Izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča

Elaborat zaštite okoliša Izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča

Zagreb, lipanj 2020.

Izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča

Sadržaj

1 Uvod................................................................................................................................... 1

1.1 Podaci o nositelju zahvata ............................................................................................. 1

1.2 Podaci o ovlašteniku...................................................................................................... 1

2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ............................................................................. 2

2.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš 2

2.2 Svrha građenja zahvata ................................................................................................. 2

2.3 Opis postojećeg stanja .................................................................................................. 2

2.4 Opis planiranog zahvata ................................................................................................ 3

2.4.1 Bunarski objekt .......................................................................................................... 3

2.4.2 Spojni cjevovod.......................................................................................................... 5

2.4.3 Polaganje cjevovoda .................................................................................................. 6

2.4.4 Pristup do objekta ..................................................................................................... 6

2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces, popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ................................................................ 6

3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ................................................................................ 7

3.1 Šire područje smještaja zahvata .................................................................................... 7

3.2 Analiza usklađenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog uređenja ............... 8

3.2.1 Prostorni plan Karlovačke županije ........................................................................... 8

3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Karlovca.................................................................. 10

3.2.3 Generalni urbanistički plan uređenja Grada Karlovca ............................................. 14

3.2.4 Zaključak .................................................................................................................. 16

3.3 Geološke i hidrogeološke značajke ............................................................................. 17

3.3.1 Seizmološke značajke .............................................................................................. 18

3.4 Pedološke značajke i poljoprivredno zemljište ............................................................ 20

3.5 Vodna tijela ................................................................................................................. 20

3.5.1 Površinske vode ....................................................................................................... 20

3.5.2 Podzemne vode ....................................................................................................... 22

3.5.3 Zone sanitarne zaštite ............................................................................................. 26

3.5.4 Opasnost i rizik od pojave poplava .......................................................................... 27

3.6 Bioraznolikost .............................................................................................................. 30

3.7 Zaštićena područja ...................................................................................................... 32

3.8 Ekološka mreža ........................................................................................................... 32


4

3.9 Krajobrazne značajke .................................................................................................. 34

3.10 Gospodarske djelatnosti.............................................................................................. 36

3.10.1 Šumarstvo ................................................................................................................ 36

3.11 Kulturna baština .......................................................................................................... 36

3.12 Naselja i stanovništvo .................................................................................................. 37

3.13 Buka ............................................................................................................................ 38

3.14 Infrastruktura .............................................................................................................. 39

3.14.1 Cestovna infrastruktura ........................................................................................... 39

3.14.2 Vodnogospodarski sustav ........................................................................................ 40

4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš ............................................................. 42

4.1 Utjecaj na stanje voda ................................................................................................. 42

4.2 Utjecaj na bioraznolikost ............................................................................................. 42

4.3 Utjecaj na zaštićena područja ..................................................................................... 43

4.4 Utjecaj na ekološku mrežu .......................................................................................... 43

4.4.1 Samostalni utjecaji zahvata na ekološku mrežu ...................................................... 43

4.4.2 Skupni (kumulativni) utjecaji zahvata na ekološku mrežu ....................................... 43

4.4.3 Zaključak o utjecaju zahvata na ekološku mrežu ..................................................... 43

4.5 Utjecaj na krajobrazne značajke .................................................................................. 44

4.6 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ........................................................................ 44

4.7 Utjecaj na gospodarske djelatnosti ............................................................................. 45

4.7.1 Šumarstvo ................................................................................................................ 45

4.8 Utjecaj na kvalitetu zraka ............................................................................................ 45

4.9 Klima i klimatske promjene ......................................................................................... 45

4.9.1 Rezultati numeričkog modeliranja klimatskih promjena ......................................... 46

4.9.2 Utjecaj klimatskih promjena na zahvat .................................................................... 47

4.9.3 Zaključak o utjecaju klimatskih promjena ................................................................ 51

4.10 Utjecaj od povećanih razina buke ............................................................................... 52

4.11 Utjecaj na stanovništvo ............................................................................................... 53

4.12 Utjecaj na infrastrukturu ............................................................................................. 53

4.13 Utjecaj od nastanka otpada ........................................................................................ 53

4.14 Utjecaj u slučaju izvanrednih situacija......................................................................... 55

5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja okoliša ................................................ 56

5.1 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja ..................................................................... 56

6 Izvori podataka .................................................................................................................. 57

6.1 Zakoni i propisi ............................................................................................................ 57


6.2 Znanstvena i stručna literatura ................................................................................... 59

6.3 Internetski izvori podataka .......................................................................................... 60

7 Prilozi ................................................................................................................................ 61

7.1 Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o obvezi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za izgradnju bunara na vodocrpilištu Švarča u Gradu Karlovcu ..............................................................................................................................

Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša ..........

Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja zaštite prirode ..........


1 Uvod

Predmetni zahvat izgradnje bunara sa spojnim cjevovodom na vodocrpilištu VC Švarča se prema očekivanom kapacitetu crpljenja nalazi na popisu zahvata u točki 9.9. Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 03/17), u daljnjem tekstu: Uredba, a u vezi s točkom 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš Priloga II. Uredbe.

1.1 Podaci o nositelju zahvata

Naziv i sjedište: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o.

Gažanski trg 8,

47000 Karlovac

1.2 Podaci o ovlašteniku

Naziv i sjedište: Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

Trg senjskih uskoka 1-2

10 000 Zagreb

Direktor: Dalibor Hatić mag.ing.silv., CE

Broj telefona: +385 (0)1 550 7100

Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i zaštite prirode tvrtke Oikon d.o.o. priložena je u Prilogu 7-1. Suglasnost ovlašteniku za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša, odnosno Prilogu 7-2. Suglasnost ovlašteniku za obavljanje poslova iz područja zaštite prirode.


2

2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.1 Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš

Prema Prilogu II - popis zahvata za koje se provodi Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na

okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, predmetni zahvat spada u

kategoriju: 9.9. Crpljenje podzemnih voda ili programi za umjetno dopunjavanje podzemnih voda , a

u vezi s točkom 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na

okoliš.

