142 8.344 -




- - - - -


21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - 104 - -

22 Druge izloženosti 1.138 3.878 31 426 35

23 Ukupnistandardiziranipristup 209.843 321.864 29.951 101.481 22.703

24 Ukupno 209.843 321.864 29.951 101.481 22.703



J 52


tis.HRK

Financijske djelatnosti i

djelatnosti osiguranja

Poslovanje nekretninama

Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti

Administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti

Javna uprava i obrana,

obvezno socijalno

osiguranje

7 Središnje države ili središnje banke 373.836 - - - 809.309


- - - - 1.994

9 Subjekti javnog sektora 8.662 - - - 20



12 Institucije 114.487 - - - -

13 Trgovačka društva 9.342 117.642 36.127 8.804 -

14 Stanovništvo 30 3 12 11 -

15 Osigurano hipotekama na nekretninama - 10.301 1.614 - -


13.132 3.723 59.488 4.536 -




- - - - -

20 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137 - - - -

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.720 - 141 - -

22 Druge izloženosti 141.040 73 167 4 8

23 Ukupnistandardiziranipristup 717.387 131.741 97.549 13.355 811.331

24 Ukupno 717.387 131.741 97.549 13.355 811.331



J 53


tis.HRK Obrazovanje

Djelatnosti zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i

rekreacija Ostale uslužne

djelatnosti Fizičke osobe



- - - - -

9 Subjekti javnog sektora - - - - -




13 Trgovačka društva - 333 26.987 418 -

14 Stanovništvo - 3 4 3 237.876

15 Osigurano hipotekama na nekretninama - 485 26.713 597 177.954


20 - 4.970 46 21.678




- - - - -


21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - - - -

22 Druge izloženosti 89 1.349 194 1.180 112.405

23 Ukupnistandardiziranipristup 109 2.169 58.869 2.243 549.913

24 Ukupno 109 2.169 58.869 2.243 549.913



J 54


tis.HRK Ukupno

7 Središnje države ili središnje banke 1.183.146


1.994

9 Subjekti javnog sektora 32.502

10 Multilateralne razvojne banke -

11 Međunarodne organizacije -

12 Institucije 114.487

13 Trgovačka društva 844.774

14 Stanovništvo 238.058

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 341.602


328.275

17 Visokorizične stavke -

18 Pokrivene obveznice


-

20 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.968

22 Druge izloženosti 264.924

23 Ukupnistandardiziranipristup 3.406.867

24 Ukupno 3.406.867

8.2.4. Raspodjelanetoizloženostipremapreostalomdospijeću

U Tabeli 8.4. EU CRB-E prikazane su neto kreditne izloženosti prema dospijeću i kategorijama izloženosti. Pojam izloženost u ovom slučaju odnosi se na bilančne stavke kod kojih je „neto iznos izloženosti“ izračunat oduzimanjem ispravaka vrijednosti od bruto iznosa. Neto izloženost podijeljena je u 5 kategorija temeljenih na preostalom ugovorenom dospijeću. Kategorije obuhvaćaju slijedeće:

- na zahtjev – gdje druga ugovorna strana može birati kada će platiti iznos, - vremenski razredi - 0 do 1 godine, 1 do 5 godina i preko 5 godina - bez navedenog roka dospijeća iz drugih razloga osim onoga da druga ugovorna strana može

birati datum otplate.




J 55

S obzirom da Banka nema izloženosti prema kategorijama sukladno IRB pristupu, u Tabeli nisu prikazane stavke koje se odnose na taj pristup.


Tabela8.4.EUCRB‐EDospijećeizloženosti

Neto vrijednost izloženosti

tis.HRK Na zahtjev do 1 godineod 1 do 5

godinaPreko

5 godina

Nije navedeno dospijeće Ukupno

7 Središnje države ili središnje banke

199.016 194.858 325,423 463.840 7 1.183.146


- 1.994 - - - 1.994

9 Subjekti javnog sektora - 29 32.473 - - 32.502

10 Multilateralne razvojne banke - - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - - -

12 Institucije - 97.933 16.554 - - 114.487

13 Trgovačka društva - 225.459 206.130 384.648 28.537 844.774

14 Stanovništvo - 54.092 48.790 135.177 - 238.058

15 Osigurano hipotekama na nekretninama

- 20.548 79.199 241.855 - 341.602


- 196.406 11.111 114.251 6.507 328.275

17 Visokorizične stavke - - - - - -

18 Pokrivene obveznice - - - - - -


- - - - - -

20 Subjekti za zajednička ulaganja - - - - 53.137 53.137

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - - - 3.968 3.968

22 Druge izloženosti 54.628 64.060 15.611 36.923 93.703 264.924

23 Ukupnistandardiziranipristup 253.644 855.379 735.290 1.376.694 185.859 3,406,867

24 Ukupno 253.644 855.379 735.290 1.376.694 185.859 3,406,867

Značajnije promjene, u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, nastale su u kategoriji Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza kao posljedica događaja s koncernom Agrokor. Promjene u ostalim kategorijama posljedica su promjena u kreditnom portfelju.



J 56

8.2.5. Izloženostiustatusuneispunjavanjaobvezapodijeljenepremakategorijamaizloženostiigospodarskimgranama

Tabele 8.5. EU CR1-A i 8.6. EU CR1-B daju informaciju o kvaliteti bilančne i izvanbilančne imovine koja je predmet okvira za kreditni rizik, podijeljenih prema kategorijama izloženosti i gospodarskim granama.

Gospodarske djelatnosti, navedene u opisima zaglavlja pojedinih kolona, utvrđene su prema prvoj razini NKD 2007 (Nacionalneklasifikacijedjelatnosti) . Fizičke osobe koje ne dobivaju oznaku NKD djelatnosti, raspoređene su u zasebnu kolonu Fizičkeosobe.


S obzirom da Banka nema izloženosti prema kategorijama sukladno IRB pristupu, u Tabelama 8.5. i 8.6. nisu prikazane stavke koje se odnose na taj pristup.


Izloženost je klasificirana u status neispunjavanja obveza ako ispunjava uvjete utvrđene člankom 178. CRR-a.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 KREDITNI RIZIK I OPĆE INFORMACIJE O SMANJENJU KREDITNOG RIZIKA

J 57

Tabela8.5.EUCR1‐A–Kreditnakvalitetaizloženostipremakategorijiizloženostiiinstrumentimanadan31.12.2017.godine

a b c d e f g

Bruto knjigovodstvene vrijednosti

Posebni ispravci

vrijednostiOpći ispravci

vrijednosti Akumulirani otpisi

Iznosi povezani sispravcima

vrijednosti zakreditni rizik

tijekomizvještajnog

razdobljaNeto vrijednosti

(a+b-c-d)tis.HRK

Izloženosti u statusu

neispunjavanja obveza

Izloženosti kojenisu u statusu

neispunjavanjaobveza

16 Središnje države ili središnje banke - 1.187.284 4.138 - - (1.204) 1.183.146


- 2.014 20 - - (10) 1.994

18 Subjekti javnog sektora - 32.743 241 - - (491) 32.502

19 Multilateralne razvojne banke - - - - - - -

20 Međunarodne organizacije - - - - - - -

21 Institucije - 115.438 952 - - (337) 114.487

22 Trgovačka društva - 853.078 8.304 - - (2.121) 844.774

23 od kojih: MSP - 470.811 5.005 - - (598) 465.806

24 Stanovništvo - 240.463 2.405 - - (96) 238.058

25 od kojih: MSP - 184 2 - - - 185

26 Osigurano hipotekama na nekretninama - 344.507 2.905 - - 926 341.602

27 od kojih: MSP - 106.017 763 - - 469 105.254

28 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 523.856 - 195.581 - 21.852 5.879 328.275

29 Visokorizične stavke - 347 347 - - 347 -

30 Pokrivene obveznice - - - - - - -


- - - - - - -

32 Subjekti za zajednička ulaganja - 53.137 - - - - -


J 58

a b c d e f g


Posebni ispravci







(a+b-c-d)tis.HRK





33 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - 3.968 - - - - 3.968

34 Druge izloženosti - 266.210 1.286 - - 31 264.924

35 Ukupnistandardiziranipristup 523.856 3.099.189 216.179 ‐ 21.852 2.925 3.406.867

36 Ukupno 523.856 3.099.189 216.179 ‐ 21.852 2.925 3.406.867

37 od kojih: Zajmovi 434.434 1.380.554 192.325 - 20.075 (5.007) 1.622.664

38 od kojih: Dužnički vrijednosni papiri 33.129 874.128 11.358 - 517 9.562 895.900

39 od kojih: Izloženosti izvanbilančnih stavki 50.745 153.499 2.090 - - 139 202.154

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje značajnije promjene nastale su, kao posljedica situacije s koncernom Agrokor, u kategoriji i koloni Izloženostiustatusuneispunjavanjaobveza, dok su ostale promjene posljedica promjena u kreditnom portfelju.


J 59

Tabela8.6.EUCR1‐B–Kreditnakvalitetaizloženostipremagospodarskimgranamanadan31.12.2017.godine

a b c d e f g


Posebni ispravci







(a+b-c-d)tis.HRK





1 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2.013 33.122 2.136 - 9 129 33.000

2 Rudarstvo i vađenje 4.098 7 3.529 - 2 6 575

3 Prerađivačka industrija 108.534 166.566 26.763 - 13.569 (2.083) 248.336

4 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

6.899 37.153 7.147 - - (95) 36.905

5 Opskrba vodom 12.218 12.632 7.305 - 9 (4) 17.544

6 Građevinarstvo 119.462 144.733 54.352 - 2.089 7.740 209.843

7 Trgovina na veliko i malo 105.899 271.259 55.294 - 4.060 (1.127) 321.864

8 Prijevoz i skladištenje 5.615 27.040 2.705 - 723 (530) 29.951

9 Djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane

9.961 94.073 2.554 - 240 (9) 101.481

10 Informatika i komunikacije 1.511 22.932 1.740 - 4 (389) 22.703

10a Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 13.699 709.079 5.391 - 1 (1.850) 717.387

11 Poslovanje nekretninama 6.948 129.021 4.228 - 2 725 131.741

12 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 63.329 38.442 4.222 - 43 117 97.549

13 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10.194 8.908 5.747 - 4 348 13.355

14 Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

- 811.714 382 - - (362) 811.331

15 Obrazovanje 21 90 2 - - (11) 109

16 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2 2.191 24 - 12 (18) 2.169


J 60

a b c d e f g


Posebni ispravci







(a+b-c-d)tis.HRK





17 Umjetnost zabava i rekreacija 5.047 54.443 621 - 2 233 58.869

18 Ostale uslužne djelatnosti 100 2.219 77 - 8 2 2.243

18a Fizičke osobe 48.306 533.566 31.959 - 1.073 104 549.913

19 Ukupno 523.856 3.099.189 216.179 ‐ 21.852 2.925 3.406.867

Najznačajnije promjene u odnosu na prethodno razdoblje uvjetovane su događajima u vezi koncerna Agrokor, a prvenstveno su utjecale na promjene i povećanje izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u kategorijama izloženosti Prerađivačkaindustrija, Građevinarstvote Trgovinanamalo.



