GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA ZA … JAVNA... · pravcu minimiziranja kreditnog rizika.Kod selekcije kreditnih zahtjeva koristi se vlastita metodologija procjenjivanja

GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA

ZA 31.12.2011.

Zagreb, svibanj 2012. godine

2

Temeljem Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, Centar banka d.d objavljuje kvalitatitivne i kvantitativne informacije o upravljanju rizicima, procjeni adekvatnosti internog kapitala, jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima.

Basel II - uvod Basel II predstavlja novi koncept izračunavanja adekvatnosti kapitala banke, nudeći pri tome nova pravila u mjerenju i upravljanju rizicima kojima je banka izložena. S obzirom da je kapital osnova bančinog rasta, te zaštita od neočekivanih gubitaka, Basel II definira kolika je vrijednost vlastitog kapitala banke dostatna za pokriće svih neočekivanih gubitaka. Definiranje adekvatnosti kapitala ima iznimnu ulogu za rast, razvoj i stabilnost banke. Naime, prenizak kapital stvara mogućnost nesposobnosti apsorpcije gubitaka, veću vjerovatnost bankrota te ugrožavanje depozitara. S druge strane, previsoki kapital onemogućuje ostvarivanje dovoljno visoke razine povrata na izvore sredstava, te time dovodi i do problema profitabilnosti poslovanja. Basel II temelji se na tri stupa:

1. minimalni kapitalni zahtjev 2. nadzor nad adekvatnošću kapitala 3. tržišna disciplina

Stupovi su meñusobno komplementarni, svaki od njih omogućuje nešto što druga dva stupa nisu u mogućnosti pružiti i svaki je bitan za ostvarenje ukupnog cilja Basela II – poboljšanje kvalitete sustava upravljanja rizicima i doprinosu financijskoj stabilnosti.

Strategije i politike upravljanja rizicima

Rizik je prisutan u svim aktivnostima Banke, ali se njime upravlja kroz identificiranje, mjerenje i praćenje limita odreñenih za pripadajući rizik. Cjelovito upravljanje rizicima je proces planiranja, organiziranja i kontroliranja aktivnosti banke s ciljem minimiziranja utjecaja rizika na kapital i dobit banke.

To zahtjeva temeljito poznavanje poslovnih aktivnosti Banke, tržišta u kojem djeluje, kao i potpuno razumijevanja strateških i operativnih ciljeva, uključujući pri tome faktore koji su ključni za uspjeh, kao i prijetnje i prilike povezane s postizanjem tih ciljeva.

Banka ima usvojeni sustav upravljanja rizicima kojemu je cilj postizanje optimalne razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika. Sustav upravljanja rizicima ima

3

za zadaću aktivno upravljati kreditnim, tržišnim, operativnim rizikom i rizikom likvidnosti kao i ostalim rizicima koji se mogu pojaviti pri redovitom poslovanju Banke. Sustav upravljanja rizicima

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima odgovornost za praćenje cjelokupnog procesa upravljanja rizicima unutar Banke. Uprava

Uprava i Nadzorni odbor u dijelu za koji je potrebna njihova suglasnost, kroz odobravanje i usvajanje akata koji definiraju i reguliraju poslovanje Banke, ovlašteni su odrediti postupke i nosioce definiranih politika. Jedan od članova Uprave zadužen je za kontrolu i praćenje svih rizika Banke putem nadležnosti za poslovanje Direkcija upravljanja rizicima. Direkcija upravljanja rizicima

Direkcija upravljanja rizicima odgovorna je za postavljanje temelja efikasnog upravljanja rizikom, te upravljanje i kontrolu odluka povezanih s rizičnom izloženošću Banke. Direkcija upravljanja rizicima dužna je razvijati strategiju i načela upravljanja, postaviti okvire, politike i limite prihvatljive rizične izloženosti, te je zadužena za implementaciju i održavanje procedura koji omogućavaju proces neovisne kontrole. Direkcija upravljanja rizicima dužna je i revidirati akte koji su u njenoj nadležnosti, izvršiti kontrolu primjerenosti i analizu učinaka, te ukoliko je potrebno izvršiti uskladu istih za slijedeći period. Unutarnja revizija

Procesi upravljanja rizicima u Banci se redovito revidiraju funkcijom interne revizije, koja pregledava adekvatnost procedura kao i njihovo pridržavanje od strane Banke. Rezultate procjene iznosi Upravi, te izvještava o svojim nalazima i preporukama. Ciljevi sustava upravljanja rizicima koje Banka želi postići su da:

• osobe koje preuzimaju rizik ili upravljaju njime u cijelosti razumiju isti • se izloženosti rizicima banke kreću unutar limita koje je postavila Uprava • su aktivnosti organizacijskih dijelova koji preuzumaju i upravljaju rizicima

usklañene sa strategijama i ciljevima postavljenim od Uprave • su odluke kojima se preuzimaju odreñeni rizici potpuno jasne i

transparentne • se osigura da povrat bude srazmjeran preuzetom riziku • je na raspolaganju dostatan kapital kojim se banka štiti od sadašnjih i

budućih rizika Usklañivanje strategije upravljanja rizicima i poslovne strategije provodi se najmanje jedanput godišnje.