2.2 Svrha građenja zahvata

Planiranim zahvatom izvodi se povećanje kapaciteta i proširenje vodocrpilišta „Švarča“ za javnu vodoopskrbu stanovništva, putem izvedbe dodatnog bušenog bunarskog objekta i spojnog cjevovoda od novo-izvedenog bunara do postojećeg vodocrpilišta u svrhu priključenja na kapacitete vodocrpilišta.

2.3 Opis postojećeg stanja

Na području vodoopskrbe grada Karlovca aktivno je 6 vodocrpilišta. Voda za piće tlači se iz podzemnih vodonosnika, kroz umreženi sustav cijevi različitih profila i vrste, u vodospreme kojih ima ukupno 12. Iz njih se, gravitacijskim načinom te uz rad crpki vodocrpilišta i precrpnih stanica, cijelo konzumno područje snabdijeva vodom za piće.

Vodoopskrbna mreža grada Karlovca sveukupne je duljine 620 km te se rasprostire na 300 km2. i vodom za piće snabdijeva 57000 stanovnika. Osim administrativnog područja Grada Karlovca, vodoopskrbni sustav obuhvaća općinu Draganić, dio općina Netretić i Berilović te dio Grada Ozlja.

Karlovačka mreža cjevovoda je u osnovi prstenasto povezana što znači da su krajevi cjevovoda međusobno spojeni tako da do jednog mjesta potrošnje voda dotječe iz barem dva smjera. Takav sustav raspodjele vode jamči održavanje kontinuiteta vodoopskrbe te omogućava prilagođavanje oscilacijama u potrošnji i ublažavanje fenomena hidrauličkog udara. Ovisno o njihovoj funkciji unutar mreže razlikujemo magistralne ili glavne cjevovode (promjera od 350 do 500 mm) kojima se voda transportira između pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava i sekundarne cjevovode (promjera od 20 do 350 mm) koji sačinjavaju razdjelnu mrežu za distribuciju vode do potrošača.

Cjelokupni sustav je telemetrijski povezan s modernim nadzorno upravljačkim centrom, što omogućava upravljanje mjernim i izvršnim elementima sustava, neprekidan nadzor crpki i razine vode u bunarima i vodospremama, nadzor nad dezinfekcijom vode i tijekom isporuke vode u cijeloj mreži.

Od ukupno 620 km duljine vodoopskrbne mreže, oko 110 km čine azbestecementne (AC) cijevi, različitih profila i starosti. Osim AC cijevi mreža je izvedena od lijevano-željeznih i čeličnih cijevi, te u najvećoj mjeri od PEHD i PVC cjevovodnog materijala. Zbog starosti i dotrajalosti vodoopskrbne mreže pojavljuju se značajni gubici vode, te je neophodno provoditi plansku izmjenu pojedinih dijelova vodoopskrbne mreže, odnosno cjevovoda.

Uslijed povećane potrebe za vodom potrošača na opskrbnom području vodoopskrbnog sustava Grada Karlovca pristupilo se dodatnim vodoistražnim radovima na nekoliko lokacija na gradskom području. Jedna od njih jest i lokacija na zelenoj površini uz postojeće vodocrpilište Švarča.


Vodocrpilište Švarča je izvorište sa šljunkovito-pjeskovitim vodonosnikom na dubinama od 3 do 8 metara sa glinom koja predstavlja pokrovni i podni sloj, gdje se voda sa okolnih brda (Strmac, Švarča) procjeđuje podzemnim putem do izvorišta.

Slika 2.3-1. Situacija na DOF-u M1:1000

2.4 Opis planiranog zahvata

Za javnu vodoopskrbu stanovništva izvedeno je povećanje kapaciteta i proširenje vodocrpilišta „Švarča“ putem izvedbe dodatnog bušenog bunarskog objekta sa potopljenim crpnim agregatom unutar zelene površine cca. 65 m zapadno od ograde postojećeg vodocrpilišta, na postojećoj k.č. br. 2021/2 k.o. Karlovac II u vlasništvu Grada Karlovca, i spojnog cjevovoda od novo-izvedenog bunara do postojećeg vodocrpilišta „Švarča“ u svrhu priključenja na kapacitete vodocrpilišta.

2.4.1 Bunarski objekt

Sukladno projektnom zadatku, i prostorno-planskoj dokumentaciji, projektira se zahvat u prostoru slijedećih karakteristika:

Bunarski objekt se planira na lokaciji postojeće k.č. br: 2021/2 k.o. Karlovac II. Izvodi se bušeni bunar uz ugradnju bunarske cijevi DN 400 mm do dubine cca. 16 m. Od dubine - 5,8 m do -8,8 m ugrađuje se filterska cijev u svrhu prihrane bunara. Unutar bunarske cijevi ugrađuje se provodna cijev DN 150 mm i potopljeni crpni agregat na dubini cca. -8,0 m od postojećeg terena. Crpni agregat služi za crpljenje vode u svrhu povezivanja dodatnog bunara sa postojećim vodocrpilištem „Švarča“ putem spojnog predviđenog cjevovoda.


4

Karakteristike crpnog agregata kapaciteta 35 (l/s), visine dobave od 12 (m) određene su u svrhu savladavanja lokalnih i linijskih otpora u cjevovodima i visinske razlike između kote bunarske crpke i postojećeg sabirnog bazena vodocrpilišta „Švarča“. Snaga bunarskog crpnog agregata iznosi 7,5 (kW).

Zaštitna cijev bunarskog objekta DN 600 mm u visini cca. 0,5 izvedena je unutar armirano betonskog okna vanjskih tlocrtnih dimenzija 325 x 250 mm, svijetle visine 220 cm. Okno se izvodi sa ulaznim grlom i dva poklopca: 80 x 80 cm za pristup u svrhu održavanja, i 100 x 100 cm za izmjenu i održavanje opreme. Okno je potrebno zaštititi vanjskim i unutarnjim slojem hidroizolacije.

