Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske banke d.d. Rijeka na … · 2019-01-10 · Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske banke d.d. Rijeka na dan 31.12.2017. godine 6 Uprava

Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske banke d.d. Rijeka na dan 31.12.2017. godine

Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske

banke d.d. Rijeka na dan 31. prosinca 2017. godine

Rijeka, svibanj 2018. godine

Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske banke d.d. Rijeka na dan 31.12.2017. godine 2

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................. 3

2. SUSTAV UPRAVLJANJA ................................................................................................... 3

3. STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA ............................................................ 7

3.1. Kreditni rizik................................................................................................................... 9

3.2. Rizik likvidnosti .............................................................................................................. 9

3.3. Valutni rizik ...................................................................................................................11

3.4. Kamatni rizik .................................................................................................................12

3.5. Operativni rizik .............................................................................................................13

4. REGULATORNI KAPITAL ................................................................................................15

5. KAPITALNI ZAHTJEVI .....................................................................................................15

6. ISPRAVCI VRIJEDNOSTI ZA KREDITNI RIZIK ...................................................................24

7. TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA.....................................................................29

9. IZLOŽENOSTI NA OSNOVI VLASNIČKIH ULAGANJA U KNJIZI BANKE.............................35

10. ZAŠTITNI SLOVJEVI KAPITALA .......................................................................................36

11. KAMATNI RIZIK U KNJIZI BANKE ...................................................................................37

12. PRIMICI RADNIKA .........................................................................................................38

13. OMJER FINANCIJSKE POLUGE .......................................................................................39

14. POVRAT NA IMOVINU...................................................................................................40

15. POKAZATELJ LCR ...........................................................................................................40


1. UVOD

U skladu sa zahtjevima Zakona o kreditnim institucijama i dijelom osmim Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva, Smjernicama o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013, Primorska banka d.d. Rijeka (u daljnjem tekstu: Banka) javno objavljuje sljedeće kvalitativne i kvantitativne informacije vezano uz:

1. upravljanje (organizacijski ustroj, dužnosti i odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora) 2. organizaciju (opis sustava upravljanja i organizacijska struktura) 3. strukturu regulatornoga kapitala Banke 4. strukturu internog kapitala Banke 5. kapitalne zahtjeve za kreditni, valutni i operativni rizik 6. stopu adekvatnosti regulatornoga kapitala 7. izloženosti razvrstane prema kategorijama 8. izloženosti za koje je izvršeno umanjenje vrijednosti 9. izloženosti izračunate korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređene po

stupnjevima kreditne kvalitete 10. izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika 11. kamatni rizik u knjizi banke – promjene ekonomske vrijednosti 12. primitke radnika 13. povrat na imovinu 14. financijsku polugu 15. koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR)

Banka najmanje jednom godišnje javno objavljuje propisane informacije iz svojeg poslovanja. Propisane informacije objavljuju se na službenoj internetskoj stranici Banke www.primorska.hr. Svi iznosi u ovom dokumentu iskazani su u tisućama kuna.

2. SUSTAV UPRAVLJANJA

Banka je uspostavila organizacijsku strukturu s jasno definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti. Uspostavljena organizacijska struktura omogućuje učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama, uključujući primjeren tijek informacija, ograničava i sprječava sukob interesa i omogućuje jasan i dokumentiran proces donošenja odluka. Tijela Banke su Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Na dan 31.12.2017. godine tijela Banke i njihov sastav bili su kako slijedi: Glavna skupština Jože Perić - Predsjednik Glavne skupštine Nadzorni odbor Jože Perić- predsjednik Nadzornog odbora Andrej Galogaža – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Franco Brunatti – član Nadzornog odbora Giorgio Mattioli – član Nadzornog odbora Renata Dogan – član Nadzornog odbora

http://www.primorska.hr/


Uprava Aleksandra Arbanas – predsjednica Uprave, zastupa zajedno s članom Uprave Goran Brajdić – član Uprave, zastupa zajedno s predsjednikom Uprave Gdin. Anto Pekić bio je član Uprave do 27. lipnja 2017. godine. Organizacijski ustroj Banke na dan 31.12.2017. godine prikazan je shemom:

Na dan 31.12.2017. godine Banka je poslovala sa sjedištem u Rijeci i poslovnicom u Zagrebu.

Nadzorni odbor Nadzorni odbor bira i opoziva Skupština Banke na način i pod uvjetima utvrđenim internim aktima Banke, a u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o kreditnim institucijama. Na dan 31.12.2017. godine Nadzorni odbor brojio je pet članova. Dužnosti i odgovornosti Nadzornog odbora su sljedeće:

Osobni bankar

Voditelj sigurnosti IS

SLUŽBA PLATNOG PROMETA, NAMIRE I

Referent Službe riznice SKRBNIŠTVA Ovlaštena osoba za SPNFT

Direktor Službe

Pomoćnik direktora Službe

Referent platnog prometa

Voditelj skrbništva

Kontrolor rizika

Kontrolor kreditnog rizika

Direktor Službe informatike

Pomoćnik direktora Službe informatike

Informatičar

Direktor

Stučni suradnik za pravne poslove

Referent kadrovskih i zajedničkih poslova

Čistačica

Financijski direktor

Savjetnik Uprave za rizike

Pomoćnik direktora Službe rizika

KONTROLNE FUNKCIJE

SLUŽBA RIZIKA

Direktor Službe rizika

Interni revizor

Stručni suradnik za usklađenost

SLUŽBA PRAVNIH I ZAJEDNIČKIH POSLOVA

Administrativni referent

Broker

Direktor Službe riznice

UPRAVA

Kontrolor šalterskog poslovanja

Referent šalterskog poslovanja

SLUŽBA PRODAJE

Direktor Službe


ODBOR ZA RIZIKE I REVIZIJU

PRODAJA POZADINSKE SLUŽBE

ORGANIZACIJSKA SHEMA

NADZORNI ODBOR

SLUŽBA RIZNICE

Predsjednik Uprave

Član Uprave

SLUŽBA RAČUNOVODSTVA, KONTROLINGA I

Direktor Službe

IZVJEŠTAVANJA


Kontrolor Službe

SLUŽBA INFORMATIKE

Referent računovodstva


- nadziranje vođenja Banke - podnošenje pisanog izvješća Glavnoj skupštini o obavljenom nadzoru nad Društvom - davanje suglasnosti Upravi na poslovnu politiku, strateške ciljeve, financijski plan,

strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem Banka posluje

- nadziranje provedbe i učinkovitosti sustava upravljanja Bankom - nadziranje provedbe poslovne politike Banke, strateških ciljeva, strategije i politike

preuzimanja rizika i upravljanje njima - nadziranje postupka objave i priopćavanja informacija - davanje suglasnosti Upravi na strukturu postupka procjenjivanja adekvatnosti

internoga kapitala - nadziranje prilagodbe postupka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala

prema značajnim promjenama u strategijama, politikama, organizaciji i poslovnom okruženju

- nadziranje da se rezultati postupka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala upotrebljavaju u strateške svrhe i u postupku donošenja odluka te analiza ostvarenja strategija preuzimanja i upravljanja rizicima u odnosu na raspoloživi i potrebni interni kapital

- donošenje i redovito preispitivanje temeljnih načela politike primitka - davanje suglasnosti Upravi na akte kojima se uspostavlja i osigurava adekvatno

funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola - davanje suglasnosti Upravi na akte kontrolnih funkcija i na godišnji plan rada

kontrolnih funkcija - donošenje odluke o primjerenosti kontrolnih funkcija, davanje suglasnosti Upravi na

imenovanje i zamjenu osobe odgovorne za rad pojedine kontrolne funkcije - predlaganje članova Uprave. Uprava Banke

Uprava Banke sastoji se od dva člana, od kojih je jedan član predsjednik i jedan je član Uprave. Dužnosti i odgovornosti Uprave su sljedeće:

- osigurati da Banka posluje u skladu s pravilima struke, Zakonom o kreditnim institucijama i ostalim propisima kojima se utvrđuje poslovanje Banke

- osigurati provođenje supervizorskih mjera naloženih od Hrvatske narodne banke - osigurati da Banka posluje u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima, a osobito je

dužna uspostaviti točno utvrđene, jasne i dosljedne unutarnje veze s odgovornošću koje će osigurati jasno razgraničene ovlasti i odgovornosti te sprječavati nastanak sukoba interesa

- osigurati integritet računovodstvenog sustava I sustava financijskog izvještavanja i kontrole

- periodično, a najmanje jednom godišnje preispitati primjerenost postupka i djelotvornost kontrolnih funkcija, svoje zaključke dokumentirati i o njima odavijestiti Nadzorni odbor

- osigurati dostavu informacija osobi odgovornoj za rad svake kontrolne funkcije o planiranim organizacijskim promjenama, projektima, novim proizvodima

- preispitati ispravnost postupaka objave i priopćavanja informacija - osigurati djelotvoran nadzor višeg rukovodstva.


Uprava je dužna bez odgove, obavijestiti Nadzorni odbor o slijedećim događajima:

- ako je ugrožena likvidnost ili solventnost Banke - ako nastupe okolnosti za prestanak odobrenja za rad Banke ili za pružanje pojedine

financijske usluge - prekoračenju izloženosti prema jednoj ili grupi povezanih osoba - o svim mjerama HNB-a koje su donesene u postupku nadzora nad Bankom.

Odbori pri Upravi: Kreditni odbor (odobravanje kreditnih plasmana), Grupa za likvidnost (planiranje, nadzor, kontrola i upravljanje pitanjima vezanim uz likvidnost Banke), Odbor za informacijsku sigurnost (praćenje i nadziranje informacijskog sustava, usklađenje informacijskog sustava s poslovnom strategijom Banke). Primorska banka d.d. Rijeka nije značajna kreditna institucija s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i vrstu, opseg i složenost poslova, te s tim u vezi Nadzorni odbor nije u obvezi osnovati odbor za imenovanja i odbor za primitke, a umjesto odbora za rizike može osnovati kombinirani odbor za rizike i reviziju. Sukladno sukladno odredbi članka 50. st. 2. Zakona o kreditnim institucijama zadatke tih odbora iz članka 51. i 53. Zakona o kreditnim institucijama izvršavati Nadzorni odbor. Iz istog razloga, Primorska banka d.d. ima jedinstveni odbor za rizike i reviziju.