J 61

8.2.6. Izloženostiustatusuneispunjavanjaobvezapremageografskimpodručjima

Tabela 8.7. EU CR1-C daje informaciju o kvaliteti bilančne i izvanbilančne imovine koja je predmet okvira za kreditni rizik, podijeljenih prema značajnim geografskim područjima i zemljama.

Za potrebe izrade Tabele 8.7., Banka smatra značajnim onu zemlju koja u ukupnoj izloženosti čini najmanje 30%. Geografsko područje smatrano je značajnim ako sadrži najmanje jednu značajnu zemlju. Geografska raspodjela temeljena je na zemlji boravišta neposredne druge ugovorne strane ili izdavatelja.

Izloženosti prema geografskim područjima ili zemljama koje nisu značajne navedene su u stupcu Ostalageografskapodručja ili Ostalezemlje (unutar svakog geografskog područja).

Izloženost je klasificirana u status neispunjavanja obveza ako ispunjava uvjete utvrđene člankom 178. CRR-a.


J 62

Tabela8.7.EUCR1‐C–Kreditnakvalitetaizloženostipremageografskimpodručjimaizemljamanadan31.12.2017.godine

A b c d e f g


Posebni ispravci







(a+b-c-d)tis.HRK





1 Europa 523.853 3.072.743 216.161 - 21.852 2.933 3.380.435

2 Hrvatska 523.338 2.906.709 214.617 - 21.852 3.156 3.215.430

3 Ostale zemlje 515 166.034 1.544 - - (223) 165.005

4 Ostala geografska područja 4 26.446 18 - - (9) 26.432

5 Ukupno 523.856 3.099.189 216.179 ‐ 21.852 2.925 3.406.867

Kreditne izloženosti prikazane u Tabeli 8.7. pod Ostalezemlje u geografskom području Europa uključuju izloženosti u slijedećim zemljama: Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Crna Gora, Francuska, Grčka, Italija, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Španjolska, Švedska, Švicarska i Turska.

Kreditne izloženosti prikazane u Tabeli 8.7. pod Ostalageografskapodručja uključuju izloženosti u slijedećim zemljama: Japan, SAD.

Najznačajnije promjene, u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, odnose se na promjene u Izloženostimaustatusuneispunjavanjaobvezau i to u Hrvatskoj i koje su prije svega događaja koji su posljedica situacije s koncernom Agrokor.



J 63

8.2.7. Razdobljedospijećaizloženosti

Tabela 8.8. EU CR1-D daje informaciju o kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima gdje su ugovorne obveze glavnice i kamate neplaćene, podijeljene prema dospjelosti izloženosti bez obzira na njihov status umanjenja.

Prikazani su bruto knjigovodstvene vrijednosti dospjelih izloženosti prije umanjenja i rezerviranja, ali poslije otpisa prikazanog u financijskim izvještajima.

Bruto knjigovodstveni iznos dospjelih izloženosti raščlanjen je prema broju dana najstarije dospjele izloženosti.

Tabela8.8.EUCR1‐D–Razdobljadospijećaizloženostinadan31.12.2017.

1 2 3

tis.HRK KreditiDužnički vrijednosni

papiri Ukupne izloženosti

a ≤ 30 dana 34.675 - 34.675

b > 30 dana ≤ 60 dana 1.147 - 1.147

c > 60 dana ≤ 90 dana 1.650 - 1.650

d > 90 dana ≤ 180 dana 28.605 - 28.605

e > 180 dana ≤ 1 godina 2.205 33.129 35.334

f > 1 godina 247.042 - 247.042

Najznačajnije promjene, u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, nastale su u kategoriji Dužničkivrijednosnipapiri u razredu >180dana≤1godina.

8.2.8. Neprihodujućeirestrukturiraneizloženosti

Tabela 8.9. daje pregled neprihodujućih i restrukturiranih izloženosti u skladu s definicijama EBA-e, danim u ProvedbenojUredbionadzornomizvješćivanjuuvezineprihodujućihirestrukturiranihizloženosti temeljem članka 99. stavak (4) CRR-a.

Tabela8.9.EUCR1‐E–Neprihodujućeirestrukturiraneizloženostinadan31.12.2017.

010 020 030

tis.HRK Krediti

Dužnički vrijednosni

papiri Izvanbilančne

izloženosti

a Bruto knjigovodstvene vrijednosti prihodujućih i neprihodujućih izloženosti

2.456.798 960.395 204.244

b od čega: prihodujuće, ali dospjelo nenaplaćeno > 30 dana i ≤ 90 dana

85.479 - -

c od čega: prihodujuće restrukturirane izloženosti 10.168 - -

d od čega: neprihodujuće 445.990 33.129 769

e od čega: u statusu neispunjavanja obveza 438.631 33.129 725



J 64

010 020 030

tis.HRK Krediti

Dužnički vrijednosni

papiri Izvanbilančne

izloženosti

f od čega: umanjene vrijednosti 428.266 33.129 -

g od čega: restrukturirane 28.133 - -

Akumulirano umanjenje vrijednosti i rezervacije i akumulirano umanjenje fer vrijednosti zbog kreditnog rizika

h Prihodujuće izloženosti 20.287 74 2.090

i od čega: restrukturiranih 102 - -

j Neprihodujućih izloženosti 183.624 11.284 55

k od čega: restrukturiranih 3.654 - -

Preuzeti kolaterali i financijska jamstva

l Neprihodujućih izloženosti 233.785 - 110

m od čega: restrukturiranih izloženosti 20.284 - -

8.2.9. Promjeneiznosaopćihiposebnihispravakavrijednostizakreditnirizik

Tabela 8.10. EU CR2-A daje informaciju u promjeni iznosa općih i posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik Banke tijekom 2017. godine.

Tabela8.10.EUCR2‐APromjeneiznosaopćihiposebnihispravakavrijednostizakreditnirizik

a b

tis.HRK

Ukupni posebni ispravak vrijednosti za

kreditni rizik

Ukupni opći ispravak

vrijednosti za kreditni rizik

1 Početno stanje 207.876 -

2 Povećanja zbog iznosa rezerviranih za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja

28.652 -

3 Smanjenja zbog iznosa ukinutih rezervacija za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja

(3.064) -

4 Smanjenja zbog iznosa povezanih s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik (21.972) -

5 Prijenosi između ispravaka vrijednosti za kreditni rizik - -

6 Učinak tečajnih razlika -

7 Poslovne kombinacije, uključujući preuzimanja i prodaju društava kćeri - -

8 Ostale prilagodbe - -

9 Završno stanje 211.492 -

10 Povrat ispravaka vrijednosti za kreditni rizik koji je evidentiran izravno u račun dobiti i gubitka

278 -

11 Posebni ispravci vrijednosti za kreditni rizik koji su evidentirani izravno u računu dobiti i gubitka

184 -



J 65

Tabela 8.11. EU CR2-B daje informaciju o promjeni iznosa kredita i dužničkih vrijednosnih papira koji su u statusu neispunjavanja obveza.

Tabela8.10. EUCR2‐BPromjeneiznosakreditaidužničkihvrijednosnihpapirakojisuustatusuneispunjavanjaobveza

a

tis.HRK

Bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti koje su u statusu


1 Početno stanje 364.703

2 Krediti i dužnički vrijednosni papiri koji su u statusu neispunjavanja obveza ili su umanjeni od posljednjeg razdoblja izvještavanja

150.075

3 Vraćeno u status koji nije status neispunjavanja obveza (18.174)

4 Otpisani iznosi (20.698)

5 Druge promjene (8.344)

6 Završno stanje 467.564

8.3. OPĆEKVALITATIVNEINFORMACIJEOSMANJENJUKREDITNOGRIZIKA

8.3.1. Metodologija

S obzirom da prilikom izračuna izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom Banka primjenjuje standardizirani pristup, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika u skladu s CRR-om.

Metodologija izračuna izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, minimalni kriteriji za priznavanje svakog pojedinog instrumenta osiguranja, načini i dinamika inicijalnih i ponovnih procjena vrijednosti instrumenata osiguranja, propisani su internim aktima. Ispravna primjena u procesu izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik osigurana je kontrolama u samom proces izračuna.

U izračun regulatornog kapitala Banka uključuje samo one instrumente kreditne zaštite koji ispunjavaju sve zahtjeve iz CRR-a, pri čemu iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom koji je umanjen zbog korištenja tehnika umanjenja kreditnog rizika ne može biti veći od iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom koji vi za isti plasman bio izračunat bez primjene tehnika umanjenja kreditnog rizika.

Za pokriće jedne izloženosti Banka istovremeno koristi više vrsta kreditne zaštite. U takvim slučajevima, tijekom primjene standardiziranog pristupa iznos izloženosti Banka dijeli na zasebne dijelove, od kojih je svaki pokriven jednom vrstom kreditne zaštite te nakon toga za svaki dio izloženosti zasebno izračunava kapitalne zahtjeve na način propisan CRR-om.

U izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom (ponderirana rizična aktiva), Banka uključuje utjecaj ročne neusklađenosti koja nastaje kada je preostali rok do dospijeća ugovorene kreditne zaštite kraći od dospijeća zaštićene izloženosti. Pod dospijećem kreditne zaštite Banka smatra razdoblje do najranijeg datuma na koji može doći do prestanka kreditne zaštite. S tim u vezi, Banka ne priznaje instrumente kreditne zaštite ako:

- je preostalo dospijeće kreditne zaštite kraće od tri mjeseca i kraće od dospijeća odnosne izloženosti i



J 66

- postoji ročna neusklađenost, a ugovoreni (izvorni) je rok dospijeća kreditne zaštite kraći je od jedne godine.

8.3.2. Instrumentikreditnezaštiteinjihovovrednovanje

Sukladno definicijama iz CRR-a, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu, Banka može koristiti slijedeće vrste kreditne zaštite:

- materijalnu kreditnu zaštitu i - nematerijalnu kreditnu zaštitu.

8.3.2.1. Osnovnevrsteinstrumenatamaterijalnekreditnezaštite

Novčanidepozit

Vrijednost depozita je njegova nominalna vrijednost izražena u valuti u kojoj je ugovoren.

Vrijednosnipapiri

Prema rejtingu u skladu s CRR-om koji kotiraju na priznatoj burzi, dionice koje kotiraju na priznatoj burzi i udjeli u investicijskim fondovima čija je cijena objavljena dnevno. Vrijednosne papire i udjele u fondovima Banka vrednuje prema njihovoj tržišnoj cijeni. Njihova tržišna vrijednost može biti umanjena za iznos korektivnog faktora za valutnu i ročnu neusklađenosti.

Kod instrumenata materijalne kreditne zaštite, Banka primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika na način da izloženosti umanjuje za vrijednost primljene kreditne zaštite koja ispunjava zahtjeve za priznavanje utvrđene CRR-om, a prije primjene pondera rizika na istu.

8.3.2.1.1. Ostala materijalna kreditna zaštita

Policaživotnogosiguranja

Vrijednost police osiguranja predstavlja njezina otkupna vrijednost koju je utvrdilo osiguravajuće društvo izdavatelj police osiguranja.

Kod instrumenata ostale materijalne kreditne zaštite, Banka primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika na način da na osigurani dio izloženosti primjenjuje ponder rizika korigiran ovisno o ponderu rizika pružatelja kreditne zaštite.

8.3.2.2. Nematerijalnakreditnazaštita

Nematerijalnu kreditnu zaštitu čine jamstva i garancije (neopozive i na prvi poziv) prihvatljivih pružatelja kreditne zaštite:

- središnje države i središnje banke, - jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, - multilateralne razvojne banke, - međunarodne organizacije čijim se izloženostima dodjeljuje ponder 0%, - javna državna tijela iz dijela koja imaju tretman središnje države, - institucije i



J 67

- ostala trgovačka društva, uključujući i nadređena, podređena i pridružena trgovačka društva - kreditne institucije pod uvjetom da imaju kreditni rejting prema pravilima za ponderiranje

izloženosti prema trgovačkim društvima u skladu s odredbama CRR-a.

Vrijednost koja Banka prihvaća predstavlja vrijednost koja je navedena u garanciji/jamstvu.

Za osiguranje plasmana Banka najvećim dijelom koristi garancije izdane od strane središnje države te u manjoj mjeri lokalne uprave i banaka. Kod instrumenata nematerijalne kreditne, Banka koristi zaštite tehnike smanjenja kreditnog rizika na način da osiguranom dijelu izloženosti dodjeljuje ponder rizika pružatelja nematerijalne kreditne zaštite.

8.4. OPĆEKVANTITATIVNEINFORMACIJEOSMANJENJUKREDITNOGRIZIKA

Tabela 8.11. EU CR3 daje prikaz podjele neosiguranih i osiguranih izloženosti kreditnom riziku prema raznim vrstama smanjenja kreditnog rizika za sve kredite i dužničke papire, uključujući i knjigovodstvene iznose dijela izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza. Neosigurane izloženosti (kolona a) predstavljaju knjigovodstveni iznos izloženosti kreditnom riziku (umanjen za ispravke vrijednosti) koji nemaju koristi od tehnike smanjenja kreditnog rizika, bez obzira na to je li tehnika priznata prema CRR-u. Osigurane izloženosti (kolona b) predstavljaju knjigovodstvene iznose koji imaju najmanje jedan pridruženi mehanizam smanjenja kreditnog rizika (kolateral, financijsko jamstvo ili kreditnu izvedenicu). Izloženosti osigurane raznim instrumentima koji smanjuju kreditni rizik (kolone c-e) su knjigovodstveni iznosi (umanjeni za ispravke vrijednosti) djelomično ili u cijelosti osigurani kolateralom, financijskim jamstvom ili kreditnom izvedenicom i u koje je uključen samo onaj dio cjelokupne izloženosti koji je osiguran.

Tabela8.11.EUCR3‐Tehnikesmanjenjakreditnogrizika‐Pregled

a b c d e

tis.HRK

Neosigurane izloženosti-

knjigovodstveni iznos

Osigurane izloženosti –

knjigovodstveni iznos

Izloženosti osigurane

kolateralom

Izloženosti osigurane

financijskim jamstvima

Izloženosti osigurane kreditnim

izvedenicama

1 Ukupni krediti 1.227.904 587.085 541.851 44.739 -

2 Ukupni dužnički vrijednosni papiri

847.422 59.836 21.299 28.686 -

3 Ukupneizloženosti 2.075.326 646.921 563.149 73.424 ‐

4 od čega: u statusu neispunjenja obveza

364.466 103.098 87.086 4.037 -

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, smanjen je iznos izloženosti osiguranih kolateralom, ali je istovremeno značajno povećan iznos osiguran financijskim jamstvima, prije svega središnje države.


KREDITNI RIZIK I SMANJENJE KREDITNOG RIZIKA U STANDARDIZIRANOM PRISTUPU

J 68

9. KREDITNI RIZIK I SMANJENJE KREDITNOG RIZIKA USTANDARDIZIRANOMPRISTUPU

9.1. KVALITATIVNEINFORMACIJEOPRIMJENISTANDARDIZIRANOGPRISTUPA

9.1.1. Standardiziranipristup

Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, kao i izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik druge ugovorne strane, Banka primjenjuje standardizirani pristup izračuna na sve izloženosti.

Primjenom standardiziranog pristupa, banka mjeri kreditni rizik primjenom fiksnih pondera rizika, koji su utvrđeni od strane regulatora ili primjenom vanjskih rejtinga.

9.1.2. Vanjskeinstitucijezaprocjenukreditnogrizika(VIPKR)

Za potrebe izračuna regulatornih minimalnih kapitalnih zahtjeva primjenom standardiziranog pristupa, Banka koristi rejtinge vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika Moody's i Fitch Ratings.

Rejtinge navedenih VIPKR-ova Banka primjenjuje na slijedeće izloženosti: - prema središnjim državama ili središnjim bankama; - prema institucijama; - prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave; - prema multilateralnim razvojnim bankama; - prema subjektima javnog sektora te - prema subjektima za zajednička ulaganja.

U slučaju da je za pojedinu drugu ugovornu stranu dostupno više od jednog rejtinga, Banka primjenjuje kriterije odabira iz članka 138. CRR-a kako bi odredila ponder rizika primjenjiv za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik.

Sve ostale izloženosti koje nemaju rejting VIPKR prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik tretiraju se na način koji je propisan za izloženosti prema klijentima bez kreditnog rejtinga dodijeljenog od odabrane VIPKR.

9.1.3. PovezivanjerejtingaVIPKRsastupnjevimakreditnekvalitete

Banka udovoljava standardima povezivanja koje je objavila EBA-a u ProvedbenojUredbiKomisije(EU)2016/1799outvrđivanjuprovedbenihtehničkihstandardauvezisraspoređivanjemprocjenakreditnogrizikavanjskihinstitucijazaprocjenukreditnogrizikauskladusčlankom136.stavcima1.i3.Uredbe(EU)br.575/2013, slijedom čega ne postoji obveza objave ove informacije.


KREDITNI RIZIK I SMANJENJE KREDITNOG RIZIKA U STANDARDIZIRANOMPRISTUPU

J 69

9.2. KVANTITATIVNEINFORMACIJEOPRIMJENISTANDARDIZIRANOGPRISTUPA

Tabela9.1.EUCR4‐Standardiziranipristup‐Izloženostkreditnomrizikuiučincismanjenjakreditnogrizika

a b c d e f

tis.HRK

Izloženosti prije kreditnog konverzijskog faktora i smanjenja

kreditnog rizika

Izloženosti nakon kreditnog konverzijskog faktora i smanjenja

kreditnog rizika

Rizikom ponderirana imovina i omjer rizikom ponderirane imovine i ukupne

imovine

Kategorije izloženosti Iznos u bilančnoj

evidenciji

Iznos u izvanbilančnoj

evidencijiIznos u bilančnoj

evidenciji

Iznos u izvanbilančnoj

evidenciji

Rizikom ponderirana

imovina

Omjer rizikom ponderirane

imovine i ukupne imovine

1 Središnje države ili središnje banke 1.183.146 - 1.206.957 - 41.640 3,45%

2 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 1.994 - 30.680 - 6.136 20%

3 Subjekti javnog sektora 32.502 - 23.060 - 8 0,04%

4 Multilateralne razvojne banke - - -

5 Međunarodne organizacije - - - -

6 Institucije 114.069 417 114.069 321 42.107 36,81%

7 Trgovačka društva 740.881 103.892 628.511 27.243 626.795 95,58%

8 Stanovništvo 209.419 28.490 209.155 5.659 161.079 74,99%

9 Osigurano hipotekama na nekretninama 324.506 17.096 323.142 15.987 217.786 64,22%

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 308.885 50.215 293.709 6.823 393.996 131,10%

11 Visokorizične stavke - - - -

12 Pokrivene obveznice - - - -

13 Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom

- - - -

14 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137 - 53.137 - 53.137 100%

15 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.968 - 3.968 - 3.968 100%