Na površini terena nakon izvedbe su vidljivi samo poklopci okna s odzrakama u razini okolnog terena. U idejnom projektu stoji kako radi zakonskih odredaba područje oko bunara mora biti ograđeno. Ograda se planira od pocinčanih i plastificiranih panela okvirnih dimenzija 250 x 180 cm od čvrste žice promjera 5 mm. Paneli se učvršćuju postrance na cjevaste stupove pokrivene plastičnom kapom, koji su učvršćeni na betonske temelje dim. 30x30x70 cm pomoću čelične pločice i sidrenih vijaka. U svrhu ulaska u ograđeni prostor planiraju se jednokrilna viseća vrata sa bravom i podnim zasunom, širine 250 cm.

Slika 2.4-1. Tlocrt bunarskog okna M 1:100 prema Idejnom projektu KA PROJEKT d.o.o.


Slika 2.4-2. Presjek bunarskog okna M 1:100 prema Idejnom projektu KA PROJEKT d.o.o.

2.4.2 Spojni cjevovod

Spojni cjevovod za povezivanje bunarskog okna i postojećeg vodocrpilišta planira se od PEHD cijevi PE 100, NP-1,0 MPa, promjera DN 160 mm. Trasa cjevovoda započinje priključenjem na izlaz iz AB okna i vodi se prema sjeveru, te nakon izlaska iz ograđenog prostora, ugradnjom lučnog komada, dalje prema istoku preko zelene površine. Nakon prolaska ispod popločene pješačke staze i postojeće ograde vodocrpilišta, cjevovod se u zadnjoj dionici vodi prema jugu do mjesta priključenja u krajnjoj stacionaži na postojeće okno u krugu vodocrpilišta. Prema idejnom projektu za projektirani cjevovod je definiran pojas obuhvata ukupne širine 4,0 m, odnosno po 2,0 m sa svake strane osi cjevovoda. U istom rovu sa spojnim cjevovodom vodi se i elektro - kabel u svrhu povezivanja ugrađene bunarske crpke na kapacitete postojećeg vodocrpilišta.

Niveleta cjevovoda je vođena poštujući terensku konfiguraciju i posebnosti područja zahvata u prostoru, položaj ostalih komunalnih instalacija, te pravila struke.

Na projektiranom cjevovodu će se, ovisno o potrebi, izgraditi i objekti kao što su sekcijski zasuni, muljni ispusti na najnižim točkama trase, odzračni ventili na najvišim točkama trase, betonska uporišta za prihvat rezultantnih sila u horizontalnim i vertikalnim promjenama trase, te hidranti kako bi se osigurala protupožarna zaštita i ispiranje cjevovoda. Na cjevovodima će se predvidjeti ugradnja pripadnog spojnog materijala, fazonskih komada i armatura. Detalji i položaj pojedinih objekata na cjevovodu će se definirati u glavnom projektu.


6

2.4.3 Polaganje cjevovoda

Projektirani cjevovod se vodi po javnim površinama sa zelenim pokrovom.

Prema tehničkom opisu građevine idejnog projekta, prilikom iskopa će se morati koristiti oplata za razupiranje rova kako bi se spriječilo njegovo urušavanje. Prilikom radova na ugradnji cijevi izvođač se treba u potpunosti držati uputa proizvođača i sve mjere propisane zakonom i pravilnicima zaštite na radu.

U principu, cijevi će se polagati u rov na predviđenu dubinu, širine ovisno o promjeru kako bi se moglo raditi u rovu poštujući predviđene mjere zaštite. Dno rova će se isplanirati i na njega će se ugraditi pješčana posteljica.

Nakon polaganja cijevi izvršit će se njeno zasipavanje do 30 cm iznad tjemena kamenim materijalom uz nabijanje lakim nabijačima kako bi se osigurala stabilnost cijevi u uporabi. Nakon toga se planira ugradnja elektro-kablova iznad vodoopskrbnog cjevovoda te oblaganje istih zamjenskim materijalom. Preostali dio rova će se zatrpati materijalom iz iskopa uz nabijanje srednjim nabijačima, te teškim ako je sloj koji prekriva tjeme cijevi veći od 1 m. Na taj način će se osigurati potpuna stabilnost cijevi. Završni sloj od 20 cm je potrebno ugraditi od humusa sa potrebnim nadvišenjem u svrhu slijeganja.

2.4.4 Pristup do objekta

Prema idejnom projektu, pristup do objekta osigurava se odvojkom od gradske ulice Bartola Kašića k.č. br: 2016/1 k.o. Karlovac II, postojećim makadamskim putem južno od ograde vrtića Grabrik na k.č. br. 2021/1 k.o. Karlovac II, a najbliža javna prometnica jest ul. Bartola Kašića 2016/1.

2.5 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces, popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost, stoga nema "tehnološkog procesa" te bilo kakvih tvari koje bi se unosile u tehnološki proces i tvari koje bi nakon takvog procesa ostajale ili bi bile emitirane u okoliš.


3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

3.1 Šire područje smještaja zahvata

Zahvat izgradnje dodatnog bušenog bunarskog objekta i spojnog cjevovoda od novo-izvedenog bunara do postojećeg vodocrpilišta, nalazi se na području Karlovačke županije, odnosno na području jedinice lokalne samouprave Grada Karlovca.

Slika 3.1-1. Položaj zahvata na TK25 podlozi


8

3.2 Analiza usklađenosti zahvata s važećim dokumentima prostornog uređenja

Jedinica regionalne samouprave: Karlovačka županija

Jedinice lokalne samouprave: Grad Karlovac

Točan naziv zahvata: Izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirana izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča nalazi se unutar Karlovačke županije, na području jedinice lokalne samouprave Grada Karlovca.

Područje prostornog obuhvata Zahvata regulirano je sljedećim dokumentima prostornog uređenja:

- PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE („Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01, 36/08,

56/13, 07/14, 50b/14, 6c/17, 29c/17, 8a/18, 19/18“)

- PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KARLOVCA ("Službeni glasnik Grada Karlovca", broj 1/02,

5/10 i 6/11.)

- GENERALNI URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA KARLOVCA („Glasnik Grada Karlovca broj

14/07, 6/11, 8/14, 13/19 i 15/19 – pročišćeni tekst “).

3.2.1 Prostorni plan Karlovačke županije

Izvod iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14, 6c/17, 29c/17, 8a/18, 19/18“)

U Odredbama za provođenje Prostornog plana Karlovačke županije (PPKŽ), članak 4., poglavlje Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju, točka 4.2., navode se građevine područnog (regionalnog) značaja na području županije, a među njima i vodne građevine za navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta do 100 l/s.

