Objava informacija na temelju Odluke o javnoj objavi

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D.

Jadranski trg 3a, 51000 Rijeka Tel: 062 37 5000 Fax: 062 37 6000

Ivana Lučića 2, 10000 Zagreb

Tel: 062 37 1000 Fax: 062 37 2000

www.erstebank.hr

[email protected]

Sud upisa u registar: Trgovački sud u Rijeci ⋅ MBS: 040001037 ⋅ Matični broj: 3337367 ⋅ OIB: 23057039320 ⋅ Poslovni račun: 2402006-1031262160 SWIFT: ESBCHR22 ⋅ Temeljni kapital 1.698.417.500,00 kn, uplaćen u cijelosti i podijeljen na 16.984.175 dionica, svaka nominalne vrijednosti 100,00 kn. Uprava: Petar Radaković, Tomislav Vuić, Borislav Centner, Slađana Jagar, Christoph Schoefboeck ⋅ Predsjednik Nadzornog odbora: Herbert Juranek

Objava informacija na temelju Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija

("Narodne novine", br. 1/2009., 75/2009. i 2/2010.) za Grupu Erste&Steiermärkische Bank d.d. na dan 31. prosinca 2010. godine

http://www.erstebank.hr/�

mailto:[email protected]�

Sadržaj

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Stranica

• Opći podaci………………………………………………………………………………………………………..3

• Opseg i način konsolidacije………………………………………………………………………………..........6

• Događaji nakon datuma Izvještaja o financijskom položaju………………………………………………….7

• Strategije i politike upravljanja rizicima………………………………………………………………….……..8

• Struktura jamstvenog kapitala…………………………………………………………………………………10

• Iznosi kapitalnih zahtjeva……………………………………………………………………………………….11

• Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala………………………………………………………..…12

• Rizik druge ugovorne strane…………………………………………………………………………………...13

• Kreditni rizik……………………………………………………………………………………………………...14

• Kolaterali i ostali instrumenti osiguranja kredita……………………….…………………………………….24

• Rizik likvidnosti…………………………………………………………………………………………….........26

• Tržišni rizik…………………………………………………………………………………………………........28

• Vlasnička ulaganja u knjizi banke……………………………………………………………………………..32

• Operativni rizik…………………………………………………………………………………………………..32

Javna objava bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija

(svi iznosi iskazani su u milijunima kuna)

Erste&Steiermärkische Bank d.d. 3

OPĆI PODACI

Povijest i osnutak

Erste&Steiermärkische Bank d.d. (u daljnjem tekstu: „Banka“) utemeljena je 1954. godine i upisana u Sudski

registar kao dioničko društvo dana 24. siječnja 1990. godine. Sjedište Banke je u Rijeci, Jadranski trg 3a, u

Republici Hrvatskoj.

Osnovne djelatnosti Banke

Banka ima odobrenje za obavljanje poslova iz područja poslovnog bankarstva u Republici Hrvatskoj. Glavne

djelatnosti Banke su:

• primanje depozita od klijenata i plasiranje depozita,

• davanje kredita, izdavanje garancija i akreditiva stanovništvu, trgovačkim društvima, javnim

institucijama i drugim klijentima,

• poslovi riznice na međubankarskom tržištu,

• poslovi u ime i za račun trećih osoba i usluge investicijskog bankarstva,

• platni promet u zemlji i inozemstvu,

• pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Nadzorni odbor Herbert Juranek Predsjednik Sava Ivanov Dalbokov Zamjenik predsjednika od 1. listopada 2010. Mag. Franz Kerber Član (Zamjenik predsjednika do 1. listopada 2010.) Mag. Reinhard Ortner Član Mag. Gerhard Maier Član do 1. listopada 2010. Mag. Peter Nemschak Član Dr. Kristijan Schellander Član Dr. Ernst Gideon Loudon Član Uprava Banku zastupaju dva člana Uprave zajedno ili jedan član Uprave zajedno s jednim prokuristom.

Petar Radaković Predsjednik Tomislav Vuić Zamjenik predsjednika Borislav Centner Član Slađana Jagar Član




OPĆI PODACI (NASTAVAK)

Prokuristi: Zdenko Matak Prokurist od 30. lipnja 2010. Vladimir Kristijan Prokurist od 30. lipnja 2010.

Vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

Broj

dionica Vlasništvo

u % ESB Holding GMBH 16.984.175 100,0%

Organizacijska struktura

Sektor upravljanja

rizicima

UPRAVA

Sektor građanstva

Sektor procesinga

Sektor gospodarstva

Ured Uprave

Odjel pri Upravi za grupne funkcije

Sektor upravljanja imovinom

Služba pravnih poslova

Služba unutarnje

revizije

Služba za ekonomska istraživanja

Direkcija upravljanja

distributivnim kanalima

Služba ljudskih potencijala

Služba marketinga

Služba komunikacija

Sektor IT

Sektor računovodstva

Direkcija kontrolinga

Direkcija organizacije

Sektor financijskih

tržišta i investicijskog

bankarstva

Služba upravljanja aktivom i pasivom




OPĆI PODACI (NASTAVAK)

Erste&Steiermärkische Bank d.d. je matično društvo bankarske grupacije („Grupe“) koja obuhvaća sljedeća ovisna društva:

Naziv društva Vlasnički udio

Banke Osnovna djelatnost

Erste nekretnine d.o.o. 100% Poslovanje nekretninama

Erste Delta d.o.o. 100% Poslovanje nekretninama

Erste Bank a.d. Podgorica, Crna Gora 100% Kreditna institucija MBU d.o.o. za informatički inženjering i međubankarske usluge 97,27%

IT inženjering i međubankarske usluge

Erste DMD d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom 100%

Društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom

Računovodstvene politike i financijski izvještaji

Računovodstvene politike i financijski izvještaji Grupe objavljeni su u sklopu Godišnjeg izvješća za 2010.

(bilješka 2) objavljenog na internet stranicama Banke www.erstebank.hr .





OPSEG I NAČIN KONSOLIDACIJE

Razlika u opsegu i načinu konsolidacije za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi i sastavljanja financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja

Vrsta društva Naziv društva

Konsolidacija za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi

Konsolidacija u skladu s MSFI

Metoda konsolidacije

Društva/ odbitne

stavke od jamstvenog kapitala

Društva/niti konsolidirana

ni odbitne stavke od

jamstvenog kapitala

Metoda konsolidacije

Puna

Puna

Metoda udjela

Poslovanje nekretninama Erste nekretnine d.o.o. x x

Poslovanje nekretninama Erste Delta d.o.o. x x

Kreditna institucija

Erste Bank a.d. Podgorica, Crna Gora x x

IT inženjering i međubankarske usluge

MBU d.o.o. za informatički inženjering i međubankarske usluge

x x

Društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom

Erste DMD d.o.o. za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom

x x

Poslovanje nekretninama S Immorent Zeta d.o.o. x x

Posredovanje u poslovanju na financijskim tržištima

Erste vrijednosni papiri d.o.o. x x

Društvo za faktoring Erste Factoring d.o.o. x x

Društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom

Erste d.o.o.

x x

IT inženjering S IT Solutions HR d.o.o. x x




DOGAĐAJI NAKON DATUMA IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

Na dan 23. prosinca 2010. godine Banka je sklopila kupoprodajni ugovor o kupnji dodatnih 51% udjela u

kapitalu društva Erste vrijednosni papiri d.o.o. Dionički kapital Erste vrijednosnih papira d.o.o. iznosi 16

milijuna HRK čijih 51% udjela pripada Erste Group Bank AG, a 49% Banci. Na dan 26. siječnja 2011.

godine, nakon primljenog odobrenja Hrvatske narodne banke, transakcija kupnje je provedena u gotovini u

iznosu od 3.060.000 HRK.

