of 25/25
Javna objava informacija Godišnje izvješće sa stanjem na dan 31.12.2011.

Javna objava informacija - raiffeisenstambena.hr

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Javna objava informacija - raiffeisenstambena.hr

Javna objava informacija Godišnje izvješe sa stanjem na dan 31.12.2011.
Opi podaci i upravljanje rizicima
Datum izvješa: 31.12.2011.
Kvalitativne informacije : UPRAVLJANJE RIZICIMA
Sustav upravljanja rizicima uzima u obzir propisane regulatorne zahtjeve sukladno Zakonu o stambenoj štednji i dravnom poticanju stambene štednje, Zakonu o kreditnim institucijama i prateim podzakonskim aktima.
Upravljanje rizicima uspostavljeno je na razini Štedionice te se provodi kroz sve segmente poslovanja unutar procesa ustrojenih u odjelima Štedionice. Upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praenje rizika, ukljuujui i izvješivanje o rizicima kojima je RSŠ izloena ili bi mogla biti izloena u svojem poslovanju. Upravljanje rizicima uspostavljeno na razini RSŠ te se provodi kroz sve segmente poslovanja unutar poslovnih procesa ustrojenih unutar Odjela RSŠ u kojima rizici nastaju. Pored toga, upravljanje rizicima djelomino se provodi i kroz posebna tijela koja donose odluke o preuzimanju rizika odnosno kreditni odbor, ALCO, Komisija za likvidnost i Odbor za upravljanje informacijskim sustavima. Za svaki od znaajnih rizika kojima je RSŠ izloena, RSŠ je imenovala odgovarajui broj djelatnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija razmjerno veliini, vrsti, opsegu i sloenosti poslovanja.
Interni limiti se definiraju na formiranim komisijama i odborima uz odobrenje Uprave, odnosno direktno od strane Uprave.
U procesu upravljanja rizicima Štedionica poštuje naelno jasne podjele odgovornosti za one funkcije i organizacijske jedinice koje aktivno sudjeluju u preuzimanju rizika od onih koji te rizike mjere, prate i izvještavaju.
Osnovu strategije rizika predstavlja poslovni plan i poslovna strategija u kojoj su definirani osnovni ciljevi za narednu godinu. Strategija rizika obuhvaa interne akte kojima se definira preuzimanje,praenje, mjerenje i upravljanje rizicima.
Ciljevi strategije RSŠ : RSŠ je kreditna institucija koja prua usluge na podruju RH te su joj klijenti stanovništvo, financijske institucije i javni sektor, a sve u skladu sa Zakonom o stambenoj štednji i dravnom poticanju stambene štednje. Vizija RSŠ je zadrati jednu od vodeih pozicija na domaem trištu kako po veliini tako i po rezultatima poslovanja. Adekvatnost kapitala : Odravanje dovoljnog nivoa kapitala je temeljni cilj upravljanja rizicima u RSŠ. Dovoljan kapital treba biti odravan u cilju osiguravanja rasta poslovanja i postizanja poslovnih planova. RSŠ osigurava adekvatnost kapitala redovitim izraunom i kontrolom trenutnog nivoa.
Koristi se sistem regulatornog ogranienja kapitala uz stalno praenje kako bi osigurali odgovarajuu razinu adekvatnosti kapitala. Regulatorni minimalni zahtjevi za kapitalom predstavljaju obvezujui uvjet u ovom procesu kako bi RSŠ izbjegla mogue zakonske posljedice. Prema vaeoj HNB regulativi minimalna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 12%. Funkcija kontrole rizika organizirana je unutar Odjela za upravljanje rizicima, kontroling i statistiku. Ova organizacijska jedinica nema ovlaštenje za donošenje odluka o preuzimanju rizika nego je njena funkcija iskljuivo kontrola, analiza, praenje rizika te izvještavanje o rizicima.
Odjel obavlja neovisnu procjenu svih rizika poslovanja i odgovoran je Upravi Stambene štedionice. Odjel djeluje kao samostalna organizacijska jedinica. U svojoj procjeni rizika Odjel koristi postojeu aplikativnu podršku RSŠ. Osnovni zadaci odjela u okviru funkcije kontrole rizika su :
- analiza rizika koja podrazumijeva utvrivanje i mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima jest ili bi mogla biti izloena - praenje svih znaajnijih rizika kojima je RSŠ izloena, - provoenje testiranja otpornosti na stres, - provjere primjene i djelotvornosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima jest ili kojima moe biti izloena, - ocjena adekvatnosti i dokumentiranosti metodologije za upravljanje rizicima, - sudjelovanje u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima, - sudjelovanje u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje rizicima te davanje prijedloga i preporuka za primjereno upravljanje rizicima, - analize, praenja i izvješivanja o adekvatnosti internoga kapitala te provjere strategija i postupaka ocjenjivanja potrebnoga internoga kapitala. - analize rizika prisutnih kod novih proizvoda, - izvješivanja nadzornog odbora i uprave o upravljanju rizicima i svom radu, - provoenje ostalih provjera koje su potrebne za adekvatnu kontrolu rizika
Rizici kojima je Štedionica u svojem poslovanju najviše izloena su kreditni rizik, trišni rizici, likvidnosni, kamatni i operativni rizik.
Navedenim rizicima u svakodnevnom poslovanju Štedionica upravlja putem politika, procedura, limita, odbora te kontrola.
Kreditni rizik
Sustav upravljanja kreditnim rizikom ini najvaniji dio poslovne politike Štedionice i bitan je initelj njezine strategije poslovanja. Kreditni rizik predstavlja rizik nemogunosti druge strane da podmiri u cijelosti iznose obveza po dospijeu. Štedionica je izloena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja. Kreditnim rizikom se upravlja analizom klijenata i pribavljanjem adekvatnih kolaterala. Vrste i iznosi kolaterala ovise o procjeni kreditnog rizika pojedinog klijenta.