Članak 4.

Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju

4.1. Građevine od važnosti za Državu određene Programom prostornog uređenje Republike Hrvatske i Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku.

4.1.3. Vodne građevine

4.1.3.3. Građevine za korištenje voda

- Vodoopskrbni sustav grada Karlovca

- Regionalni vodoopskrbni sustav Lička Jasenica

4.2. Određuju se građevine od važnosti za Županiju

(...)

4.2.3.2. Građevine za korištenje voda

- regionalni vodovodni sustavi - Lička Jesenica i Karlovac

- vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s

8.9. Vodnogospodarski sustavi


8.9.1. Preduvjeti za razvoj vodoopskrbnog sustava su:

- zaštita slivnih područja rijeka Karlovačke županije;

- zaštita postojećih i potencijalnih izvorišta od mogućih onečišćenja, te utvrđivanje njihovih

slivnih područja i određivanje granice zona zaštite s mjerama zaštite;

- provođenje vodoistražnih radova, kako bi se ukazalo na potencijalne vode za piće;

- rekonstrukcija starih, dotrajalih cijevnih vodova na području cijele županije, kako bi se gubici

vode sveli na podnošljivu mjeru (oko 10 %);

- izgrađivanje pojedinih vodovodnih sustava i dovršavanje započetih;

- uvođenje automatizacije vodovodnih sustava;

- povezivanje pojedinih vodovodnih sustava u veće cjeline te izgradnja regionalnih vodovoda

kao konačni cilj (Lička Jasenica za opskrbu južnog područja Karlovačke županije i sjevernog

područja Ličko-Senjske županije te regionalni vodovod Karlovac za opskrbu sjevernog dijela

Županije, koje u konačnici treba povezati u jedinstveni sustav).

Iz kartografskog prikaza 1.2. Korištenje i namjena prostora, Prostori za razvoj i uređenje (Slika 3.2-1.) vidljivo je da je zahvat unutar građevinskog područja naselja.

Slika 3.2-1. Izvod iz Prostornog plana Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14, 6c/17, 29c/17, 8a/18, 19/18“): dio kartografskog prikaza oznake 1.2. Korištenje i

namjena prostora; Prostori za razvoj i uređenje, s označenom lokacijom zahvata

Iz kartografskog prikaza oznake 2.2. Infrastrukturni sustavi i mreže; Vodnogospodarski sustav (Slika 3.2-2.) vidljivo je da su u zoni zahvata postojeći vodoopskrbni objekti – podzemno vodocrpilište Švarča.


10

Slika 3.2-2. Izvod iz PPKŽ: dio kartografskog prikaza oznake 2.2. Infrastrukturni sustavi i mreže; Vodnogospodarski sustav, s označenom lokacijom zahvata

3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Karlovca

Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Karlovca ("Službeni glasnik Grada Karlovca", broj 1/02, 5/10 i 6/11.)

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Opće odredbe

Članak 11.

(2) Građevine od važnosti za državu su:

(...)


• Vodne građevine:

(...)

o Građevine za korištenje voda:

• vodoopskrbni sustav grada Karlovca

(...)

Članak 14.

(...)

(7) Način vodoopskrbe utvrđen je u Poglavlju 5.2.2. Vodnogospodarski sustav ovih Odredbi za provođenje

(...)

5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 114.

(3) Smještaj površinskih infrastrukturnih građevina (trafostanice nazivnog napona manjeg od 110 kV, plinske regulacijske stanice, regulacijske vodoopskrbne građevine i sl.) utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu.

Članak 159.

(1) U Prostornom planu osigurani su prostori za:

• sustav korištenja voda: za uređenje i zaštitu izvorišta ili drugog ležišta vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu; glavne vodoopskrbne cjevovode kojima će se voda usmjeravati prema centrima potrošnje; vodospreme, crpne stanice te za stavljanje na tržište u izvornom ili prerađenom obliku;

• korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije;

(...)

Opskrba vodom

Članak 162.

(1) Prostor Grada Karlovca pokriven je velikim dijelom javnim vodoopskrbnim sustavom, najvećim dijelom vlastitim, koji opskrbljuje i pojedina naselja susjednih jedinica lokalne samouprave. Nekoliko naselja Grada Karlovca opskrbljuje se iz vodoopskrbnih sustava susjednih jedinica lokalne samouprave.

Građevine i uređaji za opskrbu vodom

Članak 163.

(1) Prostornim planom su određene površine za uređenje i zaštitu vodocrpilišta, vodosprema, crpnih stanica i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda. Vodozaštitna područja i režimi zaštite reguliraju se odlukama o zonama izvorišta, drugim posebnim propisima, vodopravnim dozvolama i urbanističkim planovima.

(2) Sustav vodoopskrbe Grada Karlovca sastoji se od:

(...)

• sva vodocrpilišta označena su imenom:


12

o Gaza 1 (100-180 l/s) u naselju Karlovac

o Gaza 2 (van upotrebe) u naselju Karlovac

o Gaza 3 (70-100 l/s) u naselju Karlovac

o Mekušje (45-95 l/s) u naselju Karlovac

o Švarča (40-70 l/s) u naselju Karlovac

(...)

Zone sanitarne zaštite izvorišta

Članak 166.

(3) Zone sanitarne zaštite izvorišta su:

• I ZONA - zona strogog režima zaštite: o obuhvaća područje u granicama najmanje 10 m od izvora; o mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, a namijenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe i obilježiti odgovarajućim natpisima;

(...)

(4) U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu vezane uz eksploataciju, kondicioniranje i transport vode u javni vodoopskrbni sustav.

Slika 3.2-3. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Karlovca ("Službeni glasnik Grada Karlovca", broj 1/02, 5/10 i 6/11.) , kartografski prikaz: 1 Korištenje i namjena površina s označenim Zahvatom


Slika 3.2-4. Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Karlovca ("Službeni glasnik Grada Karlovca", broj 1/02, 5/10 i 6/11.) , kartografski prikaz: Infrastrukturni sustavi 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV s ucrtanim

Zahvatom


14

3.2.3 Generalni urbanistički plan uređenja Grada Karlovca

Izvod iz Generalnog urbanističkog plana uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca broj 14/07, 6/11, 8/14, 13/19 i 15/19 – pročišćeni tekst).