Odbor za rizike i reviziju Odbor za rizike i reviziju djeluje kao savjetodavno tijelo Nadzornog odbora i ima tri

člana. Nadležnost Odbora za rizike i reviziju je: - savjetovati Nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti preuzimanja

rizika i strategiji te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave i nadzornog odbora Banke u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju Banke;

- preispitati jesu li se pri određivanju cijena potraživanja i obveza prema klijentima uzeli u obzir model poslovanja Banke i strategija rizika te ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika,

- neovisno o poslovima Nadzornog odbora, s ciljem uspostave i provođenja odgovarajućih politika primitaka, preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja dobiti

- pratiti pouzdanost (vjerodostojnost) financijskih informacija i izvješća - pratiti učinkovitost sustava unutarnjih kontrola, unutarnje revizije, sustava upravljanja

rizicima, te sustava usklađenja sa zakonskim propisima - nadgledati provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvješća - pratiti neovisnost i objektivnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje

obavlja reviziju, a osobito provjeravati usklađenosti povezane s rotacijom revizora i iznosom nakade koje društvo plaća

- davati preporuke Nadzornom odboru za izbor, imenovanje, razrješenje i ponovno imenovanje, te uvjete angažiranja vanjskog revizora

- provjeravati učinkovitost procesa vanjske revizije i reakcije Uprave na preporuke iz pisma vanjskog revizora upućenog Upravi nakon objavljene revizije


- raspravljati o planovima i izvješćima kontrolnih funkcija, te o značajnim pitanjima koja se odnose na ova područja

- provjeravati udovoljava li društvo internim politikama i procedurama vezanim uz mogućnost zaposlenika da izvještavaju o neregularnostima žalbom ili anonimnom prijavom te provjeravati jesu li poduzete odgovarajuće radnje.

3. STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA

Strategijom preuzimanja i upravljanja rizicima Uprava Banke je odredila ciljeve i osnovna načela preuzimanja i upravljanja rizicima u poslovanju Banke u cjelini, a radi osiguranja jednoobraznosti u upravljanju istima i usklađenosti rizičnog profila s poslovnim ciljevima.

Strategija je usko vezana s poslovnim planom Banke i poslovnom strategijom, osiguravajući podršku trenutnim i budućim poslovnim ciljevima razvoja uz cjelovit i kvalitetan sustav upravljanja rizicima. U svom poslovanju Banka je izložena slijedećim vrstama rizika: kreditni rizik, valutno inducirani kreditni rizik, koncentracijski rizik, rizik od utjecaja vanjskih činitelja, kamatni rizik, likvidnosni rizik, tržišni rizici – pozicijski i valutni rizik, operativni rizik, te ostali rizici (strateški rizik, upravljački rizik, rezidualni rizik, reputacijski rizik, rizik usklađenosti, rizik države, rizik profitabilnosti i sl.). Strategijom se definira sklonost u preuzimanju visine rizika i postupci u upravljanju sljedećim rizicima:

kreditnim,

valutnim,

rizikom likvidnosti,

kamatnim,

operativnim,

strateškim i reputacijskim, te

koncentracijskim i rizikom velike izloženosti.

Uvažavajući veličinu, strukturu i složenost poslovanja, te financijski položaj i visinu kapitala, osnovna strategija Banke je preuzimanje niskog do srednjeg rizika, s dugoročnom tendencijom smanjenja na razinu niskog rizika. Visoki rizik nije prihvatljiv, ali u slučaju utvrđivanja visokog rizika poduzimaju se mjere za njegovim ovladavanjem u najkraćem mogućem roku. Aktivnosti i rokove za smanjenje visokog rizika Banka određuje pojedinačnim aktima/dokumentima ovisno o području poslovanja. Dugoročni razvoj i pozitivan financijski rezultat Banke značajno ovisi o upravljanju rizicima te je stoga planirano i kontrolirano prihvaćanje rizika, koje je u skladu s ciljevima ostvarivanja profitabilnosti i kapitalnim zahtjevima, integralni dio strateškog upravljanja Bankom.

Banka ima ustrojene tri kontrolne funkcije:

funkcija unutarnje revizije – vrši ocjenu primjerenosti sustava upravljanja rizicima te utvrđuje slabosti te daje preporuke za poboljšanje procesa ili pojedinih dijelova.


funkcija praćenja usklađenosti – osigurava usklađenost Banke i njenih akata sa zakonima, podzakonskim aktima, smjernicama, kodeksima i zdravim bankarskim praksama.

funkcija kontrole rizika – sudjeluje u izradi, primjeni, nadzoru i kontroli nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje rizicima i testiranju otpornosti na stres, određivanje internih kapitalnih zahtjeva, te koordinacija provođenja ICAAP-a.

Unutar Banke formirana je i Grupa za likvidnost koja: - kontrolira razinu likvidnosti i upravlja njome - pratiti ročnu neusklađenost aktive i pasive, analizira uzroke i posljedice kao i prekoračenje utvrđenih ograničenja i limita - upravlja strukturom bilance stanja - kontrolira razinu kamatnog rizika i upravlja njime - pratiti i analizira deviznu poziciju i ukupno i po pojedinim valutama.

Više rukovodstvo je odgovorno za upravljanje rizicima koji su u njihovoj nadležnosti, odnosno za provođenje usvojene politike i ostalih akata kojima se definira upravljanje rizicima.

Struktura i organizacija funkcije kontrole rizika

Banka upravljanje rizicima definira kroz sustav internih akata, organizacije, kontrolnih mehanizama koji uključuju mjerenje, razgraničenje, koncentraciju, i procjenu rizika te sustave limita i preuzimanja rizika po pojedinim poslovnim područjima i vrstama rizika. Okvir upravljanja rizicima u Banci uključuje i edukaciju zaposlenika, širenje kulture i promicanje svjesnosti o postojanju rizika, izvorima istih te upravljanju rizicima. Okvir upravljanja rizicima postavljen je u skladu sa standardima, regulatornim te kvantitativnim i kvalitativnim zahtjevima. Učinkovitost upravljanja rizicima nastoji se kontinuiranim unaprjeđenjem procesa, metodologija, modela, kontrola i sustava. Funkcija kontrole rizika organizirana je u Primorskoj banci d.d. kao zasebna organizacijska jedinica - Služba rizika koja je odgovorna je za implementaciju okvira i sustava upravljanja rizicima u poslovnim procesima. Provedba sustava upravljanja rizicima izravno ovisi o: identificiranju vrsta i izvora rizika, definiranju metodologija mjerenja, praćenja i kontrole rizika, sustavima analiza i izvješćivanja te usklađenosti svih navedenih procesa. Služba rizika odgovorna je za razvoj politika i procedura za upravljanje rizicima kao i odgovarajućih relevantnih metodologija i postupaka za njihovo mjerenje. Odgovorna je i za redovito, pravovremeno i točno izvješćivanje Uprave i Nadzornog odbora Banke, te Odbora za rizike i reviziju. U slučaju prekoračenja interno propisanih limita, Služba rizika izvještava Upravu Banke i sudjeluje u pravcima djelovanja u cilju vraćanja poslovanja u limitom propisane okvire.


3.1. Kreditni rizik

Strategija upravljanja kreditnim rizikom proizlazi iz poslovne politike Banke i njenog kapaciteta za preuzimanje rizika. Pri tome se definiraju načela upravljanja rizicima, dizajn procesa, kao i potrebne tehničko-organizacijske strukture, odnosno operativni pokazatelji kao što su ciljane djelatnosti i ograničenja. Strategija upravljanja rizicima se u operativnom smislu priprema/revidira najmanje jednom svake godine, u svrhu uravnoteženja ciljeva prihvaćanja i upravljanja rizikom i prodaje rizičnih proizvoda Banke. Banka je internim aktima definirala politiku upravljanja kreditnim rizikom, koja se sastoji od identifikacije rizika, mjerenja rizika, ocjenu (selekciju) rizika, tehnike agregiranja pojedinih izloženosti kreditnom riziku, izvještavanje i kontrolu rizika, tehnike smanjenja i zaštite, dokumentiranost procesa upravljanja kreditnim rizikom, pravnu i regulatornu usklađenost, te upravljanja instrumentima osiguranja i zaštite. Politike upravljanja kreditnim rizikom propisuju:

detaljan i formaliziran postupak procjene pojedinih izloženosti kreditnom riziku

definiranje ciljnih tržišta i kriterija prihvatljivosti

mjerenje, utvrđivanje, praćenje i kontrolu rizika na razini portfelja

postupke i smjernice za upravljanje portfeljem

jasnu komunikaciju između svih razina rukovodstva i djelatnika u procesu upravljanja kreditnim rizikom

definiranje odgovornosti službi/ djelatnika uključenih u nastanak i upravljanje kreditnim rizikom.

Banka definira sustav kontrole kreditnog rizika s ciljem ostvarivanja primjerene i djelotvorne kontrole ovog rizika i to kako na razini pojedinačnih plasmana tako i na razini ukupnog portfelja i njegovih pojedinih segmenata. Sustav respektira kontrolu kreditnog rizika pojedinačnih plasmana obzirom na njihovu veličinu i složenost kao i obzirom na postojeća aplikativna rješenja za pojedine segmente portfelja. Funkcija analize kreditnog rizika ustrojena je u okviru Službe rizika čime je postignuta operativna i organizacijska odvojenost ove funkcije od funkcije ugovaranja plasmana. Upravljanje i kontrola kreditnog rizika na nivou pojedinačnih plasmana vrši se u opsegu i na način u ovisnosti od vrste plasmana. Organizacijski ustroj Banke za upravljanje kreditnim rizikom uspostavljen je na način da osigurava operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije kontrole rizika i od funkcije podrške poslovanju. Funkcija ugovaranja plasmana vrši se u okviru Službe prodaje, Službe riznice. Funkcija podrške poslovanja vrši se u okviru Službe računovodstva, kontrolinga i izvještavanja. Banka je u svrhu cjelovitog i učinkovitog upravljanja kreditnim rizikom ustanovila kreditni proces na način da je za svaku od njegovih faza ustanovila popis radnji i nadležnost odgovarajuće Službe.

3.2. Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti vrši se s ciljem postizanja optimalnog odnosa profitabilnosti i sigurnosti odnosno s ciljem nesmetanog poslovanja Banke u kojem ona može:

- pravovremeno osigurati sredstva za izvršenje svih svojih dospjelih obveza

- provoditi usvojenu politiku plasmana

- reagirati na neočekivane pritiske na likvidnost u kriznim situacijama.


S ciljem maksimiziranja učinkovitosti te minimiziranja troškova pri zadovoljavanju potreba za likvidnošću, Banka pri upravljanju ovim rizicima koristi metode i kombinacije metoda:

- upravljanja aktivom

- upravljanja pasivom

- upravljanja kapitalom. Ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju rizikom likvidnosti i valutnim rizikom po razinama i po opsegu: Nadzorni odbor:

daje suglasnost Upravi na donošenje Politike

daje suglasnost Upravi na donošenje Plana oporavka

usvaja tromjesečna izvješća o ukupnoj ocjeni rizika. Uprava:

donosi Politike i odgovara za njihovo provođenje

donosi mjere za provođenje usvojene politike

donosi akte i procedure za provođenje usvojene Politike

osigurava tehničke i organizacijske uvjete za utvrđivanje, mjerenje i kontrolu rizika

donosi godišnji plan poslovanja i u okviru njega strateški plan likvidnosti

donosi Plan oporavka.