Kreditni rizik osigurava se instrumentima osiguranja (uglavnom hipotekama nad stambenim nekretninama) adekvatne vrijednosti, a ulaganja se uglavnom vrše u zajmove i dunike vrijednosnice koje je izdala ili za koje garantira Republika Hrvatska. Kontinuiranim praenjem i izvještavanjem o kreditnom riziku Štedionica osigurava odgovarajuu razinu rezervacija. Štedionica koristi standardizirani pristup za izraun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik sukladno vaeoj regulativi. Kamatni rizik u knjizi banke (KRKB) Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz moguih promjena kamatnih stopa, a koje utjeu na stavke u knjizi banke. Poslovanje Štedionice pod utjecajem je rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u razliitim trenucima ili u razliitim iznosima. Veina kamatonosne imovine i sve kamatonosne obveze Štedionice imaju nepromjenjivu kamatnu stopu u skladu sa Zakonom o stambenoj štednji i dravnom poticanju stambene štednje.
RSŠ u svom portfelju nema pozicije koje se odnose na financijske instrumente i robu koja se dri s namjerom trgovanja
Sukladno odredbama Zakona o stambenoj štednji i dravnom poticanju stambene štednje razlika izmeu kamatne stope na stambenu štednju i kamatne stope na stambeni kredit ne moe biti vea od tri postotna boda osim za kredite za meufinanciranje. Volatilnost kamatnih stopa na odobrene kredite i ugovorenu štednju ne postoji tj. ne postoji nepredvidiva promjena kamatnih stopa u nekom buduem vremenskom periodu s obzirom da su kamatne stope nepromjenjive
Prema Zakonu o kreditnim institucijama i Odluci o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke definirano je da kreditne institucije, ime su ukljucene stambene štedionice, moraju u propisanim rokovima izvješivati Hrvatsku narodnu banku sukladno propisanoj metodologiji, a pokazatelj omjer ekonomske vrijednosti i jamstvenog kapitala ne smije prijeci 20%. S obzirom na specifinosti poslovanja kod stambenih štedionica se javlja problem usklaivanja s navedenim limitom. Sa 31. prosincem 2011. godine, RSŠ ukljuuje rezultate dobivene internim Prilagoenim modelom u izraun promjene ekonomske vrijednosti knjige banke. Prilagoeni model ukljuuje osnovne pretpostavke sustava stambene štednje (dugotrajnost štednje i obnavljanje štednje u petogodišnjim ciklusima). Prilagoeni model temelji se na navedenim pretpostavkama sustava uz korištenje povijesnih podataka o broju ugovora i uplatama po pojedinim godinama štednje i ukljuivanje korektivnih faktora (standardne devijacije) koji predstavljaju maru na rizik.
Provjera pouzdanosti Prilagoenog modela provjerava se back testom.
RSŠ kontinuirano provodi testiranje otpornosti na stres (po mogunosti kvartalno, a najmanje polugodišnje), a o rezultatima navedenih testova izvještava se uprava Štedionice (zasebnim izvještajem ili u okviru ALCO). Navedeno testiranje ukljuuje i dodatno umanjenje za maru za rizik (dodatno poveanje korektivnih faktora (σ ili %).
Funkcija kontrole rizika odgovorna je za formiranje i provoenje sustava za upravljanje KRKB-om RSŠ, za izradu i analizu izvješa o podacima dobivenim primjenom Prilagoenog modela kao i za predlaganje odgovarajuih mjera koje je potrebno poduzeti u vezi s razinom izloenosti KRKB-u. Ova funkcija zaduena je i za provoenje poetnog i kontinuiranog vrednovanja Prilagoenog modela RSŠ Rizik likvidnosti Štedionica upravlja rizikom likvidnosti putem utvrenih odbora zaduenih za odravanje likvidnosti. Glavni izvori sredstava su depoziti graana i dioniki kapital. Štedionica ima veliki broj malih ulagaa s malim pojedinanim ulozima. Izvori sredstava su u veoj mjeri stabilni, oroeni depoziti.
U svrhu upravljanja rizikom likvidnosti Štedionica odrava potreban nivo rezerve likvidnosti, kontinuirano prati tekuu likvidnost te osigurava sredstva potrebna za pravovremeno podmirenje obveza i za namjenske isplate po odobrenim kreditima. Sukladno vaeoj regulativi Štedionica izvještava Hrvatsku narodnu banku i odrava definirani minimalni koeficijent likvidnosti iznad zakonom propisanog. Valutni rizik Izloenost valutnom riziku se redovno prati prema zakonskim limitima za svu imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu. Štedionica nastoji minimizirati neusklaenost izmeu stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu
Operativni rizik Operativni rizik je rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudi i sustava ili vanjskih dogaaja, ukljuujui pravni rizik. Operativni rizik razlikuje se od ostalih rizika (kreditnog, trišnog) po tome što se on ne preuzima izravno, u zamjenu za oekivanu dobit, ve je prisutan u uobiajenom tijeku obavljanja aktivnosti odnosno svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Pravilnik upravljanja operativnim rizikom RSŠ predstavlja temeljni dokument kojim RSŠ uspostavlja i regulira podruje upravljanja operativnim rizikom u cilju smanjenja operativnog rizika na prihvatljivu razinu koju je mogue kontrolirati i koja RSŠ omoguuje osiguranje sigurnog i stabilnog poslovanja, kao i zaštitu reputacije.
Propisanim internim aktima RSŠ aktivno provodi identifikaciju, procjenu, praenje, upravljanje i kontrolu izloenosti operativnim rizicima uz angairanost i odgovornost Uprave RSŠ za provoenje politike upravljanja operativnim rizikom i postojanje organizacijske svijesti i kulture odnošenja prema rizicima od strane svih zaposlenika RSŠ.
Definirani su dogaaji operativnog rizika kao i dogaaji koji predstavljaju znaajan operativni rizik za Štedionicu te nain evidentiranja dogaaja u bazu podataka uz proces izvještavanja. Štedionica nastoji minimizirati operativni rizik uvoenjem kontrola u procedure rada i sigurnost informacijskog sustava te osiguranjem neprekinutosti poslovanja. Stalnim edukacijama djelatnika i prevencijom od uestalosti pogrešaka nastoji se smanjiti izloenost ovom riziku.
Sustav upravljanja operativnim rizikom predstavlja sveobuhvatnost organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrivanje, mjerenje, procjenjivanje, ovladavanje, praenje i izvještavanje o izloenosti rizicima odnosno upravljanju rizikom u cjelini, te podrazumijeva uspostavu odgovarajueg korporativnog upravljanja i kulture rizika. Voditelji odjela i odgovorni djelatnici za operativni rizik unutar svakog odjela imaju funkciju osigurati identifikaciju i rješavanje pitanja vezanih za upravljanje operativnim rizicima, te na temelju informacija iz sustava izvještavanja, predlaganje aktivnosti za smanjenje rizika Upravi za iju operativnu provedbu su u konanici odgovorni Voditelji odjela. Voditelji odjela i odgovorni djelatnici za operativni rizik unutar svakog odjela sudjeluju u analizi i otklanjanju posljedica rizinog dogaaja u poslovanju Stambene štedionice, te predlau dopune ili izmjene u sustavu upravljanja rizicima s ciljem otklanjanja mogunosti ponavljanja štetnog dogaaja.
