Javna objava bonitetnih informacija za 2015. godinu

Javna objava bonitetnih informacija za 2015. godinu 1

Javna objava bonitetnih informacija za 2015. godinu

Svibanj 2016.


Sadržaj

1 Ciljevi i politike upravljanja rizicima .................................................................................................. 4

2 Regulatorni kapital .............................................................................................................................. 8

3 Stope kapitala i Kapitalni zahtjevi ....................................................................................................13

4 Zaštitni slojevi kapitala .....................................................................................................................16

5 Izloženost kreditnom riziku ...............................................................................................................16

6 Ispravci vrijednosti za kreditni rizik ...................................................................................................20

7 Primjena VIPKR-a ...............................................................................................................................23

8 Iznosi izloženosti izračunati korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređeni po stupnjevima kreditne kvalitete ...................................................................................................................................................24

9 Tehnike smanjenja kreditnog rizika ..................................................................................................28

10 Objava o opterećenoj imovini ..........................................................................................................29

11 Kamatni rizik u knjizi banke (EVKI) ...................................................................................................31

12 Financijska poluga ............................................................................................................................32

13 Politika primitaka ..............................................................................................................................34


Sukladno članku 433. Uredbe (EU) broj 575/2013 (CRR) i članku 165. Zakona o kreditnim institucijama Raiffeisen stambena štedionica d.d. objavljuje kvalitativne i kvantitativne informacije iz Glave II, Dijela osmog Uredbe.

Izvješće je javno dostupno na Internet stranicama Raiffeisen stambena štedionica d.d. https:// www.raiffeisenstambena.hr

Uključena društva : Raiffeisen stambena štedionica d.d., Zagreb, SR Njemačke 8 (dalje RSŠ ili Štedionica)


1 Ciljevi i politike upravljanja rizicima Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (dalje RBA) je 100% vlasnik RSŠ te se svi procesi obavljaju uz podršku i pravila RBA. Aktivno upravljanje rizicima je jedno od glavnih zadataka RSŠ. U cilju učinkovitog identificiranja, mjerenja i upravljanja rizicima RSŠ je uspostavila sveobuhvatan sistem upravljanja rizicima koji kontinuirano unapređuje i razvija. Upravljanje rizicima predstavlja integralni dio ukupnog upravljanja RSŠ. Posebice pored pravnih i regulatornih zahtjeva, uzima u obzir prirodu, veličinu i složenost poslovnih aktivnosti i rizika koji iz njih proizlaze. Sustav upravljanja rizicima uzima u obzir propisane regulatorne zahtjeve sukladno Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, Zakonu o kreditnim institucijama i pratećim podzakonskim aktima i EU Uredbi 575/2013 i pripadajućim aktima. Upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je RSŠ izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju. Upravljanje rizicima uspostavljeno na razini RSŠ te se provodi kroz sve segmente poslovanja unutar poslovnih procesa ustrojenih unutar organizacijskih dijelova RSŠ u kojima rizici nastaju. Pored toga, upravljanje rizicima djelomično se provodi i kroz posebna tijela koja donose odluke o preuzimanju rizika odnosno Kreditni odbor, ALCO, Komisija za likvidnost i Odbor za upravljanje informacijskim sustavima kao i kroz tijela ustrojena u okviru RBA obzirom na promjenu vlasništva. Za svaki od značajnih rizika kojima je RSŠ izložena, RSŠ je imenovala odgovarajući broj djelatnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija razmjerno veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslovanja. Interni limiti se definiraju na formiranim komisijama i odborima uz odobrenje Uprave, odnosno direktno od strane Uprave ili direktno od strane RBA. U procesu upravljanja rizicima RSŠ poštuje načelno jasne podjele odgovornosti za one funkcije i organizacijske jedinice koje aktivno sudjeluju u preuzimanju rizika od onih koji te rizike mjere, prate i izvještavaju. Također, organizacijska jedinica Interne revizije redovito prati i ocjenjuje, kao neovisno tijelo, učinkovitost i prikladnost cijelog procesa upravljanja rizicima. Osnovu strategije rizika predstavlja poslovni plan i poslovna strategija u kojoj su definirani osnovni ciljevi za narednu godinu usklađeni sa vlasnikom (RBA). Ciljevi strategije RSŠ: RSŠ je kreditna institucija koja pruža usluge na području RH te su joj klijenti stanovništvo, financijske institucije i javni sektor, a sve u skladu sa Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Vizija RSŠ uz potporu vlasnika (RBA) je ojačati poziciju na domaćem tržištu kako po veličini tako i po rezultatima poslovanja. Adekvatnost kapitala:


Održavanje dovoljnog nivoa kapitala je temeljni cilj upravljanja rizicima u RSŠ. Dovoljan kapital treba biti održavan u cilju osiguravanja rasta poslovanja i postizanja poslovnih planova. RSŠ osigurava adekvatnost stopa kapitala redovitim izračunom i kontrolom trenutnog nivoa. Koristi se sistem regulatornog (Uredba 575/2013) ograničenja kapitala uz stalno praćenje kako bi osigurale odgovarajuće razine kapitala. Regulatorni minimalni zahtjevi za kapitalom predstavljaju obvezujući uvjet u ovom procesu kako bi RSŠ izbjegla moguće zakonske posljedice. Funkcija kontrole rizika: Funkcija kontrole rizika organizirana je unutar organizacijske jedinice Upravljanje rizicima i naplata (dalje RM). Ova organizacijska jedinica nema ovlaštenje za donošenje odluka o preuzimanju rizika nego je njena funkcija isključivo kontrola, analiza, praćenje rizika te izvještavanje o rizicima. RM obavlja neovisnu procjenu svih rizika poslovanja i odgovoran je Upravi RSŠ i djeluje kao samostalna organizacijska jedinica. U svojoj procjeni rizika koristi postojeću aplikativnu podršku RSŠ. Osnovni zadaci u okviru funkcije kontrole rizika su :

- analiza rizika koja podrazumijeva utvrđivanje i mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima jest ili bi mogla biti izložena u suradnji sa RBA

- praćenje svih značajnijih rizika kojima je RSŠ izložena, - provođenje testiranja otpornosti na stres, - provjere primjene i djelotvornosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima jest ili

kojima može biti izložena, - ocjena adekvatnosti i dokumentiranosti metodologije za upravljanje rizicima, - sudjelovanje u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima, - sudjelovanje u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje

rizicima te davanje prijedloga i preporuka za primjereno upravljanje rizicima, - analize, praćenja i izvješćivanja o adekvatnosti internoga kapitala te provjere strategija i

postupaka ocjenjivanja potrebnoga internoga kapitala. - analize rizika prisutnih kod novih proizvoda, - izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o upravljanju rizicima i svom radu, - provođenje ostalih provjera koje su potrebne za adekvatnu kontrolu rizika

Poslovi kontrole rizika obavljaju se u suradnji i uz podršku vlasnika (RBA). Izjave upravljačkih tijela o uspostavljenim kontrolnim funkcijama Uprava RSŠ je u 2015.godini donijela odluku o primjerenosti postupaka kontrolnih funkcija RSŠ. Navedenom odlukom utvrđeno je da su u RSŠ uspostavljene 3 kontrolne funkcije i to : unutarnja revizija, kontrola rizika i funkcija praćenja usklađenosti. Utvrđeno je da je Uprava RSŠ preispitala primjerenost postupaka te djelotvornost kontrolnih funkcija uzimajući u obzir slijedeće kriterije :

- Metodologiju rada pojedine kontrolne funkcije - Izvršenje plana rada pojedine kontrolne funkcije - Broj zaposlenika uključenih u obavljanje poslova pojedine kontrolne funkcije - Strukturu i sadržaj izvješća pojedine kontrolne funkcije - Nalaze do kojih je došla pojedina kontrolna funkcija u razdoblju za koje se obavlja

preispitivanje primjerenosti postupaka i djelotvornost pojedine kontrolne funkcije - Profil rizičnosti kreditne institucije - Strategiju poslovanja i upravljanja rizicima

Na temelju uvida u rad i izvješća podnesena tijekom godine (uključujući i godišnje izvješće o radu), postupci i djelotvornost svih kontrolnih funkcija ocjenjeni su primjerenima. Uprava RSŠ je o navedenim zaključcima obavijestila Nadzorni odbor RSŠ.


Kategorije rizika Rizici kojima je RSŠ u svojem poslovanju najviše izložena su kreditni rizik, tržišni rizici, likvidnosni, kamatni i operativni rizik. Navedenim rizicima u svakodnevnom poslovanju RSŠ upravlja putem politika, procedura, limita, odbora te kontrola.

• Kreditni rizik Sustav upravljanja kreditnim rizikom čini najvažniji dio poslovne politike RSŠ i bitan je činitelj njezine strategije poslovanja. Kreditni rizik predstavlja rizik nemogućnosti druge strane da podmiri u cijelosti iznose obveza po dospijeću. RSŠ je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja. Kreditnim rizikom se upravlja analizom klijenata i pribavljanjem adekvatnih kolaterala. Vrste i iznosi kolaterala ovise o procjeni kreditnog rizika pojedinog klijenta. Kreditni rizik osigurava se instrumentima osiguranja (uglavnom hipotekama nad stambenim nekretninama) adekvatne vrijednosti, a ulaganja se uglavnom vrše u zajmove i dužničke vrijednosnice koje je izdala ili za koje garantira Republika Hrvatska. Kontinuiranim praćenjem i izvještavanjem o kreditnom riziku RSŠ osigurava odgovarajuću razinu rezervacija. Analiza i praćenje radi se na individualnoj razini samog klijenta i pojedine transakcije. Upravljanje rizicima i odluke o kreditiranju temelje se na kreditnim politikama, pravilnicima/priručnicima za upravljanje rizicima. Kreditnim politikama i okvirnim uvjetima za odobravanje kredita u segmentu stanovništva definirana je maksimalna zaduženost svakog klijenta, maksimalan iznos kredita pokrivenog nekretninom u odnosu na iznos nekretnine, u svrhu upravljanja kreditnog rizika poslovanja sa stanovništvom. Sistem unutarnje kontrole za kreditne rizike uključuje razne vrste mjera praćenja koje su ugrađene u poslovni proces – počevši od kreditnog zahtjeva klijenta, do odobrenja kreditnog zahtjeva i konačno otplate kredita. Proces odobravanja zahtjeva temelji se na unificiranim pravilima i principima. Za svaki pojedinačni kreditni zahtjev za stambeni kredit, kreditna odluka se donosi temeljem odluke Kreditnog odbora RSŠ. RSŠ koristi standardizirani pristup za izračun iznosa izloženosti ponderiran rizikom, a sve u skladu sa važećom regulativom (Uredba 575/2013). Izvješća o rizicima: Organizacijska jedinica Upravljanje rizicima i naplata izrađuje izvješća koja se redovito prezentiraju Upravi ili formiranim komisijama (ALCO) odnosno Nadzornom odboru. Izvješća služe za praćenje kvalitete portfelja RSŠ te predstavljaju podlogu za donošenje odluka nadležnih tijela (Nadzornog odbora, Uprave, ALCO i sl.). Mjere za smanjenje rizika: Instrumenti osiguranja su jedna od glavnih strategija i mjera koje se provode vezano za smanjenje potencijalnih kreditnih rizika. Vrijednost instrumenata osiguranja i učinak ostalih tehnika umanjenja rizika iskazuju se u svakom pojedinom kreditnom zahtjevu. Učinak umanjenja rizika koji se uzima u obzir je stručna procjena vrijednosti koja se može očekivati od prodaje instrumenta osiguranja unutar razumnog roka za njegovu realizaciju. Kreditni portfelj i svaki individualni dužnik predmet su stalnog praćenja. Glavna svrha praćenja je osigurati da dužnik ispunjava ugovorene obveze.