Grupa za likvidnost:

savjetodavno tijelo Uprave

koordinativna funkcija na relaciji Uprave i nadležnih službi

razmatra stupanj i smjer rizika i utvrđuje ukupnu ocjenu rizika

razmatra stvarne i simulirane pozicije izloženosti riziku likvidnosti

utvrđuje aktivnosti i mjere za poboljšanje sustava upravljanja likvidnosnim rizikom

prati dnevne i mjesečne planove novčanog toka i izloženosti valutnom riziku te prati njihovu realizaciju

sagledava i prati zakonske i interne limite likvidnosti. Služba riznice:

pribavlja sredstva i plasira viškove na financijskim tržištima

izrađuje dnevne i mjesečne projekcije novčanog toka

izrađuje dnevne i mjesečne projekcije izloženosti valutnom riziku

vrši dnevno upravljanje likvidnošću u skladu s zaključcima Grupe za likvidnost. Služba rizika:

vrši mjerenje, praćenje i kontrolu izloženosti riziku likvidnosti i valutnom riziku

ocjenjuje stupanj i smjer kretanja rizika i prikladnost sustava upravljanja

mjeri, prati i kontrolira utvrđene interne limite i izvješćuje Upravu, Nadzorni odbor/Odbor za rizike/reviziju o njihovom stanju i kretanju

priprema podatke i relevantne pokazatelje za Odbore prati primjenu Politika i poštivanje limita izloženosti likvidnosnom riziku.


Interni revizor vrši reviziju procesa i postupaka sustava upravljanja rizikom likvidnosti u odnosu na usvojenu Politiku i pripadajuće akte za njeno provođenje. Kad je u pitanju rizik likvidnosti Banka prihvaća nizak rizik. Iz tog razloga održava visoke i vrlo likvidne rezerve likvidnosti, jer se u slučaju potreba oslanja na vlastite rezerve i ne računa na zaduživanje na međubankarskom tržištu. U tu svrhu Banka utvrđuje limite i omjere likvidnosti. Kvantifikacija i mjerenje likvidnosnog rizika vrši se:

gapovima likvidnosti

omjerima likvidnosti

stres testiranjima. Banke je definirala šest glavnih omjera likvidnosti koje izračunava tromjesečno. Za potrebe dnevnog upravljanja i kontzrole Banka koristi sljedeće limite kao minimalne iznose potrebnih sredstava

1) Limiti za osnovne depozite (iz oročenih depozita i depozita po viđenju) 2) Limiti za potrebni radni kapital i održavanje obvezne rezerve (kunski i devizni računi

Banke, te iznos vrijednosnih papira koji se mogu založiti za repo).

3.3. Valutni rizik

Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjena tečaja valute. Valutni rizik je rizik kojemu je Banka izložena kada ima otvorenu deviznu poziciju u svakoj stranoj valuti koja može dovesti do ostvarenja gubitka zbog promjne međuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti HRK prema drugoj stranoj valuti i promjene vrijednosti zlata. Politikom upravljanja valutnim rizikom Primorska banka d.d. je propisala smjernice upravljanja valutnim rizikom u skladu sa regulatornim zahtjevima. Proces upravljanja valutnim rizikom sastoji se od:

- definiranja politike upravljanja valutnim rizikom

- određivanja limita i indikatora izloženosti valutnom riziku

- kontrola, upravljanje I izvještavanja o valutnom riziku. Ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju valutnim rizikom: Nadzorni odbor:


usvaja tromjesečna izvješća o ukupnoj ocjeni rizika. Uprava:



donosi akte i procedure za provođenje usvojene Politike


donosi godišnji plan poslovanja.

Grupa za likvidnost:

savjetodavno tijelo Uprave

koordinativna funkcija na relaciji Uprave i nadležnih službi


razmatra stupanj i smjer rizika i utvrđuje ukupnu ocjenu rizika

utvrđuje mjere za usklađenje poslovanja s usvojenom Politikom

razmatra stvarne i simulirane pozicije izloženosti valutnom riziku

daje prijedlog Upravi za eventualne potrebne promjene strategije upravljanja valutnim rizikom s osnove izvršene analize stres testova

usvaja dnevne i mjesečne planove novčanog toka i izloženosti valutnom riziku

sagledava i prati zakonske i interne limite valutnog rizika. Služba riznice:

izrađuje dnevne i mjesečne projekcije izloženosti valutnom riziku

na dnevnoj osnovi izvještava Upravu i Grupu za likvidnosti

vrši dnevno upravljanje likvidnošću i valutnim rizikom u skladu s zaključcima Grupe za likvidnost.

Služba rizika:

na dnevnoj osnovi vrši mjerenje, praćenje i kontrolu izloženosti valutnom riziku


mjeri, prati i kontrolira utvrđene interne limite i izvješćuje Upravu, Nadzorni odbor/Odbor za rizike/reviziju o njihovom stanju i kretanju

priprema podatke i relevantne pokazatelje za Upravu/Nadzorni odbor/Odbor za rizike i reviziju

prati primjenu Politika i poštivanje limita izloženosti valutnom riziku. Služba računovodstva, kontrolinga i izvještavanja dnevno sastavlja izvješće o valutnom riziku Hrvatskoj narodnoj banci. Interni revizor vrši reviziju procesa i postupaka sustava upravljanja valutnim rizikom u odnosu na usvojenu Politiku i pripadajuće akte za njeno provođenje. Kod upravljanja valutnim rizikjom mogu se primijeniti slijedeće strategije:

1. strategija restrukturiranja aktive 2. strategija restrukturiranja pasive 3. strategija rasta 4. strategija smanjenja.

3.4. Kamatni rizik

Banka utvrđuje svoju politiku upravljanja kamatnim rizikom s ciljem izbjegavanja neprihvatljivog utjecaja promjena kamatnih stopa na svoj aktualni i budući neto kamatni prihod, te vrijednost svoga kapitala, a što će postići kroz njegovo prepoznavanje, mjerenje i kontrolu. Kamatni rizik označava osjetljivost prihoda banke i tržišne vrijednosti njenog kapitala na promjene kamatnih stopa, a nastaje zbog:

neusklađenosti aktive i pasive u pogledu ponovnog određivanja njihovih cijena (rizik promjena cijena)

razlika u periodičnosti promjena ili smjera promjena kamatnih indeksa na koje su vezane pojedine stavke imovine ili obveza (osnovni rizik)

promjene krivulje prinosa (rizik krivulje prinosa).


Ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju kamatnim rizikom po razinama i po opsegu: Nadzorni odbor:


usvaja tromjesečna izvješća o ukupnoj ocjeni kamatnog rizika Uprava:




utvrđuje planske pokazatelje profitabilnosti

donosi odluke o promjeni vrsta i visina kamatnih stopa i tarifa. Služba rizika:

vrši mjerenje, praćenje i kontrolu izloženosti kamatnom riziku


mjeri, prati i kontrolira utvrđene interne limite i izvješćuje Odbor za ALM o njihovom stanju i kretanju

priprema podatke i relevantne pokazatelje za Upravu/Nadzorni odbor/Odbor za rizike i reviziju

izrađuje stres testove na bazi zadanih postavki te o rezultatima testa upoznaje Upravu/Nadzorni odbor/Odbor za rizike i reviziju.

Služba prodaje:

vrši analizu kamatnih stopa i tarifa iz djelokruga svojih poslova

predlaže Upravi promjene kamatnih stopa i tarifa, vezano uz promjene kamatnih stopa na tržištu te vezano uz nivo ostvarenja pozicija aktive i pasive u odnosu na planirane.

Služba računovodstva, kontrolinga i izvještavanja izrađuje izvješća o izloženosti kamatnom riziku na način i dinamikom propisanom važećim podzakonskim aktom. Interni revizor vrši reviziju procesa i postupaka sustava upravljanja kamatnim rizikom u odnosu na usvojenu Politiku i pripadajuće akte za njeno provođenje.

3.5. Operativni rizik

Operativni rizik je rizik od gubitka koji nastaje uslijed neadekvatnih ili nedostatnih internih procesa, ljudskih resursa, sistema ili eksternih događaja, koji uključuje pravni rizik, ali isključuje strateški rizik i rizik reputacije. Četiri su osnovne kategorije operativnog rizika:

LJUDI: Gubici povezani s namjernim kršenjem internih propisa od strane postojećih ili bivših zaposlenika. U posebnim slučajevima rizik se proširuje i na ljude koje se namjerava zaposliti.

PROCESI: Gubici koji su se dogodili zbog neefikasnosti postojećih poslovnih procedura ili njihovog nedostatka. Gubici u ovoj kategoriji mogu doći i od ljudske pogreške ili nemogućnosti praćenja odgovarajuće procedure.


SISTEMI: Gubici uzrokovani kvarovima u postojećim sistemima i tehnologijama. Gubici u ovoj kategoriji su nenamjerni. Namjerni se kvarovi svrstavaju pod ljudi ili vanjski.

VANJSKI: Gubici koji se dešavaju kao rezultat prirodne ili ljudske sile. Pojam događaj definira se kao pojava koja uzrokuje odstupanja između očekivanog ishoda nekog procesa i njegovog stvarnog ishoda. Takvo odstupanje može se pripisati nedostacima ili pogreškama procesa, ljudskim uzrocima, kvarovima u sustavu ili eksternim događajima. Klasifikacija događaja sukladna je važećoj regulativi, a odnosi se na:

internu prijevaru

eksternu prijevaru

odnose s radnicima i sigurnost na radnom mjestu

klijente, proizvode i poslovne postupke

štete na materijalnoj imovini

prekide i narušavanja poslovanja i rada sustava

izvršenje, isporuke i upravljanje procesima. Za potrebe utvrđivanja i procjene izloženosti operativnom riziku Banka primjenjuje kvalitativne i kvantitativne metode . Kvalitativna metoda procjene uključuje:

samoprocjenu – subjektivnu procjenu direktora ili drugih nadležnih djelatnika o izloženosti operativnom riziku pojedinih poslovnih područja i procesa.

mapiranje rizika - analiza poslovnih procesa. Osnovni cilj samoprocjene je iznutra, vlastitim procjenama identificirati potencijalne rizike u poslovanju, povećati svijest o postojanju rizika, kao i o upravljanju njima. Ujedno, samoprocjena predstavlja podlogu za stvaranje popisa rizika. Mapiranje rizika je postupak kojim se različite organizacijske jedinice, poslovne linije ili procesi procjenjuju u odnosu na vrste rizika. Proces mapiranja upozorava na područja koja imaju slabosti u odnosu na operativni rizik i pomaže u postavljanju prioriteta u budućim aktivnostima upravljanja operativnim rizikom. Metode za ovladavanje operativnim rizikom su slijedeće:

kod niskog i srednjeg rizika rizik se prihvaća, osim ukoliko Uprava i/ili Direktor Službe rizika ne odrede drugačije. Neovisno o tome, sporna aktivnost ili proces se nastavno prate, bez obzira na prihvaćanje utvrđenog rizika, u cilju praćenja promjena u profilu izloženosti riziku unutar sporne aktivnosti ili procesa

kod visokog rizika, provodi se izbjegavanje (odustajanje od analizirane aktivnosti temeljem procjene da su potencijalni gubici veći od potencijalnih dobitaka, odnosno da je mogućnost pojave rizičnog događaja velika te da je cijena koju bi Banka trebala platiti za umanjenje ili prijenos rizika prevelika), smanjenje (djelomično odustajanje od analizirane aktivnosti, ulaganjem u tehnologiju, uvođenjem dodatnih kontrola, djelomičnim osiguranjem, eksternalizacijom iz razloga što je procijenjeno da se potencijalni gubici za Banku i mogućnost njihove pojave žele svesti u okvir apetita prema riziku Banke) i prijenos (osiguranje ili neki drugi aranžman).