1. Polazišta

(…)

Razlozi za izradu i donošenje III. Izmjena i dopuna GUP-a su:

(…)

- preispitivanje mogućnosti te u skladu s tim planiranje dodatnog bunara na vodocrpilištu Švarča u Grabriku uključivo spojne magistralne cjevovode unutar vodoopskrbnog sustava

(…)

7.2.1. Sustav korištenja voda

Članak 70.

GRAĐEVINE I UREĐAJI ZA OPSKRBU VODOM

(1) Sustav vodoopskrbe na prostoru obuhvata GUP-a obuhvaća: - magistralne opskrbne cjevovode - postojeće i planirane, - ostale opskrbne cjevovode - postojeće i planirane, - vodozahvate/vodocrpilišta: Gaza 1, Gaza 2, Gaza 3, Mekušje (izvan obuhvata), Švarča, Borlin,

Mostanje (planirano, izvan obuhvata) - vodospreme: postojeće i planirane - crpne stanice: postojeće i planirane.

(2) Ovim Planom omogućava se gradnja građevina i uređaja za opskrbu vodom koji nisu prikazani u kartografskom prikazu 3.2.A Vodnogospodarski sustav - korištenje voda odnosno nisu navedeni prethodnim Stavkom ovog Članka. Također se omogućava povećanje kapaciteta postojećih građevina i uređaja za opskrbu vodom (vodosprema, vodocrpilišta, crpnih stanica i dr.).

(3) Građevine sustava vodoopskrbe iz prethodnog stavka ovog Članka grade se u skladu s posebnim propisima. Postojeći cjevovodi održavaju se i rekonstruiraju unutar postojećih trasa, a po potrebi izmještaju u pojaseve postojećih i planiranih prometnica i ostale javne površine. Planirani cjevovodi grade se unutar pojasa postojećih i planiranih prometnica i ostalih javnih površina.

(4) Izgradnja magistralnih i ostalih opskrbnih cjevovoda, vodosprema i crpnih stanica utvrđenih ovim GUP-om izvodi se u skladu s aktom kojim se odobrava građenje.


Slika 3.2-5. Izvod iz kartografskog prikaza Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca broj 14/07, 06/11, 08/14, 13/19, 15/19 – pročišćeni tekst: 1. Korištenje i namjena prostora s

ucrtanim Zahvatom


16

Slika 3.2-6. Izvod iz kartografskog prikaza Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca broj 14/07, 06/11, 08/14, 13/19, 15/19 – pročišćeni tekst, 3. prometna i komunalna infrastrukturna

mreža: 3.2.A Vodnogospodarski sustav – korištenje voda s ucrtanim Zahvatom

3.2.4 Zaključak

Predmetni Zahvat je izgradnja bunara za vodoopskrbu u Gradskoj četvrti Švarča, na području Grada Karlovca, naselje Karlovac.

U prostorno-planskoj dokumentaciji ne postoji zapreka za izgradnju ovog bunara te je idejni projekt

kompletno u skladu s PP dokumentacijom.


3.3 Geološke i hidrogeološke značajke

Temeljem preliminarne geološke analize utvrđeno je da su na širem predmetnom području zastupljene aluvijalne i deluvijano-proluvijalne naslage kvartarne starosti te klastične naslage pliokvartarne starosti. Aluvijalne naslage holocena te klastične naslage pliokvartara karakterizira međuzrnska poroznost, dok deluvijalno-proluvijalne naslage kavernozno-pukotinska poroznost. Ove naslage imaju slabu do osrednju propusnost.

Područje zahvata (Slika 3.3-1.) smješteno je na aluviju rijeke Kupe te pripada aluvijalnim naslagama holocena. Debljina naslaga ne prelazi 10 metara, a čine ih pijesci, šljunci i sitnozrnate gline.

Slika 3.3-1. Geološki prikaz šireg područja predmetnog zahvata prema GeoCro aplikaciji (2019) Hrvatskog geološkog instituta (Obrada: Oikon d.o.o.)

U okolnom dijelu planiranog zahvata najstarije naslage pripadaju paleozoiku (karbon, perm), a sastoje se od šejlova, pješčenjaka, kvarcnih konglomerata i vapnenaca. Naslagama mezozoika, na širem području zahvata, pripadaju karbonatne stijene srednjeg trijasa, uglavnom dolomiti i vapnenci, zatim pločasti vapnenci donje jure te prigrebensko-grebenski vapnenci i dolomiti gornje jure. Na manjem području nalaze se i Paludinske šljunkovito-glinovite, pjeskovite naslage čija debljina može varirati od 350 do 1000 metara. Klastične naslage pliokvartarne starosti koje uključuju šljunke, konglomerate, kvarcne pijeske i gline, nalazimo kao paket naslaga debljine do 100 metara. Kvartarni beskarbonatni kopneni prapor koji je za vrijeme interglacijacija i tokom holocena bio erodiran, a djelomice i pretaložen, sastoji se od glinovitih siltova te može imati debljinu do 20 metara, dok holocenski sedimenti proluvija koji su razvijeni uglavnom u obliku krupnozrnih i slabo zaobljenih šljunaka te mogu imati debljinu od 2 do 5 metara.

Tektonski gledano, promatrano područje nalazi se na dodiru Dinarskog gorskog sustava s Panonskim bazenom te je tektonski izrazito poremećeno. Glavne strukture i rasjedi u najvećem dijelu područja


18

pružaju se dinarskim pravcem (SZ -JI), a posljedica su dugotrajne tektonske evolucije u okviru alpske orogeneze (kompresijske tektonike) započete krajem krede. Strukture su promjenom orijentacije stresa u neotektonskom razdoblju (krajem miocena) iz pravca SI – JZ u približno S -J izlomljene i rotirane, trase glavnih rasjeda su svinute, a sami rasjedi su zadobili naglašenu desnu horizontalnu komponentu. Morfostruktura Karlovačke zavale spuštena je struktura koja je dio Panonskog bazena. Njezin postanak vezan je za neogenske tektonske pokrete (ekstenziju). U tektonski nastaloj zavali istaloženi su sedimenti neogenske i kvartarne starosti. Recentna dinamika reljefa ponajviše se očituje u aktivnim procesima kliženja i bujičenja (Biočić et al, 2016).