16 Ostale stavke 262.850 2.069 243.116 715 189.169 77,58%

17 Ukupno 3.235.358 202.180 3.129.504 56.748 1.735.820 54,48%



J 70

9.2.1. Standardizirani pristup prema kategorijama izloženosti i ponderu rizika

Tabela9.2.EUCR5‐Standardiziranipristup‐Kategorijeizloženostiiponderirizika

tis.HRK Ponder rizika

Kategorije izloženosti 0% 20% 35% 50% 75%

1 Središnje države ili središnje banke 1.165.317 - - - -


- 30.680 - - -

3 Subjekti javnog sektora 23.052 - - - -



6 Institucije - 90.355 - - -

7 Trgovačka društva - - - - -

8 Stanovništvo - - - - 214.813

9 Osigurano hipotekama na nekretninama - - 171.164 - -

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza - - - - -




- - - - -


15 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - - -

16 Ostale stavke 54.628 43 - -

17 Ukupno 1.242.998 121.078 171.164 ‐ 214.813



J 71

Tabela9.3.EUCR5‐Standardiziranipristup‐Kategorijeizloženostiiponderirizika


Ukupno

od čega: nijedodijeljen

rejting Kategorije izloženosti 100% 150%

1 Središnje države ili središnje banke 41.640 - 1.206.957 433.484


- - 30.680 30.680

3 Subjekti javnog sektora 8 - 23.060 23.060

4 Multilateralne razvojne banke - - - -


6 Institucije 24.035 - 114.391 28.847

7 Trgovačka društva 655.754 - 655.754 655.754

8 Stanovništvo - - 214.814 214.814

9 Osigurano hipotekama na nekretninama 167.965 - 339.129 339.129

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 113.602 186.929 300.532 300.532

11 Visokorizične stavke - - -

12 Pokrivene obveznice - - -


- - -

14 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137 - 53.137 53.137

15 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.968 - 3.968 3.968

16 Ostale stavke 189.160 - 243.831 243.831

17 Ukupno 1.249.270 186.929 3.186.252 2.327.236

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, došlo je do značajnog povećanja kod kategorija Jedinicepodručne (regionalne) ili lokalne samouprave, Osiguranohipotekamananekretninama, Izloženostiustatusuneispunjavanjaobveza te Ostalestavke.

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, došlo je do značajnog smanjenja izloženosti kod kategorija Središnjedržave ili središnje banke, Subjekti javnog sektora, Institucije teTrgovačkadruštva.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE

J 72

10. KREDITNIRIZIKDRUGEUGOVORNESTRANE

Kreditni rizik druge ugovorne strane Banke proizlazi iz transakcija financiranja vrijednosnih papira (SFT) i predstavlja rizik da će druga ugovorna strana u transakciji možda ući u status neispunjavanja obveza prije konačne namire novčanih tokova transakcije.

Izloženost riziku druge ugovorne strane u slučaju transakcija financiranja vrijednosnih papira (SFT) računa metodom složenog financijskog kolaterala.

Za potrebe utvrđivanja limita, izloženosti prema kreditnom riziku druge ugovorne stane, Banka promatra u okviru cjelokupne izloženosti dužniku (pojedinačnom ili grupi povezanih osoba).

10.1. INFORMACIJEOREGULATORNIMMJERAMA

10.1.1. Izloženostikreditnogrizikadrugeugovornestranepremapristupu

Tabela10.1.EUCCR1‐Analizaizloženostikreditnogrizikadrugeugovornestranepremapristupu

a b c d e f g

tis.HRK Zamišljeni

Trošak zamjene/sadašnja tržišna vrijednost

Potencijalna buduća

kreditna izloženost

Efektivni EPE Multiplikator

Izloženost nakon

učinaka zamjene

smanjenja kreditnog

rizika

Rizikom ponderirana

imovina

1 Tržišna vrijednost - - - -

2 Originalna izloženost - - - -

3 Standardizirana metoda

- - - -

4 IMM (za izvedenice i SFT-ove)

- - - -

Od kojih: - - - -

5 Transakcije financiranja vrijednosnih papira

- - - -

6 Izvedenice i transakcije s dugim rokom namire

- - - -

7 Sporazumi o netiranju između različitih kategorija

- - - -

8 Jednostavna metoda financijskog kolaterala

- -

9 Složena metoda financijskog kolaterala

57.053 17.365

10 Izračun vrijednosti adherentne riziku za SFT-ove

- -

11 Ukupno 17.365


J 73

10.2. INFORMACIJEOREGULATORNOMPRISTUPUPONDERIRANJARIZIKOM

10.2.1. Izloženosti prema drugim ugovornim stranama prema standardiziranompristupu

Tabela10.2. EUCCR3 ‐ Standardiziranipristup – Izloženostidrugeugovorne stranekreditnomrizikupremaregulatornomportfeljuiriziku


Kategorije izloženosti 0% 20% 35% 50% 75%



- 6.136 - - -

3 Subjekti javnog sektora - - - - -



6 Institucije - 18,071 - - -

7 Trgovačka društva - - - - -

8 Stanovništvo - - - - 161.079

9 Osigurano hipotekama na nekretninama - - 58.500 - -

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza - - - - -




- - - - -


15 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - - - -

16 Ostale stavke - 9 - - -

17 Ukupno ‐ 24.216 58.500 ‐ 161.079


J 74

Tabela10.2. EUCCR3 ‐ Standardiziranipristup – Izloženostidrugeugovorne stranekreditnomrizikupremaregulatornomportfeljuiriziku


Ukupno

od čega: nijedodijeljen

rejting Kategorije izloženosti 100% 150%

1 Središnje države ili središnje banke 41.640 - 41.640 -


- - 6.136 6.136

3 Subjekti javnog sektora 8 - 8 8

4 Multilateralne razvojne banke - - - -


6 Institucije 24.035 - 42.107 24.998

7 Trgovačka društva 626.795 - 626.795 626.795

8 Stanovništvo - - 161.079 161.079

9 Osigurano hipotekama na nekretninama 159.286 - 217.786 217.786

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 113.602 280.394 393.996 393.996

11 Visokorizične stavke - - - -

12 Pokrivene obveznice - - - -


- - - -

14 Subjekti za zajednička ulaganja 53.137 - 53.137 53.137

15 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 3.968 - 3.968 3.968

16 Ostale stavke 189.160 - 189.169 189.169

17 Ukupno 1.211.632 280.394 1.735.820 1.677.071

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 TRŽIŠNI RIZIK

J 75

11. TRŽIŠNIRIZIK

11.1. KAPITALNIZAHTJEVIZATRŽIŠNIRIZIKUSKLADUSASTANDARDIZIRANIMPRISTUPOM

Banka koristi standardni pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike sukladno regulatornim okvirima.

Na dan 31.12.2017. godine Banka, kao niti 31.12.2016. godine, nije bila izložena tržišnim rizicima.

Pri tome Banka nema izloženosti u knjizi trgovanja koje bi bile podložne tržišnim rizicima i temeljem kojih bi morala izračunavati kapitalne zahtjeve za tržišne rizike,

Nadalje, otvorena devizna pozicija Banke bila je manja od 2% regulatornog kapitala, slijedom čega je iznos kapitalnih zahtjeva za valutni rizik bio jednak 0 HRK.

Tabela11.1.EUMR1‐Tržišnirizikuskladusastandardiziranimpristupom

a b

tis.HRK

Rizikom ponderirana

imovina Kapitalni

zahtjevi

Izravni proizvodi

1 Kamatni rizik (opći i specifični) - -

2 Rizik vlasničkih ulaganja (opći i specifični) - -

3 Valutni rizik - -

4 Robni rizik - -

Opcije

5 Pojednostavljena metoda - -

6 Pristup Delta-plus - -

7 Scenarij pristup - -

8 Sekuritizacija (specifični rizik) - -

9 Ukupno ‐ ‐

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 OPERATIVNI RIZIK

J 76

12. OPERATIVNIRIZIK

Za izračun iznosa izloženosti operativnom riziku, Banka primjenjuje pristup jednostavnog pokazatelja utvrđen sukladno odredbama članka 315. CRR-a. U skladu s pristupom jednostavnog pokazatelja, iznos izloženosti operativnom riziku jednak je iznosu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik pomnoženom s 12,5.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik Banka izračunava kao 15% trogodišnjeg prosjeka relevantnog pokazatelja.

Relevantni pokazatelj Banka izračunava kao zbroj elemenata (s pozitivnim ili negativnim predznakom) navedenih u Tabeli 12.1.

Trogodišnji prosjek Banka računa na temelju podataka za posljednja tri godišnja izvještaja. Tijekom 2017. godine, Banka je jednostavan pokazatelj računala na temelju podataka iz financijskih izvještaja za razdoblje 2014. - 2016. godine, dok podaci na 31.12.2017. godine uključuju podatke iz financijskih izvještaja za razdoblje 2015. - 2017. godina.

Tabela12.1.Elementizaizračunrelevantnogpokazatelja

Redni broj Element

1 Kamatni i srodni prihodi

2 Kamatni i srodni rashodi

3 Prihodi od dionica i ostalih vrijednosnih papira s varijabilnim/fiksnim prihodom

4 Prihodi od naknada i provizija

5 Rashodi od naknada i provizija

6 Neto dobit ili gubitak iz financijskoga poslovanja

7 Ostali prihodi iz poslovanja

U Tabeli 12.2. prikazani su iznos izloženosti riziku i kapitalni zahtjeva za operativni rizik.

Tabela12.2. Iznosizloženostirizikuikapitalnizahtjevzaoperativnirizik,31.12.2016.godine

Iznos izloženosti riziku Kapitalni zahtjev

tis.HRK 31.12.2017. 31.12.2016. 31.12.2017. 31.12.2016.

Jednostavni pristup 194.645 202.044 15.572 16.164

Standardizirani/Alternativni standardizirani pristup - - - -

Napredni pristup - - - -

UKUPNO 194.645 202.044 15.572 16.164

Iznos izloženosti riziku i kapitalni zahtjev za operativni rizik Banka izračunava na godišnjoj osnovi.


IZLOŽENOSTI U VLASNIČKA ULAGANJA U KNJIZI BANKE

J 77

13. IZLOŽENOSTIUVLASNIČKAULAGANJAUKNJIZIBANKE

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire raspoređena su u portfelj financijske imovine raspoložive za prodaju.

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, nakon početnog priznavanja, Banka ponovno mjeri prema fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena. Ulaganja u vrijednosne papire kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija fer vrijednost ne može pouzdano biti utvrđena, Banka iskazuje prema trošku stjecanja umanjenom za eventualan ispravak zbog umanjenja vrijednosti.

