OBJAVA (VAHJ)

Allah dž.š. je prije stvaranja ljudi, za njih pripremio sve uvjete za življenje na Zemlji, a odmah po stvaranju Adema i Have poslao je čovječanstvu Uputu – Objavu o Sebi, njihovom stvaranju, budućem svijetu, ibadetu itd.

Allah dž.š. je iz svoje milosti ljudima slao objavu kad god bi je oni, iz ovih ili onih razloga, iskrivili ili zaboravljali.

Uvod

“Mi smo svakom narodu poslanika poslali...” (En-Nahl,36)“...a svaki narod je imao onoga ko ga je na Pravi Put upućivao.” (Er-Ra’d, 7)

Riječ Objava - vahjun, izvedena je iz glagola veha-jehi što znači brzati. To znači da se sve ono što se na taj način saopćava saopćava odjednom, kao da bude u jednom trenutku, čak brže od jednog treptaja oka, jer ne biva u vremenu, pa se nadaje kao brzo.

Objava znači obavještenje o nečemu na jedan skrovit način. U Kur’anu je Vahj definisan kao Božija riječ koja se prenosi Njegovim vjerovjesnicima i evlijama.

Vahj je komunikacija koja se odvija između dva subjekta na tajanstven način i u tajanstvenim okolnostima.

U našem jeziku, vahj najpribližnije označavaju riječi instinkt i nadahnuće.

Objava se ne šalje samo ljudima nego svim Božijim stvorenjima.

“Kada se Zemlja najžešćim potresom potrese...;toga dana će ona vijesti svoje kazivati – jer će joj Gospodar tvoj narediti (evhaa lhaa)” (Ez-Zilzal,, 1-5)

“Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: "Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi, zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!“. (En-Nahl, 68-69)

Pčele žive u izuzetno uređenim zajednicama u kojima sve besprijekorno funkcioniše

1. menamom, tj.da se ona dostavi u snu. Kur'an ovu vrstu dostave spominje u slučaju Ibrahima, a.s., kojem je putem sna naređeno da treba žrtvovati svog sina Ismaila;

2. Ilhamom, tj. nadahnućem: Poslanik Muhammed, a.s., često je spominjao da mu je nešto saopćeno na ovaj način, kao npr.: "Duh svetosti je udahnuo u moju nutrinu - tj. nadahnuo me je - : da niko neće umrijeti dok ne iscrpi svoju nafaku pa, stoga, bojte se Allaha i lijepo tražite opskrbu!";

3. Ru’jom, tj. dostavljanjem u srce. Kaže Muhammed a.s.: “Ruhu-l-kuddus (Džibril) dostavi mi u srce...”

4. “iza zastora”, tj. neposredno Allahovo obraćanje poslaniku govornim izrijekom tako da on čuje taj govor i razumije njegov smisao, kako je to bilo s Musaom, a.s.;

5. Tebligom, tj. dostava Objave posredstvom povjerenika Objave, meleka Džebrila a.s., što je kod poslanika bilo pretežito. Kur'an je u cijelosti objavljen na ovaj način

Načini prenošenja Objave

Pećina Hira Brdo na kome je Musa a.s. primio objavu, Sinaj

Koji su oblici primanja Objave tebligom, preko meleka?

Postoje dva oblika primanja Objave tebligom:1. Melek se pokazuje u svom melekskom obliku i

saopćava mu objavu, kako je to bilo prilikom prve Objave Muhammedu a.s., ili mu se ne bi pokazivao, kad ga ni poslanik, ni neko drugi, ne bi vidio, i kad bi poslanik čuo nešto poput zvonjave iz čega bi izvlačio smisao koji mu se saopćava, dok bi drugi tu prisutni čuli samo zvuk nalik zujanju pčela. U ovom slučaju samo bi Poslanik čuo i razumio šta mu se objavljuje. Ovaj oblik je Poslaniku bio najteži. "Kad bi mi stizala Objava, pomislio bih da mi se uzima duša!", kaže on. Ovaj vid Objave karakterističan je za vjerovjesnike koji nisu poslanici.

2. Drugi oblik primanja Objave jeste taj da melek pređe u ljudsko stanje - kad bi ga mogao vidjeti i poslanik i oni oko njega. Tada bi on s njim razgovarao na uobičajen način, onako kako ljudi razgovaraju među sobom.