Izvješćivanje o izloženosti rizicima: Služba rizika izvještava Upravu, Nadzorni odbor i Odbor za rizike i reviziju o rizicima tromjesečno, polugodišnje i godišnje.


4. REGULATORNI KAPITAL

Informacije o regulatornom kapitalu objavljene u ovoj točci u skladu su s Uredbom EU 575/2013. Regulatorni kapital sastoji se od osnovnog kapitala (uplaćene redovne dionice, zadržana dobit umanjene za vrijednost ostale nematerijalne imovine) i dopunskog kapitala (hibridni instrumenti). Tablica 1. Regulatorni kapital

Osnovni kapital Banke sastoji se od 700.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kn po dionici. Dopunski kapital čine uplaćeni hibridni instrumenti dioničara u iznosu od 3.111 tis. kn. Iznos regulatornog kapitala Banka dobiva zbrajanjem osnovnog kapitala korigiranog za odbitne stavke. Regulatorni kapital Banke na dan 31.12.2017. godine iznosi 66.799 tis. kn. U nastavku je obrazac regulatornog kapitala na dan 31.12.2017. godine izrađen prema revidiranim podacima. Usporedbom s podacima na 31.12.2016. godine, vidljivo je da se regulatorni kapital smanjio za 1.561 tis. kn. Iznos regulatornog kapitala mora u svakom trenutku biti dovoljan za pokriće kapitalnih zahjtjeva za kreditni, operativni i tržišne rizike. Stavke regulatornog kapitala ne mogu se istodobno koristiti za pokriće različitih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. Iznos dopunskog kapitala ne smije prelaziti 1/3 osnovnog kapitala. Banka kontinuirano prati i izračunava ispunjavaju li intstrumenti dopunskog kapitala tijekom posljednjih pet godina do dospijeća propisane uvjete odnosno vrši amortizaciju instrumenta.

5. KAPITALNI ZAHTJEVI

Interni kapital je onaj ukupni kapital koji Banka održava u odnosu na trenutni profil rizičnosti kojem je izložena. Interno dostupni kapital predstavlja njen izvor kapitalnih resursa, a Banka ga je dužna održavati na razini (potrebni interni kapital) koja je u stanju pokriti sve interno propisane zahtjeve za kapitalom po svim materijalno značajnim rizicima.

Stavka Iznos u tis. kn 2017Iznos u tis. kn

2016

REGULATORNI KAPITAL 66.799 68.360

OSNOVNI KAPITAL 63.689 64.767

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL 63.689 64.767

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital 70.000 70.000

Plaćeni instrumenti kapitala 70.000 70.000

Zadržana dobit 1.566 -2.071

Priznata dobit ili gubitak -9.059 -2.071

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva -9.059 -2.071

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 0 -48

(–) Ostala nematerijalna imovina -4.981 -3.114

(–)Ostala nematerijalna imovina prije umanjenja za odgođene porezne obveze -4.981 -3.114

DOPUNSKI KAPITAL 3.111 3.593

Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital 3.111 3.593

Plaćeni instrumenti kapitala i podređeni krediti 3.111 3.593


Nastavno na Uredbu 575/2013, Banka strategijom upravljanja rizicima i politikom procjene adekvatnosti internog kapitala uspostavlja interni proces procjene adekvatnosti svog kapitala (dalje u tekstu se spominje i kao ICAAP) kao proces kojim Banka uporabom vlastite metodologije redovno procjenjuje primjerenost svoga kapitala u odnosu na svoj profil rizičnosti. Vodeći se vrstama i složenostima poslova koje Banka obavlja, strateškim i poslovnim planovima Banke, položajem Banke na tržištu, snagom i veličinom Banke, Banka je identificirala sljedeće:

- značajne rizike:

kreditni rizik

operativni rizik

kamatni rizik

likvidnosni rizik

koncentracijski rizik

valutno inducirani kreditni rizik

reputacijski rizik

rizik profitabilnosti

rizik od utjecaja vanjskih činitelja

strateški rizik

upravljački rizik - rizike srednjeg značaja:

pozicijski rizik

valutni rizik

rizik države

rezidualni rizik.

Respektirajući pripadnost Banke u grupu manjihj kreditnih institucija, Banka neovisno od rizika utvrđenih Katalogom rizika, analizira obvezno slijedeće vrste rizika:

- kreditni rizik - valutni rizik - operativni rizik - valutno inducirani kreditni rizik - kamatni rizik - koncentracijski rizik - likvidnosni rizik - rizik države - rizik izloženosti prema subjektim BUS-a - rezidualni rizik - ostali rizici.

Spomenuti proces procjene adekvatnosti kapitala, temelji se na interno prihvaćenoj metodologiji koja odražava specifičnosti same Banke, odnosno njenu veličinu, organizaciju i obujam poslovanja, a ocjenjuje adekvatnost bančinog kapitala prvenstveno iz poslovne perspektive same Banke. Propisane minimalne stope kapitala sukladno članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 su slijedeće:

stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5%

stopa osnovnog kapitala od 6%


stopa ukupnog kapitala od 8%. Stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala Banke i ukupnog

iznosa izloženosti rizicima izražena u postotku.

Stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala Banke i ukupnog iznosa izloženosti

rizicima u postotku.

Stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala Banke i ukupnog iznosa izloženosti

rizicima u postotku.

Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti kapitala, a sukladno člancima 117. i

130. Zakona o kreditnim institucijama, te čl. 129. i 133. Direktive 2013/36/EUR, Banka je

dužna osigurati i sljedeće zaštitne slojeve kapitala:

- zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima - zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 1,5% ukupne izloženosti rizicima.

Na taj način potrebne stope kapitala iznose 8,5%, 10,00% i 12,00%

Supervizorskom procjenom zahtijevana stopa ukupnog kapitala za Banku iznosi 19,27% na 31.12.2017. godine. Održana stopa adekvatnosti regulatronog kapitla Banke na dan 31.12.2017. godine iznosi 33,89%. Postupak procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP) ICAAP je sastavni dio procesa upravljanja Bankom, a njegovim provođenjem Banka je u mogućnosti jednoznačno ustanoviti da li raspolaže kapitalom koji je dovoljan za pokriće svih rizika kojima je izložena. Taj rezultat ujedno uzima u razmatranje i prilikom procesa svog planiranja i budžetiranja, odnosno utvrđivanja strategija za određeno buduće razdoblje, posebice u pogledu planiranja rasta plasmana, zatim donošenja odluka o ponudi novih proizvoda i ulaska na nova tržišta i sl. Postupak ICAAP-a provodi funkcija kontrole rizika (Služba rizika). Sastavne faze ICAAP-a su: 1. Utvrđivanje rizika 2. Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i određivanje pripadajućih iznosa internih kapitalnih zahtjeva 3. Određivanje ukupnog internog kapitala 4. Uspoređivanje potrebnog regulatornog i potrebnog internog kapitala. Sastavni dio ICAAP-a čini i planiranje kapitala i internih kapitalnih zahtjeva za vremenski horizont od 3 godine. Postupak se provodi minimalno jednom godišnje s obveznom analizom kretanja internih kapitalnih zahtjeva na polugodišnjoj razini i njihovom usporedbom sa projiciranim veličinama. Način uspostavljanja ICAAP-a te ovlasti i odgovornosti vezanih uz ICAAP definirani su u internom aktu Politika postupka procjene adekvatnosti internoga kapitala. Pri utvrđivanju vrsta rizika Banka respektira sve vrste rizika koji su svojstveni bankarskoj industriji. Utvrđivanje Kataloga rizika vrši se minimalno jednom godišnje odnosno i češće, a u slučaju eventualne pojave nove vrste rizika uslijed uvođenja nove vrste proizvoda ili usluge. Pri definiranju metodologije mjerenja odnosno procjene svakog značajnog rizika Banka uzima u obzir: - vrstu, opseg i složenost svojih aktivnosti


- način i ocjenu prikladnosti upravljanja svakim rizikom, te s te osnove određenje o kvantitativnom ili kvalitativnom tretmanu tog rizika u ICAAP-u, - danu zakonsku mogućnost primjene metodologije, a vezano na njenu pripadnost grupi tzv. manjih kreditnih institucija. Banka ICAAP provodi najmanje jednom godišnje kroz identifikaciju rizika i ažuriranje Kataloga rizika u sklopu Sveobuhvatne procjene rizika. Testiranje otpornosti na stres provodi se jednom godišnje. Tablica 2. Raspoloživi interni kapital

Raspoloživi interni kapital jednak je regulatornom kapitalu banke. Banka je utvrdila interne kapitalne zahtjeve na dan 31.12.2017. godine u ukupnom iznosu od 29.534 tis. kn, koji su za 37.265 tis. kn manji od regulatornog, odnosno internoga kapitala. Interni kapitalni zahtjevi su za 14.168 tis. kn ili 92,2% veći od kapitalnih zahtjeva izračunatih primjenom standardiziranog pristupa.

Banka izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa.