U Tabeli 13.1. prikazana su vlasnička ulaganja prema vrstama pravnih osoba.

Tabela13.1.Vlasničkaulaganjakojanisuuključenauknjigutrgovanja,31.12.2017.godine

tis. HRK Bilančni iznos Fer vrijednost Kapitalni zahtjev

Trgovačka društva 622 275 22

koja kotiraju na burzi 106 106 8

ostala vlasnička ulaganja 516 169 13

Ulaganja u ostale pravne osobe 3.693 3.693 295

koja kotiraju na burzi 3.340 3.340 267

ostala vlasnička ulaganja 353 353 28

UKUPNO 4.315 3.968 317


IZLOŽNOST KAMATNOM RIZIKU U KNJIZI POZICIJA KOJIMA SE NE TRGUJE

J 78

14. IZLOŽNOSTKAMATNOMRIZIKUUKNJIZIPOZICIJAKOJIMASENETRGUJE

Kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje, Banka na temelju regulatorne metodologije. Pri tome Banka prati:

- utjecaj promjene kamatnih stopa na promjenu ekonomske vrijednosti knjige Banke te - utjecaj promjene kamatnih stopa na promjenu neto kamatnih prihoda u 12- mjesečnom

razdoblju promatranja.

Metodologija izračuna propisana je Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke (Narodnenovine 120/2016 i 14/2017).

U Tabeli 14.1. prikazan je utjecaj promjene ekonomske vrijednosti knjige Banke u slučaju promjene kamatne stope za iznos standardnog kamatnog šoka od 200 baznih bodova.

Tabela14.1.PromjenaekonomskevrijednostiknjigeBanke,31.12.2017.godine

tis.HRK +200 baznih bodova - 200 baznih bodova

EUR -3.456 3.456

HRK -6.260 6.260

Ostale valute (ukupno) -1.471 1.471

UKUPNO ‐11.186 11.186

U Tabeli 14.2. prikazan je utjecaj promjene kamatnih stopa za iznos standardnog kamatnog šoka od 200 baznih bodova na neto kamatne prihode Banke u razdoblju promatranja od 12 mjeseci.

Tabela14.2.PromjenanetokamatnihprihodaBanke,31.12.2017.godine

tis.HRK +200 baznih bodova - 200 baznih bodova

Utjecaj promjene kamatnih stopa na neto prihod -6.175 6.175

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 POLITIKA PRIMITAKA

J 79

15. POLITIKAPRIMITAKA

15.1. KVALITATIVNEINFORMACIJEUVEZIPOLITIKEPRIMITAKA

15.1.1. Politika primitaka i informacije o procesu donošenja odluka kojima seutvrđujepolitikaprimitaka

Banka je usvojila i provodi Politiku primitaka u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskih akata u vezi primitaka radnika te veličinom i unutarnjom organizacijom Banke, vrstom, obujmom i složenošću poslovnih aktivnosti, profilom rizičnosti i poslovnom strategijom Banke. Politika primitaka Banke temeljena je na zaključcima analize rizika i primjeni načela razmjernosti.

Uprava Banke zadužena je za provedbu Politike primitaka kao i provedbu svih odluka Nadzornog odbora Banke u vezi navedene Politike.

Nadzorni odbor Banke donosi i redovito, a najmanje jednom godišnje, preispituje temeljna načela Politike primitaka Banke. Na taj način provodi ocjenu usklađenosti provođenja Politike primitaka s politikama i mogućim procedurama Banke u vezi primitaka te s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima. U provođenju postupka preispitivanja odredbi Politike uključene su i kontrolne funkcije Banke (Odjel kontrole rizika, Služba praćenja usklađenosti, Služba unutarnje revizije). Ako u postupku nadziranja provedbe uoči nedostatke u Politici i/ili njenom provođenju, Nadzorni odbor Banke dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka te započeti ostvarivanje tog plana. Nadzorni odbor Banke dužan je osigurati odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s okvirom korporativnog upravljanja, korporativnom kulturom, sklonosti preuzimanja rizika i s njime povezanim procesom upravljanja. Također, Nadzorni odbor Banke daje suglasnost za bilo kakva naknadna izuzeća koja bi bila primijenjena na pojedinog identificiranog radnika, kao i za izmjene Politike primitaka.

Nadzorni odbor Banke obavlja funkciju Odbora za primitke te donosi stručne i neovisne prosudbe o politici primitaka, provođenju politike primitaka te utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću. Odbor za primitke pruža podršku i savjetuje Upravu Banke pri izradi Politike primitaka Banke.

15.1.2. Identifikacijaradnika

Za potrebe utvrđivanja radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil, Banka je provela sveobuhvatnu i dokumentiranu analizu rizika kojom je obuhvaćeno više rukovodstvo, osobe koje preuzimaju rizik, rukovoditelji kontrolnih funkcija te su utvrđeni su radnici čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Banke.

Prilikom utvrđivanja radnika za koje smatra da imaju materijalno značajan utjecaj na profil, Banka primjenjuje kvalitativne i kvantitativne kriterije utvrđene Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 604/2014.

Na temelju navedenih kriterija Banka je utvrdila da ukupno 43 radnika zadovoljava kriterije Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 604/2014.

U Tabeli 15.1. prikazan je broj identificiranih radnika Banke, uz raspodjelu prema poslovnim područjima, Nadzornom odboru, Upravi, višem rukovodstvu i drugim identificiranim radnicima.


J 80

Tabela15.1. BrojidentificiranihradnikaBankenadan31.12.2017.godine

Broj radnika

Poslovno područje Nadzorni

odbor UpravaViše

rukovodstvo

Ostaliidentificirani

radnici

Nadzorni odbor 4

Uprava 2

Neovisne kontrolne funkcije1 3 1

Investicijsko bankarstvo2 1 -

Poslovanje sa stanovništvom i ostalim klijentima3 7 6

Upravljanje imovinom4 - -

Korporativne funkcije5 5 7

Svi ostali6 7 -

UKUPNO 4 2 23 14

15.1.3. Informacijeopovezniciizmeđuplaćeiuspješnosti

Plaća, koja predstavlja fiksni primitak radnika, odražava slijedeće kriterije za određivanje plaće: - razinu profesionalnog iskustva i radnog staža potrebnog za obavljanje poslova na koje je

radnik raspoređen; - stupanj znanja i stručnosti radnika te - složenost, ovlasti i odgovornosti ključnih područja rada te poslova i zadataka koji su radniku

dodijeljeni.

Politikom primitaka, Banka je utvrdila da neće isplaćivati varijabilne primitke.

15.1.4. Najvažnijekarakteristikesustavaprimitaka

U skladu s Politikom primitaka Banke, najvažnije značajke sustava primitaka su slijedeće: - održava misiju i promiče standarde održivog ponašanja, kojom nastoji jačati i štititi ugled

Banke; - osigurava utvrđivanje, praćenje i kontrolu nad sustavom i praksom primitaka; - promicanje vođenja poslovanja i ponašanja koji su u potpunosti usklađeni sa zakonskim

propisima, podzakonskim aktima, internim pravilima i propisima te etičkim kodeksom; - Banka ne isplaćuje varijabilne primitke te

1 Uključuje sve radnike funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije. 2 Uključuje poslove savjetovanja u vezi s korporativnim financiranjem, strukturom kapitala, tržištima kapitala, trgovanjem i

prodajom. 3 Uključuje ukupne kreditne aktivnosti (fizičkim osobama i trgovačkim društvima).

4 Uključuje upravljanje portfeljima, upravljanje UCITS-om i ostale oblike upravljanja imovinom.

5 Uključuje sve funkcije koje su nadležne za Banku kao cjelinu (na pojedinačnoj i, ako je primjenjivo, konsolidiranoj osnovi, primjerice, ljudski resursi, informacijska tehnologija i sl. funkcije).

6 Uključuje ostale radnike koji nisu raspoređeni u jednu od prethodno navedenih kategorija.


J 81

- plaće djelatnika kontrolnih funkcija utvrđene su neovisno o uspješnosti organizacijskih jedinica koje kontroliraju.

15.1.5. Omjeriizmeđufiksnihivarijabilnihprimitakauskladusčlankom94.stavkom1.točkom(g)CRD‐a

Politikom primitaka, Banka je utvrdila da neće isplaćivati varijabilne primitke, slijedom čega nisu utvrđeni omjeri između fiksnih i varijabilnih primitaka.

15.1.6. Informacijeokriterijimauspješnostinakojimasutemeljenapravanadionice,opcijeilivarijabilnekomponenteprimitaka

Politikom primitaka, Banka je utvrdila da neće isplaćivati varijabilne primitke, slijedom čega nisu utvrđeni kriteriji uspješnosti na kojima su temeljena prava na dionice, opcije ili varijabilne komponente primitaka.

15.1.7. Najvažnijiparametriiargumentizabilokojisustavvarijabilnihprimitakaibilokojedrugenegotovinskepogodnosti

Politikom primitaka, Banka je utvrdila da neće isplaćivati varijabilne primitke, slijedom čega nisu utvrđeni parametri i argumenti sustava varijabilnih primitaka i drugih negotovinskih pogodnosti.

15.2. AGREGATNEKVANTITATIVNEINFORMACIJE

15.2.1. Brojpojedinacačijiprimiciiznosemilijuneurailivišepofinancijskojgodini

Tijekom 2017. godine Banka niti jednom radniku Banke nije isplatila primitke čiji bi iznos bio veći ili jednak iznosu od milijun eura.

15.2.2. Ukupnekvantitativneinformacijeoprimicimaidentificiranihradnikapremaposlovnimpodručjima

U Tabeli 15.2. prikazani su podaci o primicima identificiranih radnika prema poslovnim područjima za 2017. godinu.