• Rizik likvidnosti

RSŠ upravlja rizikom likvidnosti putem utvrđenih odbora zaduženih za održavanje likvidnosti. Glavni izvori sredstava su depoziti građana i dionički kapital. RSŠ ima veliki broj malih ulagača s malim pojedinačnim ulozima. Izvori sredstava su u većoj mjeri stabilni, oročeni depoziti. U svrhu upravljanja rizikom likvidnosti RSŠ održava potreban nivo rezerve likvidnosti, kontinuirano prati tekuću likvidnost te osigurava sredstva potrebna za pravovremeno podmirenje obveza i za namjenske isplate po odobrenim kreditima. Sukladno važećoj regulativi RSŠ izvještava Hrvatsku narodnu banku i održava definirani minimalni koeficijent likvidnosti iznad zakonom propisanog. RSŠ također izvještava sukladno propisima EU o definiranim zahtjevima za likvidnost (LCR) i održava ih unutar propisanih limita.

• Valutni rizik Izloženost valutnom riziku se redovno prati prema važećoj regulativi i izvještava prema Odluci o izvješćivanju o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku za svu imovinu i obveze denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu. RSŠ nastoji minimizirati neusklađenost između stavki imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu.

• Operativni rizik Operativni rizik je rizik financijskog gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, sustava, ljudskog faktora ili vanjskih događaja. On obuhvaća pravni rizik te rizik usklađenosti u dijelu koji se odnosi na rizik gubitka zbog izricanja mjera i kazni i na rizik gubitka zbog neusklađenosti s propisima, standardima i internim aktima. Ne obuhvaća strateški rizik. Specifičnost operativnog rizika je da je svojstven svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima. Operativni rizik, prema svojoj definiciji, nije centraliziran unutar jedne organizacijske ili hijerarhijske razine, nego je distribuiran kroz cijelu RSŠ, pa proces upravljanja tim rizikom obuhvaća sveukupno poslovanje Štedionice. U RSŠ, kao i u svim članicama RBA Grupe, primjenjuje se sustav upravljanja operativnim rizikom temeljen na standardima i principima definiranim Zakonom o kreditnim institucijama, dokumentima Baselskog odbora i direktivama RBI Grupe. Uspostavljeni sustav podrazumijeva korištenje alata/tehnika propisanih internim aktima RSŠ. Dodatna procjena izloženosti RSŠ operativnim rizicima vrši se putem prikupljanja i analize internih gubitaka, stvarnih i/ili potencijalnih. Podaci se prikupljaju u centralnu bazu (Operational Risk Controlling Application) na razini RBI Grupe primjenjujući grupna pravila. Temeljem analiza rezultata metoda i alata utvrđuje se izloženost riziku te donosi odluka o primjeni određene metode ili kombinacije metoda ovladavanja koje obuhvaćaju prihvaćanje, smanjenje, izbjegavanje ili prijenos rizika. Iako konačne odluke o metodama ovladavanja operativnim rizikom donosi Uprava RSŠ koja snosi i krajnju odgovornost za upravljanje operativnim rizikom jer su oni ujedno i manageri operativnih rizika (ORM) za svoja poslovna područja, sustav odgovornosti za upravljanje operativnim rizikom temelji se i na odgovornosti svih rukovoditelja i osoba nadležnih u pojedinim poslovnim područjima te specijalista za upravljanje operativnim rizikom (DORS).


RSŠ dodatno nastoji minimizirati operativni rizik uvođenjem kontrola u procedure rada i sigurnost informacijskog sustava te osiguranjem neprekinutosti poslovanja. Za izvještavanje o izloženosti operativnom riziku koji odgovarajućim razinama upravljanja pruža relevantne i pravovremene informacije definiran je minimum izvješća koja se dostavljaju Upravi i po potrebi Unutarnjem revizoru najmanje polugodišnje. Za izračun regulatornog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, sve članice RBA Grupe primjenjuju standardizirani pristup. Izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik za RSŠ se radi u RBA koja ujedno obavlja i funkciju operational risk controllera (ORC). Izjava Uprave o primjerenosti upravljanja rizicima Ovime potvrđujemo da je sustav upravljanja rizicima uspostavljen u RSŠ te opisan u Pravilniku o upravljanju rizicima primjeren s obzirom na profil i strategiju RSŠ. Politika zapošljavanja i raznovrsnosti pri odabiru članova upravljačkog tijela Politika zapošljavanja i raznovrsnosti pri odabiru članova Uprave i Nadzornog odbora određena je prvenstveno odredbama Zakona o kreditnim institucijama, odlukama Hrvatske Narodne Banke poput Odluke o procjeni primjerenosti te drugim zakonskim i podzakonskim aktima. Sukladno čl. 35 Zakona o kreditnim institucijama članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika kreditne institucije. Članovi Nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova kreditne institucije, a posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika kreditne institucije. Prilikom odabira kandidata za članove Uprave i Nadzornog odbora traži se određena vrsta i stupanj obrazovanja, prethodno radno iskustvo, poznavanje stranih jezika, komunikacijske, upravljačke i druge socijalne vještine, sposobnost samostalnog, ali i sklonost timskom radu, kako kod pojedinog kandidata tako i upravljačkog tijela u cijelosti, a što sve u cjelini mora rezultirati ostvarenjem gore spomenutih zakonskih kriterija i ishodišta odgovarajućih politika. Isto tako, traži se kontinuirano obrazovanje i usavršavanje članova upravljačkih tijela. Poseban naglasak stavlja se na razumijevanje, upravljanje i ovladavanje svim vrstama rizika kojima je Raiffeisen stambena štedionica izložena, kao i na postupanje sukladno svim mjerodavnim propisima.

2 Regulatorni kapital Regulatorni kapital RSŠ predstavlja iznos izvora sredstava koji je potrebno održavati radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema vjerovnicima. Regulatorni kapital sastoji se od redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala. Redovni osnovni kapital sastoji se od redovnih dionica, zadržane dobiti, pričuva, odbitaka po osnovi nematerijalne imovine, nerealiziranih gubitaka po osnovi fer vrijednosti financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju te vrijednosnog usklađenja za potrebe procjene bonitetnosti.


Dopunski kapital obuhvaća hibridni instrument koji zadovoljava sve uvjete za uključivanje u Dopunski kapital sukladno pravilima regulatora i Uredbi 575/2013 i amortizira se tijekom posljednjih pet godina do dospijeća. Dopunski kapital odnosi se na hibridni instrument koji je RSŠ primila od Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (dalje RBA), koje je nadređeno Društvo RSŠ. Na dan 31. prosinca 2015. godine Regulatorni kapital RSŠ iznosi 108,287 milijuna HRK.

Struktura Regulatornog kapitala RSŠ :

Stavka Iznos

u milijunima kuna

REGULATORNI KAPITAL 108,287

OSNOVNI KAPITAL 67,534

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL 67,534

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital 180,000

Plaćeni instrumenti kapitala 180,000

Zadržana dobit -106,084

Zadržana dobit proteklih godina -106,084

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 10,607

Ostale rezerve 0,261

Usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara -0,170

(–) Vrijednosna usklađenja zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje -0,170

(–) Ostala nematerijalna imovina -3,821

(–) Bruto iznos ostale nematerijalne imovine -3,821

Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala -13,259

DOPUNSKI KAPITAL 40,753

Plaćeni instrumenti kapitala i podređeni krediti 40,753


Prijelazni obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala

Redovni osnovi kapital: instrumenti i rezerveČlanci uredbe (EU)

575/2013

Iznos(u mil.

kuna)

Instrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice 26.(1), 27., 28. i 29 . 180,000

Zadržana dobit 26.(1)(c) -106,084Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit ( i ostale rezerve uključujući nerealizirane dobitke i gubitke u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima)

26.(1) 10,869

Rezerve za opće bankovne rizike 26.(1) (f)Iznos kvalificirajućih stavki iz čl. 484. st. 3. i povezanih računa premija na dionice koji se postupuno isključuju iz stavaka redovnog osnovnog kapitala

486. (2)

Dokapitalizacije javnog sektora priznate do 1.siječnja 2018. 483. (2)Manjinski udjeli (dopušteni iznos u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu) 84., 478., 480. Neovisno revidirana dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine bez predvidivih troškova ili dividendi

26. (2)

Redovni osnovni kapital (CET1) prije regulatornih usklađenja 84,785

Redovni osnovni kapital (CET1): regulatorna usklađenja

Dodatna vrijednosna usklađenja (negativan iznos) 34., 105. -0,170

Nematerijalna imovina (bez povezanih poreznih obveza) (negativan iznos)36.(1)(b), čl. 37., 472.( 4)

-3,821

Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, isključujući onu koja proizlazi iz privremenih razlika (bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 36. st. 3) (negativan iznos)

36.(1)(c), 38., 472.(5)

Rezerve fer vrijednosti u vezi s dobicima ili gubicima na osnovi zaštite novčanog tijeka 33.(a)

Negativni iznosi koji proizlaze iz izračuna očekivanih gubitaka36.(1)(d), 40., 159., 472.(6)

Sva povećanja kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine (negativan iznos) 32.(1)Dobici ili gubici po obvezama vrednovanja po fer vrijednosti nastali kao posljedica promjena vlastite kreditne sposobnosti

33.(b)

Imovina mirovinskog fonda po pokroviteljstvom poslodavca (negativan iznos) 36.(1)(e), 41., 472.(7)Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala

36.(1)(f), 42., 472.(8)

Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati vlastiti kapital institucije (negativn iznos)

36.(1)(g), 44., 472.(9)

Izravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija (negativan iznos)

36.(1)(h), 43., 45., 46., 49.(2)(3), 79., 472.(10)

Izravna i neizravna i sintetska ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija (negativan iznos)

36.(1)(i), 43., 45., 47., 48.(1)(b), 49.(1do 3), 79., 470., 472.(11)

Iznos izloženosti sljedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1250%, ako institucija odabere alternativu odbitka

36.(1)(k)

od čega : kvalificirani udjel izvan financijskog sektora (negativan iznos) 36.(1)(k) (i), 89. do 91.

od čega: sekuritizacijske pozicije (negativan iznos)36.(1)(k)(ii), 243.(1)(b), 244.(1)(b), 258.

od čega: slobodne isporuke (negativan iznos) 36.(1)(k)(iii), 379.(3)Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos iznad praga od 10% vez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 38. st 3.) (negativan iznos)

36.(1)(c), 38., 48.(1)(a), 470., 472.(5)

Iznos iznad praga od 15% (negativan iznos) 48.(1)od čega: izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje

36.(1)(i), 48.(1)(b), 470., 472.(11)

od čega: odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika 36.(1)(c), 38., 48.(1)(a), 470., 472.(5)

Gubici tekuće financijske godine (negativan iznos) 36.(1)(a), 472.(3)Predvidivi porezni troškovi povezani sa stavkama redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

36.(1)(l)


Redovni osnovi kapital: instrumenti i rezerveČlanci uredbe (EU)

575/2013

Iznos(u mil.

kuna)Regulatorna usklađenja koja se primijenjuju na redovni osnovni kapital s obzirom na iznose koji se tretiraju u skladu s pravilima CRR-aRegulatorna usklađenja u vezi s nerealiziranim dobicima i gubicima na temelju čl. 467. i 468.od čega: 467

od čega: 468 -13,259Iznos koji se odbija od redovnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a

481

Kvalificirani odbici dodatnog osnovnog kapitala koji prelaze dodatni osnovni kapital institucije (negativan iznos)

36.(1)(j)

Ukupna regulatorna usklađenja redovnog osnovnog kapitala (CET1) -17,251

Redovni osnovni kapital (CET1) 67,534

Dodatni osnovni kapita (AT1) n/a

Dopunski kapital (T2): instrumenti i rezervacije

Instrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice 62., 63.Iznos kvalificirajućih stavki iz čl. 484. st. 5. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dopunskog kapitala

486.(4)

Kvalificirani instrumenti vlastitog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital (uključujući manjinske udjele i instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji nisu uključeni u redak 5. kili 34.) koje su izdala društva kćeri i koje drže treće osobe

87., 88., 480.

od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koje se postupno isključuju 486.(4)

Ispravci vrijednosti za kreditni rizik 62.(c)(d)

Dopunski kapital (T2) prije regulatornih usklađenja 40,753

Dopunski kapital (T2): regulatorna usklađenja n/a

Dopunski kapital (T2) 40,753

Ukupni kapital (TC = T1 + T2) 108,287Rizikom ponderirana imovina s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) 575/2013 (tj. preostali iznosi CRR-a)od čega: stavke ko se ne odbijaju od redovnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) 575/2013 (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti; npr. odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti bez povezanih poreznih obveza, neizravna ulaganja u vlastiti redovni osnovni kapital, itd.)