4

Zaštite od rizika i smanjenje rizika definiraju se posebnim organizacijskim, normativno reguliranim i operativnim postupcima (politike i ostali normativni akti;metode i tehnike identifikacije,praćenja i nadzora), potom i primjenom tehnika mjerenja rizika (indikatori izloženosti; pokazatelji uspješnosti, različiti oblici analiza, testiranja i klasifikacije) te na kraju i primjenom različitih metoda upravljanja rizicima (korištenje limita, aktivno upravljanje portfeljom i sl) Na razini pojedinačnih rizika utvrñuju se konkretni činitelji značajnosti rizika kao pokazatelji (benchmarking) koji ukazuju na oblik i način modifikacije rizike odnosno implementiranja različitih oblika zaštite

Kreditni rizik Postupci Banke za odreñivanje i mjerenje kreditnog rizika, te procedure za primjenu utvrñenih postupaka i načina mjerenja, kao i postupci nadzora istih, definirani su kreditnim politikama i procedurama, donesenima za svaki od glavnih procesa upravljanja kreditnim rizikom: odobravanje plasmana, praćenje plasmana, analiza kreditnog portfelja, postupanje s problematičnim plasmanima, sustav ranog otkrivanja povećanog rizika i proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima rizičnosti Sukladno navedenim aktima Banka:

• vrši selekciju kreditnih zahtjeva, unutar procesa odobravanja kredita, u pravcu minimiziranja kreditnog rizika.Kod selekcije kreditnih zahtjeva koristi se vlastita metodologija procjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta, urednosti i kvalitete instrumenata osiguranja, uključivo i interni sustav rasporeñivanja plasmana.. Time se utvrñuju i kumulativne ocjene rizika koje ukazuju na gradaciju/stupnjevanje rizika o čemu se vodi računa kod odobravanja plasmana

• unutar procesa praćenja i prepoznavanja signala ranog upozorenja o

povećanju kreditnog rizika, primjenjuje zaštitne klauzule kojima se sprječava takvo ponašanje dužnika koje bi u toku trajanja kreditnog odnosa pogoršalo njihovu kreditnu sposobnost. Ukoliko bi dužnici prekršili neku od zaštitnih klauzula, banka ima pravo promptno zahtijevati otkaz daljeg korištenja kredita Banke

• tijekom procesa odobravanja i prećenja kreditne izloženosti smanjuje

kreditni rizik putem kolaterala ili drugih oblika odnosno instrumenata i tehnika kreditne zaštite kojima se izravno smanjuju kreditni rizici.

• primjenjuje sustav limita u smislu odreñivanja maksimalnog iznosa kredita

koji se može odobriti odreñenom dužniku ili zemlji ili grani djelatnosti u odnosu na kapital banke; limiti zatim odreñuju maksimalne pragove odnosa

5

izmeñu ukupne aktive i rizikom ponderirane aktive; minimalne omjere likvidne aktive u odnosu na ukupnu imovinu

• vrši diversifikaciju svoje kreditne aktive, čime se izravno smanjuje njezin

portfolio rizik. Ovaj oblik zaštita primjenjuje se prije, tijekom i nakon analize kreditnog portfelja banke

Upravljanje poslovima praćenja i analize kreditnog portfelja primarno je fokusirano na kreiranje informacija i pokazatelja namijenjenih ostvarenju slijedećih ciljeva banke na području upravljanja kreditnim rizikom :

a) preuzimanje rizika unutar granica raspoloživog kapitala (analiza usmjerena na praćenje kapitalnih limita kreditnog rizika)

b) učinkovita kontrola rizika koncentracije (analizom se dobivaju podloge za kreiranje limita izloženosti i za njihovu kontrolu)

c) uravnoteženost rizika i povrata (analiza je dio procesa odreñivanja optimizacije odnosa ovih parametara)

d) smanjivanje problematičnih kredita (analiza usmjerena primarno na preventivno djelovanje kako ne bi dolazilo do osjetnijeg pogoršanja ove kategorije izloženosti)

e) stvaranje preduvjeta za proaktivno upravljanje portfeljom (analizom se pribavljaju potrebni podatci i podloge za proaktivno upravljanje portfeljom)