J 82

Tabela15.2.Ukupnekvantitativneinformacijeoprimicimaidentificiranihradnikapremaposlovnimpodručjima1za2017.godinu

tis.HRKNadzorni

odbor UpravaInvesticijsko

bankarstvo

Poslovanje sa stanovništvom

i ostalim klijentima

Upravljanje imovinom

Korporativne funkcije

Kontrolne funkcije Svi ostali

Ukupnifiksniprimici 316 796 308 3.240 ‐ 3.217 1.055 1.316

od čega: više rukovodstvo 308 1.924 - 1.492 780 1.316

od čega: ostali identificirani radnici - 1.316 - 1.725 275 -

Ukupnivarijabilniprimici ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

od čega: više rukovodstvo - - - - - -

od čega: ostali identificirani radnici - - - - - -

Preostaliiznosodgođenihprimitaka ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Iz prijašnjih godina za koje je pravo primitaka radniku prenesenoga

- - - - - - -

Za koje pravo iz primitaka još nije preneseno - - - - - - -

Primicidodijeljenitijekom2017.godine ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

utvrđeni tijekom 2017. godine - - - - - - -

iz prijašnjih godina isplaćeni tijekom 2017. godine - - - - - - -

iz prijašnjih godina koji su tijekom 2017. godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti

- - - - - - -

Isplate pri zapošljavanju novih radnika tijekom financijske godine

- - - - - - -

Broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni - - - - - - -

Iznos otpremnina isplaćenih tijekom financijske godine - - - - - - -

Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene - - - - - - -

Iznos otpremnina dodijeljenih tijekom financijske godine

- - - - - - -

Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene - - - - - - -

Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika - - - - - - -

1 Definicija pojedinih poslovnih područja dana je uz Tabelu 15.1.


J 83

15.2.3. Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika,podijeljenena članoveNadzornogodbora,Uprave,višerukovodstvo iostaleidentificiraneradnike

U Tabeli 15.3. prikazani su podaci o primicima identificiranih radnika tijekom 2017. godine podijeljenih na članove Nadzornog odbora Banke, Uprave Banke više rukovodstvo i ostale identificirane radnike.

Tabela15.3.Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika za 2017.godinu,podijeljenenačlanoveNadzornogodbora,Uprave,višerukovodstvoiostaleidentificiraneradnike

tis.HRKNadzorni

odbor UpravaViše

rukovodstvo

Ostali identificirani

radnici

Iznosprimitakaza2017.godinu 316 796 5.822 3.316

Fiksni primici 316 796 5.822 3.316

Varijabilni primici - - -

Broj radnika kojima su primici dodijeljeni 4 2 23 14

Iznosioblicivarijabilnihprimitakaza2017.godinu ‐ ‐ ‐

Gotovina - - -

Dionice - - -

Financijski instrumenti u vezi dionica - - -

Ostale vrste primitaka - - -

Stanjeodgođenihprimitaka ‐ ‐ ‐

Primici iz prijašnjih godina za koje je pravo iz primitaka radniku preneseno

- -

Primici iz prijašnjih godina za koje pravo iz primitaka još nije preneseno

- - -

Iznosodgođenihprimitaka ‐ ‐ ‐

Odgođeni primici koji su utvrđeni tijekom 2017. godine

‐ ‐ ‐

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su isplaćeni tijekom 2017. godine

‐ ‐ ‐

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su tijekom 2017. godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti

‐ ‐ ‐

Isplateprizapošljavanjunovihradnikatijekomfinancijskegodine

‐ ‐

Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene - - -

Iznosotpremninadodijeljentijekomfinancijskegodine

‐ ‐ ‐

Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene - - -

Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika - - -

15.2.4. Informacijeoukupnimfiksnimivarijabilnimprimicimasvihradnika

U Tabeli 15.4. prikazane su informacije u ukupnim fiksnim i varijabilnim primicima svih radnika Banke za 2017. godinu raspoređenih prema poslovnim područjima.


J 84

Tabela15.4. Informacijeoukupnimfiksnimivarijabilnimprimicimasvihradnikaza2017.godinu,premaposlovnimpodručjima

tis.HRK Ukupni iznosi

Poslovno područje Broj radnika Fiksni primici Varijabilni primici

Nadzorni odbor 4 316 -

Uprava 2 796 -

Neovisne kontrolne funkcije1 6 1.391 -

Investicijsko bankarstvo2 3 659 -

Poslovanje sa stanovništvom i ostalim klijentima3 117 12.944 -

Upravljanje imovinom4 1 1 -

Korporativne funkcije5 26 4.846 -

Svi ostali6 47 796 -

UKUPNO 206 26.287 ‐

1 Uključuje sve radnike funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije. 2 Uključuje poslove savjetovanja u vezi s korporativnim financiranjem, strukturom kapitala, tržištima kapitala, trgovanjem i

prodajom. 3 Uključuje ukupne kreditne aktivnosti (fizičkim osobama i trgovačkim društvima).

4 Uključuje upravljanje portfeljima, upravljanje UCITS-om i ostale oblike upravljanja imovinom.

5 Uključuje sve funkcije koje su nadležne za Banku kao cjelinu (na pojedinačnoj i, ako je primjenjivo, konsolidiranoj osnovi, primjerice, ljudski resursi, informacijska tehnologija i sl. funkcije).

6 Uključuje ostale radnike koji nisu raspoređeni u jednu od prethodno navedenih kategorija.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 OMJER FINANCIJSKE POLUGE

J 85

16. OMJERFINANCIJSKEPOLUGE

Rizik prekomjerne financijske poluge proizlazi iz ranjivosti Banke zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i može dovesti do neželjenih izmjena u poslovnoj orijentaciji Banke.

Zakonodavni okvir CRR/CRD uveo je omjer financijske poluge s namjerom da djeluje kao dopunska mjera kapitalnim zahtjevima temeljenim na riziku. Ciljevi omjera financijske poluge su ograničavanje izgradnje poluge u bankarskom sektoru, pomažući pri tome izbjegavanje destabilizirajućih postupaka oporavka koji mogu nanijeti štetu širem financijskom sustavu i gospodarstvu te dodatno ojačati zahtjeve temeljene na riziku, jednostavnom zaštitnom mjerom koja nije temeljena na riziku. Trenutno CRR/CRD okvir ne određuje obvezan minimalan omjer financijske poluge koji Banka mora zadovoljavati. Europska komisija je 23. studenog 2016. godine predložila uvođenje minimalnog omjera financijske poluge od 3%. Prijedlog predviđa da će omjer financijske poluge biti u primjeni dvije godine nakon što stupi na snagu.

Sukladno odredbama Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2015/62 o izmjeni Uredbe (EU) br.575/2013Europskogparlamenta iVijećaupogleduomjera financijskepoluge, od 10. listopada 2014. godine, Banka omjer financijske poluge izračunava prema podacima na zadnji dan izvještajnog mjeseca.

Omjer financijske poluge Banka izračunava kao omjer osnovnoga kapitala i mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge. Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge je zbroj vrijednosti izloženosti cjelokupne imovine, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izvanbilančnih stavki koje prilikom utvrđivanja osnovnog kapitala nisu uključene kao odbitna stavka.

Omjer financijske poluge Banka izračunava na način da mjeru kapitala podijeli s mjerom izloženosti i iskazuje ga u postotnom iznosu.

Omjer financijske poluge, izračunat u skladu s odredbama Delegirane Uredbe Komisije (EU)2015/62, na kraju 2017. godine iznosi 6,98% uz iznos mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge od 3,7 mlrd. HRK.

Detaljnije informacije o omjeru financijske poluge prikazane su u Tabelama 16.1. do 16.5. u nastavku Izvještaja.


J 86

Tabela16.1.OmjerfinancijskepolugeuskladusCRR‐om‐obrazaczaobjavu

tis.HRK Primjenjivi iznos

1 Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 3.383.193

2 Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije

-

3 (Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

4 Usklađenja za izvedene financijske instrumente -

5 Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT) 261.402

6 Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita)

68.173

EU-6a (Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

EU-6b (Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

7 Ostala usklađenja 5.610

8 Mjeraukupneizloženostiomjerafinancijskepoluge 3.718.383

Tabela16.2. LRCom:Zajedničkaobjavaomjerafinancijskepoluge,31.12.2017.godine,utis.HRK

Izloženosti omjera financijske poluge u

skladu s CRR-om

Bilančne izloženosti (isključujući izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnih papira)

1 Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral)

3.260.388

2 (Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala) (25.030)

3 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) (zbroj redaka 1 i 2)

3.235.358

Izloženosti izvedenica

4 Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže)

-

5 Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti)

-

EU-5a Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti -

6 Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom

-

7 (Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama) -

8 (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja poravnanim preko klijenta)

-

9 Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica -

10 (Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice)

-

11 Ukupne izloženosti izvedenica (zbroj redaka 4 do 10) -

Izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira


J 87

Izloženosti omjera financijske poluge u

skladu s CRR-om

12 Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja

388.488

13 (Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju financiranja vrijednosnih papira)

-

14 Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih papira

26.364

EU-14a Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

15 Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent -

EU-15a (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta)

-

16 Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (zbroj redaka 12 do 15a) 414.852

Ostale izvanbilančne izloženosti

17 Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu 204.244

18 (Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu) (136.071)

19 Ostale izvanbilančne izloženosti (zbroj redaka 17 i 18) 68.173

Izuzete izloženosti u skladu s člankom 429. stavcima 7. i 1

EU-19a (Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

-

Eu-19b (Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne))

-

Kapital i mjera ukupne izloženosti

20 Osnovni kapital 259.357

21 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11, 16, 19, EU-19a i EU-19b) 3.718.383

Omjer financijske poluge

22 Omjer financijske poluge 6,98%

Odabir prijelaznih aranžmana i iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati

EU-23 Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala -

EU-24 Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

Tabela16.3. LRSpl:Podjelabilančnihizloženosti(isključujućiizvedenice,transakcijefinanciranjavrijednosnihpapira),31.12.2017.godine,utis.HRK

Izloženosti omjera financijske

poluge u skladu sCRR-om

EU-1 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti), od čega:

3.235.357

EU-2 Izloženosti iz knjige trgovanja -

EU-3 Izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje; od čega: 3.235.357


J 88

Izloženosti omjera financijske

poluge u skladu sCRR-om

EU-4 Pokrivene obveznice -

EU-5 Izloženosti koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjim državama 1.183.146

EU-6 Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) samouprave, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama i subjektima javnog sektora koji se ne tretiraju kao središnje države

25.814

EU-7 Institucije 114.070

EU-8 Osigurane nekretninama 324.506

EU-9 Izloženosti prema stanovništvu 209.419

EU-10 Trgovačka društva 740.881

EU-11 Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 308.885

EU-12 Ostale izloženosti (npr. prema vlasničkim ulaganjima, sekuritizacijske izloženosti i prema ostaloj imovini)

319.955

Tabela16.4. LRQua:Poljazaslobodniunostekstazaobjavupodatakaokvalitativnimstavkama,31.12.2017.godine

1 Opis postupaka koji se primjenjuju za upravljanje rizikom prekomjerne financijske poluge

Banka je u postupku izrade politika i utvrđivanja procesa identifikacije, upravljanja i praćenja rizika prekomjerne financijske poluge, pri čemu regulatorni omjer financijske poluge nije još utvrđen.