472.(5),(8)(b), 472.(10)(b) i (11)(b)

Stavke koje se ne odbijaju od stavki dopunskog kapitala (preostali iznos Uredbe (EU) 575/2013 (stavke koje je potrebno rasčlaniti nrp. neizrazvna ulaganja u vlastite instrumente dopunskog kapitala

477.(2)(b)(c) , 477.(4)(b)

Ukupna rizikom ponderirana imovina 559,472

Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala

Redovni osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 92.(2)(a), 465. 12,071%

Osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 92.(2)(b), 465. 12,071%

Ukupni kapital (kao postotak iznoza izloženosti riziku) 92.(2)(c) 19,355%

Posebni zahtjev zaštitnog sloja institucije CRD. 128., 129.,130. 22,379

od čega: zahtjev zaštitnog sloja za očuvanje kapitala 13,987

od čega: zahtjev protucikličkog zaštitnog sloja

od čega: zahtjev zaštitnog sloja za sistemski rizik 8,392

Redovni osnovni kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (kao

postotak iznosa izloženosti riziku)CRD 128. 4,00%

Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala

Iznos za odbitak ispod pragova (prije ponderiranja rizikom)

Izravna i neizravna ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija)

36.(1)(h), 45., 46., 472.(10), 56. (c), 59., 60., 457.(4), 66.(c) , 69., 70., 477.(4)

Izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija ima značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10%, bez priznatih kratkih pozicija)

36.(1)(i), 45., 48., 470., 472.(11)

Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos ispod praga od 10% vez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 38. st 3.)

36.(1)(c), 38., 48., 470., 472.(5)

Primjenjive gornje granice za uključenje rezervacija u dopunski kapital n/a

Instrumenti kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju n/a


Izdavatelj Raiffeisen stambena štedionica d.d.Jedinstvena oznaka ISIN: HRRBASRA0009Mjerodavno pravo instrumenta hrvatskoRegulatorni tretman

Prijelazna pravila CRR-a redovni osnovni kapitalPravila CRR-a nakon prijelaznog razdoblja redovni osnovni kapitalPriznat na pojedinačnoj/(pot)konsolidiranoj/pojedinačnoj i (pot)konsolidiranoj osnovi pojedinačnoj i konsolidiranojVrsta instrumenta redovne dionice

Iznos priznat u regulatornom kapitalu (u milijunima kuna, na zadnji izvještajni datum)

Priznati iznos u regulatornom kapitalu: 180,000 milijuna kuna uplaćene redovne dionice

Nominalni iznos instrumenta 10.000 knCijena izdanja 10.000 knOtkupna cijena NPRačunvodstvena klasifikacija dionički kapital

Izvorni datum izdavanja

dionice su izdavane u više navrata: 16.08.199926.11.199915.05.200121.12.200702.06.200828.05.2009

Bez dospijeća ili s dospijećem bez dospijećaIzvorni rok dospijeća bez dospijećaOpcija kupnje izdavatelja uz prethodno odobrenje nadzornog tijela NENeobavezni datum izvršenja kupnje, uvjetni datum izvršenja opcije kupnje i otkupna vrijednost NENaknadni datumi izvršenja opcije kupnje, prema potrebi NPKuponi/dividende

Fiksna ili promjenjiva dividenda/kupon promjenjiviKuponska stopa i povezani indeksi NPPostojanje mehanizma obveznog otkazivanja dividende DA

Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obavezno (u vremenskom pogledu)

djelomično diskrecijsko pravo(1) KI ne smije isplaćivati akontaciju dividende ili dividendu u sljedećim slučajevima:1) ako je regulatorni kapital KI manji od inicijalnog kapitala iz članka 19. ZOKI, 2) ako KI na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obveze ili ako KI zbog isplaćivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obveze, 3) ako je HNB naložila KI da otkloni slabosti i propuste vezane uz netočno iskazivanje aktivnih i pasivnih bilančnih i izvanbilančnih stavki, a čije bi točno iskazivanje utjecalo na iskazani poslovni rezultat u računu dobiti i gubitka KI ili 4) ako HNB tako odredi svojim rješenjem zbog načina na koji KI upravlja rizicima kojima je izložena ili kojima bi mogla biti izložena u svojem poslovanju.

Punod diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obavezno (u pogledu iznosa) djelomično diskrecijsko pravoPostojanje ugovorne odredbe o povećanju prinosa ili drugih poticaja za otkup NENekumulativni ili kumulativni nekumulativniKonvertibilni ili nekonvertibilni nekonvertibilniAko su konvertibilni, pokretači konverzije NPAko su konvertibilni, potpuno ili djelomično NPAko su konvertibilni, stopa konverzije NPAko su konvertibilni, je li konverzija obvezna ili neobavezna NPAko su konvertibilni, navesti vrstu instrumenta u koju se mogu konvertirati NPAko su konvertibilni, navesti izdavatelja instrumenata u koji se konvertira NPZnačajke smanjenja vrijednosti NEU slučaju smanjenja vrijednosti, pokretači smanjenja vrijednosti NPU slučaju smanjenja vrijednosti, potpuno ili djelomično NPU slučaju smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno NPU slučaju privremenog smanjenja vrijednosti, opis mehanizma povećanja vrijednosti NPMjesto u hijerarhiji podređenosti u slučaju likvidacije (navesti vrstu instrumenta koja mu je neposredno nadređena) NPNeuskladne značajke konvertiranih instrumenata NPAko postoje, navesti neuskladne značajke NP*upisati NP ako pitanje nije primjenjivo

Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala


3 Stope kapitala i Kapitalni zahtjevi RSŠ izračunava kapitalne zahtjeve na način propisan Uredbom 575/2013 (članak 92.). Sukladno navedenoj regulativi institucije moraju u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

(a) stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %; (b) stopa osnovnog kapitala od 6 %; (c) stopa ukupnog kapitala od 8 %.

Stope kapitala izračunavaju se na sljedeći način: (a) stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala institucije i ukupnog

iznosa izloženosti riziku izražena u postotku; (b) stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti

riziku izražena u postotku; (c) stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti

riziku izražena u postotku. Izračun iznosa izloženosti: RSŠ ukupni iznos izloženosti riziku izračunava u skladu sa Uredbom 575/2013 kao zbroj slijedećih stavki:

- iznosi izloženosti ponderirani rizikom za kreditni rizik za sve poslovne aktivnosti - kapitalni zahtjevi za valutni rizik pomnožen sa 12,5 - kapitalni zahtjevi za operativni rizik pomnožen sa 12,5 (određeni u skladu s glavom III. Uredbe

575/2013) Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike (valutni rizik): RSŠ izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna otvorena devizna pozicija RSŠ prelazi 2% regulatornog kapitala RSŠ. Kapitalni zahtjev za valutni rizik je zbroj njezine ukupne neto devizne pozicije pomnožen s 8 %.

Kapitalni zahtjevi za operativni rizik: RSŠ pri izračunu kapitalnih zahtjeva za operativni rizik koristi standardizirani pristup sukladno Uredbi 575/2013. Kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunava se kao trogodišnji prosjek zbroja godišnjih kapitalnih zahtjeva za sve poslovne linije. Sažetak postupka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (ICAAP): RSŠ provodi postupak procjene adekvatnosti internog kapitala u suradnji sa vlasnikom (RBA). Postupak se temelji na procjeni značajnosti svake pojedine vrste rizika identificiranih na razini RSŠ. Temeljem procijenjene važnosti pojedine vrste rizika definiraju se tehnike upravljanja i kontrole rizika. Temeljem upitnika u kojem su navedeni svi rizici kojima je ili bi RSŠ mogla biti izložena u svome poslovanju, te provedene analize, utvrđuju se materijalno značajni rizici kojima je RSŠ izložena, te se definira plan aktivnosti upravljanja odnosno kontrole onih rizika koji su prepoznati kao materijalno značajni. Matica (RBA) izračunava interne kapitalne zahtjeve na konsolidiranoj razini koja uključuje i RSŠ. Procjena rizika provodi se jednom godišnje, a po potrebi i češće. Stope kapitala RSŠ na 31.12.2015.:

Stavka Iznos

Milijuni kuna

Stopa redovnog osnovnog kapitala 12,071%Višak (+) / manjak (–) redovnog osnovnog kapitala 42,358

Stopa osnovnog kapitala 12,071%Višak (+) / manjak (–) osnovnog kapitala 33,966

Stopa ukupnog kapitala 19,355%Višak (+) / manjak (–) ukupnog kapitala 63,529


Kapitalni zahtjevi:

Vrste rizika

Iznos

ponderirane

aktive

Kapitalni

zahtjev

Milijuni kuna Milijuni kuna

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU 559,472 44,758

od čega: investicijska društva u skladu s člankom 95. stavkom 2. i člankom 98. CRR-a - -od čega: investicijska društva u skladu s člankom 96. stavkom 2. i člankom 97. CRR-a - -

IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK

DRUGE UGOVORNE STRANE I RAZRJEÐIVAČKI RIZIK TE SLOBODNE ISPORUKE 472,967 37,837

Standardizirani pristup 472,967 37,837

Kategorije izloženosti u skladu sa standardiziranim pristupom isključujući sekuritizacijske pozicije 472,967 37,837

Središnje države ili središnje banke - -

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - -

Subjekti javnog sektora - -

Multilateralne razvojne banke - -

Međunarodne organizacije - -

Institucije 2,575 0,206

Trgovačka društva - -

Stanovništvo 398,613 31,889

Osigurane nekretninama 47,377 3,790

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 12,812 1,025

Visokorizične stavke - -

Pokrivene obveznice - -Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom - -

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU) - -

Vlasnička ulaganja - -

Ostale stavke 11,591 0,927

Sekuritizacijske pozicije u skladu sa standardiziranim pristupom - -

od čega: resekuritizacija - -

Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB) - -

IRB pristupi kada se ne primjenjuju ni vlastite procjene LGD-a ni konverzijski faktori - -

Središnje države i središnje banke - -

Institucije - -

Trgovačka društva – MSP - -

Trgovačka društva – specijalizirano financiranje - -

Trgovačka društva – ostalo - -

IRB pristupi kada se primjenjuju vlastite procjene LGD-a i/ili konverzijski faktori - -