StavkaRegulatorni

kapital

Raspoloživi

interni

kapital

(a) Stavke koje se uključuju u osnovni kapital

Uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem redovnih i povlaštenih

dionica, osim kumulativnih povlaštenih dionica 70.000 70.000

Rezerve i zadržana dobit

Rezerve za opće bankovne rizike

Ukupno stavke koje se uključuju u osnovni kapital 70.000 70.000

Ostale stavke nije

primjenjivo

(b) Stavke koje umanjuju osnovni kapital

Zadržana dobit proteklih godina 1.566 1.566

Gubitak tekuće godine 0 0

Stečene vlastite dionice 0 0

Nematerijalna imovina -4.981 -4.981

Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja

financijske imovine raspoložive za prodaju -2.896 -2.896

Ostale stavke -1 -1

Ukupno stavke koje umanuju osnovni kapital -6.312 -6.312

(c) Ukupno osnovni kapital (a - b) 63.688 63.688

(d) Ukupno dopunski kapital I 3.111 3.111

(e) Ukupno regulatorni kapital prije umanjenja za odbitne

stavke (c + d) 66.799 66.799

(f) Ukupno odbitne stavke od regulatornog kapitala

(g) UKUPNO KAPITAL (e - f) 66.799 66.799

(h) Ukupno dopunski kapital II

(i) Ostale stavke

nije

primjenjivo

(j) UKUPNO KAPITAL 66.799 66.799


Tablica 3. Minimalni kapitalni zahtjevi i procjena internih kapitalnih zahtjeva

U nastavku dajemo informacije o kapitalnim zahtjevima na dan 31.12.2017. godine (15.768). Kapitalni zahtjevi su se smanjili u odnosu na 31.12.2016. godine (23.423). Banka održava interni kapital najmanje u visini ukupnih internih kapitalnih zahtjeva uvećanih za 10%.


Tablica 4. Izloženost rizicima i kapitalni zahtjevi

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik Banka je u svom poslovanju najizloženija kreditnom riziku odnosno riziku da se potraživanje Banke po plasmanima i s njima povezanim naknadama i kamatama neće naplatiti u predviđenom iznosu i roku sukladno ugovoru tj. kreditni rizik predstavlja rizik potencijalnog gubitka uslijed nepodmirenja dužnikove obveze prema Banci. Sklonost preuzimanja rizika je iznos odnosno razina rizika kojeg Banka smatra prihvatljivim preuzeti u ostvarivanju poslovne strategije i ciljeva.

OznakaIznos izloženosti u

tis. kn

Kapitalni

zahtjevi

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU 197.101 15.768

IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE

UGOVORNE STRANE I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK TE SLOBODNE ISPORUKE152.348 12.188

Standardizirani pristup 152.348 12.188

Kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom isključujući sekuritizacijske pozicije 152.348 12.188

Središnje države ili središnje banke 1 0

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 0 0

Subjekti javnog sektora 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0

Međunarodne organizacije 0 0

Institucije 13.670 1.094

Trgovačka društva 37.735 3.019

Stanovništvo 0 0

Osigurane nekretninama 0 0

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 52.341 4.187

Visokorizične stavke 0 0

Pokrivene obveznice 0 0

Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom 0 0

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU) 30.074 2.406

Vlasnička ulaganja 0 0

Ostale stavke 18.526 1.482

Sekuritizacijske pozicije u skladu sa standardiziranim pristupom 0 0

od čega: resekuritizacija 0 0

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 3.561 285

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu sa standardiziranim

pristupima3.561 285

Dužnički instrumenti kojima se trguje 0 0

Vlasnički instrument 0 0

Devizni instrument 3.561 285

Roba 0 0

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima 0 0

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK 41.192 3.295

Jednostavni pristup operativnom riziku 41.192 3.295


Banka se opredijelila za preuzimanje niskog do najviše srednjeg rizika, a to nastoji ostvariti kroz slijedeće aktivnosti:

- namjena kredita mora biti poznata, imati smisla i poslovno opravdanje

- dobro poznavanje korisnika kredita

- poznavanje situacije na tržištu i procjena boniteta i perspektive tražitelja kredita

- kreiranje i vođenje potpune dokumentacije za odobrenje kredita

- odabir kvalitetnih instrumenata osiguranja s ciljem zaštite plasmana

- učinkovito vođenje poslova i kontrole kredita, te efikasna naplata.

Postupci ovladavanja rizikom:

- kontinuirano praćenje klijenta - kontrola i praćenje naplate - aktiviranje instrumenata osiguranja - pokretanje pravnih radnji u cilju naplate - ispravak vrijednosti plasmana.

Banka za procjenu kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik koristi standardizirani pristup po metodologiji utvrđenoj Uredbom EU 575/2013.

Kao manja kreditna institucija Banka je izabrala standardizirani pristup u skladu s Glavom II. Uredbe EU 575/2013.

Banka procjenjuje da primjenom standardiziranog pristupa postoji mogućnost podcjenjivanja kreditnog rizika uzrokovanog:

valutno induciranim kreditnim rizikom

rizikom koncentracije

rezidualnim rizikom zbog smanjenja vrijednosti kolaterala uslijed pada cijena nekretnina, pa ih uključuje u kapitalne zahtjeve.

U postupku ICAAP-a za 2017. godinu utvrđivanje internog kapitalnog zahtjeva za rizik države

vrši se primjenom povećanog pondera na osnovicu koju čine plasmani državi u devizi.

Detaljna raščlamba ukupnih kategorija izloženosti u skladu s standardiziranim pristupom temeljem kojeg je izračunat kapitalni zahtjev za kreditni rizik dan je u sljedećoj tablici.

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog u tis. kn

pristupa (8% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom) 12.188


Tablica 6. Raščlamba ukupnih kategorija izloženosti u skladu s standardiziranim pristupom

C 07.00 – KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I SLOBODNE ISPORUKE: STANDARDIZIRANI PRISTUP KAPITALNIM ZAHTJEVIMA (CR SA)

Kategorija izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom 013 : Pokrivene

obveznice

015 : Potraživanja u obliku CIU-a017 : Ostale stavke

010 030 040 150 200 215

010 UKUPNE IZLOŽENOSTI 606.883 -33.831 573.051 573.051 569.803 152.348

070 Bilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku 601.394 -33.776 567.618 567.618 567.618 150.163

080 Izvanbilančne izloženosti koje podliježu kreditnom riziku 5.488 -55 5.434 5.434 2.185 2.185

140 0% 415.424 -2.096 413.328 417.073 417.073 0

180 20% 12.451 -125 12.326 14.030 14.030 2.806

200 50% 0 0 0 0 0 0

230 100% 155.833 -30.119 125.714 120.266 117.018 117.018

240 150% 23.175 -1.492 21.683 21.683 21.683 32.524

IZNOS

IZLOŽENOSTI

PONDERIRAN

RIZIKOM PRIJE

PRIMJENE

POMOĆNOG

FAKTORA ZA

MSP-ove

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA VRSTAMA IZLOŽENOSTI:

RAŠČLAMBA UKUPNIH IZLOŽENOSTI PREMA PONDERIMA RIZIKA:

001 : Ukupno

ORIGINALNA

IZLOŽENOST

PRIJE

KONVERZIJSKIH

FAKTORA

(–)

VRIJEDNOSNA

USKLAĐENJA I

REZERVACIJE

POVEZANE S

ORIGINALNOM

IZLOŽENOSTI

IZLOŽENOST

UMANJENA ZA

VRIJEDNOSNA

USKLAĐENJA I

REZERVACIJE

POTPUNO

PRILAGOĐENA

VRIJEDNOST

IZLOŽENOSTI

(E*)

VRIJEDNOST

IZLOŽENOSTI


Kapitalni zahtjev za valutni rizik Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata. Banka se štiti od rizika eventualnih nepovoljnih međuvalutarnih kretanja kontroliranjem i praćenjem otvorenosti ukupne devizne pozicije, otvorenosti u svakoj pojedinoj valuti kao i kretanja tečaja domaće u odnosu na ostale svjetske valute. Kreditna institucija primjenjuje pristupe iz Uredbe EU 575/2013. Banka, kao manja kreditna institucija, kod izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike koristi standardizirani pristup po ovoj Uredbi u skladu sa čl. 351. Obzirom da nema knjige trgovanja, tržišni rizici se odnose na valutni rizik.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Kao manja kreditna institucija Banka za procjenu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koristi jednostavni pristup iz Uredbe EU 575/2013, u skladu sa čl. 315., točka 1.

Za ostale rizike Banka koristi mogućnost paušalnog izračuna i tako utvrđuje interni kapitalni zahtjev u visini 15% ukupnih regulatornih zahtjeva.

Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala Banke

Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala izračunava se kao odnos između regulatornog kapitala i ukupne izloženosti riziku. Stopa adekvatnosti kapitala na dan 31.12.2017. godine iznosi 33,89 %. Ostvareni pokazatelj adekvatnosti kapitala potvrđuje stabilnost Banke i dobar potencijal za podržavanje kreditne aktivnosti i amortizaciju rizika.

u tis. kn

285Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike (valutni rizik)

u tis. kn

3.295Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za operativni rizik


Tablica 5. Stope kapitala

6. ISPRAVCI VRIJEDNOSTI ZA KREDITNI RIZIK

Potraživanja koja nisu naplaćena sukladno ugovorenim rokovima, klasificiraju se kao dospjela nenaplaćena potraživanja.

Dospjela nenaplaćena potraživanja koja nisu izvršena u roku dužem od 90 dana kategoriziraju se u rizične skupine ukoliko nisu pokrivene adekvatnim instrumentima osiguranja, ili je sasvim izvjesno da klijent neće biti u mogućnosti izvršiti svoje obveze u cijelosti.

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti su sve izloženosti kod kojih postoje dokazi o postojanju gubitka (događaji koji nepovoljno utječu na dužnikovu sposobnost da uredno podmiruje svoje obveze prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima), sukladno odredbama “Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija” , odnosno odredbama bančinog internog Pravilnika (“Pravilnik o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza Banke).

Izračun gubitaka, odnosno specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik (rizična supina B i C ) utvrđuje se sistemski za portfelj malih kredita, a ovisno o grupi kojoj pripadaju, gubici se utvrđuju na osnovi jednog ili kombinacije slijedeći kriterija: dana kašnjenja u podmirivanju obveza, pokrivenosti instrumentima osiguranja, poduzetim mjerama u naplati, urednosti u prethodnih 12 mjeseci (za restrukturirane plasmane).