Dospjela nenaplaćena potraživanja su izloženosti kod kojih je utvrñeno kašnjenje u plaćanju duže od 90 dana. Bez obzira da li je dužnik u zakašnjenju dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz odreñenog ugovornog odnosa ili sve obveze koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje banka ima prema tom dužniku, a koja proizlaze iz tog ugovornog odnosa smatrati će se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Slijedom ovakvog pristupa, ukoliko se evidentira kašnjenje duže od 90 dana po osnovi kamate, u tom se slučaju i cjelokupno potraživanje po osnovi nedospjelih glavnica, smatra dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Kriteriji temeljem kojih se vrši klasifikacija plasmana u rizične skupine na pojedinačnoj osnovi rasporeñuju se prema rezultatima analize slijedećih kriterija:

• dužnikovoj kreditnoj sposobnosti • dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza i • kvaliteti instrumenata osiguranja tražbina banke

Za dio izloženosti koji pripadaju „portfelju malih kredita“ (ukupna izloženost prema jednoj osobi je do 300.000 kuna) kriterij za rasporeñivanje u rizične skupine je isključivo na temelju urednosti dužnika u podmirivanju obveza prema Banci. Za sve ostale izloženosti iz „portfelja malih kredita“ procjena rizičnosti vrši se na pojedinačnoj osnovi prema gore navedenim kriterijima.

Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni papiri

Klasične izvanbilančne stavke

Ostala imovina * Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po

kategorijama izloženosti

Ukupna izloženost ukupan

iznos u tisućama kuna

prosječan iznos u tisućama kuna

ukupan iznos u tisućama kuna






Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 150.647 88.139 111.647 63.228 91.903 Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 304 304 272 Izloženosti prema javnim državnim tijelima 5.622 5.622 5.828 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i meñunarodnim organizacijama Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) 109.706 108.143 117.088 1.563 2.013 Izloženosti prema trgovačkim društvima 162.305 153.182 128.963 9.123 8.713 Izloženosti prema stanovništvu uključujući MSD 1.368.311 1.146.978 1.136.545 36.345 33.610 184.268 188.420 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 7.956 7.956 19.669 0 Ostale izloženosti 72.119 8.032 4.836 542 790 63.545 62.374

UKUPNO: 1.876.970 1.518.356 1.524.848 99.573 125.513 195.496 199.935 63.545 62.374

* U ostalu imovinu uključen je gotov novac u blagajnama i trezoru, materijalna i nematerijalna imovina, razgraničeni troškovi i prolazne stavke

Geografska podjela izloženosti

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i

ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke Geografska područja

iznos u tisućama kn



Zagrebačka 71.549 1.973 8.430

Krapinsko-Zagorska 28.418 275 8.789

Sisačko-Moslovačka 8.334 1.753

Karlovačka 82.839 900 889

Varaždinska 15.708 110 18.683

Koprivničko-Križevačka 37.288 2.266 3.097

Bjelovarsko-Bilogorska 44.919 169

Primorsko-Goranska 41.481 10.724

Ličko-Senjska 156 4

Virovitičko-Podravska 2.657 8

Požeško-Slavonska 979 43

Brodsko-Posavska 35.616 4.947

Zadarska 7.360

Osječko-Baranjska 19.714 1.972 3.998

Šibensko-Kninska 1.422 34

Vukovarsko-Srijemska 24.316 1.436 1.210

Splitsko-Dalamtinska 29.499 4

Istarska 32.340 67

Dubrovačko-Neretvanska 7.916 379

Meñimirska 2.927 887

Grad Zagreb 949.381 85.694 136.328

Austrija 3.632

Italija 792

Španjolska 778

Njemačka 19.449

Belgija 28.968

Nizozemska 11.118

Švicarska 7.866

Ostale države 934

UKUPNO 1.518.356 99.573 195.496

8

Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti razvrstanih prema kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke Glavne vrste djelatnosti

iznos u tis.kn iznos u tis.kn iznos u tis.kn Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 51.014 185 9.147 Rudarstvo i vañenje 44.937 100 Prerañivačka industrija 253.138 7.860 66.212 Grañevinarstvo 168.995 4.246 18.925 Trgovina na veliko i na malo 359.785 14.204 49.163 Prijevoz i skladištenje 9.743 1.342 16.709 Hotelijerstvo i ugostiteljstvo 43.917 2.000 1.015 Poslovanje nekretninama 24.965 1.816 Financijske djelatnosti 143.187 1.768 Stanovništvo 184.938 1.988 8.633 Stručne, znanstvene i adminstrativne usluge

125.198 4.520 20.204

Središnja država ili središnja banka 88.139 63.228

Ostalo 20.400 1.804 UKUPNO 1.518.356 99.573 195.496

Preostalo dospijeće

do 1 mjesec

1- 3 mjeseca

3-12 mjeseca

preko 12 mjeseci

Ukupno Preostalo dospijeće

iznos u tis.kn.