Preostale informacije Grupe objavljeni su u sklopu Godišnjeg izvješća za 2010. (bilješka 43) objavljenog na

internet stranicama Banke www.erstebank.hr .





STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA Uvod

Financijskim rizikom se u određenim područjima upravlja prvenstveno na razini Banke (osobito kod

zakonskih obveza koje se odnose samo na Banku), dok se u nekim područjima on prati i njime se upravlja

na razini cijele Grupe sukladno procjeni Uprave. Objave prikazane u ovoj bilješci odnose se na Grupu.

Rizik je prisutan u svim aktivnostima Banke, ali se njime upravlja kroz identificiranje, mjerenje i praćenje

limita određenih za pripadajući rizik. Banka ima usvojeni sustav upravljanja rizicima kojemu je cilj

postizanje optimalne razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika. Sustav upravljanja rizicima ima za

zadaću aktivno upravljati kreditnim, tržišnim, rizikom likvidnosti i operativnim rizikom, kao i svim ostalim

rizicima koji se mogu pojaviti pri redovitom poslovanju Banke.

Sustav upravljanja rizicima

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima odgovornost za praćenje cjelokupnog procesa upravljanja rizicima unutar Banke.

Uprava

Uprava i Nadzorni odbor u dijelu za koji je potrebna njihova suglasnost, kroz odobravanje i usvajanje akata

koji definiraju i reguliraju poslovanje Banke, ovlašteni su odrediti postupke i odgovorni su za njihovo

provođenje. Jedan od članova Uprave zadužen je za kontrolu i praćenje svih rizika Banke putem

nadležnosti za poslovanje Sektora upravljanja rizicima.

Sektor upravljanja rizicima

Sektor upravljanja rizicima odgovoran je za postavljanje temelja efikasnog upravljanja rizikom, te

upravljanje i kontrolu odluka povezanih s rizičnom izloženošću Banke. Organizacijskom strukturom Sektora

kroz posebne Direkcije pokriveni su upravljanje kreditnim rizikom tvrtki, malih poduzeća i građana, tržišnim,

operativnim i ostalim rizicima kao i strategija, planiranje, izvještavanje, razvojem kvantitativnih modela,

parametara rizika i praćenje portfelja.

Sektor upravljanja rizicima dužan je razvijati strategiju i načela upravljanja, postaviti okvire, politike i limite

prihvatljive rizične izloženosti, te je zadužen za implementaciju i održavanje procedura koje omogućavaju

proces neovisne kontrole. Sektor upravljanja rizicima dužan je i revidirati interne akte koji su u njegovoj

nadležnosti, izvršiti kontrolu primjerenosti i analizu učinaka, te ukoliko je potrebno izvršiti usklade istih za

sljedeći period.

Služba upravljanja aktivom i pasivom („ALM“)

ALM ima odgovornost upravljati imovinom i obvezama Banke kao i sveukupnom financijskom strukturom.

Primarno je odgovorna za financiranje i rizik likvidnosti Banke.

Unutarnja revizija

Procesi upravljanja rizicima u Banci se redovito revidiraju funkcijom interne revizije, koja pregledava

adekvatnost procedura kao i njihovo pridržavanje od strane Banke. Rezultate procjene iznosi Upravi, te

izvještava o svojim nalazima i preporukama.




STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA (NASTAVAK)

Sustav mjerenja rizika i izvještavanja

Rizici Banke se mjere metodom koja odražava i očekivane gubitke koji mogu nastati u normalnim

okolnostima kao i neočekivane gubitke, koji su procjena maksimalnog gubitka temeljenog na statističkim

metodama. Modeli koriste vjerojatnosti izvedene iz povijesnog iskustva, uz prilagodbu stvarnim

ekonomskim uvjetima, te se njihova valjanost redovito testira.

Nadzor i kontrola rizika se primarno provodi putem limita određenih od strane Banke. Limiti odražavaju

uvjete na tržištu i poslovnu strategiju, kao i rizik koji je Banka spremna preuzeti.

Uz navedeno, Banka prati i mjeri ukupnu sposobnost snošenja rizika povezanu s ukupnom rizičnom

izloženošću svim tipovima rizika i aktivnosti.

Informacije dobivene iz svih vrsta poslova se pregledavaju i obrađuju kako bi se analizirali, kontrolirali i

identificirali rani znakovi pojave rizika.

Uprava i Nadzorni odbor Banke redovito primaju izvještaje o kvaliteti kreditnog portfelja s raznih aspekata

rizika te im se osiguravaju sve informacije neophodne za sagledavanje kreditnog rizika kojem je Banka

izložena. Izvještaj sadržava detaljne informacije o izloženostima, ocjenama rizika, koncentraciji i

promjenama u profilu rizika. Sektor za upravljanje rizicima izrađuje i dodatne izvještaje koji mu

omogućavaju potrebne informacije za proaktivno upravljanje rizikom kreditnog portfelja.

Na dnevnoj razini se odgovornim članovima Uprave Banke podnose informacije o iskorištenju tržišnih

limita, Value at Risk („VaR“) analize kao i o ostalim promjenama vezanima uz izloženost riziku. O

navedenim promjenama u rizičnoj izloženosti se izvještava i u obliku agregiranog izvještaja.

Umanjivanje rizika

Kao dio sveukupnog upravljanja rizicima, Banka koristi derivate i ostale instrumente da bi upravljala

izloženošću koja proizlazi iz promjena u kamatnim stopama, tečajevima stranih valuta, rizicima vlasničkih

instrumenata, kreditnim rizicima kao i izloženostima koje proizlaze iz forward transakcija.

Banka aktivno upotrebljava kolaterale da bi umanjila izloženost kreditnom riziku.

Koncentracija rizika

Koncentracija nastaje kada promjene vanjskih faktora mogu dovesti značajan broj klijenata sličnih

poslovnih aktivnosti ili istih ekonomskih karakteristika u nemogućnost izvršenja ugovornih obveza prema

Banci. Koncentracija pokazuje osjetljivost ostvarenja rezultata Banke prema razvoju događaja koji utječe

na poseban tržišni segment. Rizikom se upravlja izbjegavajući prekomjernu koncentraciju rizika kroz

posebne smjernice s ciljem održavanja diverzificiranog portfelja.