Prilikom otkrivanja dogaaja operativnog rizika svaki djelatnik RSŠ duan je dogaaj prijaviti u bazu podataka putem aplikacije ,,Prijava problema RSŠ’’ za evidentiranje incidenata ili u sluaju nemogunosti pristupa aplikaciji popuniti obrazac ,,Evidentiranje dogaaja operativnog rizika’’ te ovisno o vrsti dogaaja obavijestiti nadreenu odgovornu osobu.
Svaki dogaaj operativnog rizika ima odreena obiljeja koje je potrebno evidentirati u bazi podataka. Obiljeja koja se evidentiraju : - opis dogaaja, - datum nastanka, - datum otkria, - podaci o osobama/odjelima koje su otkrile dogaaj, - izvor dogaaja (uzrok), - poslovni proces na koji se odnosi, - iznos gubitka (potencijalnog ili proknjienog), - te ostala obiljeja koja se unose prilikom evidentiranja dogaaja operativnog rizika u bazi podataka o dogaajima operativnog rizika.
Izvještavanje osigurava razliitim razinama menadmenta podatke koji su potrebni za pregled i praenje izloenosti, proaktivno upravljanje operativnim rizikom, odnosno donošenje poslovnih odluka u cilju sigurnog i stabilnog poslovanja RSŠ. Izvješa priprema i izrauje Suradnik u Odjelu za upravljanje rizicima, kontroling i statistiku
Izvještavanje sadrava informacije o: - vrsti gubitka ili rizika, - uzrocima i izvorima dogaaja odnosno rizika, - znaajnosti dogaaja ili rizika i - mjerama koje se namjeravaju ili jesu poduzete radi smanjenja i ogranienja posljedica dogaaja odnosno ovladavanja rizikom.
Registar rizika sadri sve potencijalne dogaaje operativnog rizika kao i one koji su se ve dogodili. Svaki navedeni dogaaj je opisan, iznesena je procjena mogueg financijskog uinka, osobe koje su sudjelovale u procjeni i u nekima su predloene i mjere za sprjeavanja nastanka navedenog dogaaja Takoer Suradnik za usklaenost daje ocjenu usklaenosti, a Voditelj odjela marketinga ocjenu za rizik reputacije svakog pojedinog dogaaja.
Vrste dogaaja u registru rizika :
Štedionica koristi jednostavni pristup (BIA) za izraun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik sukladno vaeoj regulativi.
Nain izrauna definiran je Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija (OAJKKI). Kapitalni zahtjev za operativni rizik prema jednostavnom pristupu jest odreeni postotak relevantnog pokazatelja.
Metodologija izrauna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva sukladno OAJKKI : Prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja. Prosjek posljednja tri relevantna pokazatelja rauna se kao aritmetika sredina na slijedei nain :
Ako je bilo koji od posljednja tri relevantna pokazatelja negativan ili jednak nuli, nee se ukljuiti u izraun trogodišnjeg prosjeka relevantnog pokazatelja, te se trogodišnji prosjek relevantnog pokazatelja rauna na nain da se zbroj pozitivnih relevantnih pokazatelja podijeli s brojem pozitivnih relevantnih pokazatelja.
Vrsta dogaaja Opis
Gubici proizašli iz npr. neovlaštenih radnji, radnji s namjerom prijevare, pronevjere, krae, zlouporabe imovine ili druge povrede
propisa i/ili internih akata kreditne institucije, a koje ukljuuju djelovanje najmanje jednog internog subjekta.
Eksterna prijevara Gubici proizašli npr. iz radnja uinjenih s namjerom prijevare, krae,
zlouporabe imovine ili druge povrede propisa od tree osobe.
Odnosi s radnicima i sigurnost na radnom
mjestu
Gubici proizašli npr. iz povrede zakona ili ugovora kojima se regulira radni odnos, zdravstvena zaštita, sigurnost na radu; gubici na osnovu
odšteta zbog ozljeda na radu ili na osnovi diskriminacije.
Klijenti, proizvodi i poslovni postupci
Gubici nastali npr. u poslovanju s klijentima, a koji su prouzroeni nenamjernim i/ili nemarnim djelovanjem ili su proizašli iz prirode ili
karakteristika proizvoda odnosno pruene usluge.
Šteta na materijalnoj imovini
Gubici nastali npr. uništenjem ili ošteenjem materijalne imovine zbog dogaaja kao što su prirodne katastrofe, terorizam ili vandalizam.
Prekidi i narušavanja poslovanja i rada
sustava Gubici nastali npr. zbog prekida rada, grešaka ili neraspoloivosti
sustava.
Gubici nastali npr. neuspješnim izvršenjem poslova ili neadekvatnim upravljanjem procesima; gubici nastali zbog odnosa s poslovnim
partnerima i pruateljima usluga.
Iznos u milijunima kn
(a) Ukupno osnovni kapital 83,904 (b) Ukupno dopunski kapital I 51,324 (c) Ukupno jamstveni kapital prije umanjenja za odbitne stavke (a + b) 135,228 (d) Ukupno odbitne stavke od jamstvenoga kapitala 2,13 (e) JAMSTVENI KAPITAL (c – fd) 133,098
*Informacije o detaljnoj strukturi osnovnog kapitala nisu objavljene jer se smatraju povjerljivim informacijama.
Jamstveni kapital
Jamstveni kapital RSŠ predstavlja iznos izvora sredstava koji je RSŠ duna odravati radi sigurnoga i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima.
Visina jamstvenog kapitala utvrena je sukladno lanku 131. ZOKI-a (Zakona o kreditnim institucijama) i sukladno OAJKKI (Odluka o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija)
KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE INFORMACIJE
Jamstveni kapital RSŠ predstavlja zbroj Osnovnoga kapitala i Dopunskoga kapitala I umanjenog za odbitne stavke.