Prilikom izračun gubitaka, odnosno specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, portfelja velikih kredita sistemski se utvrđuju polazišta za vrednovanje na osnovi jednog ili kombinacije slijedećiH kriterija: dana kašnjenja u podmirivanju obveza, pokrivenosti instrumentima osiguranja, poduzetim mjerama u naplati, urednosti u prethodnih 12 mjeseci (za restrukturirane plasmane), dok se konačni gubitak utvrđuje na pojedinačnoj osnovi za

Identifikaci

jski broj

Stavka Iznos

1 Stopa redovnog osnovnog kapitala 32,31%

2 Višak (+) / manjak (–) redovnog osnovnog kapitala 54.819,12

3 Stopa osnovnog kapitala 32,31%

4 Višak (+) / manjak (–) osnovnog kapitala 51.862,60

5 Stopa ukupnog kapitala 33,89%

6 Višak (+) / manjak (–) ukupnog kapitala 51.031,31

7 Stopa redovnog osnovnog kapitala uključujući usklađenja iz stupa II 0

8 Ciljna stopa redovnog osnovnog kapitala zbog usklađenja iz stupa II 0

9 Stopa osnovnog kapitala uključujući usklađenja iz stupa II 0

10 Ciljna stopa osnovnog kapitala zbog usklađenja iz stupa II 0

11 Stopa ukupnog kapitala uključujući usklađenja iz stupa II 0

12 Ciljna stopa ukupnog kapitala zbog usklađenja iz stupa II 15,29%


svaki plasman na način da se polazišni (sistemski utvrđen) gubitak poveća ili pak smanji temeljem podataka i informacija o dužniku koje se odnose na:

procjenu kreditne sposobnosti

očekivane novčane tokove od poslovnih aktivnosti

očekivane novčane tokove od instrumenata osiguranja u ovisnosti o fazi pokrenutog postupka za prisilnu naplatu, pravnog statusa instrumenata osiguranja

bilo koju drugu okolnost koja upućuje na promjenu ocjene kreditne sposobnosti dužnika ili koja utječe na unovčenje instrumenata osiguranja.

Utvrđivanje gubitka za plasmane i preuzete izvanbilančne obveze rizične skupine A u 2017. godini vršilo se primjenom jedinstvene stope od 1% na osnovicu koju čine plasmani rizične skupine A iz obrasca RS. Na dan 31.12.2017. godine bruto krediti iznose 108.512 tis. kn, umanjenje vrijednosti iznosi 22.666 tis. kn. Tablica 7. Bruto iznos izloženosti po kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i

ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične

izvanbilančne stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

ukupan iznos u tis. kn ukupan iznos u tis. kn ukupan iznos u tis. kn ukupan iznos u tis. kn

Izloženosti prema središnjim

državama ili središnjim

bankama

209.644 202.650 0 0

Izloženosti prema lokalnoj i

regionalnoj samoupravi

0 0 0 0

Izloženosti prema javnim

državnim tijelima

0 0 0 0

Izloženosti prema

multilateralnim razvojnim

bankama i međunarodnim

organizacijama

0 0 0 0

Izloženosti prema institucijama

(kreditnim institucijama i

investicijskim društvima)

17.436 6.270 0 0

Izloženosti prema trgovačkim

društvima

35.408 2.812 3.081 0

Izloženosti prema stanovništvu 0 0 0 0

Izloženosti u obliku pokrivenih

obveznica

0 0 0 0

Izloženosti u obliku udjela u

investicijskim fondovima

30.074 0 0 0

Dospjela nenaplaćena

potraživanja

56.223 7.007 0

Ostale izloženosti 33.870 0 2.407 0

UKUPNO 382.655 218.739 5.488 0


Tablica 8. Neto iznos izloženosti po glavnim vrstama djelatnosti

Tablica 9. Neto iznos izloženosti po značajnim geografskim područjima

Krediti, depoziti,

potraživanja po

kamatama i

ostala

potraživanja

Dužnički

vrijednosni

papiri

Klasične

izvanbilančn

e stavke

Izvedeni

financijski

instrument

i

iznos u tis.kn iznos u tis.kn iznos u tis.kn

iznos u

tis.kn

Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 94 0 0 0

Rudarstvo i vađenje 0 0 0 0

Proizvodnja hrane i pića 7.048 0 0 0

Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna 0 0 0 0

Izdavačka i tiskarska djelatnost 0 0 0 0

Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklear. goriva 0 0 0 0

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 1 0 990 0

Proiz. ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 0 0 0 0

Proizv. proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 439 0 0 0

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

Prerađivačka industrija - ostalo 1 0 0 0

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0 2.812 0 0

Građevinarstvo 1.841 0 0 0

Trg. na veliko i malo, pop.mot.voz. i pred. za kućanst. 24.006 2.102 45 0

Hoteli i restorani 970 0 426 0

Prijevoz, skladištenje i veze 697 0 0 0

Financijsko posredovanje 269.210 6.270 0 0

Poslovanje nekretn., iznajmljivanje i posl. usluge 19.817 0 1.581 0

Javna uprava i obrana 1 202.603 0 0

Obrazovanje 0 0 0 0

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 1.281 0 0 0

Ostale društv., socijalne i osobne uslužne djelatnosti 4.842 0 8 0

Stanovništvo 23.526 47 2.383 0

Strane fizičke osobe 11 0 0 0

Ukupno 353.784 213.834 5.434 0

Glavne vrste djelatnosti

Značajna geografska područja

Krediti, depoziti,

potraživanja po

kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički

vrijednosni papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke


instrumenti

iznos u tis.kn iznos u tis.kn iznos u tis.kn iznos u tis.kn

GRAD ZAGREB 311.146 160.889 1.071 0

PRIMORSKO-GORANSKA 22.197 0 2.170 0

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 4.416 0 0 0

SPLITSKO-DALMATINSKA 3.331 0 0 0

ISTARSKA 1.895 0 1 0

ZAGREBAČKA 379 0 1.598 0

ZADARSKA 1.873 0 0 0

OSTALE ŽUPANIJE 1.603 0 594 0

NEREZIDENTI

AUSTRIJA 0 6.270 0 0

ŠVICARSKA 5.387 0 0 0

NJEMAČKA 1.538 0 0 0

SAD 0 46.675 0 0

OSTALE ZEMLJE 18 0 0 0

UKUPNO 353.783 213.834 5.434 0


Tablica 10. Bruto iznos izloženosti prema preostalom dospijeću

Preostalo dospijeće

Krediti, depoziti,

potraživanja po

kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički

vrijednosni papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke


instrumenti

iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn

Izloženosti prema središnjim

državama ili središnjim bankama 207.547 202.650 0 0

do 90 dana 207.547 48.124 0 0

od 91 do 180 dana 0 33.002 0 0

od 181 dana do 1 godine 0 121.502 0 0

> 1 godine 0 21 0 0

Izloženosti prema lokalnoj i

regionalnoj samoupravi 30.074 0 0 0

do 90 dana 30.074 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0

od 181 dana do 1 godine 0 0 0 0

> 1 godine 0 0 0 0

Izloženosti prema javnim državnim

tijelima 39.398 2.102 0 0

do 90 dana 23.992 2.102 0 0

od 91 do 180 dana 10.342 0 0 0


> 1 godine 5.062 0 0 0

Izloženosti prema institucijama 17.261 6.270 0 0

do 90 dana 17.261 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0

od 181 dana do 1 godine 0 6.270 0 0

> 1 godine 0 0 0 0

Izloženosti prema trgovačkim

društvima 35.055 2.812 3.050 0

do 90 dana 2.867 0 1.504 0

od 91 do 180 dana 127 0 426 0

od 181 dana do 1 godine 4.473 0 96 0

> 1 godine 27.588 2.812 1.024 0

Izloženosti prema stanovništvu 0 0 0 0

do 90 dana 0 0 0 0

od 91 do 180 dana 0 0 0 0


> 1 godine 0 0 0 0

Ostala izloženost 24.449 0 2.383 0

do 90 dana 13.036 0 116 0

od 91 do 180 dana 2.318 0 14 0


> 1 godine 8.208 0 2.251 0

UKUPNO 353.784 213.834 5.434 0


Tablica 11. Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti

Tablica 12. Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja po djelatnostima

Početno stanje ispravaka vrijednosti i

rezerviranja

Povećanja ispravaka

vrijednosti i

rezerviranja tijekom

izvještajnog

razdoblja

Smanjenja ispravaka

vrijednosti/

ukinuta rezerviranja

tijekom izvještajnog

razdoblja

Završno stanje

u tis. kn u tis. kn u tis. kn u tis. kn

Umanjenje (ispravak)

vrijednosti plasmana11.937 16.228 6.435 21.730

Rezerviranja za

identificirane gubitke s

osnove izvanbilančnih

obveza

0 0 0 0

Ispravci vrijednosti

plasmana skupine A na

skupnoj osnovi

5.604 -2.859 0 2.745

Rezerviranja za

izvanbilančne obveze

skupine A na skupnoj

osnovi

80 0 -26 80

Promjene u ispravcima

vrijednosti i

rezerviranjima

Bruto iznos plasmana

kod kojih je izvršeno

umanjenje (ispravak)

vrijednosti

Stanje ispravaka

vrijednosti

plasmana

Dospjela

nenaplaćena

potraživanja


Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 0 0 1

Rudarstvo i vađenje 0 0 0

Proizvodnja hrane i pića 10.048 3.087 6.529

Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna 0 0 0

Izdavačka i tiskarska djelatnost 0 0 0

Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklear. goriva 0 0 0

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 0 0 1

Proiz. ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 0 0 0

Proizv. proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 2.586 2.148 2.587

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 0 0 0

Prerađivačka industrija - ostalo 8 8 9

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0 0 0

Građevinarstvo 2.653 1.879 2.663

Trg. na veliko i malo, pop.mot.voz. i pred. za kućanst. 18.762 9.166 19.699

Hoteli i restorani 612 443 616

Prijevoz, skladištenje i veze 0 0 2

Financijsko posredovanje 1 1 186

Poslovanje nekretn., iznajmljivanje i posl. usluge 14.651 2.768 14.693

Javna uprava i obrana 2 2 3

Obrazovanje 0 0 0

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 0 0 0

Ostale društv., socijalne i osobne uslužne djelatnosti 469 367 473

Stanovništvo 13.437 1.861 2.232

Strane fizičke osobe 2 2 13

Ukupno 63.230 21.730 49.707

Glavne vrste djelatnosti


Tablica 13. Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja po značajnim geografskim područjima

Iznosi izloženosti izračunati su korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređeni po stupnjevima kreditne kvalitete. Za izloženosti prema RH i HNB-u te središnjim državama članicama i središnjim bankama država članica koje su nominirane u domaćoj valuti Banka dodjeljuje ponder rizika 0.

Za izloženosti prema RH i HNB-u te središnjim državama i središnjim bankama koje nisu nominirane u domicilnoj valuti Banka će dodjeljivati pondere prema rejting agenciji Moody's Investor Service Ltd. budući je ista dobila Rješenje kojim se priznaje kao VIPKR za sljedeće tržišne segmente:

- javne financije - komercijalne subjekte - strukturirano financiranje.