2 Opis čimbenika koji su utjecali na omjer financijske poluge tijekom razdoblja na koje se odnosi objavljeni omjer financijske poluge

Omjer financijske poluge povećan je odnosu na kraj 2016. godine, kada je iznosio 6,27% te krajem 2017. godine iznosi 6,98%.

Tijekom 2017. godine omjer financijske poluge povećan je kao posljedica smanjenja transakcija financiranja vrijednosnih papira (repo i obratni repo poslovi), kao i izloženosti prema trgovačkim društvima, čime je smanjena ukupna izloženost omjera financijske poluge. Povećanje omjera financijske poluge dodatno je povećano i povećanjem Osnovnog kapitala.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 NEOPTEREĆENA IMOVINA

J 89

17. NEOPTEREĆENAIMOVINA

Informacije o opterećenoj i neopterećenoj imovini, Banka objavljuje u skladu sa Smjernicamaoobjavioopterećenojineopterećenojimovini koje je izdala EBA 2014. godine.

Informacije u skladu s Provedbenom uredbom u vezi opterećenosti imovine, prikazane su u Tabeli 17.1. Uz informacije u vezi opterećene imovine, u navedenoj tabeli uključeni su i podaci o primljenim instrumentima osiguranja.

U skladu s definicijom EBA, imovina će biti smatrana opterećenom ako je založena ili ako podliježe nekom obliku osiguranja, osiguranja kolateralom ili kreditnog poboljšanja bilančne ili izvanbilančne transakcije iz koje ne može biti slobodno povućena (npr. ako je založena za potrebe financiranja).

Tabela17.1.Informacijeoopterećenojimovini,utis.HRK,nadan31.12.2017.godine

ObrazacA:ImovinaBanke

Knjigovodstveni iznos opterećene

imovine(010)

Fer vrijednost opterećene

imovine(040)

Knjigovodstveni iznos

neopterećene imovine

(060)

Fer vrijednost neopterećene

imovine(090)

010 Imovina institucije koja izvješćuje 733.873 2.816.718

030 Vlasnički instrumenti - - 3.971 3.971

040 Dužnički vrijednosni papiri 410.118 410.118 563.889 563.889

120 Ostala imovina - 181.441

ObrazacB:Primljeniinstrumentiosiguranja

Fer vrijednost primljenog opterećenog kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih

vrijednosnih papira(010)

Fer vrijednost primljenog kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih

papira koji mogu biti opterećeni(040)

130 Kolateral koji je institucija koja izvješćuje primila

182.518 21.595

150 Vlasnički instrumenti - -

160 Dužnički vrijednosni papiri 182.519 21.595

230 Ostali primljeni kolaterali - -

240 Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim vlastitih pokrivenih obveznica i vrijednosnih papira osiguranih imovinom

- -

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 NEOPTEREĆENA IMOVINA

J 90

ObrazacC:Primljeniinstrumentiosiguranja

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam

(010)

Imovina, primljeni kolateral i izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim

pokrivenih obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih

imovinom(030)

010 Knjigovodstveni iznos odabranih financijskih obveza

331.246 387.269

D–Informacijeovažnostiopterećenja

Najveći iznos opterećenja imovine Banke predstavljaju osigurani depoziti Banke i repo poslovi. Kretanje opterećene imovine karakterizira porast opterećenja tijekom 2017. godine uslijed rasta repo poslova Banke. Najznačajniji udio u neopterećenoj imovini čine krediti i predujmovi (osim okvirnih kredita) te dužnički vrijednosni papiri prvenstveno središnjih država.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 LIKVIDNOST

J 91

18. LIKVIDNOST

U okviru Bazel 3 pravila, utvrđena su dva minimalna standarda likvidnosti za banke: 1. Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) i 2. Neto stabilni izvori financiranja (NSFR).

18.1. KOEFICIJENTLIKVIDNOSNEPOKRIVENOSTI(LCR)

Koeficijent likvidnosne pokrivenosti uveden je s namjerom da osigura kratkoročnu otpornost rizičnog profila likvidnosti u 30-dnevnom stresnom scenariju. Koeficijent je određen kao iznos HQLA koji mogu biti iskorišteni za porast likvidnosti, mjerenih u odnosu na ukupan obujam neto novčanih odljeva, koji proizlaze iz stvarnih i potencijalnih izloženosti u stresnom scenariju. Zahtjev je utvrđen DelegiranomUredbomKomisije2015/61, usvojenom u listopadu 2014. godine. Zahtjev za usklađenosti u Europskoj uniji počeo je od 01. listopada 2015. godine. Konačne SmjerniceoobjaviuveziLCR-a koje je EBA objavila 08. ožujka 2017. godine (EBA/GL/2017/01) zahtijevaju od banaka da objave prosječna opažanja krajem mjeseca u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode kraju svakog kvartala umjesto podatka o LCR-u na zadnji dan godine. Stoga se, ovogodišnji objavljeni podaci o LCR-u razlikuju od onih iskazanih u prethodnoj godini.

Tijekom 2017. godine HNB, kao nadležno tijelo u RH, u odgovoru na upite objavila je stav koji utječe na primjenu članka 25. stavka 4. točka (b) DelegiraneUredbe2015/61 te je Banka u izračun LCR-a uključila i depozite fizičkih osoba kod kojih je ugovorena mogućnost prijevremenog razročenja depozita iako do njihova dospijeća nije preostalo manje od 30 dana. Navedeno je utjecalo na smanjenje pokazatelje LCR-a od travnja 2017. godine. Unatoč tom smanjenju Banka održava koeficijent LCR-a iznad odredbama propisanih ograničenja. Krajem 2017. godine pokazatelj LCR iznosio je 362,17%.

Koeficijent likvidnosne pokrivenosti Banka, pored ukupne razine, računa i u svim značajnim valutama koje čine najmanje 5% ukupnih obveza Banke (EUR i HRK). Pri tome, ne postoji utvrđeni apetiti za rizikom, kao niti zakonski propisani limiti za pojedine značajne valute, ali Banka mjeri i prati rezultate kako bi pravodobno mogla reagirati u slučaju potrebe.

S obzirom na promjene u načinu objavljivanja informacije o LCR-u, kao i činjenici da je od 30. rujna 2016. godine na snazi novi način izračunavanja pokazatelja LCR-a, podaci za ožujak 2017. obuhvaćaju 7 upotrebljenih podataka, za lipanj 2017. godine 10 podataka, a za preostala razdoblja punih 12 mjesečnih podataka.

Kako Banka nije od strane nadležnog tijela proglašena globalno sistemski važnom institucijom niti je prepoznata kao ostala sistemski važna kreditna institucija, sukladno točki 14. SmjernicaoobjaviupravljanjalikvidnosnimrizikomiLCR‐a, objavljuje samo informacije u redcima 21, 22 i 23 obrasca za objavu LCR-a.


J 92

Tabela18.1.Likvidnosnapokrivenost(LCR)

Ukupna neponderirana vrijednost (prosjek) Ukupna ponderirana vrijednost (prosjek)

Tromjesečje završava 31.03.2017. 30.06.2017. 30.09.2017. 31.12.2017. 31.03.2017. 30.06.2017. 30.09.2017. 31.12.2017.

Broj podataka upotrebljenih u izračunu prosjeka 7 10 12 12 7 10 12 12

21 ZAŠTITNI SLOJ LIKVIDNOSTI 620.602 565.613 530.316 508.369

22 UKUPNI NETO NOVČANI ODLJEVI 48.415 76.851 91.127 108.235

23 KOEFICIJENT LIKVIDNOSNE POKRIVENOSTI (%)

1.296% 1.032% 845% 655%


J 93

18.2. NETOSTABILNIIZVORIFINANCIRANJA

Bazel 3 također sadrži prijedlog uvođenja koeficijenta neto stabilnih izvora financiranja (NSFR) kako bi se smanjio srednjoročni i dugoročni rizik izvora financiranja, zahtijevajući od banaka da financiraju svoje aktivnosti s dovoljno stabilnim izvorima financiranja.

NSFR zahtijeva od banaka da održavaju stabilan profil financiranja u odnosu na njihove bilančne i izvanbilančne aktivnosti. Koeficijent je utvrđen kao iznos raspoloživih stabilnih izvora financiranja u odnosu na iznos potrebnih stabilnih izvora financiranja. U Europskoj uniji, Komisija je 23. studenog 2016. godine objavila prijedlog dopune CRR-a. Prijedlog, između ostalog, utvrđuje obvezatan kvantitativan zahtjev za NSFR koji bi stupio u primjenu 2 godine nakon stupanja na snagu prijedloga. S obzirom da je prijedlog podložan izmjenama u procesu usvajanja, za banke sa sjedištem u Europskoj uniji, konačna definicija koeficijenta te vremensko razdoblje za njegovo uvođenje još trebaju biti potvrđeni.