STRUKTURA JAMSTVENOGA KAPITALA

Jamstveni kapital Iznos

(a) Stavke koje se uključuju u osnovni kapital

Uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem redovnih i povlaštenih dionica, osim kumulativnih povlaštenih dionica 3.500 Rezerve i zadržana dobit 1.772 Rezerve za opće bankovne rizike 126 Ostale stavke 117 Ukupno stavke koje se uključuju u osnovni kapital 5.515 (b) Stavke koje umanjuju osnovni kapital Gubici proteklih godina Gubitak tekuće godine Stečene vlastite dionice Nematerijalna imovina

Neotplaćeni iznos kredita koji je kreditna institucija odobrila za kupnju dionica kreditne institucije osim za kumulativne povlaštene dionice Ostale stavke 36 Ukupno stavke koje umanjuju osnovni kapital 36 (c) Ukupno osnovni kapital (a – b) 5.479 (d) Ukupno dopunski kapital I 21 (e) Ukupno jamstveni kapital prije umanjenja za odbitne stavke (c + d) 5.500 (f) Ukupno odbitne stavke od jamstvenoga kapitala 34 u tome: negativni iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka i iznos očekivanoga gubitka po vlasničkim ulaganjima iz članka 27. stavka 1. točke 6. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija ako kreditna institucija izračunava iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa

(g) JAMSTVENI KAPITAL (e – f ) 5.466 (h) Ukupno dopunski kapital II

Ostale stavke uključene u osnovni kapital obuhvaćaju manjinski udio (1 milijun HRK), te negativne

konsolidirane rezerve (116 milijuna HRK).

Ostale stavke koje umanjuju osnovni kapital obuhvaćaju nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog

usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju (19 milijuna HRK) i pozitivne konsolidirane rezerve

(17 milijuna HRK). Dopunski kapital predstavlja podređene instrumente izdane od Erste Banke a.d., Podgorica u 2008.godini.




IZNOSI KAPITALNIH ZAHTJEVA

Kapitalni zahtjevi po vrstama rizika Kapitalni zahtjevi

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

Korišteni pristupi: Standardizirani pristup 1. Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 109 2. Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 22 3. Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1 4. Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 5. Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 6. Izloženosti prema institucijama 74 7. Izloženosti prema trgovačkim društvima 1.904 8. Izloženosti prema stanovništvu 1.499 9. Izloženosti osigurane nekretninama 10. Dospjela nenaplaćena potraživanja 200 11. Visokorizična potraživanja 12. Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 13. Sekuritizacijske pozicije 14. Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 4 15. Ostale izloženosti 114 (1.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa (12% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom) 3.927 a) Pozicijski rizik 30

dužničkih instrumenata specifični opći 30 vlasničkih instrumenata specifični opći

b) Rizik namire c) Valutni rizik 25 d) Robni rizik e) Rizik opcija (2.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike 55

(3.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane 6 (4.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za prekoračenje dopuštenih izloženosti

Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunat primjenom: a) jednostavnog pristupa 51 b) standardiziranog pristupa 391 c) naprednog pristupa (5.) Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za operativni rizik 442

UKUPAN IZNOS KAPITALNIH ZAHTJEVA (1. + 2. + 3. + 4. + 5.) 4.430

STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA 14,81

Poslovne i stambene nekretnine nisu uračunate za umanjenje izloženosti prilikom izračuna kapitalnih

zahtjeva.




POSTUPAK PROCJENE ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala (u daljnjem tekstu: ICAAP) za polaznu pretpostavka ima

procjenu materijalnosti rizika kojima je Banka izložena kako bi se utvrdila potreba za izračun kapitalnih

zahtjeva za pojedine rizike.

ICAAP, osim što primjenjuje napredne metode izračuna kapitalnih zahtjeva, razmatra vanjske čimbenike

odnosno sadrži rezultate testa otpornosti na stres. Banka konstantno razmatra nove načine i metodologije

izračuna. Isto tako u svrhu unapređenja testiranja otpornosti na stres Banka nastoji provoditi konstantnu

provjeru scenarija kao i definiranje novih. Nastoji uzeti u razmatranje nove proizvode s ciljem

prepoznavanja potencijalnih rizika.

ICAAP služi za procjenu adekvatnosti kapitala Banke, odnosno potencijala za pokriće rizika uspoređujući

ga sa svim prihvaćenim rizicima na razini Banke. Cilj ICAAP-a je jasno određivanje takve razine kapitala

koja je dovoljna za pokriće svih rizika kojima je Banka izložena. Postupak procjene adekvatnosti kapitala je

koncipiran na takav način da Uprava i Nadzorni odbor u svakom trenutku mogu procijeniti sve rizike kojima

je Banka izložena ili bi mogla biti izložena.

Određivanjem potencijala za pokriće Banka indirektno postavlja maksimalnu razinu rizika koju je voljna

prihvatiti te posljedično, aktivno upravlja svojim rizičnim portfeljem. Kroz ICAAP se osim procjene

adekvatnosti, provodi i planiranje internog kapitala. Planiranje internog kapitala osigurava i održavanje

takve razine kapitala koja može potpuno podržati činitelje poput očekivanog rasta plasmana, budućih

izvora sredstava i korištenja njima, politiku dividendi kao i svaku promjenu minimalnog iznosa jamstvenog

kapitala.

Okvir procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala odražava strategiju rizika i postavljene limite pri čemu

ICAAP služi kao cjeloviti upravljački model.

Banka se pridržava osnovnih načela prilikom procjene adekvatnosti internog kapitala koji odražavaju

očekivanja regulatora uzimajući u obzir načela dobre poslovne prakse:

1. Banka ima uspostavljen proces procjene adekvatnosti internog kapitala pri čemu je visina kapitala

u skladu sa profilom rizičnosti Banke;

2. Uprava je odgovorna za uspostavljanje ICAAP-a na cjelokupnoj razini Banke;

3. ICAAP je detaljno propisan pri čemu upravljačke funkcije Banke (Uprava i Nadzorni odbor)

preuzimaju odgovornost za rezultate i provođenje akcija u skladu sa njima;

4. ICAAP je sastavni dio procesa upravljanja Bankom;

5. Banka redovito provodi revidiranje postupka procjene adekvatnosti internog kapitala;

6. ICAAP je sveobuhvatan i bazira se na preuzetim rizicima;

7. Prilikom procjene adekvatnosti internog kapitala, Banka uzima u obzir i buduća kretanja;

8. ICAAP se bazira na adekvatnim metodama mjerenja i procjene rizika;

9. Rezultat procjene adekvatnosti internog kapitala mora biti razuman te u skladu sa preuzetim

rizicima;

10. Rezultati procjene adekvatnosti internog kapitala uzimaju se u razmatranje prilikom procesa

planiranja i budžetiranja kao i stvaranja strategije Banke.




POSTUPAK PROCJENE ADEKVATNOSTI INTERNOG KAPITALA (NASTAVAK)

Proces se sastoji od kvantifikacije kapaciteta preuzimanja rizika u odnosu na potencijal kapitalnog pokrića.