Središnje države i središnje banke - -

Institucije - -

Trgovačka društva – MSP - -

Trgovačka društva – specijalizirano financiranje - -

Trgovačka društva – ostalo - -


Stanovništvo – osigurane nekretninom MSP-ova - -

Stanovništvo – osigurano nekretninom, nije izloženost prema MSP-u - -

Stanovništvo – kvalificirane obnovljive izloženosti - -

Stanovništvo – ostalo, MSP - -

Stanovništvo – ostalo, osobe koje nisu MSP-ovi - -

Vlasnička ulaganja u skladu s IRB pristupom - -

Sekuritizacijske pozicije u skladu s IRB pristupom - -

od čega: resekuritizacija - -

Ostala imovina - -Iznos izloženosti riziku za uplate u fond za neispunjene obveze središnje druge

ugovorne strane - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA NAMIRU/ISPORUKU - -

Rizik namire/isporuke u knjizi pozicija kojima se ne trguje - -

Rizik namire/isporuke u knjizi trgovanja - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 12,129 0,970

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu sa

standardiziranim pristupima 12,129 0,970

Dužnički instrumenti kojima se trguje - -

Vlasnički instrument - -

Devizni instrument 12,129 0,970

Roba - -

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu s internim

modelima - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK 74,376 5,950

Jednostavni pristup operativnom riziku - -

Standardizirani / Alternativni standardizirani pristup operativnom riziku 74,376 5,950

Napredni pristupi operativnom riziku - -

DODATNI IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZBOG FIKSNIH OPĆIH TROŠKOVA - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA PRILAGODBU KREDITNOM VREDNOVANJU - -

Napredna metoda - -

Standardizirana metoda - -

Na temelju metode originalne izloženosti - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU POVEZAN S VELIKIM IZLOŽENOSTIMA KOJE

PROIZLAZE IZ STAVKI U KNJIZI TRGOVANJA - -

OSTALI IZNOSI IZLOŽENOSTI RIZIKU - -

od čega: dodatni stroži bonitetni zahtjevi na temelju članka 458. - -

od čega: zahtjevi za velike izloženosti - -

od čega: na temelju modificiranih pondera rizika za nekretninske balone u sektoru stambenih i poslovnih nekretnina - -

od čega: zbog izloženosti unutar financijskog sektora - -

od čega: dodatni stroži bonitetni zahtjevi na temelju članka 459. - -

od čega: dodatni iznosi izloženosti riziku u skladu s člankom 3. CRR-a - -


4 Zaštitni slojevi kapitala RSŠ primjenjuje zaštitne slojeve kapitala, i to kako slijedi:

- zaštitni sloj kapitala od 2,5 % ukupnog iznosa izloženosti rizicima - zaštitni sloj za sistemski rizik u visini 1,5 % ukupnog iznosa izloženosti rizicima.

Pokrivenost kapitalnih zahtjeva i zaštitnih slojeva kapitala:

5 Izloženost kreditnom riziku RSŠ pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom primjenjuje standardizirani pristup. RSŠ izloženosti razvrstava u sljedeće kategorije izloženosti:

1. Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama, 2. Izloženosti prema institucijama, 3. Izloženosti prema trgovačkim društvima, 4. Izloženosti prema stanovništvu, 5. Izloženosti osigurane nekretninama, 6. Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza, 7. Ostale izloženosti.

Naziv StopaIznos

zahtjeva

Pokrivenost redovnim osnovnim kapitalom

Pokrivenost dodatnim osnovnim kapitalom

Pokrivenost osnovnim kapitalom

Pokrivenost dopunskim kapitalom

Pokrivenost regulatornim

kapitalom

Kapitalni zahtjevi propisani člankom 92. Uredbe

Kapitalni zahtjevi za stopu redovnoga osnovnoga kapitala 4,50% 25,176 25,176 25,176 25,176

Kapitalni zahtjevi za stopu osnovnoga kapitala 6% 33,568 33,568 0,000 33,568 33,568

Kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala 8% 44,758 44,758 0,000 44,758 0,000 44,758

Kapitalni zahtjevi iz članaka 220., 224. i 228. Zakona

Kapitalni zahtjevi za stopu redovnoga osnovnoga kapitala 0,000 0,000 0,000 0,000

Kapitalni zahtjevi za stopu osnovnoga kapitala 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000

Kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000

Zaštitni sloj za očuvanje kapitala 2,50% 13,987 13,987 13,987 13,987

Protuciklički zaštitni sloj kapitala 0,000 0,000 0,000 0,000

Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik 1,50% 8,392 8,392 8,392 8,392

Zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju 0,000 0,000 0,000 0,000

Zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju 0,000 0,000 0,000 0,000

Neiskorišteni kapital 0,398 0,000 0,398 40,753 41,150

Ukupni iznos kapitala 67,534 0,000 67,534 40,753 108,287


Ukupan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti:

Geografska podjela izloženosti s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti:

Krediti, depoziti,

potraživanja po

kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički

vrijednosni

papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke

Izvedeni

financijski

instrumenti

ukupan iznos u milijunima kn



ukupan iznos u milijunima

knIzloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

- 371,064 - -

Izloženosti prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi

- - - -

Izloženosti prema subjektima javnog sektora - - - -

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama

- - - -

Izloženosti prema međunarodnim organizacijama

-

Izloženosti prema institucijama 115,378 - - -Izloženosti prema trgovačkim društvima 152,334 - - -

Izloženosti prema stanovništvu 536,335 - 7,316 -Izloženosti osigurane nekretninama 135,362 - - -Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

18,186 - - -

Ostale izloženosti 11,722 -

UKUPNO 969,317 371,064 7,316 -

Bruto iznos izloženosti kreditnom

riziku po kategorijama izloženosti

Krediti,

depoziti,

potraživanja

po kamatama

i ostala

potraživanja

Dužnički

vrijednosni

papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke

Izvedeni

financijski

instrumenti

iznos u milijunima kn




Grad Zagreb 464,207 371,064 1,612 -

Zagrebačka županija 38,208 - 0,023 -

Krapinsko-zagorska županija 8,735 - 0,270 -

Sisačko-moslavačka županija 8,088 - - -

Karlovačka županija 27,084 - - -

Varaždinska županija 21,399 - 0,394 -

Koprivničko-križevačka županija 49,539 - 0,958 -

Bjelovarsko-bilogorska županija 21,696 - - -

Primorsko-goranska županija 94,775 - 1,637 -

Ličko-senjska županija 5,998 - - -

Virovitičko-podravska županija 13,056 - - -

Požeško-slavonska županija 2,811 - - -

Brodsko-posavska županija 25,601 - 0,168 -

Zadarska županija 8,774 - 0,016 -

Osječko-baranjska županija 18,438 - - -

Šibensko-kninska županija 10,161 - 0,442 -

Vukovarsko-srijemska županija 10,199 - - -

Splitsko-dalmatinska županija 40,863 - 0,140 -

Istarska županija 49,211 - 0,982 -

Dubrovačko-neretvanska županija 14,530 - 0,329 -

Međimurska županija 35,944 - 0,344 -

…

UKUPNO 969,317 371,064 7,316 -

Značajna geografska

područja


Podjela izloženosti prema vrsti potraživanja:

Krediti, depoziti,

potraživanja po

kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički

vrijednosni

papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke

Izvedeni

financijski

instrumenti

iznos u milijunima kniznos u

milijunima kniznos u milijunima

kniznos u milijunima

knSredišnja država - 371,064 - -

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

- - - -

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

- 168,087 - -

Financijska imovina koja se drži do dospijeća

- 196,651 - -

Potraživanja po kamatama (dužnički vrijednosni papiri)

- 6,327 - -

Potraživanja za državna poticajna sredstva

- - - -

Ostala potraživanja - - - -

Institucije 115,378 - - -

Plasmani bankama 108,149 - - -

Potraživanja po kamatama 0,320 - - -

Novac i računi kod banaka 6,909 - - -

Trgovačka društva 152,334Krediti 152,327Potraživanja po kamatama 0,007

Stanovništvo 536,335 - 7,316 -

Krediti 535,611 - - -


Odobreni neiskorišteni krediti- - 7,316 -

Osigurano

nekretninama

135,362 -

Krediti 135,261 - - -


Odobreni neiskorišteni krediti- - - -

Sa statusom

neispunjavanja obveza

18,186

Krediti 18,072 - - -


Ostala potraživanja 11,722 - - -

Potraživanja po naknadama 1,999 - - -

Imovina 2,924 - - -Ostala potraživanja 6,799 - - -…

UKUPNO 969,317 371,064 7,316 0

Vrsta potraživanja


Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti:

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički

vrijednosni papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn iznos u milijunima knIzloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

- 371,064 - -

do 90 dana - 5,895 - -od 91 do 180 dana - 0,431 - -od 181 dana do 1 godine - 0,000 - -> 1 godine - 364,738 - -

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

- - - -

do 90 dana - - - -od 91 do 180 dana - - - -od 181 dana do 1 godine - - - -> 1 godine - - - -

Izloženosti prema javnim državnim tijelima - - - -

do 90 dana - - - -

od 91 do 180 dana - - - -

od 181 dana do 1 godine - - - -

> 1 godine - - - -Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama - - - -


Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) 115,378 - - -

do 90 dana 67,213 - - -od 91 do 180 dana 48,165 - - -od 181 dana do 1 godine - - -> 1 godine - - -

Izloženosti prema trgovačkim društvima 152,334 - - -

do 90 dana 19,627 - - -od 91 do 180 dana 0,007 - - -od 181 dana do 1 godine 19,627 - - -> 1 godine 113,073 - - -

Izloženosti prema stanovništvu 536,335 - 7,316 -

do 90 dana 0,536 - 7,316 -od 91 do 180 dana 1,183 - - -od 181 dana do 1 godine 4,454 - - -> 1 godine 530,162 - - -

Izloženosti osigurane nekretninama 135,362 - - -


Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 18,186 - - -

do 90 dana 0,171 - - -od 91 do 180 dana - - - -od 181 dana do 1 godine 0,028 - - -> 1 godine 17,987 - - -

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica - - - -do 90 dana - - - -od 91 do 180 dana - - - -od 181 dana do 1 godine - - - -> 1 godine - - - -

Preostalo dospijeće


6 Ispravci vrijednosti za kreditni rizik Ispravci vrijednosti rade se za plasmane i izvanbilančne obveze. U plasmane za koje se rade ispravci vrijednosti spadaju:

• zajmovi i potraživanja • ulaganja koja se drže do dospijeća

Zajmovi i potraživanja RSŠ uključuju:

• kredite koje je RSŠ odobrila • depoziti kod kreditnih institucija • ulaganja u dužničke vrijednosne papire • potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda • ostala potraživanja temeljem kojih RSŠ može biti izložena kreditnom riziku

Izvanbilančne obveze RSŠ su ugovoreni (još nekorišteni) krediti Plasmani prema stupnjevima rizika (rizične skupine) Raspoređivanje plasmana u rizične skupine temelji se na Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija prema kojoj se plasmani razvrstavaju u tri osnovne rizične skupine A, B i C temeljem slijedećih kriterija:

1. prema dužnikovoj kreditnoj sposobnosti 2. prema dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza i 3. prema kvaliteti instrumenata osiguranja potraživanja RSŠ.

RSŠ može klasifikaciju odnosno procjenu kvalitete plasmana zasnivati samo na jednom ili dva kriterija. Dužnikova urednost u podmirivanju obveza: Dužnikova urednost u podmirivanju obveza podrazumijeva njegovu sposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema RSŠ po glavnici, kamatama i drugim osnovama u ugovorenom iznosu i ugovorenom roku, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća, pod uvjetom da zakašnjenje u podmirivanju obveza dužnika nije dulje od 90 dana i da iznos duga koji se podmiruje sa zakašnjenjem nije materijalno značajan. Materijalno značajan iznos duga je ukupan iznos svih dospjelih nepodmirenih obveza dužnika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijeća) po svim ugovornim odnosima koji je veći od 70 kuna.