7. TEHNIKE SMANJENJA KREDITNOG RIZIKA

Banka kao materijalnu kreditnu zaštitu primjenjuje financijski kolateral u obliku gotovinskog pologa. Kao nematerijalnu kreditnu zaštitu Banka primjenjuje uvjetne i bezuvjetne garancije i jamstva Republike Hrvatske (glavni davatelji garancija su Republika Hrvatska odnosno HAMAG-BICRO). Banka ugovara instrumente osiguranja plasmana sukladno propisima definiranim internim aktima Banke, a u cilju naplate svojih potraživanja. Instrumenti osiguranja naplate plasmana ugovaraju se za pojedinačni plasman. Kvaliteta instrumenata osiguranja plasmana utvrđuje se temeljem njihove vrijednosti i utrživosti, a dijele se na prvorazredne instrumente osiguranja (npr. novčani depoziti, vrijednosni papiri i jamstva RH), primjerene instrumente osiguranja u obliku nekretnina i pokretnina, ostale instrumente osiguranja (npr. police osiguranja, vijednosni papiri institucija koji nemaju kreditni rating VIPKR ali kotiraju na priznatoj burzi, police osiguranja i sl.), neadekvatne instrumente osiguranja (mjenice, zadužnice). Naknadna vrednovanja vrijednosti instrumenata osiguranja

Značajna geografska područja

Bruto iznos

plasmana kod kojih

je izvršeno

umanjenje

(ispravak)

vrijednosti

Stanje ispravaka

vrijednosti

plasmana

Dospjela

nenaplaćena

potraživanja


PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 15.033 9.083 11.557

GRAD ZAGREB 40.567 10.286 30.611

ZADARSKA ŽUPANIJA 1.788 392 1.795

ISTARSKA ŽUPANIJA 1.125 844 1.132

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA 4.283 933 4.287

OSTALE ŽUPANIJE 434 192 219

NEREZIDENTI

OSTALE ZEMLJE 4 4 107

UKUPNO 26.357 11.937 39.382


provode se kontinuirano u skladu s propisanom dinamikom definiranom internim aktima Banke. Tablica 14. Iznosi izloženosti izračunati korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređeni po stupnjevima kreditne kvalitete

Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama

0% 410.196 410.196

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 0 0

35% 0 0

50% 0 0

70% 0

75% 0 0

100% 1 1

150% 0 0

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali ponderi

rizika0 0

Ponder rizika (%)

Ukupni iznosi izloženosti

prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika


nakon primjene tehnika


Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

0% 0 0

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 0 0

35% 0 0

50% 0 0

70% 0 0

75% 0 0

100% 0 0

150% 0 0

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali

ponderi rizika0 0

Ponder rizika (%)








Izloženosti prema subjektima javnog sektora

0% 0 0

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 0 0

35% 0 0

50% 0 0

70% 0 0

75% 0 0

100% 0 0

150% 0 0

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali

ponderi rizika0 0

Ponder rizika (%)







Izloženosti prema institucijama

0% 0 0

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 12.326 12.326

35% 0 0

50% 0 0

70% 0 0

75% 0 0

100% 11.205 11.205

150% 0 0

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali

ponderi rizika0 0

Ponder rizika (%)








Izloženosti prema trgovačkim društvima

0% 0 0

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 0 0

35% 0 0

50% 0 0

70% 0 0

75% 0 0

100% 40.917 39.043

150% 0 0

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali

ponderi rizika0 0

Ponder rizika (%)







Izloženosti prema stanovništvu

0% 0 0

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 0 0

35% 0 0

50% 0 0

70% 0 0

75% 0 0

100% 0 0

150% 0 0

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali

ponderi rizika0 0







Ponder rizika (%)


Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

0% 0 0

2% 0 0

4% 0 0

10% 0 0

20% 0 0

35% 0 0

50% 0 0

70% 0 0

75% 0 0

100% 19.817 19.817

150% 21.683 21.683

250% 0 0

370% 0 0

1 250% 0 0

Ostali ponderi rizika 0 0

Ponder rizika (%)



smanjenja kreditnog

rizika



smanjenja kreditnog

rizika


Tablica 15. Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika – Standardizirani pristup Materijalna kreditna zaštita je tehnika smanjenja kreditnog rizika prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti Banke proizlazi iz prava Banke da u slučaju stupanja dužnika u status neispunjavanja obveza ili nastanka drugog ugovorenog kreditnog događaja koji se odnosi na drugu ugovornu stranu:

1. Unovči ili ostvari prijenos ili zadržavanje određene imovine ili iznosa, 2. Smanji iznos izloženosti na iznos razlike između iznosa izloženosti i iznosa

potraživanja Banke na osnovi odnosne kreditne zaštite, ili zamijeni iznos izloženosti tom razlikom

Iznosi izloženosti

pokriveni

financijskim

kolateralom

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne

zaštite

Iznosi izloženosti

pokriveni

garancijama/jam

stvima

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne kreditne

zaštite

u tisućama kn u tisućama kn u tisućama kn u tisućama kn

Izloženosti prema

središnjim državama i l i

s redišnjim bankama

0 0 0 0

Izloženosti prema

loka lnoj i regionalnoj

samoupravi

0 0 0 0


državnim ti jel ima0 0 0 0

Izloženosti prema

insti tuci jama (kreditnim

insti tuci jama i

investici jskim društvima)

0 0 0 0

Izloženosti prema

trgovačkim društvima3.574 0 0 0

Izloženosti prema

stanovniš tvu0 0 0 0

Izloženosti u obl iku

udjela u investici jskim

fondovima

0 0 0 0

Ostale i zloženosti 1.874 0 0 0

UKUPNO 5.448 0 0 0

ODNOS

Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita


8. OPTEREĆENA IMOVINA

Imovina se smatra opterećenom ako je dana u zalog ili ako je predmet bilo kakvog aranžmana radi osiguranja ili kreditnog poboljšanja bilo koje transakcije iz koje se ta imovina ne može slobodno povući. Važno je da je riječ o imovini čije povlačenje je ograničeno, odnosno o imovini čije se povlačenje ili zamjena drugom imovinom mora prethodno odobriti (odredbe Provedbene uredbe br.2015/79 o opterećenoj imovini).

Na dan 31.12.2017. godine Banka je evidentirala 115.347 tis. kn opterećene imovine koja se odnosi na obračunatu obveznu pričuvu koja se drži izdvojena u HNB-u, vrijednosne papire založene za repo transakciju s HNB-om, te jamstvene depozite u dvjema financijskim institucijama.

9. IZLOŽENOSTI NA OSNOVI VLASNIČKIH ULAGANJA U KNJIZI BANKE

Vlasnička ulaganja koja su evidentirana u knjizi Banke predstavljaju neizravna ulaganja u kapital tih društava izravnom kupnjom dionica tih istih društava i provedena su s namjerom ostvarivanja kapitalne dobiti , bez strateških razloga ulaska vlasništvo tih istih društava. Sva takva ulaganja Banka je rasporedila u portfelj raspoloživo za prodaju. Banka s osnovu ulaganja u dionice u knjizi Banke ima zanemarive postotke udjela u ukupnom kapitalu tih društava, a ukupna vrijednost tih ulaganja na dan 31.12.2017. godine iznosi 86 tis. kn što je 0,015% imovine Banke. Vrednovanje ulaganje provodi se redovno u skladu s internim aktima Banke.

Iznosi izloženosti

pokriveni

financijskim

kolateralom

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne

zaštite

Iznosi izloženosti

pokriveni

garancijama/jam

stvima

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne kreditne

zaštite

u tisućama kn u tisućama kn u tisućama kn u tisućama kn

Izloženosti prema

središnjim državama i l i

s redišnjim bankama

0 0 0 0

Izloženosti prema

loka lnoj i regionalnoj

samoupravi

0 0 0 0


državnim ti jel ima0 0 0 0

Izloženosti prema

insti tuci jama (kreditnim

insti tuci jama i

investici jskim društvima)

0 0 0 0

Izloženosti prema

trgovačkim društvima0 0 0 0

Izloženosti prema

stanovniš tvu0 0 0 0

Izloženosti u obl iku

udjela u investici jskim

fondovima

0 0 0 0

Ostale i zloženosti 5.448 0 0 0

UKUPNO 5.448 0 0 0

Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

DONOS


10. ZAŠTITNI SLOVJEVI KAPITALA

Tablica 16. Pokrivenost kapitalnih zahtjeva i zaštitnih slojeva kapitala (ZSK)

Banka udovoljava svim kapitalnim zahtjevima propisanih člankom 92. Uredbe 575/2013, te zahtjevima propisanih člancima 220., 224. i 228. Zakona. Banka ne izdvaja dodatni kapital za protuciklički zaštitni sloj te se ne smatra sistemski važnom kreditnom institucijom. Regulatorni kapital (66.799) pokriva kapitalne zahtjeve.

Naziv StopaIznos zahtjeva

u tisućama kn

Pokrivenost

redovnim

osnovnim

kapitalom u tis.

kn

Pokrivenost

dodatnim

osnovnim

kapitalom u tis.

kn

Pokrivenost

osnovnim

kapitalom u tis.

kn

Pokrivenost

dopunskim

kapitalom u tis.

kn

Pokrivenost

regulatornim

kapitalom u tis.

kn

1 Kapitalni zahtjevi propisani člankom 92. Uredbe

1.1 Kapitalni zahtjevi za stopu redovnog osnovnoga kapitala 4,5 8.870 8.870 8.870 8.870

1.2 Kapitalni zahtjevi za stopu osnovnoga kapitala 6,0 11.826 11.826 0 11.826 11.826

1.3 Kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala 8,0 15.768 15.768 0 15.768 0 15.768

2 Kapitalni zahtjevi iz članaka 220., 224. i 228. Zakona 0,0 0 0 0 0

2.1Kapitalni zahtjevi za stopu redovnoga osnovnoga

kapitala0,0 0 0 0 0

2.2 Kapitalni zahtjevi za stopu osnovnoga kapitala 0,0 0 0 0 0

2.3 Kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala 7,29 14.369 14.369 14.369 0 14.369

3 Zaštitni sloj za očuvanje kapitala 2,5 4.928 4.928 4.928 4.928

4 Protuciklički zaštitni sloj kapitala 0,0 0 0 0 0

5 Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik 1,5 2.957 2.957 2.957 2.957

6 Zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju 0,0 0 0 0 0

7 Zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju 0,0 0 0 0 0

8 Neiskorišteni kapital 25.668 0 25.668 3.593 28.779

9 Ukupni iznos kapitala 63.689 0 63.689 3.593 66.799


11. KAMATNI RIZIK U KNJIZI BANKE

Kamatni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi banke. Banka je izložena kamatnom riziku koji pokazuje osjetljivost financijskog stanja (profitabilnosti) Banke na promjene kamatnih stopa. Za izračun izloženosti kamatnom riziku u Knjizi Banke, Banka koristi pretpostavke sukladno Uredbi 575/2013, gdje su kamatno osjetljive stavke aktive i pasive razvrstane po vrsti kamatnih stopa, po najznačajnijim valutama i raspoređene su po vremenskim zonama prema mogućnosti promjene kamatnih stopa:

- aktivne i pasivne stavke s fiksnim stopama raspoređene su prema preostalom dospijeću

- izdvojena obvezna pričuva u devizama raspoređena je u rok do mjesec dana, a u kunama u rok od 6 do 12 mjeseci

- krediti osigurani hipotekom, za koje je pokrenuta ovrha, raspoređeni su prema očekivanom roku realizacije naplate potraživanja

- krediti iz rizične skupine B koji nisu osigurani hipotekom i za koje se ne može utvrditi rok naplate raspoređeni su u rok od 2 do 3 godine

- vrijednosni papiri iz portfelja raspoloživi za prodaju svrstani su po dospijećima (obveznice, trezorski zapisi, FNOI, komercijalni zapisi)

- štedni i oročeni depoziti s administrativnim stopama raspoređeni su u rok od 6 do 12 mjeseci.