Ukupni prihvatljivi iznos preuzimanja rizika u odnosu na interni kapital predstavlja postotak iskorištenosti

internog kapitala. Rezultat navedenog se analizira u sklopu Sektora upravljanja rizicima, a u slučaju

prevelike iskorištenosti u skladu sa uspostavljenim sustavom „semafora“ poduzimaju, odnosno predlažu

određene akcije kako bi se smanjila izloženost riziku ili povećao interni kapital. Što se tiče procjene

materijalnosti rizika Banka razmatra sve rizike kojima je izložena, odnosno sve rizike koji postoje u svim

procesima i sustavima Banke na razini portfelja i pojedinog proizvoda. Banka preuzete rizike dijeli na

značajne za koje je potrebno imati kapitalno pokriće i na rizike koji ne trebaju kapitalno pokriće, odnosno

rizici za koje nije potrebna kapitalna zaštita budući su procijenjeni kao nematerijalni ili Banka s njima

upravlja na drugačiji način (npr. testiranje otpornosti na stres). Banka upravlja rizicima na način da ih

prihvaća, umanjuje, izbjegava ili prenosi na druge poslovne subjekte, a sve kako je definirano internim

aktima koji određuju upravljanje pojedinom vrstom rizika.

Utvrđivanje svih rizika i određivanje njihove izloženosti je zasnovano na sveobuhvatnoj procjeni rizika, a

koji su svojstveni pojedinim poslovima, proizvodima i aktivnostima.

Banka kontinuirano procjenjuje profil rizičnosti i redovito revidira postupak procjene adekvatnosti internog

kapitala istovremeno razvijajući metodologije procjene ostalih vrsta rizika kako bi cjelovito upravljanje

rizicima na razini Banke bilo što učinkovitije.

RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE Bruto pozitivna fer vrijednost ugovora, iznosi instrumenata osiguranja i neto izloženost riziku druge ugovorne strane proizašla iz izvedenih financijskih instrumenata

Izloženost riziku druge ugovorne strane

Bruto pozitivna fer vrijednost

ugovora

Iznosi instrumenata

osiguranja

Neto izloženost riziku druge

ugovorne strane proizašla iz izvedenih

financijskih instrumenata

Ugovori koji se odnose na kamatnu stopu 9 2 7 Ugovori koji se odnose na valute i zlato 14 104 14 Ugovori koji se odnose na vlasničke instrumente 1 1 Repo i reverse repo ugovori 124 80

UKUPNO 23 231 102

Iznosi izloženosti riziku druge ugovorne strane podvrgnuti su metodi tržišne vrijednosti te na dan 31.

prosinca 2010. godine iznose 22 milijuna HRK.




KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik predstavlja rizik koji Grupu i Banku izlaže opasnosti nastupanja gubitka zbog neispunjenja

ugovornih obveza klijenata. Sustav upravljanja kreditnim rizikom obuhvaća sve mjere i pravila određene

važećim zakonskim propisima i internim aktima kao i proaktivno usklađivanje sa smjernicama i najboljim

praksama Basel II standarda.

Uloga Sektora upravljanja rizicima je kontrola u svim dijelovima procesa odobravanja kredita i kasnijeg

praćenja kreditnog portfelja. Ovo obuhvaća pregled i procjenu kvalitete kreditnog portfelja, utvrđivanje i

reviziju adekvatnosti rezervi za kredite odnosno gubitke, po svakom klijentu zasebno i po cjelokupnom

portfelju.

U tu svrhu je na snazi klasifikacija imovine u rizične klase prema internoj ocjeni rizika klijenata koja prati

najbolje poslovne prakse upravljanja kreditnim rizikom.

Interni sustav ocjenjivanja za fizičke osobe se sastoji od osam ocjena za klijente koji nisu u statusu

neispunjavanja obveza i jednu ocjenu za klijente u statusu neispunjavanja obveza. Za ostale klijente, interni

sustav ocjenjivanja ima trinaest ocjena za klijente koji nisu u statusu neispunjavanja obveza, te jednu

ocjenu za one u statusu neispunjavanja obveza. Izloženost kreditnom riziku je podijeljena u sljedeće

kategorije kreditnog rizika: plasmani niskog rizika, plasmani koji zahtijevaju poseban nadzor, plasmani

ispod standarda kao kategorija koja se, za potrebe ovog izvještaja, uspoređuje sa „Standard and Poor’s“

(S&P) ocjenama prema korporativnom PD-u (vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza), te

plasmani sa ispravkom vrijednosti za umanjenje.

Kategorija rizika – plasmani niskog rizika (S&P: AAA do BB): dužnik iskazuje veliku mogućnost naplate.

Kategorija rizika – plasmani koji zahtijevaju poseban nadzor (S&P: B+): dužnikova financijska situacija je

dobra, ali njegova mogućnost otplate može biti pod negativnim utjecajem nepoželjne ekonomske situacije.

Novi poslovni subjekti u ovoj kategoriji rizika zahtijevaju primjerenu kreditnu strukturu rizika, na primjer kroz

kolaterale.

Kategorija rizika – plasmani ispod standarda (S&P: B i lošiji): dužnik je osjetljiv na negativne financijske i

ekonomske utjecaje; takvi krediti su pod posebnom pažnjom u Sektoru upravljanja rizicima.

Kategorija rizika – plasmani sa ispravkom vrijednosti za umanjenje: barem jedan od kriterija statusa

neispunjenja obveza po Baselu II se pojavio. Na primjer, ukupna naplata je neizvjesna, otplata kamate ili

glavnice kasni 90 dana, došlo je do restrukturiranja uz gubitak za zajmodavatelja, ostvareni gubitak po

kreditu ili početak procesa stečaja.

Banka također nudi financijske instrumente koji predstavljaju potencijalnu obvezu, kao što su garancije i

akreditivi. Ovi instrumenti izlažu Banku sličnom riziku kao kod kredita i kao takvi su podložni istim

procedurama i politikama.




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK)

Ukupan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti

Ukupan iznos izloženosti ne uključujući efekte tehnika smanjenja kreditnog rizika

Kategorije izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 5.848 4.424 33 Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 362 3 8 Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1.437 Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) 3.196 40 113 Izloženosti prema trgovačkim društvima 16.036 225 2.619 14 Izloženosti prema stanovništvu 17.669 1 848 1 Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 32

Ostale izloženosti 3.756

UKUPNO 48.304 4.685 3.548 128 Geografska podjela izloženosti s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti

Značajna geografska područja


kamatama i ostala

potraživanja


papiri


stavke


instrumenti

Hrvatska 43.754 2.597 3.344 16

Zemlje Europske unije 2.754 1.825 62 112

Ostale europske zemlje 1.667 263 134

Latinska Amerika 22

Sjedinjene Američke Države 22

Ostale zemlje 85 8

UKUPNO 48.304 4.685 3.548 128




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK) Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema

kategorijama izloženosti

Politikom upravljanja kreditnim rizikom su definirani maksimalni limiti izloženosti u segmentu izloženosti

prema trgovačkim društvima prema pojedinoj vrsti djelatnosti. Izloženost prema vrsti djelatnosti u odnosu

na postavljene limite se prati kvartalno u Sektoru upravljanja rizikom. Najveća kreditna izloženost prema

klijentu osim prema Republici Hrvatskoj iznosila je 31. prosinca 2010. godine 1.010 milijuna HRK prije i

nakon uzimanja u obzir kolaterala i ostalih instrumenata osiguranja. Izloženost se odnosi na dužničke

vrijednosne papire izdane od države članice Europske Unije.