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 POPIS KRATICA

J 94

POPISKRATICA

AT1 Dodatni osnovni kapital (engl. AdditionalTier1)

BCBS Bazelski odbor za nadzor banaka (engl. BaselCommitteeonBankingSupervision)

CCyB Protuciklički zaštitni sloj kapitala (engl. Countercyclicalcapitalconservationbuffer)

CCoB Zaštitni sloj za očuvanje kapitala (engl. Capitalconservationbuffer)

CET1 Redovni osnovni kapital (engl. CommonEquityTier1)

CRD Direktiva br. 2013/36/EU o kapitalnim zahtjevima Europskog parlamenta i vijeća (engl. CapitalRequirementsDirective)

CRR Uredba (EU) br. 575/2013 o kapitalnim zahtjevima (engl. CapitalRequirementsRegulation)

CVA Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju (engl. Creditvaluationadjustment)

EBA Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (engl. EuropeanBankingAuthority),

EU Europska unija (engl. EuropeanUnion)

HHI Herfindahl-Hirschman indeks (engl. Herfindahl–HirschmanIndex)

HNB Hrvatska narodna banka

HQLA Visokokvalitetna likvidnosna imovina (engl. HighQualityLiquidAssets)

ICAAP Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (engl. InternalCapitalAdequacyAssessmentProcess)

ILAAP Postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti (engl. InternalLiquidityAdequacyAssessmentProcess)

IRB Pristup temeljen na internim rejting sustavima (engl. InternalRatingBased)

LCR Omjer likvidnosne pokrivenosti (engl. LiquidityCoverageRatio)

MSP Mali i srednji poduzetnici (engl. SmallandMedium‐sizedEnterprises)

NSFR Omjer neto stabilnih izvora financiranja (engl. Netstablefundingratio)

RH Republika Hrvatska

SFT Transakcije financiranja vrijednosnih papira (engl. SecuritiesFinancingTransactions)

SRB Zaštitni sloj za sistemski rizik (engl. SystemicRiskBuffer)

SREP Proces supervizorskog pregleda i procjene (engl. SupervisoryReviewandEvaluationProcess)

T1 Osnovni kapital (engl. Tier1)

T2 Dopunski kapital (engl. Tier2)

TC Regulatorni kapital (engl. TotalCapital,OwnFunds)

UCITS Subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (engl. Undertakingsforcollectiveinvestmentintransferablesecurities)

VIPKR Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (engl. Externalcreditassessmentinstitution,ECAI)

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 POPIS PRIKAZA

J 95

POPISPRIKAZA

PRIKAZ 3.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BANKE .................................................................................. 19

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 POPIS TABELA

J 96

POPISTABELA

TABELA 2.1. VEZA ZAHTJEVA IZ CRR-A I POGLAVLJA U OVOM IZVJEŠTAJU ........................................ 5 TABELA 5.1. USKLAĐIVANJE STAVKI REGULATORNOG KAPITALA I BILANCE BANKE,

31.12.2017. GODINE ........................................................................................................................ 21 TABELA 5.2. OPIS GLAVNIH ZNAČAJKI INSTRUMENATA KAPITALA BANKE, 31.12.2017.

GODINE ................................................................................................................................................. 22 TABELA 5.3. STAVKE REGULATORNOG KAPITALA BANKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU,

U TIS. HRK, 31.12.2017. GODINE ................................................................................................ 23 TABELA 6.1. EU OV1 - PREGLED RIZIKOM PONDERIRANE IMOVINE .................................................. 37 TABELA 7.1. MINIMALNI REGULATORNI KAPITALNI ZAHTJEVI I ZAŠTITNI SLOJEVI NA

DAN 31.12.2017. GODINE.............................................................................................................. 39 TABELA 7.2. GEOGRAFSKA DISTRIBUCIJA RELEVANTNIH KREDITNIH IZLOŽENOSTI ZA

IZRAČUN PROTUCIKLIČKOG ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA NA DAN 31.12.2017. GODINE ........................................................................................................................ 39

TABELA 7.2. GEOGRAFSKA DISTRIBUCIJA RELEVANTNIH KREDITNIH IZLOŽENOSTI ZA IZRAČUN PROTUCIKLIČKOG ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA NA DAN 31.12.2017. GODINE ........................................................................................................................ 39

TABELA 7.3. PROTUCIKLIČKI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA SPECIFIČAN ZA INSTITUCIJU, NA DAN 31.12.2017. GODINE.............................................................................................................. 40

TABELA 8.1. EU CRB-B UKUPNI I PROSJEČNI NETO IZNOS IZLOŽENOSTI ......................................... 47 TABELA 8.2. EU CRB-C UKUPNI I PROSJEČNI NETO IZNOS IZLOŽENOSTI ......................................... 48 TABELA 8.3. EU CRB-D - KONCENTRACIJA IZLOŽENOSTI PREMA GOSPODARSKIM

GRANAMA I KATEGORIJAMA IZLOŽENOSTI ......................................................................... 50 TABELA 8.4. EU CRB-E DOSPIJEĆE IZLOŽENOSTI ......................................................................................... 55 TABELA 8.5. EU CR1-A – KREDITNA KVALITETA IZLOŽENOSTI PREMA KATEGORIJI

IZLOŽENOSTI I INSTRUMENTIMA NA DAN 31.12.2017. GODINE ............................... 57 TABELA 8.6. EU CR1-B – KREDITNA KVALITETA IZLOŽENOSTI PREMA GOSPODARSKIM

GRANAMA NA DAN 31.12.2017. GODINE ............................................................................... 59 TABELA 8.7. EU CR1-C – KREDITNA KVALITETA IZLOŽENOSTI PREMA GEOGRAFSKIM

PODRUČJIMA I ZEMLJAMA NA DAN 31.12.2017. GODINE .............................................. 62 TABELA 8.8. EU CR1-D – RAZDOBLJA DOSPIJEĆA IZLOŽENOSTI NA DAN 31.12.2017. ................ 63 TABELA 8.9. EU CR1-E – NEPRIHODUJUĆE I RESTRUKTURIRANE IZLOŽENOSTI NA DAN

31.12.2017. .......................................................................................................................................... 63 TABELA 8.10. EU CR2-A PROMJENE IZNOSA OPĆIH I POSEBNIH ISPRAVAKA VRIJEDNOSTI

ZA KREDITNI RIZIK .......................................................................................................................... 64 TABELA 8.10. EU CR2-B PROMJENE IZNOSA KREDITA I DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH

PAPIRA KOJI SU U STATUSU NEISPUNJAVANJA OBVEZA ................................................ 65 TABELA 8.11. EU CR3 - TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA - PREGLED ................................ 67 TABELA 9.1. EU CR4 - STANDARDIZIRANI PRISTUP - IZLOŽENOST KREDITNOM RIZIKU I

UČINCI SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA ............................................................................... 69 TABELA 9.2. EU CR5 - STANDARDIZIRANI PRISTUP - KATEGORIJE IZLOŽENOSTI I

PONDERI RIZIKA ............................................................................................................................... 70

KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. JAVNA OBJAVA 2017 POPIS TABELA

J 97

TABELA 10.1. EU CCR1 - ANALIZA IZLOŽENOSTI KREDITNOG RIZIKA DRUGE UGOVORNE STRANE PREMA PRISTUPU .......................................................................................................... 72

TABELA 10.2. EU CCR3 - STANDARDIZIRANI PRISTUP – IZLOŽENOSTI DRUGE UGOVORNE STRANE KREDITNOM RIZIKU PREMA REGULATORNOM PORTFELJU I RIZIKU ................................................................................................................................................... 73

TABELA 11.1. EU MR1 - TRŽIŠNI RIZIK U SKLADU SA STANDARDIZIRANIM PRISTUPOM ........... 75 TABELA 12.1. ELEMENTI ZA IZRAČUN RELEVANTNOG POKAZATELJA ................................................ 76 TABELA 12.2. IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU I KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK,

31.12.2016. GODINE ........................................................................................................................ 76 TABELA 13.1. VLASNIČKA ULAGANJA KOJA NISU UKLJUČENA U KNJIGU TRGOVANJA,

31.12.2017. GODINE ........................................................................................................................ 77 TABELA 14.1. PROMJENA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI KNJIGE BANKE, 31.12.2017. GODINE ..... 78 TABELA 14.2. PROMJENA NETO KAMATNIH PRIHODA BANKE, 31.12.2017. GODINE .................... 78 TABELA 15.1. BROJ IDENTIFICIRANIH RADNIKA BANKE NA DAN 31.12.2017. GODINE .............. 80 TABELA 15.2. UKUPNE KVANTITATIVNE INFORMACIJE O PRIMICIMA IDENTIFICIRANIH

RADNIKA PREMA POSLOVNIM PODRUČJIMA ZA 2017. GODINU ................................ 82 TABELA 15.3. UKUPNE KVANTITATIVNE INFORMACIJE O PRIMICIMA IDENTIFICIRANIH

RADNIKA ZA 2017. GODINU, PODIJELJENE NA ČLANOVE NADZORNOG ODBORA , UPRAVE, VIŠE RUKOVODSTVO I OSTALE IDENTIFICIRANE RADNIKE............................................................................................................................................... 83

TABELA 15.4. INFORMACIJE O UKUPNIM FIKSNIM I VARIJABILNIM PRIMICIMA SVIH RADNIKA ZA 2017. GODINU, PREMA POSLOVNIM PODRUČJIMA ............................... 84

TABELA 16.1. OMJER FINANCIJSKE POLUGE U SKLADU S CRR-OM - OBRAZAC ZA OBJAVU ........ 86 TABELA 16.2. LRCOM: ZAJEDNIČKA OBJAVA OMJERA FINANCIJSKE POLUGE, 31.12.2017.

GODINE, U TIS. HRK ......................................................................................................................... 86 TABELA 16.3. LRSPL: PODJELA BILANČNIH IZLOŽENOSTI (ISKLJUČUJUĆI IZVEDENICE,

TRANSAKCIJE FINANCIRANJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA), 31.12.2017. GODINE, U TIS. HRK ......................................................................................................................... 87

TABELA 16.4. LRQUA: POLJA ZA SLOBODNI UNOS TEKSTA ZA OBJAVU PODATAKA O KVALITATIVNIM STAVKAMA, 31.12.2017. GODINE .......................................................... 88

TABELA 17.1. INFORMACIJE O OPTEREĆENOJ IMOVINI, U TIS. HRK, NA DAN 31.12.2017. GODINE ................................................................................................................................................. 89

TABELA 18.1. LIKVIDNOSNA POKRIVENOST (LCR) ........................................................................................ 92

Documents

Javna objava informacija za 2017. godinu...Načelno, rukovoditelji Odjela financija i računovodstva i Odjela kontrole rizika su zaduženi za javno objavljene informacije i upravljaju