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički

vrijednosni papiri

Klasične

izvanbilančne

stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn iznos u milijunima knIzloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima - - - -


Ostale izloženosti 11,722 - - -


UKUPNO 969,317 371,064 7,316 -

Preostalo dospijeće


Kriterij urednosti podmirivanja obveza prema RSŠ definiran je kao broj dana kašnjenja u podmirenju obveza dužnika s osnove glavnice, kamata, provizija i po drugim osnovama u ugovorenim iznosima i ugovorenim rokovima, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća. Brojanje dana kašnjenja: Na izvještajni datum (dan s kojim se provodi ponovna procjena kvalitete plasmana ; najmanje tromjesečno) vrši se uvid u visinu DNP (dospjelih nenaplaćenih potraživanja) i njihovu starosnu strukturu. Starosna struktura DNP utvrđuje se na temelju izračuna broja dana između izvještajnog datuma i datuma dospijeća pojedine vrste iznosa (glavnica, kamata, naknada) koja nisu naplaćena do izvještajnog datuma. Opća podjela plasmana prema kreditnoj kvaliteti: Plasmani se (bez obzira na to je li riječ o portfelju velikih ili portfelju malih kredita), sukladno odredbama HNB, razvrstavaju ovisno o mogućnostima naplate (očekivanim budućim novčanim tokovima) :

1. rizična skupina A (potpuno nadoknadivi plasmani) : plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi

2. rizična skupina B (djelomično nadoknadivi plasmani) : plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti

3. rizična skupina C (potpuno nenadoknadivi plasmani) : plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove bruto knjigovodstvene vrijednosti

Raspoređivanje plasmana u rizične skupine ovisno o instrumentima osiguranja i pripadajući individualni ispravci vrijednosti: RSŠ plasmane koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja a kasne s podmirivanjem obaveza dulje od 90 dana te ukoliko je dug materijalno značajan, klasificira u lošiju rizičnu skupinu prema broju dana kašnjenja uz pripadajući individualni ispravak vrijednosti u skladu sa HNB Odlukom i internim aktima RSŠ:

- 91-180 dana od 10% do 30% - 181 - 270 dana od 40% do 60% - 271 - 365 dana od 70% do 90% - više od 365 dana 100%

Plasmane koji su osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja i koji kasne s podmirivanjem obaveza dulje od 90 dana te ukoliko je dug materijalno značajan RSŠ klasificira u lošije rizične skupine prema utvrđenom gubitku ili danima kašnjenja ovisno o tome što je veće. Individualni ispravak vrijednosti kreće se u rasponu od 10% do 99,9%. Utvrđeni gubitak je razlika između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova. Za diskontiranje procijenjenih novčanih tokova s osnove djelomično nadoknadivih plasmana RSŠ koristi postotnu godišnju stopu izračunatu pri sklapanju ugovora o kreditu. RSŠ za plasmane raspoređene u rizičnu skupinu djelomično ili potpuno nadoknadivih plasmana najprije provodi 100%-ni ispravak vrijednosti na osnovi obračunatih kamatnih prihoda.


Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti:

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po djelatnostima:



iznos u milijunima kn iznos u milijunima kn


iznos u milijunima

knUmanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana

7,027 16,331 0,000 -14,712 0 8,646

Rezerviranja za identificirane gubitke s osnove izvanbilančnih obveza

0 0 0 0 0 0

Ispravci vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi

12,435 0,000 0 -1,033 0 11,403

Rezerviranja za izvanbilančne obveze skupine A na skupnoj osnovi

0,065 0,000 0 0,008 0 0,073

Promjene u ispravcima

vrijednosti i

rezerviranjima

Početno

stanje

ispravaka

vrijednosti i

rezerviranja

Povećanja

ispravaka

vrijednosti i

rezerviranja

tijekom

izvještajnog

razdoblja

Smanjenja ispravaka

vrijednosti/

ukinuta rezerviranja

tijekom izvještajnog

razdoblja

Otpisi na

teret

ispravaka

vrijednosti

tijekom

izvještajnog

razdoblja

Ostala

usklađenja

(u neto

iznosu)

Završno

stanje

Iznos

plasmana

kod kojih je

izvršeno

umanjenje

(ispravak)

vrijednosti

Stanje

ispravaka

vrijednosti

plasmana

Troškovi

(prihodi od

ukinutih)

ispravaka

vrijednosti

Otpisi/

prihodi od

naplate

plasmana

otpisanih u

proteklim

godinama

Dospjela

nenaplaćena

potraživanja

Iznos

izvanbilančnih

obveza za koji

su izdvojena

rezerviranja za

identificirane

gubitke

Stanje

rezerviranja za

identificirane

gubitke s

osnove

izvanbilančnih

obveza

Troškovi

(prihodi od

ukidanja)

rezerviranja za

identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih

obvezaiznos u

milijunima kniznos u






kn iznos u milijunima knStanovništvo 18,186 8,545 0,000 0,000 6,176 - - -

UKUPNO 18,186 8,545 0,000 0,000 6,176 - - -

Glavne vrste

djelatnosti


Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po značajnim geografskim područjima:

7 Primjena VIPKR-a Raiffeisen Grupa primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika u skladu s Uredbom (EU) 575/2013. Banka (RBA)/Grupa, a samim time i RSŠ kao podređeno društvo u vlasništvu RBA, koristi kreditne rejtinge agencije Standard & Poor's i to u slijedećim kategorijama izloženosti:

- Izloženost prema središnjim državama ili središnjim bankama - Izloženost prema javnim državnim tijelima - Izloženost prema institucijama - Izloženost prema trgovačkim društvima

Ako postoji kreditni rejting koji se odnosi na određeno specifično izdanje koje predstavlja izloženost, Banka/Grupa, a samim time i RSŠ kao podređeno društvo u vlasništvu RBA, primjenjuje ponder rizika koji se temelji na kreditnom rejtingu tog izdanja.

Iznos

plasmana

kod kojih je

izvršeno

umanjenje

(ispravak)

vrijednosti

Stanje

ispravaka

vrijednosti

plasmana

Troškovi

(prihodi od

ukinutih)

ispravaka

vrijednosti

Otpisi/

prihodi od

naplate

plasmana

otpisanih u

proteklim

godinama

Dospjela

nenaplaćena

potraživanja

Iznos

izvanbilančnih

obveza za koji

su izdvojena

rezerviranja za

identificirane

gubitke

Stanje

rezerviranja za

identificirane

gubitke s

osnove

izvanbilančnih

obveza

Troškovi

(prihodi od

ukidanja)

rezerviranja

za

identificirane

gubitke s

osnove

izvanbilančnih

obvezaiznos u








knGrad Zagreb 3,589 1,393 - - 1,684 - - -

Zagrebačka županija 0,898 0,729 - - 0,470 - - -

Krapinsko-zagorska županija 0,058 0,062 - - 0,064 - - -

Sisačko-moslavačka županija 0,000 0,000 - - 0,055 - - -

Karlovačka županija 0,933 0,643 - - 0,341 - - -

Varaždinska županija 0,298 0,166 - - 0,127 - - -

Koprivničko-križevačka županija 2,668 1,180 - - 0,692 - - -

Bjelovarsko-bilogorska županija 0,927 0,570 - - 0,200 - - -

Primorsko-goranska županija 3,647 1,785 - - 0,899 - - -

Ličko-senjska županija 0,293 0,019 - - 0,052 - - -

Virovitičko-podravska županija 1,058 0,302 - - 0,205 - - -

Požeško-slavonska županija 0,000 0,000 - - 0,008 - - -

Brodsko-posavska županija 1,181 0,353 - - 0,209 - - -

Zadarska županija 0,052 0,027 - - 0,068 - - -

Osječko-baranjska županija 0,290 0,293 - - 0,067 - - -

Šibensko-kninska županija 0,086 0,019 - - 0,073 - - -

Vukovarsko-srijemska županija 0,196 0,031 - - 0,063 - - -

Splitsko-dalmatinska županija 0,463 0,094 - - 0,221 - - -

Istarska županija 1,170 0,672 - - 0,416 - - -

Dubrovačko-neretvanska županija 0,011 0,011 - - 0,042 - - -

Međimurska županija 0,368 0,196 - - 0,221 - - -

UKUPNO 18,186 8,545 - - 6,176 - - -

Značajna geografska

područja


8 Iznosi izloženosti izračunati korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređeni po stupnjevima kreditne kvalitete

Kategorija izloženosti: Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama:

* Ukupan iznos izloženosti korištenjem učinaka zamjene uvećan je kroz donos iz tabele Izloženosti prema trgovačkim društvima

Ukupni

iznosi

izloženosti

prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženost

i prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

prije

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

Ukupni

iznosi

izloženosti

nakon

primjene

tehnika

smanjenja

kreditnog

rizika

iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn iznos u kn1 0 369,057 519,868 101,351 101,351 0,002 0,002

od čega s procjenom VIPKR

369,057 519,868 101,351 101,351

2

42 103 20 12,873 12,873


12,873 12,873

4 35 135,362 135,362

5 50


6 75 536,887 535,1057 100 150,811 0,000 3,298 3,298 11,591 11,591


8 150 6,342 6,342


250


3709 1250

10ostali ponderi rizika

UKUPNO 369,057 519,868 114,225 114,225 150,811 0,000 536,887 535,105 135,362 135,362 9,641 9,641 11,593 11,593

Izloženosti osigurane

nekretninama

Izloženosti sa statusom

neispunjavanja obveza Ostale stavke

Stupanj

kreditne

kvalitete

Ponder

rizika

(%)

Izloženosti prema

središnjim državama ili

središnjim bankama

Izloženosti prema

institucijama

Izloženosti prema

trgovačkim društvima

Izloženosti prema

stanovništvu

1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150

2501.250ostali ponderi rizika

UKUPNO

Ukupni iznosi izloženosti

prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika


nakon primjene tehnika


-

-

369,057 519,868

-

369,057

-

- -- -

-


Stupanj kreditne

kvalitetePonder rizika (%)

-

519,868

-

-


Kategorija izloženosti: Izloženosti prema institucijama:

Kategorija izloženosti: Izloženosti prema trgovačkim društvima:

1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150


UKUPNO 114,225

- -

-

114,225

-- -


- -

12,873 12,873







101,351

Stupanj kreditne

kvalitete

iznos u milijunima kn101,351

Ponder rizika (%)

1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150


UKUPNO

0,000 0,000- --

150,811 0,000

-

- -

- -

150,811 0,000

Stupanj kreditne







smanjenja kreditnog rizikaiznos u milijunima kn iznos u milijunima kn


Kategorija izloženosti: Izloženosti prema stanovništvu:

Kategorija izloženosti: Izloženosti osigurane nekretninama:

1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150


UKUPNO

--

-

Stupanj kreditne

kvalitete

- -0,0000,000

-

535,105

Ponder rizika (%)

0,000

- -

536,887

0,000536,887 535,105

0,000

0,000








1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150


UKUPNO 135,362 135,362

- -

Stupanj kreditne









- -

- -

- -135,362 135,362


Kategorija izloženosti: Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza:

Kategorija izloženosti: Ostale izloženosti:

1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150


UKUPNO 9,641 9,641

6,342 6,342

3,298 3,298- -

Stupanj kreditne









-

- -

-

- -

1 010

2 2035

3 5075

4 1005 1006 150


UKUPNO

-

-

11,591 11,591-

Ukupni iznosi izloženosti prije

primjene tehnika smanjenja

kreditnog rizika



smanjenja kreditnog rizikaiznos u milijunima kn iznos u milijunima kn

-

11,593

-

- -

-

11,593

Ponder rizika (%)

0,002 0,002

Stupanj kreditne

kvalitete


9 Tehnike smanjenja kreditnog rizika RSŠ koristi tehnike smanjenja kreditnog rizika sukladno važećoj regulativi (Uredba 575/2013). Instrument osiguranja može biti priznat kao sredstvo zaštite sukladno kriterijima definiranim u Uredbi (EU) br. 575/2013:

• likvidan je i tijekom vremena stabilan u vrijednosti • ugovorom je osigurano pravo unovčivosti • stupanj korelacije između vrijednosti imovine i kreditne sposobnosti dužnika je nizak.