Glavne vrste djelatnosti


kamatama i ostala

potraživanja


papiri


stavke


instrumenti

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 737 2 58 Rudarstvo i vađenje 43 Proizvodnja 3.159 22 566 7 Energetika i vodoopskrba 419 1 65 Građevinarstvo 3.920 72 727 Trgovina 3.766 16 725 2 Hoteli i restorani 1.895 1 117 2 Prijevoz i veze 607 95 80 Bankarstvo i osiguranje 9.677 32 155 115 Poslovanje s nekretninama i ostale poslovne usluge 917 22 Javna uprava i obrana 2.981 4.427 48 1 Obrazovanje 79 2 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 118 8 Ostale uslužne djelatnosti 1.181 143 Stanovništvo 15.910 691 1 Informacije i komunikacije 241 2 40 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.023 15 101 Ostalo 1.631

UKUPNO 48.304 4.685 3.548 128




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK) Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti

Preostalo dospijeće


kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički vrijednosni papiri


stavke

Izvedeni financijski instrumenti

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama 5.848 4.424 33

do 90 dana 4.069 1.021 od 91 do 180 dana 238 24 od 181 dana do 1 godine 174 472 9 > 1 godine 1.367 2.931

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 362 3 8

do 90 dana 20 1 od 91 do 180 dana 15 1 od 181 dana do 1 godine 101 > 1 godine 226 3 6

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 1.437

do 90 dana 27 od 91 do 180 dana 13 od 181 dana do 1 godine 579 > 1 godine 818

Izloženosti prema institucijama 3.196 40 113 do 90 dana 3.032 32 104 od 91 do 180 dana 106 2 od 181 dana do 1 godine 20 4 1 > 1 godine 38 2 8

Izloženosti prema trgovačkim društvima 16.036 225 2.619 14

do 90 dana 3.802 33 799 3 od 91 do 180 dana 2.011 25 494 1 od 181 dana do 1 godine 3.036 8 742 > 1 godine 7.187 159 584 10

Izloženosti prema stanovništvu 17.669 1 848 1 do 90 dana 1.415 649 1 od 91 do 180 dana 565 45 od 181 dana do 1 godine 1.032 77 > 1 godine 14.657 1 77

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 32

do 90 dana od 91 do 180 dana od 181 dana do 1 godine > 1 godine 32

Ostale izloženosti 3.756 do 90 dana 2.129 od 91 do 180 dana 3 od 181 dana do 1 godine 98 > 1 godine 1.526

UKUPNO 48.304 4.685 3.548 128





Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i

promjene u ispravcima vrijednosti po djelatnostima

Glavne vrste djelatnosti

Iznos plasmana

kod kojih je izvršeno

umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednosti plasmana

Troškovi ispravaka vrijednosti

Otpisi plasmana

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena

rezerviranja za identificirane

gubitke

Stanje rezerviranja

za identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza

(Prihodi od ukidanja)

rezerviranja za

identificirane gubitke s osnove


Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 46 23 6 1 40 Rudarstvo i vađenje 20 8 4 18 Proizvodnja 287 173 43 252 (6) Energetika i vodoopskrba 7 2 12 13 6 Građevinarstvo 837 312 201 10 681 4 1 Trgovina 640 280 112 12 563 2 (1)

Hoteli i restorani 165 62 18 2 147 Prijevoz i veze 47 20 11 38 Bankarstvo i osiguranje 13 11 3 Poslovanje s nekretninama i ostale poslovne usluge 139 47 43 80 (1) Javna uprava i obrana 8 4 4 1 22 Obrazovanje 2 1 3 3 2 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 14 5 1 13 Ostale uslužne djelatnosti 88 51 22 8 53 Stanovništvo 991 486 76 1 785 (2) Informacije i komunikacije 8 3 1 8 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 149 73 54 144

UKUPNO 3.461 1.561 611 51 2.855 6 1 (10)




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK) Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i

promjene u ispravcima vrijednosti po značajnim geografskim područjima

Značajna geografska područja

Iznos plasmana kod kojih

je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednosti plasmana

Troškovi ispravaka vrijednosti

Otpisi plasmana

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena


gubitke

Stanje rezerviranja za identificirane

gubitke s osnove


(Prihodi od ukidanja)


gubitke s osnove


Hrvatska 3.317 1.481 562 35 2.728 6 1 (9) Zemlje Europske unije 7 7 6 7 (1) Ostale europske zemlje 137 73 43 16 120 Sjedinjene Američke Države

UKUPNO 3.461 1.561 611 51 2.855 6 1 (10) Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti

Promjene u ispravcima vrijednosti i

rezerviranjima

Početno stanje ispravaka

vrijednosti i rezerviranja

Povećanja ispravaka

vrijednosti i rezerviranja

tijekom izvještajnog

razdoblja

Ostala usklađenja

(u neto iznosu)

Smanjenja ispravaka

vrijednosti/ ukinuta

rezerviranja tijekom

izvještajnog razdoblja

Otpisi na teret ispravaka vrijednosti

tijekom izvještajnog

razdoblja

Prihodi od

naplate plasmana

otpisanih u proteklim godinama

Završno stanje

Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana 1.000 1.241 630 50 1.561 Rezerviranja za identificirane gubitke s osnove izvanbilančnih obveza 13 25 37 1 Ispravci vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi 475 5 20 460 Rezerviranja za izvanbilančne obveze skupine A na skupnoj osnovi 31 11 42





Iznosi izloženosti izračunati korištenjem standardiziranog pristupa i raspoređeni po stupnjevima

kreditne kvalitete

Kategorija izloženosti: Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama

Stupanj kreditne kvalitete Ponder rizika (%)

Ukupni iznosi izloženosti prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

Ukupni iznosi izloženosti nakon primjene tehnika


1 0 9.321 10.203 10 2 20 35 3 50 532 936 75 4 100 442 442 5 100 6 150 10 10 1.250 ostali ponderi rizika UKUPNO 10.305 11.591

Kategorija izloženosti: Izloženosti prema tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave






1 0 10 2 20 35 3 50 361 367 75 4 100 12 12 5 100 6 150 1.250 ostali ponderi rizika UKUPNO 373 379




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK) Kategorija izloženosti: Izloženosti prema javnim državnim tijelima






1 0 686 691 10 2 20 35 3 50 751 23 75 4 100 5 100 6 150 1.250 ostali ponderi rizika UKUPNO 1.437 714