iznos u tis. kn

iznos u tis kn

iznos u tis kn

iznos u tis kn

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i ostala potraživanja

689.426 97.286 253.994 452.586 1.493.292

Dužnički vrijednosni papiri 28.987 28.593 35.098 6.895 99.573 Klasične izvanbilančne stavke

31.576 30.912 75.588 57.420 195.496

Ostala imovina 38.718 49.891 88.609

UKUPNO 788.707 156.791 364.680 566.792 1.876.970

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti prema vrsti druge ugovorne strane

Iznos plasmana

kod kojih je izvršeno

umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednost

i plasmana

Troškovi ispravaka vrijednosti

Prihodi od ukinutih ispravaka vrijednosti

Otpisi plasmana na

teret ispravaka vrijednosti

Prihodi od

naplate plasmana otpisanih

u proteklim godinama

Dospjela nenaplaćena

potraživanja *

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena

rezerviranja za identificirane

gubitke

Stanje rezerviranja za identificirane

gubitke s osnove izvanbilančnih

obveza

Troškovi rezerviranja

za identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza

Prihodi od ukidanja

rezerviranja za

identificirane gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza

Vrsta druge ugovorne

strane

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn iznos u tis. kn iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

Stanovništvo 27.723 12.893 7.205 3.384 156 71.339

Trgovačka društva i MSD

175.666 62.011 16.566 4.508 1 72 339.698 113 113 20

UKUPNO 203.389 74.904 23.771 7.892 1 228 411.037 113 113 0 20

* Ukupna potraživanja koja nisu izvršena sukladno ugovorenim rokovima

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti

Opis Ispravak

vrijednosti plasmana

Rezerviranja za

izvanbilančne obveze

Ukupno

iznos u tis. kn iznos u tis. kn

iznos u tis. kn

Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po izvanbilančnim obvezama

Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 59.025 133 59.158

Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 23.771 23.771

Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 7.892 20 7.912 Otpisi plasmana na teret ispravaka vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja 1 1

Završno stanje 74.903 113 75.016 Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 12.570 1.709 14.279

Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja 157 -48 108

Završno stanje 12.727 1.661 14.387 Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 228 1.739

Tržišni rizici Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost aktive, pasive i izvanbilančne pozicije Banke, a uzrokuju ga promjene cijena odnosno kretanja na financijskim tržištima. S obzirom na poslovne aktivnosti Banke, značajan utjecaj na rizični profil imaju:

• valutni rizik • kamatni rizik

Valutni rizik Upravljanje valutnim rizikom u Banci provodi se u skladu s:

• podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke - Odlukom o ograničavanju izloženosti banaka valutnom riziku propisana je metodologija izračuna otvorene devizne pozicije, kao i ograničenje izloženosti ukupne otvorene devizne pozicije (bez pozicije u opcijama i s pozicijom u opcijama) u odnosu na jamstveni kapital u visini od najviše 30%, koja se utvrñuje na dnevnoj osnovi;

• internim limitima – Banka dodatno ograničava dnevnu izloženost ukupne otvorene devizne pozicije i otvorene devizne pozicije u pojedinima valutama

Direkcija upravljanja rizicima provodi analizu izloženosti valutnom riziku na tromjesečnoj osnovi te istu uključuje u izvješća za Upravu Banke. Direkcija upravljanja rizicima jednom godišnje provodi revidiranje adekvatnosti interno propisanih limita izloženosti valutnom riziku.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je izloženost financijskog položaja banke nepovoljnim kretanjima kamatnih stopa što može imati negativni utjecaj na zaradu (neto kamatni prihod) ili ekonomsku vrijednost knjige banke.

U cilju udovoljavanja zakonskih propisa i odluka HNB- a, uvažavanja načela sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane profitabilnosti poslovanja, u Banci se primjenjuje sustav mjerenja, limita i izvještavanja o riziku promjene kamatnih stopa. Osim tromjesečnih Izvješća o kamatnom riziku u knjizi banke za potrebe HNB sukladno Odluci o upravljanju kamatnom riziku u knjizi banke (NN 2/2010; 34/2010) za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, Banka utvrñuje i prati neusklañenost aktive i pasive s obzirom na mogućnost promjene kamatnih stopa te utvrñuje i prati utjecaj promjene kamatnih stopa na neto prihod Banke, s ciljem zaštite neto kamatnog prihoda.

12

Mjerenje, praćenje i izvještavanje o kamatnom riziku u knjizi banke odgovornost je Direkcije izvješćivanja i kontrolinga.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, temeljem dobivenih izvještaja i analiza, predlaže strateške mjere Upravi Banke za smanjenje izloženosti kamatnom riziku.