Ako postoji ročna neusklađenost između dospijeća ugovorne zaštite i dospijeća zaštićene izloženosti, zaštita neće biti priznata ako je:

• preostali rok dospijeća kreditne zaštite kraći od 3 mjeseca • ugovoreni rok kreditne zaštite kraći od jedne godine

Vrste kreditne zaštite: Za potrebe smanjenja kreditnog rizika RSŠ koristi slijedeće vrste kreditne zaštite :

• materijalna kreditna zaštita • nematerijalna kreditna zaštita

Materijalna kreditna zaštita: RSŠ za izloženosti prema stanovništvu koristi materijalnu kreditnu zaštitu u obliku složene metode financijskog kolaterala. Financijskim kolateralom smatraju se gotovina, vrijednosni papiri i roba, kupljeni, pozajmljeni ili primljeni na temelju repo, obratnih repo transakcija i transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane. RSŠ pri vrednovanju financijskoga kolaterala za potrebe složene metode financijskoga kolaterala primjenjuje korektivne faktore na tržišnu vrijednost financijskoga kolaterala u skladu s odredbama Uredbe 575/2013. Nematerijalna kreditna zaštita: Kao pružatelji nematerijalne zaštite prihvatljivi su:

• središnje države i središnje banke, • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, • multilateralne razvojne banke, • međunarodne organizacije čijim se izloženostima, dodjeljuje ponder 0%, • javna državna tijela koja imaju tretman »središnje države«, • institucije, • ostala trgovačka društva, uključujući i nadređena, podređena i pridružena trgovačka društva

kreditne institucije pod uvjetom da imaju kreditni rejting priznate VIPKR. RSŠ za izloženosti prema trgovačkim društvima koristi nematerijalnu kreditnu zaštitu u obliku garancije/jamstva. Pružatelj nematerijalne kreditne zaštite (garancija/jamstvo) je RH. Vrijednost nematerijalne kreditne zaštite je iznos koji davatelj zaštite treba platiti u slučaju defaulta. Opis glavnih vrsta instrumenata osiguranja kojima se služi RSŠ: Glavni instrumenti osiguranja u poslovanju sa stanovništvom kojima se služi RSŠ su zalog nad stambenim nekretninama (hipoteke) i gotovinski polog. Uz glavne instrumente osiguranja još se sukladno uvjetima za odobravanje kredita traže i dodatni instrumenti osiguranja u obliku sudužnika, jamaca, polica osiguranja života i sl.


Gotovinski polog: Kao instrument osiguranja priznaju se oročeni garantni depoziti kod RSŠ. Tržišna vrijednost instrumenta osiguranja je iznos oročenog garantnog depozita u valuti. Nekretnine: Stambene nekretnine mogu se priznati kao instrument osiguranja ako ispunjavaju minimalne uvjete propisane Uredbom (EU) br. 575/2013. Tržišna vrijednost je procijenjeni iznos za koji bi se nekretnina na datum procjene mogla nakon odgovarajućeg marketinga, razmijeniti između informiranih i spremnih strana u transakciji pred pogodbom pri čemu bi obje strane postupale oprezno i bez prisile. Tržišna vrijednost nekretnine je rezultat procjene koju izrađuje ovlašteni sudski procjenitelji. Od te vrijednosti oduzimaju se vrijednosti više rangiranih hipoteka ako postoje. Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika – Standardizirani pristup

10 Objava o opterećenoj imovini Imovina se smatra opterećenom ako je založena ili ako podliježe nekom obliku osiguranja, osiguranja kolateralom ili kreditnog poboljšanja bilančne ili izvanbilančne transakcije iz koje se ne može slobodno povući (primjerice, založit će se za potrebe financiranja). Založena imovina čije je povlačenje ograničeno, primjerice imovina čije se povlačenje ili zamjena drugom imovinom mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom.

Iznosi

izloženosti

pokriveni

financijskim

kolateralom

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne

zaštite

Iznosi izloženosti

pokriveni

garancijama/

jamstvima

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne

kreditne zaštite

u milijunima kn u milijunima kn u milijunima kn u milijunima knIzloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

- - - -

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

- - - -

Izloženosti prema javnim državnim tijelima - - - -

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)

- - - -

Izloženosti prema trgovačkim društvima - - 150,811 -

Izloženosti prema stanovništvu 1,782 - - -

Izloženosti osigurane nekretninama - - - -

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

- - - -

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima

- - - -

Ostale izloženosti - - - -

UKUPNO 1,782 - 150,811 -

Materijalna kreditna zaštita

Kategorije izloženosti

Nematerijalna kreditna zaštita


Neopterećena imovina je imovina koja nije:

- založena ili - prenesena bez prestanka priznavanja ili - opterećena na neki drugi način

Ukupna neopterećena imovina RSŠ priznata u izvještaju o financijskom položaju na dan 31.12.2015. godine, prikazana je u tabelama u nastavku:

U milijunima kunaImovina izvještajne institucije 0,000 1.322,570

Vlasnički instrumenti 0,000 0,000 0,000 0,000Dužnički vrijednosni papiri 0,000 0,000 369,057 369,057Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita 0,000 0,000 937,271 0,000Ostala imovina 0,000 9,330

Fer vrijednost

neopterećene

imovine

Knjigovodstvena

vrijednost

opterećene imovine

Fer vrijednost

opterećene imovine

Knjigovodstvena

vrijednost

neopterećene

imovine

U milijunima kunaKolateral koji je primila izvještajna institucija 0,000 611,217

Vlasnički instrumenti 0,000 0,000

Dužnički vrijednosni papiri 0,000 0,000

Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita 0,000 611,217Ostali primljeni kolateral 0,000 0,000

Vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim vlastitih

pokrivenih obveznica ili vrijednosnih papira

osiguranih imovinom (ABS)

0,000 0,000

Fer vrijednost primljenog opterećenog

kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih

vrijednosnih papira

Fer vrijednost primljenog kolaterala ili

izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih

papira dostupnih za opterećenje

U milijunima kuna

Usklađene obveze, potencijalne obveze

ili pozajmljeni vrijednosni papiri

Imovina, primljeni kolateral ili izdani

vlastiti

dužnički vrijednosni papiri osim pokrivenih

obveznica ili opterećenih vrijednosnih

papira osiguranih imovinom (ABS)

Knjigovodstvena vrijednost odabranih financijskih obveza

0,000 0,000


11 Kamatni rizik u knjizi banke Kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi banke. Poslovanje RSŠ pod utjecajem je rizika promjene kamatnih stopa u onoj mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima. Većina kamatonosne imovine i sve kamatonosne obveze RSŠ imaju nepromjenjivu kamatnu stopu u skladu sa Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. RSŠ u svom portfelju nema pozicije koje se odnose na financijske instrumente i robu koja se drži s namjerom trgovanja. Sukladno odredbama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje razlika između kamatne stope na stambenu štednju i kamatne stope na stambeni kredit ne može biti veća od tri postotna boda osim za kredite za međufinanciranje. Volatilnost kamatnih stopa na odobrene kredite i ugovorenu štednju ne postoji tj. ne postoji nepredvidiva promjena kamatnih stopa u nekom budućem vremenskom periodu s obzirom da su kamatne stope nepromjenjive. RSŠ primjenjuje metodologiju pojednostavnjenog izračuna promjene ekonomske vrijednosti propisanu Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke primjenjujući standardni kamatni šok na pozicije knjige banke po svim važnijim valutama pojedinačno i za ostale valute ukupno i u izračun uključuje rezultate dobivene Internim Prilagođenim modelom. Valute koje RSŠ ima su HRK i EUR. Prilagođeni model uključuje osnovne pretpostavke sustava stambene štednje (dugotrajnost štednje i obnavljanje štednje u petogodišnjim ciklusima). Prilagođeni model temelji se na navedenim pretpostavkama sustava uz korištenje povijesnih podataka o broju ugovora i uplatama po pojedinim godinama štednje i uključivanje korektivnih faktora (standardne devijacije) koji predstavljaju maržu na rizik. Provjera pouzdanosti Prilagođenog modela provjerava se back testom. RSŠ kontinuirano provodi testiranje otpornosti na stres (po mogućnosti kvartalno, a najmanje polugodišnje), a o rezultatima navedenih testova izvještava se Uprava RSŠ (zasebnim izvještajem ili u okviru ALCO). Navedeno testiranje uključuje i dodatno umanjenje za maržu za rizik (dodatno povećanje korektivnih faktora (σ ili %). Funkcija kontrole rizika odgovorna je za formiranje i provođenje sustava za upravljanje EVKI RSŠ, za izradu i analizu izvješća o podacima dobivenim primjenom Prilagođenog modela kao i za predlaganje odgovarajućih mjera koje je potrebno poduzeti u vezi s razinom izloženosti EVKI. Ova funkcija zadužena je i za provođenje početnog i kontinuiranog vrednovanja Prilagođenog modela RSŠ Promjena ekonomske vrijednosti RSŠ na 31.12.2015.:

PozicijaOznaka

valuteIznos

NETO PONDERIRANA POZICIJA PO VALUTI - EVKI (FKS +PKS+AKS) - valuta 1 (u milijunima kuna) HRK 3,077NETO PONDERIRANA POZICIJA PO VALUTI - EVKI (FKS +PKS+AKS) - valuta 2 (u milijunima kuna) EUR -12,564

PROMJENA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI -9,487

REGULATORNI KAPITAL (u milijunima kuna) 108,287

(PROMJENA EKONOMSKE VRIJEDNOSTI / REGULATORNI KAPITAL)*100 -8,76


12 Financijska poluga Financijska poluga sukladno Uredbi 575/2013 znači, u odnosu na regulatorni kapital institucije, relativna veličina imovine, izvanbilančnih obveza i potencijalnih obveza institucije za plaćanje ili isporuku ili pružanje kolaterala, uključujući obveze na osnovi primljenih izvora financiranja, preuzete obveze, izvedenice ili repo ugovore, a isključujući obveze koje je moguće izvršiti samo tijekom likvidacije institucije; Rizik prekomjerne financijske poluge sukladno Uredbi 575/2013 znači rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine Omjer financijske poluge izračunava se tako da se mjera kapitala institucije podijeli s mjerom ukupne izloženosti institucije te se izražava u postotku. Institucije izračunavaju omjer financijske poluge kao jednostavnu aritmetičku sredinu mjesečnih omjera financijske poluge za tromjesečje.Mjera kapitala je osnovni kapital. Mjera ukupne izloženosti je zbroj vrijednosti izloženosti cjelokupne imovine i izvanbilančnih stavki. Na 31.12.2015. omjer financijske poluge prijelaznog razdoblja iznosio je 5,154% u usporedbi s 4,72% koliko je iznosio na 31.12.2014. Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge:

Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene

vrijednosti imovine i omjera financijske polugePrimjenjivi iznos

Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 1.322,57Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije

0,00

(Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013)

0,00

Usklađenja za izvedene financijske instrumente 0,00

Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT) 0,00Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita)

7,24

(Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013)

0,00

(Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013)

0,00

Ostala usklađenja -19,49

Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge 1.310,32

U milijunima kuna


Zajednička objava omjera financijske poluge:

Zajednička objava omjera financijske polugeIzloženosti omjera financijske

poluge u skladu s CRR-om

U milijunima kuna

Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral)