Kategorija izloženosti: Izloženosti prema institucijama






1 0 10 2 20 2.956 2.426 35 3 50 388 319 75 4 100 5 5 5 100 6 150 1.250 ostali ponderi rizika UKUPNO 3.349 2.750

Iznosi izloženosti koje su odbitne stavke od jamstvenoga kapitala 18




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK) Kategorija izloženosti: Izloženosti prema trgovačkim društvima






1 0

10

2 20

35

3 50

75

4 100 17.816 15.881 5 100 785 769 6 150 293 292 1.250

ostali ponderi rizika

UKUPNO 18.894 16.942

Iznosi izloženosti koje su odbitne stavke od jamstvenoga kapitala 16

Kategorija izloženosti: Izloženosti prema stanovništvu (uključujući MSD)






1 0

10

2 20

35

3 50

75 17.349 15.936 4 100 780 542 5 100 306 305 6 150 84 84 1.250


UKUPNO 18.519 16.867




KREDITNI RIZIK (NASTAVAK) Kategorija izloženosti: Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima






1 0 10 2 20 35 3 50 75 4 100 32 32 5 100 6 150 1.250 ostali ponderi rizika UKUPNO 32 32

Kategorija izloženosti: Ostale izloženosti






1 0 2.803 2.844 10 2 20 2 2 35 3 50 75 4 100 951 951 5 100 6 150 1.250


UKUPNO 3.756 3.797




KOLATERALI I OSTALI INSTRUMENTI OSIGURANJA KREDITA

Prihvatljivost instrumenata osiguranja procjenjuje se u Sektoru upravljanja rizicima. Metode koje se

primjenjuju pri vrednovanju instrumenata osiguranja rezultati su empirijskog istraživanja i iskustva Sektora

upravljanja rizicima te se kontinuirano revidiraju.

Iznos i vrsta traženog kolaterala ovisi o procijenjenom iznosu kreditnog rizika klijenta. Provedene su

smjernice o prihvatljivosti vrste kolaterala i parametara procjene. Redovito se provodi kontrola fer

vrijednosti kolaterala. Kod izračuna pokrivenosti kolateralom, iznos pokrivenosti se prilagođava korektivnim

faktorom, ovisno o vrsti kolaterala, definiranim internim aktima Banke. U financijskim izvještajima,

pokrivenost kolateralom prikazuje se do visine iznosa izloženosti.

Prikupljeni kolaterali su hipoteke nad nekretninama, novčani depoziti, vrijednosni papiri i garancije

Republike Hrvatske ili banaka.

Naknadna vrednovanja fer vrijednosti kolaterala provode se kontinuirano u skladu sa propisanom

dinamikom. Za stambene nekretnine naknadna vrednovanja se provode statističkim metodama i to na

način da se provodi prilagođavanje prethodno utvrđene vrijednosti nekretnine tržišnoj vrijednosti uzimajući

u obzir promjene vrijednosti nekretnina na tržištu. Za nekretnine za koje nije moguće provesti statističko

vrednovanje bilo radi prirode nekretnine, bilo radi značajnijeg odstupanja u odnosu na prethodno ili

značajne izloženosti Banke prema klijentu, vrednovanje se provodi za pojedinu nekretninu od strane

neovisnog ovlaštenog procjenitelja.

Za poslovne nekretnine naknadna vrednovanja se provode od strane neovisnog ovlaštenog procjenitelja

jednom godišnje.




KOLATERALI I OSTALI INSTRUMENTI OSIGURANJA KREDITA (NASTAVAK)

Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika

Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

Iznosi izloženosti pokriveni

financijskim kolateralom

Iznosi izloženosti pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne zaštite

Iznosi izloženosti pokriveni

garancijama/jamstvima

Iznosi izloženosti pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne kreditne

zaštite Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi Izloženosti prema javnim državnim tijelima 728 Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) 586 Izloženosti prema trgovačkim društvima 608 600 Izloženosti prema stanovništvu 1.091 4 Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima Ostale izloženosti UKUPNO 2.285 1.332

Knjigovodstvena vrijednost restrukturiranih kredita po vrstama financijske imovine

Restrukturirana financijska imovina predstavlja kredite koji bi bili dospjeli ili bi imali umanjenje vrijednosti da

uvjeti kredita nisu izmijenjeni.

Knjigovodstvena vrijednost restrukturirane financijske imovine prikazana je u Godišnjem izvješću 2010.

(bilješka 44.2.) objavljenom na internet stranicama Banke www.erstebank.hr .





RIZIK LIKVIDNOSTI

Banka definira rizik likvidnosti u skladu s načelima utvrđenima od strane Bazelskog odbora za nadzor

banaka i Hrvatske narodne banke. Sukladno tome napravljena je razlika između tržišnog likvidnosnog

rizika, koji predstavlja rizik da pravni subjekti Grupe neće moći jednostavno netirati ili eliminirati poziciju po

tržišnoj cijeni zbog nedovoljno razvijenog tržišta ili tržišnih poremećaja te likvidnosnog rizika financiranja,

koji predstavlja rizik da Grupa neće biti u stanju učinkovito ispuniti bilo očekivane i neočekivane trenutne i

buduće potrebe za novčanim sredstvima, te potrebe za instrumentima osiguranja bez da utječe na dnevno

poslovanje ili na financijski rezultat Grupe. Rizik financiranja likvidnosti nadalje se dijeli na rizik

insolventnosti i strukturni rizik likvidnosti. Prvi je kratkoročni rizik neispunjenja trenutnih ili budućih platnih

obveza u cijelosti, na vrijeme i na gospodarski opravdan način, dok je strukturni rizik likvidnosti dugoročni

rizik gubitaka uslijed promjene troška vlastitog refinanciranja Grupe ili kamatne marže.

Upravljanje, nadzor i praćenje Upravljanje rizikom likvidnosti unutar Grupe se odnosi na definiranje odgovornosti svih zainteresiranih

strana u okviru rizika likvidnosti i na glavne dokumente kojima se definiraju načela i postupci za upravljanje.

Prvi dio predstavlja prikaz pregleda dokumenata uključenih u okvir upravljanja rizikom likvidnosti kao i

trenutačne odgovornosti svih zainteresiranih strana kod upravljanja rizikom likvidnosti, a to su: Nadzorni

odbor, Uprava, ALCO odbor, OLC odbor, Sektor računovodstva, Sektor financijskih tržišta i investicijskog

bankarstva, Sektor za upravljanje rizicima, Direkcija kontrolinga, Služba unutarnje revizije i ostale uključene

organizacijske jedinice.

Upravljačka struktura se odnosi na sljedeće organizacijske jedinice kao i upravljačka tijela unutar Grupe:

Funkcije upravljanja rizikom likvidnosti:

Nadzorni odbor kreditne institucije treba:

• dati odobrenje Upravi kreditne institucije za strategiju i politiku upravljanja rizicima;

• dati odobrenje Upravi za organizacijsku strukturu kreditne institucije.