Dopunski kapital I odnosi se na hibridni instrument koji je RSŠ primila od Raiffeisen Bausparkasse G.m.B.H. (dalje RBSK) , Be, Austrija koje je nadreeno Društvo RSŠ.
Na dan 31. prosinca 2011. godine jamstveni kapital RSŠ iznosi 133,098 milijuna HRK.
Osnovni kapital sastoji se od uplaenog temeljnog kapitala te rezervi i zadrane dobiti i gubitaka proteklih godina.
Iznosi kapitalnih zahtjeva i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala
Kvalitativne informacije :
Kapitalni zahtjevi za trišne rizike (valutni rizik)
Kapitalni zahtjevi za operativni rizik RSŠ pri izraunu kapitalnih zahtjeva za operativni rizik koristi jednostavni pristup sukladno OAJKKI.
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala
1) koncentracijski rizik, 2) upravljaki rizik, 3) kreditni rizik ukljuujui valutno inducirani kreditni rizik (VIKR), 4) kamatni rizik, 5) valutni rizik, 6) likvidnosni rizik ukljuujui mogunost prikupljanja dodatnoga kapitala, 7) operativni rizik, 8) strateški rizik i 9) utjecaj vanjskih initelja.
Prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja. Prosjek posljednja tri relevantna pokazatelja rauna se kao aritmetika sredina na nain propisan OAJKKI.
Raiffeisen stambena štedionica (u nastavku RSŠ) je sukladno Odluci o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala kreditnih institucija (u nastavku OOPPAIKKI) manja kreditna institucija (u nastavku KI).
Rizici kojima je RSŠ izloena ili bi mogla biti izloena, a koje je kao manja KI duna analizirati propisani su Odlukom HNB OOPPAIKKI (l.2 st.1 i l.7 st.4).
RSŠ kao manja kreditna institucija moe u postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala analizirati najmanje sljedee:
Cilj ICAAP-a je utvrditi sve rizike kojima je RSŠ kao manja kreditna institucija izloena ili bi mogla biti izloena i utvrditi iznos internih kapitalnih zahtjeva za te rizike kao i uspostavljanje odgovarajue razine internog kapitala za pokrie internih kapitalnih zahtjeva.
KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE INFORMACIJE
RSŠ izraunava kapitalne zahtjeve na nain propisan Odlukom HNB o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija (OAJKKI).
Kapitalni zahtjev za kreditni rizik i kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane iznosi 12% ukupnog iznosa izloenosti ponderiranoga kreditnim rizikom izraunatog u skladu s odredbama OAJKKI.
RSŠ sukladno OAJKKI primijenjuje ponder rizika ovisno o pripadnosti izloenosti pojedinoj kategoriji izloenosti i njezinom stupnju kreditne kvalitete.
RSŠ pri izraunu iznosa izloenosti ponderiranoga kreditnim rizikom koristi standardizirani pristup propisan OAJKKI.
RSŠ izraunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna otvorena devizna pozicija RSŠ, izraunata u skladu s OAJKKI, prelazi 2% jamstvenog kapitala RSŠ. RSŠ izraunava inicijalni kapitalni zahtjev za valutni rizik na nain da zbroj ukupne otvorene devizne pozicije RSŠ pomnoi s 8%.
RSŠ je duna odravati stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala u iznosu od najmanje 12% sukladno OAJKKI. Stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala izraunava se kao odnos izmeu jamstvenoga kapitala i ukupnog iznosa izloenosti ponderiranoga kreditnim rizikom te iznosa inicijalnih kapitalnih zahtjeva za trišne rizike i operativni rizik, a na nain propisan OAJKKI-em, pomnoenih s 12,5.
Na dan 31. prosinca 2011. godine stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala RSŠ iznosi 18,74%.
ICAAP se provodi kroz slijedee faze : 1) utvrivanje rizika (utvrivanje profila rizinosti i znaajnosti svake pojedine vrste rizika), 2) mjerenje ili procjenu pojedinog rizika i odreivanje pripadajuih iznosa internih kapitalnih zahtjeva, 3) definiranje raspoloivog internog kapitala i usporedba jamstvenog kapitala i internog kapitala, 4) Izraun ukupnih internih kapitalnih zahtjeva 5) usporeivanje potrebnog jamstvenog kapitala i potrebnog internog kapitala.
Interni kapital jednak je jamstvenom kapitalu.
Kvantitativne informacije :
u milijunima kn
72,309
Kapitalni zahtjevi za trišne rizike Valutni rizik 1,188 (2.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za trišne rizike 1,188
Kapitalni zahtjev za operativni rizik Kapitalni zahtjev za operativni rizik izraunat primjenom: jednostavnog pristupa 11,731 (3.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za operativni rizik 11,731
UKUPAN IZNOS KAPITALNIH ZAHTJEVA (1. + 2. + 3.) 85,228
JAMSTVENI KAPITAL 133,098
STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA 18,74%
Interni kapitalni zahtjev za Ostale rizike iznosi 5% ukupnih iznosa Regulatornih kapitalnih zahtjeva.
Interni kapitalni zahtjevi za VIKR raunaju se korištenjem interne metodologije. Interni kapitalni zahtjevi za Koncentracijski rizik raunaju se korištenjem interne metodologije.
RSŠ se pri izraunu internih kapitalnih zahtjeva za kreditni, operativni i trišne rizike koristi metodologijom i jednostavnim odnosno standardiziranim pristupima iz OAJKKI (Regulatorni kapitalni zahtjevi), dok za ostale rizike koristi internu metodologiju.
Za rizik likvidnosti ne izdvajaju se interni kapitalni zahtjevi ve se koriste mjere kontrole.
Kapitalni zahtjevi po vrstama rizika
Kapitalni zahtjevi
Interni kapitalni zahtjevi za Kamatni rizik u knjizi banke jednaki su promjeni ekonomske vrijednosti korištenjem pojednostavljenog izrauna promjene ekonomske vrijednosti uz korištenje rezultata Internog Prilagoenog modela..
RSŠ utvruje ukupne interne kapitalne zahtjeve zbrajanjem internih kapitalnih zahtjeva za rizike za koje je prema OAJKKI potrebno izraunavati kapitalne zahtjeve i za ostale rizike koje je RSŠ kao manja KI duna najmanje analizirati sukladno OOPPAIKKI.