Geološku podlogu promatranog područja uglavnom čine rastresiti sedimenti, iako nalazimo i vapnence i dolomite te vezane sedimentne stijene. Najzastupljeniji litološki član geološke podloge su rastresiti sedimenti aluvija holocenske starosti, nakon kojih se po zastupljenosti izdvajaju klastični rastresiti sedimenti pliokvartara, kvartarni rastresiti sedimenti beskarbonatnog kopnenog lesa, rastresiti sedimenti deluvijalno-proluvijalnih naslaga, vapnenci i dolomiti jure, vezani sedimenti paleozojske starosti, dolomiti trijasa te rastresiti sedimenti pliocena.

3.3.1 Seizmološke značajke

Lokacije seizmičkih aktivnosti koreliraju s lokacijama regionalnih rasjeda ili zona rasjeda, posebice uz njihova presjecišta te uz rubove većih tektonskih jedinica. Prema globalnoj razdiobi potresa u ovisnosti o njihovoj jakosti, područje zahvata pripada mediteransko-azijskom seizmičkom pojasu. Iako je pojas generalno okarakteriziran kao seizmički aktivno područje u kojem se potresi relativno često događaju, područje zahvata ne pripada njenim seizmički najaktivnijim dijelovima.

Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina, iskazana u obliku horizontalnog vršnog ubrzanja tla, a izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g = 9,81 m/s2 prikazana je na Slika 3.3-2.

Sukladno karti, područje zahvata smješteno je na prostoru gdje se horizontalno vršno ubrzanje tla, za povratno razdoblje od 95 godina, kreće u vrijednosti do 0,08 g.

Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 475 godina, iskazana u obliku horizontalnog vršnog ubrzanja tla, a izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g = 9,81 m/s2 prikazana je na Slika 3.3-3.


Slika 3.3-2. Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina (Izvor: PMF, Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina, 2011.)

Slika 3.3-3. Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 475 godina (Izvor: PMF, Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina, 2011)


20

Područje zahvata smješteno je na prostoru gdje se horizontalno vršno ubrzanje tla, za povratno razdoblje od 475 godina, kreće u vrijednosti od 0,16 g.

Procjena na temelju povratnih razdoblja omogućuje planiranje broja potresa koji se mogu očekivati na nekom području, ali ne i planiranje točne lokacije i vremena događanja sljedećeg potresa. Drugim riječima, pojava potresa na određenom mjestu nema nikakve pravilnosti te vrijeme budućeg potresa ni na koji način ne ovisi o tome kada se dogodio prethodni potres.

Valja napomenuti i da su efekti potresa različiti u različitim geološkim sredinama. U čvrstim stijenama potresni valovi šire se ravnomjerno, a efekti na površini su manji, dok se u nevezanim tlima intenzitet potresa može povećati za 2-3 stupnja MCS skale u odnosu na konsolidirane geološke podloge. Sam reljef također može različito utjecati na intenzitet seizmičnosti - razvijeni reljef sa strmim padinama, dobra uslojenost naslaga, deblji rastresiti pokrivač, površinski rastrošena stijena, područje klizišta, sipara, složeni rasjedi, navlačenja, ili intenzivno boranje terena mogu povećati seizmičnost terena.

3.4 Pedološke značajke i poljoprivredno zemljište

Analizom dostupnih podloga; osnovne pedološke karte Republike Hrvatske i prostornog plana Grada Karlovca I. ID („Glasnik Grada Karlovca“, br. 01/02, 13/03, 04/04, 05/10), utvrđeno je kako na užem tako i na širem području zahvata tla pripadaju kategoriji „izgrađeno“, odnosno građevinskom području. Nadalje, prema dostupnim podacima Arkod sustava identifikacije zemljišnih parcela, utvrđeno je da na užem i širem području zahvata nema evidentiranih poljoprivrednih zemljišta.

3.5 Vodna tijela

3.5.1 Površinske vode

Stanje površinskih vodnih tijela, prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19), određuje se njegovim ekološkim i kemijskim stanjem, a ovisno o tome konačna ocjena ne može biti viša od najlošije stavke promatranja. Kakvoću strukture i funkcioniranje vodnih ekosustava uvrštavamo u ekološko stanje voda i ocjenjuje se na temelju relevantnih bioloških, fizikalno-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće, a koje se pritom klasificiraju u pet klasa: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Time se i ukupna ocjena ekoloških elemenata kakvoće također klasificira u navedenih pet klasa ekološkoga stanja. Kemijsko stanje vodnog tijela površinske vode izražava prisutnost prioritetnih tvari i drugih mjerodavnih onečišćujućih tvari u površinskoj vodi, sedimentu i bioti. Prema koncentraciji pojedinih onečišćujućih tvari, površinske vode se klasificiraju u dvije klase: dobro stanje i nije dostignuto dobro stanje. Dobro kemijsko stanje odgovara uvjetima kad vodno tijelo postiže standarde kakvoće za sve prioritetne i druge mjerodavne onečišćujuće tvari. Temeljem ekološkog i kemijskog stanja vodnog tijela, ukupna se ocjena kakvoće promatranog tijela, također svrstava u pet klasa: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše.

Referentna godina za ocjenu stanja prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (godina provedbe monitoringa), bila je 2012.

Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13) promatrano područje nalazi se u području malog sliva „Kupa“. Promatrano područje obuhvaća 5 vodnih tijela, rijeke Koranu, Kupu i Mrežnicu.


Tablica 3.5-1. Stanje površinskih vodnih tijela na području obuhvata

ŠIFRA NAZIV Procjena stanja

Ekološko Kemijsko Ukupno CSRN0012_001 Korana umjereno dobro umjereno CSRN0012_002 Korana umjereno dobro umjereno CSRN0004_006 Kupa umjereno dobro umjereno CSRN0004_007 Kupa umjereno dobro umjereno CSRN0023_001 Mrežnica dobro dobro dobro

Izrađivač: Oikon d.o.o., Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda, travanj 2020.