Uprava kreditne institucije odgovorna je za:

• postavljanje jasno definiranih i ujednačenih linija odgovornosti, za upravljanje i izvještavanje i riziku

likvidnosti;

• osiguranje zadovoljavajućeg broja zaposlenika s odgovarajućim stručnim znanjem i iskustvom koji

će biti uključeni u sustav upravljanja rizicima;

• odobrenje te periodičko (najmanje jednom godišnje) ispitivanje i unapređenje strategije i politike

upravljanja rizicima;

• uspostavu učinkovitog internog kontrolnog sustava koji uključuje i odgovarajuće administrativne i

računovodstvene postupke;

• uspostavu učinkovitog sustava kontrole rizika, usklađenosti i internih revizijskih funkcija;

• uspostavu plana postupanja u skladu s Člankom 10. Odluke o upravljanju likvidnosnim rizikom.




RIZIK LIKVIDNOSTI (NASTAVAK)

Viši rukovodeći kadar izravno je odgovoran Upravi kreditne institucije, posebice za:

• provedbu strategije i politika upravljanja rizicima;

• uspostavu i održavanje procesa upravljanja rizicima;

• uspostavu postupaka i prikupljanje uputa i smjernica za obavljanje poslovnih aktivnosti kreditne

institucije koje za posljedicu imaju izlaganje riziku;

• održavanje učinkovitosti internih kontrola koje čine sastavni dio sustava upravljanja rizicima;

• uspostava odgovarajućih postupaka procjene učinka uvođenja novih proizvoda na izloženost riziku

kreditne institucije.

Sektor upravljanja rizicima odgovoran je za:

• kontinuirano i brzo utvrđivanje i mjerenje procjene rizika likvidnosti i izvještavanje o rizicima

likvidnosti u skladu s valjanim eksternim i internim pravilima;

• izvještavanje ALCO odbora o provedbenim odlukama;

• izrada metodologije za mjerenje rizika likvidnosti u suradnji sa Sektorom financijskih tržišta i

investicijskog bankarstva, Sektorom računovodstva te Službom upravljanja aktivom i pasivom;

• izradu prijedloga Pravilnika o upravljanju rizikom likvidnosti i Politike o upravljanju rizikom

likvidnosti te predlaganje istih ALCO odboru.

Sektor gospodarstva, Sektor građanstva i ostale organizacijske jedinice unutar Banke odgovorne su za:

• provedbu odluka ALCO odbora i

• brzu dostavu razvojnih projekcija klijenata kao i sve ostale informacije na zahtjev Direkcije

kontrolinga, Sektora financijskih tržišta i investicijskog bankarstva te Službe upravljanja aktivom i

pasivom.

Sektor računovodstva odgovoran je za:

• pravovremeno i ispravno izvještavanje Hrvatske narodne banke i ostalih eksternih korisnika,

sukladno zakonskim uredbama i odlukama koje uređuju područje likvidnosti;

• dostavljanje Službi upravljanja aktivom i pasivom i ostalim organizacijskim jedinicama Banke svih

izvješća podložnih analizi upravljanja rizikom likvidnosti.




TRŽIŠNI RIZIK

Tržišni rizici predstavljaju potencijalne učinke koje vanjski utjecaji imaju na vrijednost imovine, obveza i

izvanbilančne pozicije Banke, a uzrokuju ga promjene cijena odnosno kretanja na financijskim tržištima i

kao takav u sebi sadrži:

• Kamatni rizik

• Valutni rizik

• Rizik ulaganja u vrijednosne papire.

Mjerenje i kontrola izloženosti te uspostavljanje limita izloženosti definirani su internim aktima, politikama i

pravilnicima Sektora upravljanja rizicima. Kontrolu izloženosti tržišnim rizicima Sektor upravljanja rizicima

provodi kroz sustav limita VaR, kao i kroz sustav limita osjetljivosti (PVBP, FX Delta i Stop Loss).

Value at Risk

Value at Risk („VAR“) je pokazatelj kojim se mjeri potencijalni maksimalni gubitak iz portfelja u određenom

razdoblju zbog promjene cijena njegovih dijelova, a na osnovi podataka iz prošlosti. Osnovna ideja

povijesne metode ovog modela koju Banka koristi jest uzimanje u obzir trenutnog portfelja te ponovo

ocjenjivanje njegove tržišne vrijednosti na osnovu tržišnih cijena iz prethodnih dana. Kamatni VAR

izračunava maksimalni gubitak uz zadanu razinu pouzdanosti koji Banka može pretrpjeti u zadanom

vremenskom roku.

U skladu sa strukturom VAR limita uspostavljeni su 99% dnevni VAR limiti na ukupnu knjigu trgovanja kao i

pojedinačno na novčano tržište, poslove sa vrijednosnicama fiksnog prinosa, poslove sa stranim valutama i

udjele. Također su uspostavljeni i VAR limiti na korporativne vrijednosnice s fiksnim prinosom, ukupno

novčano tržište i ukupne vrijednosnice s fiksnim prinosom. Iskorištenost limita prati se dnevno.

Limit (EUR) Izloženost Najviša Najniža

Knjiga banke i knjiga trgovanja – vrijednosnice s fiksnim prinosom 4 1 1 1

Knjiga trgovanja – vrijednosnice s fiksnim prinosom

Korporativne vrijednosnice s fiksnim prinosom 1 1

Strane valute

Novčano tržište 3 1 1 1 Novčano tržište knjige trgovanja

Ukupno knjiga trgovanja 3 1 1 1




TRŽIŠNI RIZIK (NASTAVAK)





Price Value of a Basis Point

Price Value of a Basis Point (PVBP) je mjera osjetljivosti - promjene vrijednosti portfelja prouzročenog

povećanjem krivulja kamatnih prinosa za 1 bazni poen, a formula za izračun je:

PVBP= -Dm*Tržišna vrijednost obveznice*0,0001

Gdje je Dm Modified duration;

Dm=(yP∂∂

)/(1+y)

U svrhu kontrole knjige trgovanja uspostavljeni su PVBP limiti, zasebno za novčano tržište te za tržište

vrijednosnica. Nadalje, u smislu kontrole deskova u Sektoru financijskih tržišta i investicijskog bankarstva

uvedeni su i PVBP limiti po deskovima;desk za tržište vrijednosnica s fiksnim prinosom, desk za novčano

tržište, desk za tržište stranim valutama. Također su uvedeni i PVBP limiti na dionice te korporativne

vrijednosnice s fiksnim prinosom.

Ostali portfelji su imali iskorištenost limita od 0%.





FX Delta prikazuje delta izloženost Banke (spot plus delta pozicija za opcije) valutnom riziku. U skladu s

tim Banka ima FX Delta limite za sve značajnije valute pojedinačno kao i za ukupnu deviznu poziciju

Banke.

Stop Loss kalkulacija pokazuje maksimalni gubitak kojeg Banka po individualnim portfeljima trgovanja

može tolerirati na mjesečnoj te na godišnjoj razini. Banka u tom kontekstu ima uspostavljene mjesečne i

godišnje Stop Loss limite pojedinačno za novčano tržište, tržište vrijednosnica sa fiksnim prinosom i za

poslove sa stranim valutama.