Izloenost kreditnom riziku
Kvalitativne informacije :
Ako se gubitak smanji, iznos smanjenja knjii se u raunu dobiti i gubitka u korist rauna na kojem je prethodno knjien trošak ispravka vrijednosti, te u aktivi bilance na teret rauna ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose. Plasmani koji su klasificirani u rizinu skupinu C i za koje je proveden 100%-tni ispravak vrijednosti iskazuje se na raunima bilance sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dunika, u skladu s politikama i procedurama RSŠ i zakonom koji ureuje obvezne odnose.
RSŠ plasmane rizine skupine A, koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja, klasificira u lošiju rizinu skupinu ako dunik kasni s podmirivanjem svojih obveza prema RSŠ, i to:
Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se svi oni plasmani koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja i po kojima dunik kasni dulje od 365 dana neovisno o pragu materijalnosti. Sadašnja vrijednost plasmana u rizinoj skupini C jednaka je nuli, odnosno gubitak po tim potraivanjima iznosi 100% njihove nominalne vrijednosti. Taj se gubitak knjii u raun dobiti i gubitka na treret troškova za razdoblje u kojem su gubici utvreni, te u aktivi bilance u korist rauna ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose. Ako se nakon prvog umanjenja vrijednosti plasmana, zbog izmijenjenih okolnosti koje utjeu na procjenu, pri ponovnoj procjeni (koja se provodi najmanje jedanput tromjeseno) gubitak povea, iznos poveanja gubitka knjii se u raun dobiti i gubitka na teret troškova za razdoblje u kojem su gubici utvreni, te u aktivi bilance u korist rauna ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose.
Ako se nakon prvog umanjenja vrijednosti plasmana, zbog izmijenjenih okolnosti koje utjeu na procjenu, pri ponovnoj procjeni (koja se provodi najmanje jedanput tromjeseno) gubitak povea, iznos poveanja gubitka knjii se u raun dobiti i gubitka na teret troškova za razdoblje u kojem su gubici utvreni, te u aktivi bilance u korist rauna ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose. Ako se gubitak smanji, iznos smanjenja kredita knjii se u raunu dobiti i gubitka u korist rauna na kojem je prethodno knjien trošak ispravka vrijednosti, te u aktivi bilance na teret rauna ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose.
Rizina skupina C Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se potraivanja RSŠ nastala na temelju sporne pravne osnove i druga potraivanja za koje se zbog osobito lošega imovinskog i financijskog poloaja dunika, kao i izostanka adekvatnih instrumenata osiguranja, ne mogu oekivati nikakvi novani tokovi za podmirenje obveza dunika prema RSŠ.
Djelomino nadoknadivim plasmanima smatraju se oni plasmani za koje se, zbog smanjene kreditne sposobnosti dunika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema RSŠ i smanjenja vrijednosti raspoloivih instrumenata osiguranja, procjenjuje da nee biti mogue naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je sadašnja vrijednost oekivanih buduih novanih tokova po tim plasmanima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti.
Raunovodstveni tretman umanjenja vrijednosti plasmana rizine skupine B : Umanjenje vrijednosti plasmana rizine skupine B (u visini utvrenoga gubitka) RSŠ knjii u raun dobiti i gubitka na teret troškova za razdoblje u kojem su gubici utvreni, te u aktivi bilance u korist rauna ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose.
Tijekom trajanja ugovornog odnosa RSŠ najmanje svaka tri mjeseca ponovno procjenjuje kvalitetu plasmana koji su na poetku ugovornog odnosa klasificirani u skupinu A. RSŠ odrava razinu umanjenja (ispravaka) vrijednosti plasmana rasporeenih u rizinu skupinu A u svoti koja nije manja od 0,85% ni vea od 1,20% ukupnog stanja plasmana rizine skupine A. Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana rizine skupine A knjigovodstveno se provodi na teret troškova za razdoblje u kojem su gubici utvreni i u korist odgovarajuih rauna ispravaka vrijednosti plasmana koji su predmet klasifikacije.
Rizina skupina B
2. rizina skupina B (djelomino nadoknadivi plasmani) : plasmani za koje su identificirani dokazi o djelominom umanjenju njihove vrijednosti 3. rizina skupina C (potpuno nenadoknadivi plasmani) : plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti
Rizina skupina A U rizinu skupinu A rasporeuju se plasmani na poetku ugovornog odnosa.
PLASMANI PREMA STUPNJEVIMA RIZIKA (RIZINE SKUPINE)
Opa podjela plasmana prema kreditnoj kvaliteti Plasmani se (bez obzira na to je li rije o portfelju velikih ili portfelju malih kredita), sukladno odredbama HNB, razvrstavaju ovisno o mogunostima naplate (oekivanim buduim novanim tokovima) : 1. rizina skupina A (potpuno nadoknadivi plasmani) : plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinanoj osnovi
Kriterij urednosti podmirivanja obveza prema RSŠ definiran je kao broj dana kašnjenja u podmirenju obveza dunika s osnove glavnice, kamata, provizija i po drugim osnovama u ugovorenim iznosima i ugovorenim rokovima, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijea.
Brojanje dana kašnjenja : Na izvještajni datum (dan s kojim se provodi ponovna procjena kvalitete plasmana ; najmanje tromjeseno) vrši se uvid u visinu DNP (dospjelih nenaplaenih potraivanja) i njihovu starosnu strukturu. Starosna struktura DNP utvruje se na temelju izrauna broja dana izmeu izvještajnog datuma i datuma dospijea pojedine vrste iznosa (glavnica, kamata, naknada) koja nisu naplaena do izvještajnog datuma.
Rasporeivanje plasmana u rizine skupine temelji se na Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilannih obveza kreditnih institucija prema kojoj se plasmani razvrstavaju u tri osnovne rizine skupine A, B i C : 1. prema dunikovoj kreditnoj sposobnosti 2. prema dunikovoj urednosti u podmirivanju obveza i 3. prema kvaliteti instrumenata osiguranja potraivanja RSŠ.
Materijalno znaajan iznos duga je ukupan iznos svih dospjelih nepodmirenih obveza dunika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijea) po svim ugovornim odnosima koji je vei od 1.750 kuna.