Organizacijski dijelovi koji zauzimaju kamatonosne pozicije u knjizi banke dužni su provoditi mjere za smanjenje kamatnog rizika koje je, na prijedlog ALCO-a, usvojila Uprava.

Za izračun izloženosti kamatnom riziku Banka koristi pojednostavljeni izračun procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke sukladno Odluci o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke. Odluka propisuje primjenu standardnog kamatnog šoka na kamatonosne pozicije knjige banke po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno.

Standardni kamatni šok je paralelni pomak (pozitivan i negativan) kamatnih stopa na referentnoj krivulji prinosa za 200 baznih bodova za svaku važniju valutu pojedinačno odnosno po ostalim valutama ukupno. Važnija valuta je svaka valuta koja čini više od 5% ukupne bilančne i izvanbilančne imovine ili ukupnih bilančnih i izvanbilančnih obveza knjige banke.

Način rasporeñivanja kamatno osjetljivih stavki knjige banke u jednu od 13 vremenskih zona ovisi o karakteru, odnosno vrsti kamatne stope ugovorene za pojedini instrument, koje mogu biti:

1. Fiksna kamatna stopa ostaje nepromjenjena tijekom trajanja proizvoda/instrumenta - FKS

2. Promjenjiva kamatna stopa mjenja se ovisno o tržišnim ili drugim uvjetima, odnosno kada je kamatna stopa nekog proizvoda/instrumenta vezana uz referentnu kamatnu stopu (LIBOR, EURIBOR, ZIBOR) - PKS

3. Administrativna kamatna stopa je kamatna stopa koja se mjenja temeljem odluke Uprave banke - AKS

Stavke kamatonosne imovine i kamatonosnih obveza koje su ugovorene uz fiksnu kamatnu stopu rasporeñuju se prema stvarnoj preostaloj ročnosti, dok se stavke s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom rasporeñuju prema preostalom roku do moguće promjene kamatne stope.

Za pozicije s administrativnom kamatnom stopom Banka procijenjuje kolika je vjerojatnost i učestalost promjene kamatnih stopa takvih pozicija za vrijeme njihovog trajanja.

13

Ukupna ponderirana pozicija knjige banke se izražava u apsolutnom iznosu te čini promjenu ekonomske vrijednosti knjige banke, koja ne smije biti veća od 20% jamstvenog kapitala.

Kamatni rizik u knjizi banke (u 000 kuna i %) 31.12.2011.

POZICIJA Oznaka valute

Iznos

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) EUR (9.037)

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) HRK 3.961

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) ostale valute (295)

Promjena ekonomske vrijednosti 5.371

Promjena ekonomske vrijednosti/jamstveni kapital

2,30%

Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti regulirano je: • eksternim propisima • internim propisima.

Propisi koji reguliraju područje rizika likvidnosti obuhvaćaju:

• obveznu pričuvu (kunsku i deviznu) koju Banka obračunava, izdvaja i održava u skladu s odredbama relevantnih podzakonskih akata Hrvatske narodne banke,

• deviznu likvidnost, definiranu kao odnos minimalno potrebnih deviznih potraživanja i deviznih obveza, koju Banka održava u skladu s odredbama relevantnih podzakonskih akata HNB-a,

• izvješća o likvidnosnom riziku koji obuhvaća izvješća o koeficijentu likvidnosti koje banka održava u skladu s Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom

Interni akti obuhvaćaju metode, postupke i limite koji omogućavaju mjerenje, praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini:

• plan novčanih tokova – utvrñuje se dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje

• minimalne rezeve likvidnosti i redovne rezerve likvidnosti – prate se zasebno kunske i devizne rezerve

• ročna neusklañenost aktive i pasive – utvrñuje se i prati tomjesečno

14

• diverzifikacija depozitne osnovice – izloženost riziku koncentracije depozita i usklañenost s internim pokazateljima koncentracije utvrñuje se i prati mjesečno

• pokazatelji likvidnosti – utvrñuju se i prate tromjesečno

Dnevne, tjedne i mjesečne planove novčanih tokova izrañuje Direkcija riznice, a godišnji plan Direkcija izvješćivanja i kontrolinga u sklopu pripreme budžeta.. Pokazatelje likvidnosti donosi Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO). Izvješće o iskorištenosti limita likvidnosti izrañuje Direkcija upravljanja rizicima, te ga dostavlja Odboru za likvidnost, Upravi Banke i ALCO odboru. Uprava Banke odreñuje dinamiku usklañenja za svako pojedinačno prekoraćenje navedenih limita. Pokazatelji likvidnosti moraju u načelu zadovoljiti slijedeće uvjete:

• da su postavljeni na način da pravodobno upozore na eventualne probleme s likvidnošću ali da u isto vrijeme omoguće profitabilnost poslovanja,

• da su usklañeni sa regulatornim omjerima likvidnosti. Sustav izvješćivanja omogućuje:

• pravodobno i relevantno informiranje Uprave o likvidnosnoj poziciji Banke • praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita • praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama • praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.