Simulacija neto kamatnih prihoda

Simulacija neto kamatnih prihoda za 2011. godinu pokazuje da će u slučaju rasta kamatnih stopa za 1%

doći do rasta neto kamatnih prihoda za 0,3% ili 4 milijuna kuna. Uzrok tomu jest pasiva koja ima kraće

razdoblje promjene kamatnih stopa u promatranom periodu.

Simulacija neto kamatnih prihoda za 2011. godinu na temelju podataka od 31. prosinca 2010.:

EUR CHF HRK UKUPNO u % izravan paralelan utjecaj plus 200 bp (13,9) (37,1) 53,9 (2,9) 0,2% izravan paralelan utjecaj plus 100 bp (5,5) (18,6) 28,4 4,3 0,3%

izravan paralelan utjecaj minus 100 bp 9,4 (2,6) (27,5) (20,7) (1,2%) izravan paralelan utjecaj minus 200 bp - - (69,4) (69,4) (4,7%)




VLASNIČKA ULAGANJA U KNJIZI BANKE

Skupine vlasničkih ulaganja u knjizi banke Usporedba

Bilančni iznos Tržišna cijena

Vlasnička ulaganja u kreditne institucije 4 koja ne kotiraju na burzi, u dostatno diversificiranim portfeljima 4

Vlasnička ulaganja u financijske institucije 118 koja ne kotiraju na burzi, u dostatno diversificiranim portfeljima 110 koja kotiraju na burzi 8 8

Vlasnička ulaganja u trgovačka društva 2 koja ne kotiraju na burzi, u dostatno diversificiranim portfeljima 2

Vrijednost kotirajućih vlasničkih instrumenata mjeri se po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena, a fer

vrijednost nekotirajućih vlasničkih instrumenata procjenjuje se primjenom odgovarajućeg omjera između

cijene i zarade, odnosno cijene i novčanog toka prilagođenog na način da odražava specifične okolnosti

vezane za izdavatelja. OPERATIVNI RIZIK

Operativni rizik jest rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudi i sustava ili vanjskih

događaja. Operativni rizik uključuje pravni rizik, dok istovremeno isključuje strateški rizik.

Sustav upravljanja operativnim rizikom obuhvaća sljedeće:

1. Strategiju preuzimanja i upravljanja operativnim rizikom

2. Politiku i interne akte kojima su definirana opća pravila, odnosno načela, postupci i metode za

upravljanje operativnim rizikom

3. Organizacijski ustroj, odnosno struktura, te resurse za upravljanje operativnim rizikom

4. Proces upravljanja operativnim rizikom koji uključuje:

• Identificiranje,

• Mjerenje (procjenjivanje),

• Ovladavanje,

• Praćenje i

• Izvješćivanje;

5. Upravljanje kontinuitetom poslovanja;

6. Utvrđivanje i održavanje adekvatnosti jamstvenog kapitala za operativni rizik.




OPERATIVNI RIZIK (NASTAVAK)

Proces upravljanja operativnim rizikom

Identificiranje operativnog rizika podrazumijeva utvrđivanje postojanja značajnog operativnog rizika.

Značajnim operativnim rizikom smatra se onaj operativni rizik koji može imati materijalno značajan utjecaj

na financijski rezultat i/ili na imovinu Grupe. Grupa identificira operativne rizike, odnosno utvrđuje

postojanje značajnih operativnih rizika, u svim svojim aktivnostima, proizvodima i procesima. Mjerenje

(procjenjivanje) operativnog rizika podrazumijeva prikupljanje i analiziranje relevantnih podataka o

identificiranom operativnom riziku na temelju čega se zaključuje o mjeri odnosno razini operativnog rizika.

Grupa mjeri (procjenjuje) identificirane operativne rizike u svim svojim aktivnostima, proizvodima i

procesima.

Ovladavanje operativnim rizikom provodi se za identificirane operativne rizike u svim aktivnostima,

proizvodima i procesima Grupe.

Ovladavanje operativnim rizikom podrazumijeva preventivne i korektivne aktivnosti, odnosno metode,

kriterije i postupke s ciljem prihvaćanja, izbjegavanja, smanjenja ili prijenosa utvrđenog rizika.

• Izbjegavanje podrazumijeva nepoduzimanje određenih aktivnosti kako bi se izbjegao operativni

rizik koji bi se pojavio kao posljedica predmetnih aktivnosti.

• Smanjivanje i kontroliranje podrazumijeva unapređenje poslovnih procesa i praksi i/ili uvođenje

kontrola koje imaju za cilj umanjivanje operativnog rizika.

• Prenošenje podrazumijeva prijenos operativnog rizika na treće osobe putem osiguranja ili drugih

specifičnih financijskih instrumenata.

• Prihvaćanje podrazumijeva donošenje formalne odluke o prihvaćanju operativnog rizika od strane

nadležnih tijela ili organizacijskih dijelova Banke.

Praćenje izloženosti operativnom riziku podrazumijeva redovito analiziranje rezultata identificiranja i

mjerenja (procjenjivanja) operativnog rizika te informacije o aktivnostima ovladavanja operativnog rizika.

Izloženost operativnom riziku utvrđuje se primjenom metoda identificiranja i mjerenja (procjenjivanja)

operativnog rizika.

Banka na redovnoj bazi sastavlja izvješće o sustavu upravljanja operativnim rizikom. Cilj izvještavanja o

operativnom riziku je pružanje podrške za učinkovito upravljanje operativnim rizikom na svim bančinim

razinama odgovornosti.

Upravljanje kontinuitetom poslovanja

Banka je uspostavila proces upravljanja kontinuitetom poslovanja kojim se osigurava kontinuitet poslovanja

i ograničavaju gubici u slučaju havaričnih događaja, odnosno događaja koji znatno narušavaju ili dovode do

prekida poslovanja.

Banka je usvojila planove kontinuiteta poslovanja kojima se osigurava kontinuitet poslovanja odnosno

pravovremena ponovna uspostava poslovno kritičnih aktivnosti Banke u slučajevima znatnijeg narušavanja

ili prekida poslovanja, te ih sukladno tome redovito revidira i testira.

Banka je osigurala da je upravljanje kontinuitetom poslovanja sastavni dio upravljanja operativnim rizikom,

uključujući i izvještavanje o operativnom riziku.




OPERATIVNI RIZIK (NASTAVAK)

Adekvatnost kapitala

Banka je osigurala adekvatnost kapitala za operativni rizik na način da u svakom trenutku, iznos kapitala za

operativni rizik je adekvatan vrstama, opsegu i složenosti usluga koje Grupa pruža i operativnom riziku

kojemu je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.

Zamjenik Predsjednika Uprave Članica Uprave

Tomislav Vuić Slađana Jagar

Zagreb, 31. svibnja 2011. godine

Documents

Objava informacija na temelju Odluke o javnoj objavi