RSŠ moe klasifikaciju odnosno procjenu kvalitete plasmana zasnivati samo na jednom ili dva kriterija. Ako su u kreditnom portfelju RSŠ zastupljeni i plasmani pri ijem odobravanju kljuni kriterij nije bila kreditna sposobnost zajmoprimca nego kvaliteta i vrijednost instrumenta osiguranja, RSŠ tijekom trajanja kreditnog odnosa kvalitetu takvih plasmana procjenjuje na temelju rezultata praenja vrijednosti i utrivosti dotinog instrumenta osiguranja.
Dunikova urednost u podmirivanju obveza Dunikova urednost u podmirivanju obveza podrazumijeva njegovu sposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema RSŠ po glavnici, kamatama i drugim osnovama u ugovorenom iznosu i ugovorenom roku, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijea, pod uvjetom da zakašnjenje u podmirivanju obveza dunika nije dulje od 90 dana i da iznos duga koji se podmiruje sa zakašnjenjem nije materijalno znaajan.
Kvantitativne informacije : Ukupan i prosjean iznos izloenosti razvrstan prema razliitim kategorijama izloenosti
ukupan iznos u milijunima
prosjean iznos u
prosjean iznos u
121,886 358,542 - -
- - - -
- - - -
- - - -
393,040 - - -
Izloenosti u obliku udjela u investicijskim fondovima
- - - -
3) u rizine skupine (B-7 – B-9), (plasmani za koje utvreni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasma Utvreni gubitak je razlika izmeu nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti oekivanih buduih novanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope. Pod nominalnom knjigovodstvenom vrijednosti plasmana podrazumijeva se knjigovodstveni iznos potraivanja koja su iskazana na raunima bilance i koja nisu umanjena za ispravke vrijednosti (glavnica + kamata + naknada koja ima obiljeja kamatnog prihoda).
RSŠ primjenjuje standardizirani pristup za izraun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik. U nastavku su iskazane sve kategorije izloenosti iz lanka 11. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.
Klasifikacija prema visini utvrenoga gubitka
Djelomino nadoknadivi plasmani klasificiraju se prema visini utvrenoga gubitka u sljedee rizine skupine: 1) u rizine skupine (B-1 – B-3), (plasmani za koje utvreni gubitak ne prelazi 30% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana), 2) u rizine skupine (B-4 – B-6), (plasmani za koje utvreni gubitak iznosi više od 30% do 70% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana) i
2. u rizine skupine (B-4 – B-6), ako dunik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 do 270 dana, 3. u rizine skupine (B-7 – B-9), ako dunik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 do 365 dana ili 4. u rizinu skupinu C, ako dunik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana.
RSŠ svaki neosigurani plasman kod kojeg je utvreno kontinuirano kašnjenje dunika u podmirivanju obveza prema RSŠ dulje od 365 dana raunajui od dana dospijea, a dospjeli iznos nije materijalno znaajan odnosno koji je manji od 1.750 kuna rasporeuje u rizinu skupinu C.
1. u rizine skupine (B-1 – B-3), ako dunik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 do 180 dana,
Klasine izvanbilanne stavke
Izvedeni financijski instrumenti
Krediti, depoziti, potraivanja po kamatama
i ostala potraivanja Duniki vrijednosni papiri
Izloenost kreditnom riziku
Geografska podjela izloenosti s obzirom na materijalno znaajne kategorije izloenosti
Znaajna geografska podruja
Izloenost kreditnom riziku
milijunima kn iznos u
milijunima kn iznos u
Krediti 829,75 - - -
Središnja drava 121,886 358,542 - - Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
93,612
260,641 - -
4,289 - -
109,411 - - -
HAC kredit 304,972 - - - Plasmani bankama 83,000 - - - Repo kredit 0,000 - - -
Potraivanja po kamatama 0,253 - - -
Ostala potraivanja 30,445 - - - Potraivanja po naknadama 6,999 - - -
Imovina 13,682 - - - Ostala potraivanja 9,764 - - - … UKUPNO 1.376,426 358,542 13,145 0
Glavne vrste djelatnosti
Izloenost kreditnom riziku i razrjeivakom riziku
Kvantitativne informacije :
Krediti, depoziti,
121,886 358,542 - -
do 90 dana 61,842 2,760 - - od 91 do 180 dana 0 188,591 - - od 181 dana do 1 godine 0,000 0 - - > 1 godine 60,044 167,191 - -
Izloenosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi
- - - -
do 90 dana - - - - od 91 do 180 dana - - - - od 181 dana do 1 godine - - - - > 1 godine - - - -
Izloenosti prema javnim dravnim tijelima
- - - -
do 90 dana - - - - od 91 do 180 dana - - - - od 181 dana do 1 godine - - - - > 1 godine - - - -
Izloenosti prema multilateralnim razvojnim bankama i meunarodnim organizacijama - - - -
do 90 dana - - - - od 91 do 180 dana - - - - od 181 dana do 1 godine - - - - > 1 godine - - - -
Izloenosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) 393,040 - - -
do 90 dana 99,415 - - - od 91 do 180 dana 8,002 - - - od 181 dana do 1 godine 19,349 - - - > 1 godine 266,274 - - -
Izloenosti prema trgovakim društvima - - - -
do 90 dana - - - - od 91 do 180 dana - - - - od 181 dana do 1 godine - - - - > 1 godine - - - -
Izloenosti prema preostalom dospijeu razvrstane prema kategorijama izloenosti
Preostalo dospijee
Izloenosti prema stanovništvu 831,055 - 13,145 - do 90 dana 32,909 - 6,521 - od 91 do 180 dana 26,730 - 0,662 - od 181 dana do 1 godine 52,048 - 0,697 - > 1 godine 719,368 - 5,265 -
Izloenosti u obliku pokrivenih obveznica - - - -
do 90 dana - - - - od 91 do 180 dana - - - - od 181 dana do 1 godine - - - - > 1 godine - - - -
Izloenosti u obliku udjela u investicijskim fondovima - - - -
do 90 dana - - - - od 91 do 180 dana - - - - od 181 dana do 1 godine - - - - > 1 godine - - - -
Ostale izloenosti 30,445 - - - do 90 dana 10,276 - - - od 91 do 180 dana 2,170 - - - od 181 dana do 1 godine 4,329 - - - > 1 godine 13,670 - - -
UKUPNO 1.376,426 358,542 13,145 -
Otpisi/ prihodi od
rezerviranja za identificirane
kn iznos u milijunima
kn iznos u milijunima kn Stanovništvo 16,203 2,462 0,152 -2,061 4,370 - - - UKUPNO 16,203 2,462 0,152 -2,061 4,370 - - -
Izloenosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaena potraivanja i promjene u ispravcima vrijednosti po djelatnostima
Glavne vrste djelatnosti
Izloenosti kreditnom riziku
Otpisi/ prihodi od
za identificirane
Znaajna geografska podruja
Izloenosti kreditnom riziku
iznos u milijunima kn
Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana 4,446 8,099 -0,075 -7,947 -2,061 2,462
Rezerviranja za identificirane gubitke s osnove izvanbilannih obveza
0 0 0 0 0
Ispravci vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi
12,595 0,679 0 -0,650 0 12,624
Rezerviranja za izvanbilanne obveze skupine A na skupnoj osnovi
0,077 0,169 0 -0,135 0 0,111
Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloenosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti
Promjene u ispravcima vrijednosti i
rezerviranjima
KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE INFORMACIJE
1 0 10
2 20 35
3 50 75
1.250
rizika
smanjenja kreditnog rizika
Iznosi izloenosti izraunati korištenjem standardiziranog pristupa i rasporeeni po stupnjevima kreditne kvalitete
* Ukupan iznos izloenosti korištenjem uinaka zamjene uvean je kroz donos iz tabele Izloenosti prema institucijama
iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn
Stupanj kreditne kvalitete Ponder rizika (%)
- -
Kvantitativne informacije :
1 0 10
2 20 35
3 50 75
1.250
rizika
smanjenja kreditnog rizikaPonder rizika (%)
Stupanj kreditne kvalitete
iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn 304,973 0,001
Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika
Kvantitativne informacije :
1 0 10
2 20 35
3 50 75
1.250 ostali ponderi rizika
rizika
smanjenja kreditnog rizika
844,201
Iznosi izloenosti koje su odbitne stavke od jamstvenoga kapitala
12,742
822,590
Kvantitativne informacije :
1.250
rizika
smanjenja kreditnog rizika
Iznosi izloenosti izraunati korištenjem standardiziranog pristupa i rasporeeni po stupnjevima kreditne kvalitete
Ponder rizika (%)
- -
- -
-
KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE INFORMACIJE
2) Prisutna je konstantnost krivulje prinosa obzirom na najvei udio nepromjenjivih kamatnih stopa u bilanci.
3) Postoji umjeren udio financijskih instrumenata ije se kamatne stope razlikuju po osnovi.
4) rizik opcije. 1) Prisutna je znaajna izloenost riziku rone neusklaenosti u duim vremenskim zonama radi osnovnih karakteristika sustava stambene štednje, a to su prikupljanje depozita na krai rok (do 5g.) uz nepromjenjive kamatne stope i odobravanje kredita na dui rok (do 20 g.) takoer uz nepromjenjive kamatne stope. Ukljuivanjem rezultata Prilagoenog modela u pojednostavljeni izraun promjene ekonomske vrijednosti stambenim štedionicama omogueno je upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke. Korištenjem Prilagoenog modela ukljuene su karakteristike sustava stambene štednje.
4) Udio prijevremenih otkaza ugovora o stambenoj štednji u stabilnim oroenim depozitima je unutar planiranih veliina. Udio prijevremenih otplata kredita stanovništvu u ukupnim kreditima stanovništvu je takoer unutar prihvatljivih veliina.
RSŠ primjenjuje metodologiju pojednostavnjenog izrauna promjene ekonomske vrijednosti propisanu Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke primjenjujui standardni kamatni šok na pozicije knjige banke po svim vanijim valutama pojedinano i za ostale valute ukupno.
Izvori kamatnog rizika kojima RSŠ moe biti izloena : 1) rizik rone neusklaenosti, 2) rizik krivulje prinosa,
Funkcija kontrole rizika odgovorna je za formiranje i provoenje sustava za upravljanje KRKB-om RSŠ, za izradu i analizu izvješa o podacima dobivenim primjenom Prilagoenog modela kao i za predlaganje odgovarajuih mjera koje je potrebno poduzeti u vezi s razinom izloenosti KRKB-u. Ova funkcija zaduena je i za provoenje poetnog i kontinuiranog vrednovanja Prilagoenog modela RSŠ
RSŠ u pojednostavljeni izraun ukljuuje rezultate dobivene Prilagoenim modelom.
Prilagoeni model ukljuuje osnovne pretpostavke sustava stambene štednje (dugotrajnost štednje i obnavljanje štednje u petogodišnjim ciklusima). Prilagoeni model temelji se na navedenim pretpostavkama sustava uz korištenje povijesnih podataka o broju ugovora i uplatama po pojedinim godinama štednje i ukljuivanje korektivnih faktora (standardne devijacije) koji predstavljaju maru na rizik.
Ukljuivanje drugog ciklusa stambene štednje u izraun promjene ekonomske vrijednosti: Ugovori o stambenoj štednji i pripadajue uplate iz drugog ciklusa ukljuuju se u izraun ekonomske vrijednosti po preostaloj ronosti ugovora iz prvog ciklusa pomaknutoj za 60 mjeseci (pomak u drugi ciklus): Ulazne podatke sustava ine povijesni podaci iz sistema o broju i vrsti ugovora o stambenoj štednji i uplate po ugovorima po pojedinim kalendarskim godinama štednje. Iz evidencija i povijesnih podataka odreuju se vrijednosti: - broja sklopljenih ugovora o stambenoj štednji - uplate stambene štednje (depoziti) Iz tih povijesnih podataka primjenom analize vrijednosti po godinama prema kriterijima i metodologijom odreuje se oekivani broj ugovora i uplata stambene štednje u novom ciklusu štednje te pripadni utjecaj na promjenu ekonomske vrijednosti u knjizi banke koji dolazi od tih ugovora odnosno uplata. Rezultat Prilagoenog modela (uplate u drugom petogodišnjem ciklusu štednje) ukljuuju se u izvješa HNB u odgovarajue vremenske zone (5 do 7 godina i 7 do 10 godina) za potrebe pojednostavljenog izrauna promjene ekonomske vrijednosti knjige banke (KRKB). Provjera pouzdanosti Prilagoenog modela provjerava se back testom.
Back test provjerava koliko model uspješno modelira (prognozira) predvieno ponašanje u sljedeem: • koliki je ostvareni postotak obnavljanja ugovora u pojedinoj godini u usporedbi s oekivanim prema modelu • koliki je ostvareni postotak uplata u pojedinoj kalendarskoj godini štednje u usporedbi s oekivanim uplatama.