Prema podacima navedenim u Tablica 3.5-1. jedna od tekućica je u dobrom, dok je ostalih četiri u umjerenom ekološkom stanju, a time su i u jednakom ukupnom stanju. Umjereni biološki elementi kakvoće (makrozoobentos) uzrok su umjerenog ekološkog stanja vodnih tijela. S druge strane, sve tekućice na promatranom području su u dobrom kemijskom stanju.

Slika 3.5-1. Ekološko stanje vodnih tijela šire okolice zahvata (Izrađivač: OIKON d.o.o. Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda)


22

Slika 3.5-2. Kemijsko stanje vodnih tijela šire okolice zahvata (Izrađivač: OIKON d.o.o. Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda)

Prema podacima dobivenim na temelju Zahtjeva za pristupom informacijama od strane Hrvatskih voda (travanj, 2020), vodno tijelo Kupa (CSRN0004_006, CSRN0004_007) prema ekotipu pripada u „Nizinske vrlo velike tekućice - izvorište locirano u Dinarskoj ekoregiji (5A)“, dok vodna tijela Korana (CSRN0012_001, CSRN0012_002) i Mrežnica (CSRN0023_001) pripadaju „Nizinskim srednje velikim i velikim tekućicama (8)“.

Prema provedbenom planu obrane od poplava područje zahvata pripada Sektoru D – Srednja i donja Sava, Branjeno područje 11: Područje malog sliva Kupa (Hrvatske vode, ožujak 2014.): „Grad Karlovac je riječno čvorište u kojem se sastaju 4 rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra te puno manjih vodotoka. Sve rijeke u svom gornjem toku imaju bujični karakter, a u vrijeme pojave velikih voda naglo se slijevaju u nizinu oko Karlovca. Sustav obrane od poplava grada Karlovca jedini je na ovome području. Njegova izgradnja je započeta, ali zbog njegove nedovršenosti i spore dogradnje do danas zaštićen je samo uži dio centra grada. Ostali dio područja i dalje je nebranjeno područje na kojem nije moguće vršiti obranu od poplava.“

U skladu s Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15), područje Zahvata nalazi se u području Dunavskog sliva Republike Hrvatske što ga čini osjetljivim područjem.

3.5.2 Podzemne vode

Temeljem Pravilnika o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 13/13) promatrano područje nalazi se u području malog sliva Kupa, a pripada tijelu podzemne vode CSGI-31 Kupa koje je dio panonskog područja Republike Hrvatske te tijelima podzemne vode CSGI-17 Korana, CSGN-15 Dobra i CSGN-16 Mrežnica koja su dio krškog područja Republike Hrvatske (Slika 3.5-3.).


Slika 3.5-3. Položaj grupiranih tijela podzemne vode na promatranom području (Izrađivač: OIKON d.o.o. Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda)

Stanje vodnih tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda te može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama (ODV, 2000/600/EC) i Direktive o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (Direktiva o podzemnim vodama – DPV 2006/118/EC). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski testovi. Ocjena kemijskog stanja vodnih tijela na području obuhvata prikazana je u Tablica 3.5-2. i Tablica 3.5-4., količinskog u Tablica 3.5-3. i Tablica 3.5-5., a ocjena ukupnog stanja u Tablica 3.5-6. U istoj tablici dan je i postotni udio korištene podzemne vode u odnosu na veličinu raspoloživih zaliha podzemnih voda.


24

Tablica 3.5-2. Ocjena kemijskog stanja vodnog tijela podzemne vode na promatranom području koje pripada panonskom dijelu Republike Hrvatske

Kod TPV Naziv TPV Testovi se provode (DA/NE)

Test opće procjene kakvoće

Test zaslanjenje i

druge intruzije

DWPA test Test

površinske vode

Test GDE Ukupna ocjena

stanja

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

CSGI_31 Kupa DA

****

****

**

**

do

bro

nis

ka

do

bro

nis

ka

do

bro

nis

ka

do

bro

nis

ka

** test nije proveden radi nemogućnosti provedbe procjene trenda

*** test se ne provodi jer ne postoji evidentirani utjecaj crpljenja podzemne vode

**** test se ne provodi jer se radi o neproduktivnim vodonosnicima

Tablica 3.5-3. Ocjena količinskog stanja vodnog tijela podzemne vode na promatranom području koje pripada panonskom dijelu Republike Hrvatske

Kod TPV Naziv TPV

Količinsko stanje - ukupno

Test vodne bilance

Zaslanjenje i druge intruzije

Test Površinska voda

Test GDE

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

CSGI_31 Kupa

do

bro

viso

ka

**

**

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

do

bro

nis

ka


Tablica 3.5-4. Ocjena kemijskog stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske

KOD TPV

Testovi se

provode DA/NE

Test opće procjene kakvoće

Test zaslanjenje i druge intruzije

Test zone sanitarne

zaštite

Test površinske vode

Test EOPV UKUPNO STANJE

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

CSGN-15

Dobra NE -

-

-

-

-

-

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

CSGN-16

Mrežnica NE -

-

-

-

-

-

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

CSGI-17

Korana NE -

-

-

-

-

-

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

Tablica 3.5-5. Konačna ocjena količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske

KOD TPV

Povezanost površinskih i podzemnih

voda

Ekosustavi ovisni o podzemnim

vodama Bilanca

Zaslanjenja i druge intruzije

Uku

pn

o s

tan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

Stan

je

Po

uzd

ano

st

CSGN-15

Dobra

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

CSGN-16

Mrežnica

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

CSGI-17

Korana

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka

do

bro

viso

ka

do

bro

nis

ka


26

Tablica 3.5-6. Procjena ukupnog stanja vodnih tijela podzemne vode te obnovljive i zahvaćene količine podzemnih voda na promatranom području

Kemijsko, količinsko i ukupno stanje tijela podzemne vode CSGI-31 Kupa, CSGI-17 Korana, CSGN-15 Dobra i CSGN-16 Mrežnica ocijenjeno je kao dobro.