15

Operativni rizik

Operativni rizik je rizik direktnog ili indirektnog gubitka koji je posljedica neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi, sustava ili vanjskih dogañaja. Operativni rizik se razlikuje od ostalih vrsta rizika jer se on ne preuzima u zamjenu za očekivanu dobit već je prisutan u procesu obavljanja aktivnosti. Odgovornost za proces praćenja i evidentiranja dogañaja operativnog rizika ima Direkcija upravaljanja rizicima. Zadaci Direkcije za upravljanje rizicima obuhvaćaju sljedeće:

• pregled i kontrola kvalitete prikupljenih podataka • mjerenje izloženosti Banke prema operativnim rizicima

• izrada izvještaja o učestalosti i težini operativnih rizika, njihovim uzrocima,

karakteristikama i posljedicama, • sastavljanje «check liste» za procjenu rizičnosti novih proizvoda koji u sebi

sadrže komponentu operativnog rizika • razvijanje i implementacija kvantitativnih i kvalitativnih modela za

upravljanje operativnim rizicima kao elemenata u procesu poslovnog odlučivanja.

• uvoñenje indikatora koji pokazuju utjecaj na izloženost Banke operativnim rizicima,

• unapreñivanje metoda procjene i mjerenja operativnih rizika.

Ostali rizici U skupini ostalih rizika nalaze se upravljački rizik reputacijski rizik, strateški rizik, rizik vanjskih činitelja i rizik zarade. Od utjecaja ostalih rizika banka se štiti primarno putem kontinuiranog procjenjivanja i praćenja njihovog utjecaja, učestalosti i snage djelovanja na ukupno poslovanje banke, uspostavivši strategije i tehnike zaštite ureñene normativnim aktima za upravljanje ovom skupinom rizika

16

Jamstveni kapital Jamstveni kapital je iznos izvora sredstava koji je Banka dužna održavati radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno obveza prema svojim vjerovnicima. Ukupan iznos jamstvenog kapitala predstavlja zbroj osnovnog kapitala i dopunskog kapitala I, umanjeno za odbitne stavke. Osnovni kapital

Osnovni kapital uključuje:

� uplaćene redovne i povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)

� rezerve i zadržanu dobit � rezerve za opće bankovne rizike

Stavke koje umanjuju osnovni kapital propisane su člancima 6. i 13. Odluke o jamstvenom kapitalu. Osnovni kapital Banke umanjen je za iznos nerealiziranog gubitka s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu od 5,5 mil. kuna.

Dopunski kapital I

U dopunski kapital I uključeni su hibridne instrumenti – financijski instrumenti koji služe za prikupljanje izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i obveza. Ukupan iznos hibridnih instrumenata na dan 31.12.2011. godine je 48,3 mil. kuna. Odbitne stavke

Odbitnu ostavku čine izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije u iznosu većem od 10 posto kapitala te kreditne ili financijske institucije. Iznos od 6,45 mil. kuna, za koliko je umanjen jamstveni kapital Banke, jesu ulaganja u društvo CEBA invest koje je u 100%-nom vlasništvu Banke. Banka je dužna održavati stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala u iznosu od minimalno 12%.

17

Jamstveni kapital 31.12.2011.

OPIS u 000 kuna

1. OSNOVNI KAPITAL 191.137

Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 140.728

Uplaćene redovne dionice 113.700

Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)

28.125

(-) Vlastite dionice (1.097)

Rezerve i zadržana dobit 43.831

Rezerve 18.970

Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 91

(-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica

0

Zadržana dobit 24.770 Rezerve za opće bankovne rizike 12.044 (-) Nematerijalna imovina 0

(-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije

0

(-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

(5.466)

2. DOPUNSKI KAPITAL I 48.355 3. ODBITNE STAVKE (6.450)

(-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala)

(6.450)

4. JAMSTVENI KAPITAL 233.042

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala Izloženost za rizike I stupa

Iznos (u 000 kuna)

Struktura izloženosti

kreditni rizik 1.637.192 92,07%

valutni rizik 0 0,00%

operativni rizik 140.971 7,93%

Ukupna izloženost 1.778.163 100,00%

Jamstveni kapital 233.042

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

13,11%

18

Kapitalni zahtjevi i procjena adekvatnosti internog kapitala

Procjena internog kapitala i utvrñivanje njegove adekvatnosti ima za cilj osigurati primjerenu razinu kapitala koja može podržati očekivani rast plasmana, budućih izvora sredstava i korištenja njima, politiku dividendi, kao i svaku promjenu minimalnog iznosa jamstvenog kapitala. Takav način upravljanja omogućava da se buduće aktivnosti banke odvijaju dosljedno i kontrolirano; poboljšava proces donošenja odluka, planiranja i odreñivanje prioriteta kroz sveobuhvatno i strukturirano razumijevanje poslovnih aktivnosti banke; doprinosi efikasnijem korištenju/alokaciji kapitala na pojedine organizacijske dijelove odnosno poslovne procese; štiti i povećava imovinu i ugled banke.