RSŠ kontinuirano provodi testiranje otpornosti na stres (po mogunosti kvartalno, a najmanje polugodišnje), a o rezultatima navedenih testova izvještava se uprava Štedionice (zasebnim izvještajem ili u okviru ALCO). Navedeno testiranje ukljuuje i dodatno umanjenje za maru za rizik (dodatno poveanje korektivnih faktora (standardne devijacije ili %).
Testiranje otpornosti na stres :
Prilagoeni model :
Valute koje RSŠ ima su HRK i EUR. Za potrebe pojednostavnjenog izrauna procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke kamatno se osjetljive pozicije knjige banke rasporeuju u 13 vremenskih zona na nain propisan Odlukom. Ponderi se temelje na procijenjenom kamatnom šoku od 200 baznih bodova tijekom vremena i procijenjenom modificiranom trajanju za svaku vremensku zonu. Ukupna neto ponderirana pozicija knjige banke izraava se u apsolutnom iznosu i predstavlja promjenu ekonomske vrijednosti knjige banke kreditne institucije koja je nastala kao rezultat primjene standardnoga kamatnog šoka. RSŠ je duna izraunati omjer promjene ekonomske vrijednost knjige banke i jamstvenoga kapitala. Navedeni
Kvantitativne informacije :
Smanjenje ekonomske
EUR -23,013 HRK 1,137 UKUPNO -23,013 1,137
Standardni kamatni šok (+/– 200 baznih bodova)
Promjene ekonomske vrijednosti/dobiti po valutama
Kamatni rizik u knjizi banke – promjene ekonomske vrijednosti, dobiti ili druge relevantne mjere kreditne institucije
Kamatni rizik u knjizi banke
Tehnike smanjenja kreditnog rizika
MATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA Oblici imovine za materijalnu kreditnu zaštitu :
1) financijski kolateral, 2) ostala materijalna kreditna zaštita: - gotovinski polog kod tree institucije, - polica ivotnog osiguranja
Priznavanje financijskog kolaterala
RSŠ koristi nematerijalnu kreditnu zaštitu u obliku garancije/jamstava.
Garancije/jamstva
RSŠ koristi jednostavnu metodu financijskog kolaterala na nain i pod uvjetima propisanim OAJKKI.
U smislu umanjivanja kreditnog rizika, kao materijalna kreditna zaštita mogu se priznati i sljedei instrumenti uz ispunjavanje uvjeta propisanih OAJKKI : 1) gotovinski polozi ili instrumente koji se mogu smatrati gotovinom, a deponirani su kod tree institucije koja nije jedna od ugovornih strana i dani kao jamstvo RSŠ,
1) ako je preostali rok do dospijea kreditne zaštite krai od tri mjeseca i krai od dospijea odnosne izloenosti i 2) ako postoji rona neusklaenost, a ugovoreni (izvorni) rok dospijea kreditne zaštite krai je od jedne godine.
Materijalna kreditna zaštita moe se priznati u sljedeim oblicima imovine uz zadovoljavanje uvjeta propisanih OAJKKI :
Financijskim kolateralom smatraju se gotovina, vrijednosni papiri i roba, kupljeni, pozajmljeni ili primljeni na temelju repo, obratnih repo transakcija i transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane.
Financijske stavke koje RSŠ moe priznati kao financijski kolateral uz zadovoljavanje uvjeta propisanih OAJKKI su : 1) gotovinski polog ili drugi instrumenti koji se mogu smatrati gotovinom poloenom kod RSŠ,
2) duniki vrijednosni papiri središnjih drava ili središnjih banaka u skladu s uvjetima propisanim OAJKKI
2) police ivotnog osiguranja zaloene u korist RSŠ
Metode smanjenja kreditnog rizika (odnosno izraun potpuno prilagoene vrijednosti izloenosti)
Za potrebe izrauna uinaka primjene financijskoga kolaterala RSŠ moe primijeniti jednu od sljedeih metoda: 1) jednostavnu metodu financijskoga kolaterala ili 2) sloenu metodu financijskoga kolaterala. Za izraunavanje uinaka smanjenja kreditnog rizika ne smije se istodobno primjenjivati i jednostavna metoda financijskoga kolaterala i sloena metoda financijskoga kolaterala.
Nematerijalna kreditna zaštita moe se priznati samo ako je pruatelj kreditne zaštite dovoljno pouzdan, a ugovor o zaštiti provediv prema mjerodavnom pravu i prua odgovarajuu sigurnost u razinu postignute kreditne zaštite imajui u vidu dopušteni stupanj priznavanja.
RSŠ moe tretirati navedenu kreditnu zaštitu kao garanciju/jamstvo institucije – tree strane, na nain i pod uvjetima definiranim OAJKKI.
Ako su ispunjeni svi propisani uvjeti, na iznos izloenosti pokriven tekuom otkupnom vrijednošu kreditne zaštite dodjeljivat e se ponderi rizika propisani OAJKKI.
NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA
Garancije/jamstva mogu se primijeniti kao oblik nematerijalne kreditne zaštite samo ako su ispunjeni barem uvjeti za priznavanje pruatelja nematerijalne kreditne zaštite, minimalni zahtjevi za garancije/jamstva i kontragarancije i dodatni zahtjevi za garancije/jamstva propisani OAJKKI.
RSŠ koristi tehnike smanjenja kreditnog rizika sukladno OAJKKI. RSŠ moe pri smanjenju kreditnog rizika za pokrie jedne izloenosti primjeniti više od jedne vrste priznate kreditne zaštite. U navedenom sluaju izloenosti se dijele na zasebne dijelove pokrivene pojedinom vrstom kreditne zaštite i izraunava se iznos izloenosti ponderiran kreditnim rizikom za svaki dio zasebno.
Za potrebe smanjenja kreditnog rizika RSŠ koristi slijedee vrste kreditne zaštite :
Rona neusklaenost izloenosti i kreditne zaštite
Kvantitativne informacije :
nematerijalne kreditne zaštite
- - - -
- - - -
Izloenosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) - - 304,972 -
Izloenosti prema trgovakim društvima - - - -
- - - -
Iznosi izloenosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika – Standardizirani pristup
Materijalna kreditna zaštita