Kod mjerenja promjene ekonomske vrijednosti kapitala Banka primjenjuje pojednostavljeni izračun procjene propisan Uredbom 575/2013. Služba rizika tromjesečno izvještava o izloženosti kamatnom riziku sukladno regulatornom okviru. Za svako obračunsko razdoblje 2017. godine promjena ekonomske vrijednosti kapitala u odnosu na regulatorni kapital bila je unutar regulatornog okvira. Tablica 17. Kamatni rizik u knjizi banke – promjene ekonomske vrijednosti

Smanjenje

ekonomske

vrijednosti/dobit

i kreditne

institucije

Povećanje ekonomske

vrijednosti/dobiti

kreditne institucije

u tis. HRK u tis. HRK

Valuta EUR (4.213) 3.965

Valuta HRK (42) (85)

Valuta USD (885) 833

Valuta OSTALO (42) 41

Ukupno (5.183) 4.754

Regulatorni kapital

66.799 66.799

Promjene ekonomske vrijednosti

/regulatorni kapital -7,76% -7,12%

Promjene ekonomske

vrijednosti/dobiti po valutama

Kamatni rizik u knjizi banke

Standardni kamatni šok

(+/– 200 baznih bodova)


Kod mjerenja utjecaja kamatnog rizika na neto kamatne prihode Banka koristi gapove po Uredbi (EU) 575/2013, te izračunava promjenu kamatnih prihoda i vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju uz zadanu primjenu kamatnih stopa. Banka na tromjesečnoj osnovi izrađuje izvještaje o kamatnom riziku u knjizi Banke.

12. PRIMICI RADNIKA

Politika primitaka radnika Primorske banke d.d. ažurirana je u 2017. godini, čime se uskladila s promjenama zakonskih propisa. Visinu ukupnih primitaka pojedinog člana Uprave Banke određuje Nadzorni odbor, dok visinu primitaka radnika određuje Uprava Banke, vodeći se u prvom redu poslovnom strategijom Banke, zadacima, ovlastima, odgovornostima, radnim iskustvom, stanjem na tržištu rada te stanjem Banke. Nadzorni odbor redovno preispituje opća načela Politike primitaka. Uprava Banke donosi Pravilnik o primicima u kojima određuje razrede primitaka za pojedina radna mjesta, kriterije za određiavnje visine individualne plaće, kao i sve ostale primitke odnosno materijalna i nematerijalna prava radnika sukladno zakonskim propisima. Za određivanje visine primitaka radnika, Uprava se prvenstveno vodi poslovnom strategijom Banke, složenošću posla, zadacima, ovlastima i odgovornostima, stupnjem samostalnosti i kreativnosti, značajem posla za poslovanje i razvoj Banke, radnim iskustvom, stanjem na tržištu rada, te stanjem Banke, a sve u okviru raspona plaće propisanih Pravilnikom o primicima radnika. Temeljna načela Politike primitaka donijeta od strane Nadzornog odbora su sljedeća:

- politika primitaka usklađena je s dugoročnim poslovnim ciljevima Banke, strategijom upravljanja rizicima i poslovnom strategijom Banke, te obuhvaća mjere za izbjegavanje sukoba interesa

- politika primanja konzistentna je sa i promovira zdravo i efikasno upravljanje rizikom, te ne ohrabruje preuzimanje rizika koji prelaze razinu toleriranog rizika Banke

- usklađenost sa zakonskim normama - jednostavno i transparentno upravljanje - fiksni primici prije svega odražavaju profesionalno iskustvo i odgovornost koje

proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika - motivacija i zadržavanje svih zaposlenih, uz naglasak na posebne talente i kritične

resurse - Banka trenutno ne isplaćuje varijabilne primitke dok ne dostigne dobit.

Cilj politike primitaka radnika je utvrđivanje radnika koji imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti. Obzirom na veličinu i unutarnju organizaciju Banke; vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja, profil rizičnosti, poziciju, poslove, odgovornosti i primitke pojedinačnih radnika, uvjete na tržištu rada, Banka je utvrdila da sljedeći radnici imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti:

- članovi Uprave - direktori Službi (ukoliko je radno mjesto upražnjeno tada Pomoćnik direktora Službe) - financijski direktor - stručni suradnik za usklađenost


- interni revizor - ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Tablica 18. Fiksni bruto primici materijalno značajnih radnika

U prethodnoj tablici su agregirane kvantitativne informacije o primicima onih radnika koji imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti, raščlanjene po poslovnim područjima. Obzirom na veličinu i unutarnju organizaciju Banke; vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja, profil rizičnosti kao i poslovnu strategiju; Banka nije značajna kreditna institucija s aspekta primjene Odluke HNB-a o primicima radnika.

13. OMJER FINANCIJSKE POLUGE

Financijska poluga predstavlja stupanj zaduženosti i korištenje tuđih izvora sredstava. Banka u svom poslovanju prati omjer financijske poluge sukladno primjenjivim propisima, te ga održava u limitima koji osiguravaju stabilno poslovanje. Omjer financijske poluge izračunava se tako da se mjera kapitala banke podijeli s mjerom izloženosti te se izražava u postotku. Kao mjera kapitala u izračun se uzima osnovni kapital, a kao mjera izloženosti zbroj vrijednosti izloženosti cjelokupne imovine i izvanbilančnih stavki koje nisu odbitna stavka pri utvrđivanju mjere kapitala. Preporučeni minimalni omjer financijske poluge je 3,00.

UKUPNO u tis. HRK

Poslovno područjeAgregirana bruto plaća

za 2017. g.

Pozadinski poslovi 2.356

Prodaja 2.074

Kontrolne funkcije 934

Uprava 1.514

UKUPNO 5.365

MATERIJALNO ZNAČAJNI

Poslovno područjeAgregirana bruto plaća

za 2017. g.

Pozadinski poslovi 850

Prodaja 876

Kontrolne funkcije 331

Uprava 1.317

UKUPNO 3.374


Tablica 19. Financijska poluga

Opreznosti radi, Banka je interno propisala da smatra razinom ranog upozorenja pokazatelj od 9,0%, dok pokretanje izvanrednih mjera nastupa razinom pokazatelja niže od 8,3%. Iz podataka o financijskoj poluzi iz Tablice br. 19. vidljivo je da Banka ostvaruje više no zadovoljavajuću visinu omjera financijske poluge.

14. POVRAT NA IMOVINU

Prema zakonu o kreditnim institucijama, članak 167., kreditna institucija je dužna u svojim godišnjim izvješćima objaviti svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto dobit podijeljenu s upupnom imovinom. S obzirom na gubitak u 2017. godini povrat na imovinu Primorske banke d.d. Rijeka je negativan i iznosi – 1,6%.

15. POKAZATELJ LCR

Od 01.01.2015. godine u primjeni je regulatorni zahtjev likvidnosne pokrivenosti LCR čiji je limit od 01.01. do 31.12.2017. godine za sve valute ukupno utvrđen u visini 80%, što znači da Banka mora svakodnevno pokrivati 80% neto odljeva svojom likvidnom imovinom. Pokazatelj se prati u kunskoj i deviznoj komponenti odvojeno, te za sve valute ukupno. U nastavku je tabelarni pregled podataka za svako od četiri kalendarska tromjesečja u godini izračunatih kao jednostavni prosjek podataka s kraja mjeseca tijekom 12 mjeseci prije kraja svakog tromjesečja. Vidljivo je da je Banka udovoljila i premašila regulatorno utvrđeni limit u svim razdobljima:

Vrijednosti izloženosti Iznos

Izvanbilančne stavke 5.434

Imovina 567.618

Osnovni kapital 63.689

Omjer financijske poluge 11,11%


Tablica 20.: Pokazatelj likvidnosne pokrivenosti (LCR)

Tromjesečje završava 31. ožujka 2017.

godine

30. lipnja 2017.

godine

30. rujna 2017.

godine

31. prosinca

2017. godine

Broj podataka upotrijebljenih u izračunu prosjeka 12 12 12 12

21 ZAŠTITNI SLOJ LIKVIDNOSTI 222.172 314.657 286.071 390.325

21 UKUPNI NETO NOVČANI ODLJEVI 11.349 8.642 8.433 11.177

23 KOEFICIJENT LIKVIDNOSNE POKRIVENOSTI (%) 1958% 3641% 3392% 3492%


godine

30. lipnja 2017.

godine

30. rujna 2017.

godine

31. prosinca

2017. godine

Broj podataka upotrijebljenih u izračunu prosjeka 12 12 12 12


21 UKUPNI NETO NOVČANI ODLJEVI 5.643 4.535 3.638 3.283



godine

30. lipnja 2017.

godine

30. rujna 2017.

godine

31. prosinca

2017. godine

Broj podataka upotrijebljenih u izračunu prosjeka12 12 12 12


21 UKUPNI NETO NOVČANI ODLJEVI 884 703 674 981



godine

30. lipnja 2017.

godine

30. rujna 2017.

godine

31. prosinca

2017. godine

Broj podataka upotrijebljenih u izračunu prosjeka12 12 12 12


21 UKUPNI NETO NOVČANI ODLJEVI 161 427 603 470


Valuta HRK u tis. HRK

Područje primjene konsolidacije - pojedinačno UKUPNA PRILAGOĐENA VRIJEDNOSTValuta EUR u tis. HRK

Područje primjene konsolidacije - pojedinačno UKUPNA PRILAGOĐENA VRIJEDNOSTValuta USD u tis. HRK

Područje primjene konsolidacije - pojedinačno UKUPNA PRILAGOĐENA VRIJEDNOSTValuta 010-SVE VALUTE u tis. HRK

Područje primjene konsolidacije - pojedinačno UKUPNA PRILAGOĐENA VRIJEDNOST

Documents

Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske banke d.d. Rijeka na … · 2019-01-10 · Javna objava bonitetnih zahtjeva Primorske banke d.d. Rijeka na dan 31.12.2017. godine 6 Uprava