Džibril a.s. je bio kao izaslanik između Gospodara i Njegovih poslanika na Zemlji. Donosio im je objavu i povjerljive vijesti. Allahovom Poslaniku a.s. se pokazivao u različitim oblicima kao što smo već spomenuli pa i u obliku u kojem je stvore. Abdullah b. Mesud r.a. kaže: “Allahov Poslanik a.s. je vidio Džibrila sa šeststotina pari krila”.

Melek Džibril a.s.

"Uči ga jedan ogromne moći; Snažni, koji se pojavio u liku svome. Na obzorju najvišem. Zatim se približio, pa nadnio blizu koliko dva luka ili bliže i objavio robu Njegovu ono što je objavio. Srce nije poreklo ono što je vidio.” (En-Nedžm, 5-10)

Koja je razlika između Kur’ana i hadisa?

Uzvišeni Allah kaže: "On ne govori po hiru svome, to je doista objava koja mu se obznanjuje (objavljuje)" (En-Nedžm, 3-4.)

• Kur’an je Božiji govor objavljen Poslaniku a.s. Riječima i značenjem. U njemu je izazov za ljude i džine, on je vječna mu’džiza. Kur’an je u potpunosti prenesen Mutevatir (potpuno vjerodostojnom) predajom.• Hadis je objava od Allaha dž.š., ali samo značenjem dok su riječi Poslanikove a.s. Hadis, za razliku od Kur’ana nije mu’džiza. Svi hadisi nisu preneseni mutevatir predajom.

Hadis kudsijj je svaki hadis u kojem Allahov poslanik a.s. pripisuje riječi ili govor Uzvišenom Allahu, pa takav se naziva "hadisul-kudsij" ili "hadisul-ilahij" (u pr. Božiji hadis).

Šta je hadis kudsijj?

"O robovi moji, zaista sam ja zabranio zulum

samom Sebi, i učinio sam ga zabranjenim među vama, pa nemojte jedni drugima zulum činiti." Hadis kudsijj

Pored toga što se se čitanjem i učenjem hadis kudsijja, iako je Allahov govor, ne postiže nagrada kao što se to postiže učenjem Kur'ana i da učenje hadis kudsijja ne predstavlja ibadet u onom smislu u kakvom ga učenje Kur'ana predstavlja tj. hadis kudsijj ne smije se učiti u namazu, i ako bi se bilo šta od njega proučilo u namazu namaz bi bio pokvaren, postoje i druge razlike. Od njih su i sljedeće:

 1.  Kur'an plemeniti od kada je objavljen pa sve do dana današnjeg izazov je

ljudima. Uzvišeni Allah je pozvao nevjernike da dođu s nečim sličnim Kur'anu. Pa makar s nečim  što liči jednom ajetu, dok to isto Uzvišeni Allah nije činio hadis kudsijjom.

2.  Kur'an plemeniti je i riječju i značenjem od Uzvišenog Allaha, dok hadis kudsijj, njegovo značenje je od Uzvišenog Allaha, u čemu se slažu svi učenjaci, dok se po pitanju riječi hadisi kudsijja razilaze.

3.  Spuštanje plemenitog Kur'ana Allahovom Poslaniku a.s., bivalo bi uvijek u budnom stanju, tj. ništa od Kur'ana nije objavljeno Poslaniku u snu, dok ima hadis kudsijja koji su objavljeni Allahovom Poslaniku a.s. i u snu i na javi.

6.  Kur'an plemeniti je podijeljen na sure i ajete dok takva podjela ne postoji kod hadis kudsijja.

7. Prilikom učenja Kur'ana propisano je učenje e'uze i bismille dok pri citiranju hadis kudsijja nije takav slučaj.

Razlika između Kur’ana i hadisi kudsijja

Koje je osnovno značenje Objave – Vahja?Koja je kur’anska definicija vahja?Da li samo čovjek prima vahj od Allaha dž.š.? Koji su načini prenošenja objave?Koja su dva oblika primanja objave tebligom?Koji melek je dostavljao objavu svim

poslanicima?Je li hadis objava?Šta je hadis kudsijj?Koja je razlika između Kur’ana, hadisa i hadis

kudsijja?

Pitanja

Hvala na pažnji!

Priredio: Eldin Suša, prof.