1.320,33

(Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala) -17,25

Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije

financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) (zbroj redaka 1 i 2)1.303,08

Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže)

0,00

Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti)

0,00

Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti 0,00

Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom

0,00

(Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama)

0,00

(Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja poravnanim preko klijenta)

0,00

Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica 0,00

(Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice)

0,00

Ukupne izloženosti izvedenica (zbroj redaka 4 do 10) 0,00

Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja

0,00

(Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju financiranja vrijednosnih papira)

0,00

Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih papira

0,00

Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/2013

0,00

Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent 0,00

(Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta)

0,00

Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (zbroj

redaka 12 do 15a)0,00

Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu 7,24

(Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu) 0,00

Ostale izvanbilančne izloženosti (zbroj redaka 17 i 18) 7,24

(Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

0,00

(Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne))

0,00

Osnovni kapital 67,53

Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11,

16, 19, EU-19a i EU-19b)1.310,32

Omjer financijske poluge 5,1540%

Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala -

Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/2013

-


13 Politika primitaka Politika primitaka (u daljnjem tekstu: Politika) Raiffeisen stambena štedionica (u daljnjem tekstu Raiffeisen štedionica) slijedi pristup definiran pristupom Raiffeisenbank Austria d.d. (u daljnjem tekstu RBA) te internacionalne Raiffeisen Grupacije u politici nagrađivanja pod nazivom “Total Rewards Approach”. Isti uključuje korištenje monetarnih i ne-monetarnih primitka u zamjenu za vrijeme, vještine, napore i rezultate zaposlenika. “Total Rewards Approach” uključuje sljedeće elemente: • primitke • posebne povlastice • praćenje učinka i priznanje • razvoj zaposlenika i mogućnosti razvoja karijere • inicijative za usklađivanje poslovnog i privatnog života Politika ispunjava međunarodne standarde za objektivnu, transparentnu i poštenu strukturu primitaka u skladu s regulatornim smjernicama. Sustav primitaka Raiffeisen štedionice, RBA i Društava RBA Grupe u Hrvatskoj u skladu je sa i potiče djelotvorno upravljanje rizicima, a ne potiče preuzimanje rizika koji prelazi razinu prihvatljivosti. Ova politika je u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima Raiffeisen štedionice, RBA i Društva RBA Grupe i uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

13.1 Upravljanje

13.1.1. Općenito Politika primitaka Raiffeisen grupacije u Republici Hrvatskoj propisno primjenjuje odredbe Raiffeisenbank International Grupne Direktive (Total Rewards Management) i usklađuje se kontinuirano s relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima EU i Republike Hrvatske te je kao takva odobrena je od strane Nadzornog odbora RBA i Nadzornih odbora Društava Grupe (pa tako i od Nadzornog odbora Raiffeisen štedionice).

13.2. Vanjski i unutarnji utjecaji na Politiku primitaka Raiffeisen štedionice

13.2.1. Poslovna strategija Ova Politika se temelji na i u je skladu s poslovnom strategijom Raiffeisen štedionice, RBA i Društava RBA Grupe i poslovne strategije RZB/RBI Grupe.

13.3. Provedba regulatornih zahtjeva prilikom definiranja primitaka unutar Raiffeisen štedionice, RBA i Društava Grupe

13.3.1. Regulatorni okvir Ova Politika je utemeljena na Direktivama Raiffeisen Grupe, radnom zakonodavstvu Republike Hrvatske te Odluci Hrvatske Narodne Banke o primicima radnika koja inkorporira europsku CRD IV/CRR Direktivu (Capital Requirements Directive IV/Capital Requirements Regulation).

13.4. Politika primitaka

13.4.1. Opća načela vezana uz primitke – pregled • načela vezana uz primitke, u skladu su s poslovnom strategijom i dugoročnim ciljevima Društva te

interesima i vrijednostima, povezana su sa ciljevima Raiffeisen Grupe te ključnim kulturalnim kompetencijama;

uključene su mjere za izbjegavanje sukoba interesa; • načela vezana uz primitke te politike nagrađivanja sukladni su i promiču zdrave i učinkovite prakse

upravljanja rizicima i izbjegavaju poticaje za neprimjereno preuzimanja rizika koji prelazi tolerirani rizik institucije, posebice kroz KPI (ciljeve) i kroz definirane načine upravljanja ključnim procesima nagrađivanja;

• primitak se definira ovisno o strukturi funkcije i vezan je uz kvalitetu radnog učinka (performansa); nadalje, posebni propisi se primjenjuju na zaposlenike čije stručne djelatnosti imaju značajan materijalan utjecaj na profil rizika (tzv. "Identificirani radnici");


• primitak je konkurentan i razuman te se određuje prema relativnoj vrijednosti posla, tržišnoj vrijednosti i pozitivnim praksama upravljanja ljudskim resursima;

• fiksni primitak je u načelu definiran u skladu s lokalnim uvjetima na tržištu; • Pay-mix (udio varijabilnog i fiksnog primitka) je dobro izbalansiran, što omogućuje svakom

zaposleniku egzistencijalnu sigurnost na temelju fiksnih primitaka te omogućuje i potpuno fleksibilnu politiku varijabilnih primitaka, uključujući mogućnost promjene politike pa i potpuno ukidanje varijabilnih primitaka.

• Varijabilni primitak može sadržavati: • kratkoročne primitke - za performance (učinak) do 1 godine praćeno na lokalnoj razini,

individualnoj razini koristeći kvantitativne i kvalitativne kriterije; • srednjoročni/dugoročni primitak za performance (učinak) do 5 godina na temelju

srednjoročnih i dugoročnih mjera. • Praćenje učinka (performance) je osnova za sve modele varijabilnih primitaka te

uključuje: • uspjeh/rezultat Raiffeisen štedionice i/ili RBA, pojedine organizacijske jedinice te

individualni uspjeh/učinak (uključujući poštivanje regulativa za praćenje usklađenosti (Compliance) s RBI Grupom te Kodeks poslovnog ponašanja zaposlenika RBA, troškove rizika, likvidnosti i kapitala);

• individualni učinak je ishod postignutih rezultata i ponašanja/kompetencija zasnovanih na skupu kvantitativnih i kvalitativnih mjera, procijenjenih unutar grupnog procesa upravljanja učinkom i uzimajući u obzir financijske i ne-financijske kriterije;

• učinak grupe/organizacijske jedinice je ishod postignutih rezultata utemeljenih na kvantitativnim mjerama prateći set ciljeva (KPI);

• zaposlenici kontrolnih funkcija nagrađeni su neovisno o poslovnom području/jedinici koju nadziru, imaju prikladnu odgovornost i njihov je primitak određen na osnovu uspjeha njihovih organizacijskih ciljeva, neovisno o rezultatima poslovnih aktivnosti koje nadziru. Dodatno, neovisnost kontrolne funkcije osigurava se većim udjelom fiksnih u odnosu na varijabilne primitke.

13.5. Varijabilni primici

13.5.1. Pregled načela varijabilnih primitaka Varijabilni primitak je važan element ukupne filozofije nagrađivanja i njegova svrha je privući, motivirati i zadržati zaposlenike. Stoga se temelji na jasnim kriterijima uspješnosti, koji su povezani s vrijednostima prilagođenim riziku. Ako se zaposleniku odobri varijabilni primitak, isti će biti plaćen sukladno ostvarenim ciljevima/učinku (grupnim, lokalnim, timskim, individualnim). Praćenje učinka znači praćenje rezultata i ponašanja – “što” i “kako” – u skladu sa sustavom praćenja učinka u RBA i Društvima RBA Grupe (Raiffeisen štedionici). Stoga svi programi praćenja varijabilnih primitaka moraju biti u vezi sa sustavom praćenja učinka ili prikladnim sustavom za postavljanje ciljeva. Pristup “profit sharing” (kroz koji se zaposlenik direktno nagrađuje dijelom ostvarenog profita) nije podržan, jer ne uključuje sve potrebne elemente prihvatljive politike primitaka. Varijabilni primitak je razuman i izbalansiran u usporedbi s fiksnim primitkom (pay mix). Miks primitka (udio varijabilnog primitka prema osnovnom primitku) je uravnotežen i odražava samo ponašanje i rezultate koji ne potiču na preuzimanje neprihvatljivog rizika i rezultate koji odražavaju sukladnost ponašanja sa svim pozitivnim propisima. Miks primitka će varirati ovisno o zaposlenikovoj poziciji i ulozi u Društvu. Neetično ili neusklađeno ponašanje treba prevladati svaki proizveden dobar financijski rezultat i treba umanjiti zaposlenikov varijabilni primitak. Razlikovanje uspješnosti je neophodan element kulture praćenja učinka – zaposlenici s visokim radnim učinkom moraju se razlučiti od zaposlenika s prosječnim ili ispodprosječnim radnim učinkom. Na razini RBA i Društava RBA Grupe (Raiffeisen štedionice), financijske mjere za varijabilne primitke obuhvaćaju dobit Društva, dobit prilagođenu rizicima (Risk-adjusted profit) i troškove kapitala. Mjere za praćenje učinka za zaposlenike uključene u kontrolnim funkcijama trebaju odražavati specifične zahtjeve za te funkcije.


Zaposlenici uključeni u kontrolne funkcije trebaju biti nagrađeni u skladu s uspjehom ciljeva povezanih s njihovim funkcijama, ali na način koji je neovisan o poslovnim područjima koje nadziru i razmjeran je njihovoj ulozi u Društvu.

13.5.2. Sukob interesa Za zaposlenike u direktnom kontaktu s klijentima tekst ciljeva ne smije biti takav da bi mogao proizvesti sukob interesa, koji bi imao neposredan ili posredan utjecaj na odnose s klijentima te bi stoga mogao biti štetan za interese klijenata. Definiranje pravila sprečavanja sukoba interesa je posebno važno za praksu savjetovanja klijenata o ulaganju i portfolio management. Kao općenito pravilo, sukob interesa je značajno umanjen na način da varijabilni dio zaposlenikovog primitka obuhvaća samo mali i limitirani dio ukupnog primitka radnika. Također, u tom interesu potiču se i nagrađuju ciljevi koji mjere zadovoljstvo kvalitetom usluge te generalno zadovoljstvo klijenta. Modeli nagrađivanja posebno se prate i od strane kontrolne funkcije praćenja usklađenosti (Compliance Office).

13.5.3. Kratkoročni varijabilni primici Kratkoročni varijabilni poticaji su svi varijabilni primici za učinak u razdoblju od godine dana i manje, u obliku Bonusa.

13.5.3.1. Bonus Bonus je primitak direktno vezan za rezultate ostvarenja ciljeva: grupnih/lokalnih (RBA i/ili Društava RBA Grupe (Raiffeisen štedionice))/timskih/individualnih ciljeva. Ciljevi za bonuse se definiraju na godišnjoj razini.

13.5.3.2. Pravo na varijabilni primitak Kao opće načelo, svi zaposlenici, bez obzira na njihovu ulogu, odnosno hijerarhijski status, mogu biti kvalificirani za kratkoročne poticaje (kratkoročne varijabilne primitke). Postoje razlike u dizajnu i nivou varijabilnih primitaka temeljeni na funkcijama, relativnoj vrijednosti radnog mjesta i poslovnog fokusa te važnosti. Po funkciji ili kategoriji funkcija, ciljani varijabilni primitak (bonus) definiran je na 100%tnom ostvarenju učinka. Kvalificiranost tj. mogućnost sudjelovanja u određenoj varijabilnoj shemi ne garantira pravo na isplatu bonusa.