Proces procjene adekvatnosti internog kapitala obuhvaća:

1. Utvrñivanje rizika,

2. Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i odreñivanje pripadajućih iznosa internih kapitalnih zahtjeva,

3. Izračun ukupnog internog kapitala te njegovo usporeñivanje s izračunatim potrebnim jamstvenim kapitalom Banke

4. Usporeñivanje potrebnog jamstvenog i internog kapitala

Utvrñivanje rizika je postupak identifikacije svih rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena, čiji je rezultat rizični profil Banke. Profil rizika predstavlja temeljni koncept koji banka treba implementirati radi učinkovitijeg poslovanja iz perspektive upravljanja rizicima i ostvarenja poslovne dobiti.

Način mjerenja značajnih rizika uključuje kvantitativne i kvalitativne metode kako je prikazano u nastavku: 1. Rizike prvog stupa za koje se računaju minimalni kapitalni zahtjevi, sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala (OAJK):

• Kreditni rizik (standardizirani pristup) • Valutni rizik • Operativni rizik (jednostavni pristup)

2. Rizike drugog stupa koji se procjenjuju kvantitativno, te se, ovisno o značajnosti, uključuju u interni kapitalni zahtjev

• Valutno inducirani kreditni rizik (sukladno metodologiji Banke) • Kamatni rizik u knjizi banke (pojednostavljeni izračun sukladno metodologiji

HNB) • Koncentracijski rizik (sukladno metodologiji Banke)

19

3. Rizike drugog stupa za koje se koriste mjere smanjenja/kontrole, odnosno ne uključuju se u interni kapitalni zahtjev

• Likvidnosni rizik • Upravljački rizik • Strateški rizik • Reputacijski rizik

Kreditni rizik

Banka za izračun kapitalnog zahjeva za kreditni rizik koristi standardizirani pristup na način kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala. Standardizirani pristup mjerenja kreditnog zahteva razvrstavanje svih izloženosti iz knjige banke i knjige trgovanja u 15 kategorije izloženosti. Za svaku kategoriju izloženosti Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala propisan je način pridruživanja ponera rizika kao i njegova visina. U skladu s Odlukom, Banka može pojedinoj izloženosti dodjeliti ponder rizika na osnovu kreditnog rejtinga vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR). Banka koristi rejtinge agencije Moody's za izloženosti prema:

a) središnjim državama i središnjim bankama b) institucijama

Valutni rizik Banka je obvezna izračunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna otvorena devizna pozicija, uvećana za poziciju u zlatu, prelazi 2% jamstvenog kapitala. Na dan 31.12.2011 Banka nije imala kapitalni zahtjev za valutni rizik. Operativni rizik

Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavan pristup - metodologija relevantnog pokazatelja. Relevantni pokazatelj računa se kao zbroj propisanih stavki ukupnog prihoda sa svojim pozitivnim ili negativnim predznakom. Relevantni pokazatelj izračunava se na osnovi revidiranih podataka za financijsku godinu. Prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja.

20

Kapitalni zahtjevi 31.12.2011.

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 1

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 0

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0

Izloženosti prema meñunarodnim organizacijama 0

Izloženosti prema institucijama 3.720

Izloženosti prema trgovačkim društvima 10.454

Izloženosti prema stanovništvu 83.573

Izloženosti osigurane nekretninama 793

Dospjela nenaplaćena potraživanja 89.637

Visokorizična potraživanja 0

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0

Sekuritizacijske pozicije 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 955

Ostale izloženosti 7.330

Ukupni kapitalni zahtjev za kreditni rizik 196.463

Pozicijski rizik 0

Rizik namire 0

Valutni rizik 0

Robni rizik 0

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike 0

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane

0

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za prekoračenje dopuštenih izloženosti

0

Ukupni kapitalni zahtjev za operativni rizik 16.917

UKUPAN IZNOS KAPITALNIH ZAHTJEVA 213.380

21

Kategorije izloženosti prema ponderima rizika

Središnje države i središnje banke u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)