13.5.3.3. Pay Mix Iznos ciljanog bonusa može biti i značajan, ali je uvijek definiran na način da ne dovodi do nerazumne volatilnosti primitaka zaposlenika i ne potiče pretjerano preuzimanje rizika. Funkcija upravljanja ljudskim resursima RBA svojom stručnošću i znanjem sudjeluje u definiranju ciljanog varijabilnog primitka (u % fiksnog primitka) u skladu s lokalnim praksama, a cijeli model varijabilnih primitaka podložan je odobrenju Nadzornog Odbora i Uprave Društva. Funkcija praćenja sukladnosti i funkcija interne kontrole, redovito vrše reviziju isplaćenih varijabilnih primitaka, kako bi procijenili njihovu usklađenost sa zakonskim propisima.

13.5.3.4. Individualni učinak – osnova za varijabilne primitke Općenita pravila Preduvjet za varijabilne primitke je standardni sustav praćenja učinka i postavljanje ciljeva za poticajne sheme radi jasnog praćenja učinka i rezultata, a sve prema Odlukama Nadzornog odbora i Uprave RBA i Raiffeisen štedionice. Rezultati su definirani kroz financijske i nefinancijske mjere/ciljeve. Ti ciljevi mogu biti na grupnom (RBA), lokalnom (Raiffeisen štedionica), timskom i individualnom nivou. Ciljevi mogu biti kvalitativne i kvantitativne prirode. Mjere praćenja učinka za funkcije kontrole rizika, funkcije usklađenosti i funkcije unutarnje revizije moraju odražavati specifične zahtjeve za te funkcije. Bonusi zaposlenika trebaju biti povezani uz individualni i timski doprinos ukupnom uspjehu RBA i/ili Raiffeisen štedionice. U principu bonusi se trebaju smanjiti u slučaju značajno narušene uspješnosti Raiffeisen štedionice, RBA, direkcije ili odjela.


13.5.4. Ostali primici Sva ostala plaćanja zaposlenicima su regulirana Pravilnikom o radu i u skladu su s važećim Zakonom o radu i drugim propisima Republike Hrvatske.

13.6. Ostale nematerijalne povlastice (benefiti) Benefiti su programi koji zamjenjuju primitke u novcu, a sve u svrhu omogućavanja dodatne sigurnosti zaposlenicima i njihovim obiteljima. Pravo na pojedinu vrstu i opseg definiran je u skladu s načelima politike primitaka i regulirano je internim aktima. Kao benefiti mogu se koristiti:

• pravo na dodatne popuste na korištenje definiranih proizvoda • posebni uvjeti korištenja proizvoda i usluga banke • nagradna putovanja • osiguranja od nezgode • zdravstveno osiguranje i sl.

13.7. Priznanje (Recognition) Priznanjem se odaje posebna zahvalnost zaposlenicima za njihove doprinose, napore, ponašanja i uspjehe. Ovi programi (npr. pohvale za iznimna postignuća, izbor najboljih zaposlenika/timova i sl.) su osmišljeni kao dodatna podrška poslovnoj strategiji i promicanju pozitivnih ponašanja sa svrhom osiguranja održive organizacijske kulture.

13.8. Posebni programi retencije radnika Kao oblik motiviranja, nagrađivanja, retencije i daljnjeg razvoja ključnih zaposlenika koriste se programi kao npr.:

• "javna" priznanja kroz internu komunikaciju na razini Raiffeisen štedionice ili RBA ili cijele RBI Grupe

• izazovni radni zadaci • posebni razvojni programi prilagođeni dugoročnom razvoju zaposlenika • unapređenja u skladu s ostvarenim rezultatima i postignutom razinom kompetencija • internacionalne rotacije zaposlenika • osiguravanje prilika za razvoj karijere unutar RBA/RBI Grupacije • osiguravanje programa koji potiču ravnotežu privatnog i poslovnog života

13.9. Specifični zahtjevi politike primitaka Poglavlja u nastavku se odnose samo na određene kategorije zaposlenika (tzv. Identificirane radnike) uključujući više rukovodstvo, zaposlenike čiji posao uključuje preuzimanje poslovnog rizika, kontrolne funkcije te sve ostale zaposlenike čiji primici ih svrstavaju u isti razred primitaka s višim rukovodstvom i članovima Uprave (sve sukladno Odluci o primicima radnika Hrvatske Narodne Banke).

13.10. Utvrđivanje Identificiranih radnika Svake godine Raiffeisen štedionica na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi provodi analizu i identificira radnike čije profesionalne aktivnosti imaju materijalan učinak na profil rizičnosti Raiffeisen štedionice. Proces odabira identificiranih radnika osigurava pošten, razumljiv i jednak tretman za sve zaposlenike. Kriteriji analize rizičnosti propisani su internim aktima Društva, a u potpunosti slijede odredbe relevantnih zakonskih i podzakonskih propisa te europskih direktiva.


13.11. Načela primitaka primjenjiva na Identificirane radnike

13.11.1. Ocjena učinka Ocjena učinka temelj je utvrđivanja varijabilnog primitka. Temelji se na kombinaciji ocjene uspješnosti pojedinca (uzimajući u obzir financijske i nefinancijske kriterije) uspješnosti poslovne jedinice u kojoj zaposlenik radi i uspješnosti cijele kreditne institucije.

13.11.2. Udio varijabilnih primitaka u obliku instrumenata te zadržavanje Značajan udio varijabilnog dijela primitaka (odgođenog i neodgođenog) isplaćuju u obliku financijskih instrumenata u skladu s pozicijom i odgovornosti određenog zaposlenika te iznosom varijabilnih primitaka tog zaposlenika i količinom rizika koji taj zaposlenik može preuzeti. Za financijske instrumente Raiffeisen štedionice te RBA i Društva Grupe donesena je i primjenjuje se politika zadržavanja primitaka, a sve navedeno u skladu s Odlukom o primicima radnika (HNB-e).

13.11.3. Odgoda, preduvjeti za isplatu i naknadno praćenje rizika • Varijabilni primitak, uključujući odgođeni dio će biti isplaćen ili dodijeljen samo u slučaju da je isto

održivo prema financijskoj situaciji u Raiffeisen štedionice i/ili RBA i opravdano razinom uspješnosti Društva, poslovne jedinice i zaposlenika na kojeg se isti odnosi.

13.12. Bonus modeli isplate za Identificirane radnike RBA Grupacija primjenjuje odgodu najmanje 40% varijabilnog primitka, odnosno najmanje 60% ako je iznos varijabilnog dijela primitaka relativno visok, uz razdoblje odgode minimalno 3 godine, odnosno 5 godina za zaposlenike koji imaju najveći materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti Raiffeisen štedionice. Modeli odgode varijabilnih primitaka definirani su sukladno Odluci o primicima radnika HNB-a i detaljno su opisani internim aktima Društva.

13.13. Naknadno praćenje rizika za varijabilne primitke (Malus/Clawback događaji)

13.13.1. Smanjenje isplate prethodno zarađenih, ali odgođenih i neisplaćenih primitaka (Malus)

Ukoliko nastane bilo koji od sljedećih događaja, varijabilni primici mogu se umanjiti ili se mogu otkazati odgođene rate primitaka koje još nisu isplaćene:

• nisu ispunjeni ulazni kriteriji za bilo kakvu isplatu bonusa, a prema kriterijima opisanim internim aktima, u poslovnim godinama tijekom razdoblja odgode plaćanja;

• nadležno nadzorno tijelo odredilo je ograničenje ili otkazivanje bonusa; ako postoje odstupanja, teške greške, neispunjavanje zahtjeva dužne pažnje ili ozbiljne povrede (npr. kršenje pravila ponašanja i internih smjernica, osobito vezano uz kontrolu rizika);

• RZB/RBI grupa i/ili Raiffeisenbank Austria d.d./članice Raiffeisen grupe u Hrvatskoj (Raiffeisen štedionica) i/ili poslovna jedinica ili sektor poslovanja trpi značajan pad u svojoj financijskoj uspješnosti;

• RZB/RBI grupa i/ili Raiffeisenbank Austria d.d./članice Raiffeisen grupe u Hrvatskoj (Raiffeisen štedionica) i/ili poslovna jedinica ili sektor poslovanja trpi značajne propuste u upravljanju rizicima, odnosno usklađivanje rizika procjene uspješnosti se mora provesti budući da ex-post procjena rizika otkriva da je originalna procjena rizika bila preoptimistična;

• značajne promjene u ekonomskom ili jamstvenom kapitalu RZB/RBI grupe i/ili Raiffeisenbank Austria d.d. i/ili Raiffeisen stambene štedionice

13.13.2. Naknadno smanjenje isplata primitaka koji su prethodno zarađeni i isplaćeni (povrat primitaka ili Clawback)

Clawback događaj podrazumijeva gubitak i povrat svih odgođenih primitaka. Clawback se primjenjuje u slučaju štete, prouzročene namjerno ili grubim nemarom, u slučaju da se dokaže prevara ili kazneno djelo, ponašanje u suprotnosti s internim procedurama posebice u području upravljanja rizicima/kontrole rizika ili ponašanje koje rezultira značajnim padom financijske uspješnosti ili narušavanjem


financijskih rezultata Raiffeisen štedionice ili su se grubim nemarom davali netočni podaci, a sve s visokim negativnim utjecajem na vjerodostojnosti i profitabilnost kreditne institucije. Detaljni proces utvrđivanja situacija koje dovode do aktivacije Malus ili Clowback događaja opisane su internim aktima Društva.

13.14. Upravljačka tijela

13.14.1. Odbor za primitke Raiffeisenbank Austria d.d. (REMCO) Odbor za primitke Raiffeisenbank Austria d.d. je sukladno Odluci o primicima radnika HNB-e osnovan 21.06.2013., a sve u svrhu pružanja podrške Nadzornom odboru te Upravi Društva. Sastav i rad Odbora za primitke usklađen je s važećim Zakonom o kreditnim institucijama, a detaljno je opisan internim aktima kreditne institucije. Agregirane kvantitativne informacije o primicima, raščlanjene na poslovna područja prikazane su slijedećim tabelama: Iznosi ukupnih primitaka po poslovnim područjima:

Ukupni primici raščlanjeni na kategorije radnika: *iznosi su prikazani u 000 HRK

Asset Management 0Investment Banking 246Retail Banking 4.912Corporate functions 2.871Independent control functions 1.097All other 1.526

UKUPNO 10.651

Poslovna područja Ukupni primici

Iznos primitaka

Fiksni primici 1.526 1.063 4.054Varijabilni primici 0 0 11Broj radnika kojima se primici dodjeljuju 2 4 20

Iznos i oblici varijabilnih primitakaGotovina 0 0 11Dionice 0 0 0Financijski instrumenti povezani s dionicama 0 0 0Ostale vrste primitaka 0 0 0

Stanje odgođenih primitakaPrimici za koje je pravo iz primitaka preneseno radniku u poslovnoj godini 0 0 0Primici za koje pravo iz primitaka još nije preneseno 0 0 0

Iznos odgođenih primitakaPrimici koji su utvrđeni tijekom poslovne godine 0 0 0Primici koji su isplaćeni tijekom poslovne godine 0 0 0Primici koji su u poslovnoj godini smanjeni na osnovi usklađivanja primitaka s uspješnosti 0 0 0

Iznos varijabilnih primitaka isplaćenih pri zapošljavanju novih radnika tijekom poslovne godineBroj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni 0 0 0

Iznos otpremnina utvrđenih tijekom poslovne godineBroj radnika kojima su otpremnine utvrđene 0 0 0Najviši utvrđeni iznos otpremnine jednog radnika 0 0 0

Primici Članovi upraveViše

rukovodstvo

Ostali radnici čije

profesionalne aktivnosti

imaju materijalno značajan

utjecaj na profil rizičnosti

kreditne institucije

UKUPNO

1.4651114

110

0

0

00

00

00

00

Documents

Javna objava bonitetnih informacija za 2015. godinu