Neto izloženost prije primjene

tehnika smanjenja kreditnog rizika

Neto izloženost nakon primjene


Ponder 0% 150.647 150.647

U tome bez procjene

priznate VIPKR 150.647 150.647

Ponder 150% 0 0

U tome dospjela

nenaplaćena potraživanja 0 0

UKUPNA IZLOŽENOST 150.647 150.647

Lokalna uprava u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 50% 7 7

U tome osigurano

poslovnom nekretninom 0 0

Ponder 150% 298 298

U tome dospjela


UKUPNA IZLOŽENOST 305 305

Javna državna tijela u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 0% 17.529 7.529

Ponder 50% 3 3

U tome osigurano



22

Trgovačka društva u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 50% 8.719 8.219

U tome osigurano

poslovnom nekretninom 8.719 8.219

Ponder 100% 100.283 88.902

U tome dospjela

nenaplaćena potraživanja 1.787 1.784

Ponder 150% 45.913 45.913

U tome dospjela



Institucije u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 20% 122.638 80.535

U tome bez procjene


Ponder 50% 29.794 29.794

U tome bez procjene


U tome osigurano


Ponder 150% 2.617 2.617

U tome dospjela



Odbitna stavka od jamstvenog kapitala

6.450

23

Stanovništvo i MSD* u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 35% 7.146 7.146

Ponder 75% 51.646 38.584

Ponder 100% 847.172 739.824

U tome dospjela


Ponder 150% 394.784 394.784

U tome dospjela


UKUPNA IZLOŽENOST 1.300.748 1.180.338

MSD* - mala i srednja trgovačka društva

Udjeli u investicijskim fondovima u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 100% 7.956 7.956

U tome dospjela



Ostale izloženosti u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





Ponder 0% 12.632 12.632

*Ponder 0% 0 58.997

*Ponder 20% 0 34.426

Ponder 100% 58.796 54.246

U tome dospjela


Ponder 150% 4.935 4.935

U tome dospjela



24

Izloženost po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke

Bilančni iznos

Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke

u tisućama kn Vlasnička ulaganja u financijske institucije 7.913

koja ne kotiraju na burzi

koja kotiraju na burzi 1.144 ostala vlasnička ulaganja 6.769

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva 1.267 koja ne kotiraju na burzi, 61

koja kotiraju na burzi 534 ostala vlasnička ulaganja 672

Ukupni realizirani i nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi banke

Nerealizirani dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u knjizi

banke

Realizirani i nerealizirani

dobici/gubici od vlasničkih ulaganja u

knjizi banke

Kumulativni realizirani

dobici/gubici od prodaje ili

prestanka držanja

vlasničkih ulaganja na neki drugi

način tijekom izvještajnog razdoblja

Ukupno nerealizirani dobici/gubici

Iznos nerealiziranih gubitaka i iznos očekivanog gubitka po vlasničkim ulaganjima uključen u

izračun osnovnog ili dopunskog

kapitala

Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke

u tisućama kn. u tisućama kn. u tisućama kn u tisućama kn

Vlasnička ulaganja u financijske institucije

-264 -1.172

koja ne kotiraju na burzi 12 -242

koja kotiraju na burzi -264 -930

ostala vlasnička ulaganja

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva

-680

koja ne kotiraju na burzi -271

koja kotiraju na burzi -409 ostala vlasnička ulaganja

UKUPNO -944 12 0 -1.172

25

Tehnike smanjenja kreditnog rizika Iznos izloženosti prije ponderiranja može se korigirati primjenom propisanih tehnika smanjenja kreditnog rizika za priznate oblike kreditne zaštite. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva Banka koristi tehnike materijalne zaštite – financijski kolateral (depozit), pri čemu se kod izračuna učinka primjene financijskog kolaterala koristi jednostavna metoda. Vrednovanje i upravljanje kolateralima regulirano je slijedećim internim aktima: Politika osiguranja plasmana Banke; Procedura upravljanja instrumentima kreditne zaštite; Pravilnik – tehnike umanjenja kreditnog rizika.

Tehnike smanjenja kreditnog rizika u 000 kuna

Materijalna kreditna zaštita

Nematerijalna kreditna zaštita Kategorije izloženosti

Financijski kolateral

Ostali kolaterali

Garancije/ jamstva

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

0 0 0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 0 0 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 10.000 0 0

Izloženosti prema institucijama 41.840 0 0

Izloženosti prema trgovačkim društvima 8.742 0 0

Izloženosti prema stanovništvu 28.745 0 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 0 0 0

Ostale izloženosti 4.096 0 0

UKUPNO 93.423 0 0

*nakon konverzije izvanbilance

Sve ostale kvalitativne i kvantitativne informacije koje ne sadrži ovaj dokument, objavljene su u Godišnjem financijskom izvještaju za 2011 godinu, dostupan na internetskim stranicama Banke i Zagrebačke burze.

Documents

GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA ZA … JAVNA... · pravcu minimiziranja kreditnog rizika.Kod selekcije kreditnih zahtjeva koristi se vlastita metodologija procjenjivanja