3.5.3 Zone sanitarne zaštite

Način utvrđivanja zona sanitarne zaštite, obvezne mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi za donošenje odluka o zaštiti i postupak donošenja tih odluka uređeni su Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13). Unutar zona sanitarne zaštite propisuju se mjere pasivne zaštite koje uključuju ograničenja i/ili zabrane obavljanja nekih djelatnosti i mjere aktivne zaštite u koje se ubraja monitoring kakvoće voda na priljevnom području izvorišta i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje stanja voda, a osobito: gradnja vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnji, izgradnju spremišnih kapaciteta za stajsko gnojivo, organiziranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, ugradnja spremnika opasnih i onečišćujućih tvari s dodatnom višestrukom zaštitom i druge mjere koje poboljšavaju stanje voda. Kako bi se izvorišta koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu zaštitila od onečišćenja te od drugih nepovoljnih utjecaja, uspostavljaju se i održavaju vodozaštitne zone (zone sanitarne zaštite) u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta.

Kod TPV Naziv TPV Zahvaćene količine

(m3/god) Poroznost

Obnovljive zalihe podzemnih voda

(m3/god)

Zahvaćene količine kao postotak obnovljivih

zaliha (%)

CSGI_31 Kupa 1,19*107 Međuzrnska 2,87*108 4,15

CSGN-15 Dobra 1,10*106 Pukotinsko-kavernozna

7,58*108 0.15

CSGI-16 Mrežnica 3,70*106 Pukotinsko-kavernozna

1,32*109 0.28

CSGI-17 Korana 0,38*106 Pukotinsko-kavernozna

8,70*108 0.04


Slika 3.5-4. Položaj zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite (Izrađivač: OIKON d.o.o.; Podaci dobiveni na

temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda)

Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13), zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti određene su: zona ograničenja i nadzora – III. zona, zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.

Prema Pravilniku, sam zahvat bunara mora se nalaziti unutar I. zone sanitarne zaštite, ali pošto ne raspolažemo podacima o položaju I.zone od strane Hrvatskih voda isto nije vidljivo. Predmetni zahvat prema dobivenim podacima nalazi se u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta Gaza, Švarča i Mekušje.

3.5.4 Opasnost i rizik od pojave poplava

Karte opasnosti od poplava izrađene su za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi preliminarne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja:

• velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja;

• srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina);

• male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem

nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave).


28

Slika 3.5-5. Karta opasnosti od poplava na području obuhvata (Izrađivač: OIKON d.o.o. Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda)

Državnim planom obrane od poplava (NN 84/10) kojeg donosi Vlada RH i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava kojeg donose Hrvatske vode, područje zahvata pripada Sektoru D – Srednja i Donja Sava, Branjeno područje 11: Područje malog sliva Kupa.

Na području zahvata postoji vjerojatnost od pojavljivanja poplava (Slika 3.5-5.).

Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima za koja su prethodno izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) uzimajući u obzir: indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva, vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na području, postrojenja i uređaje koji mogu prouzročiti akcidentna onečišćenja u slučaju poplave i potencijalno utjecati na zaštićena područja te druge informacije.

„PPZRP“ je područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ u skladu s Prethodnom procjenom rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013), dok je „Područje nije PPZRP“ područje koje nije proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, u skladu s Prethodnom procjenom rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013).

Područje zahvata nalazi se u području koje je u značajnom riziku od poplava (Slika 3.5-6.).


Slika 3.5-6. Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava na području obuhvata zahvata (Izrađivač: OIKON d.o.o. Podaci dobiveni na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih voda)


30

3.6 Bioraznolikost

Područje planiranog zahvata fitogeografski se nalazi na području ilirske provincije Eurosibirsko-sjevernoameričke regije, te pripada klimazonalnoj vegetaciji sveze Querco-Carpinetum iliricum (Vukelić 2002), koja obuhvaća veći dio Kontinentalne Hrvatske. Biljni pokrov ovog pojasa karakterizira šuma hrasta kitnjaka (Quercus petraea) i običnog graba (Carpinus betulus), koja se optimalno razvija na humovitim nizinskim terenima laganih nagiba, na tlu neutralne ili slabo kisele reakcije. Po svom florističkom sastavu ovo se područje odlikuje velikim brojem vrsta kao što su mišje uho (Omphalodes verna), kukurijek (Helleborus dumetorum), žućkasta grahorica (Vicia oroboides), biskupska kapica (Epimedium alpinum) i volovsko oko (Hacquetia epipactis) (Alegro 2000).

Prema Karti staništa (Bardi i sur. 2016), uže područje obuhvata zahvata (100 metara lijevo i desno od osi zahvata) se nalazi na stanišnom tipu Izgrađena i industrijska staništa (NKS kod J.), koji se definira kao sve izgrađene, industrijske i druge površine na kojima se očituje stalni i jaki antropogeni utjecaj, a podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuju različiti tipovi izgrađenih i kultiviranih zelenih površina (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (MZOE 2016) (Slika 3.6-1). Sam zahvat nalazi se na kultiviranoj zelenoj površini. Na užem području obuhvata zahvata ne nalaze se ugroženi i rijetki stanišni tipovi (prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).

Slika 3.6-1. Pregled zastupljenih stanišnih tipova prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa na širem području zahvata (izvor: Bardi i sur. 2016, obradio: Oikon d.o.o.)

Stanje flore na širem području zahvata (200 metara od zahvata) napravljeno je na temelju dostupnih podataka iz Crvene knjige vaskularne flore Republike Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) i pretraživanje Flora Croatica baze podataka (Nikolić 2020). Na širem području obuhvata zahvata ne postoji nalaz strogo zaštićenih vrsta biljaka.


Predstavnici faune šireg područja planiranog zahvata pripadaju subalpsko-panonskom dijelu subalpsko-slavonsko-srijemske krajine europskog potpodručja. Na širem području planiranog zahvata nalaze se urbane zelene površine, gdje je od faune beskralješnjaka moguća prisutnost različitih vrsta kukaca (Insecta), posebno leptira (Lepidoptera) koji su vezani uz livadna i kultivirana staništa: crni apolon (Parnassius mnemosyne) i istočni plavac (Pseudophilotes vicrama) (Sašić i sur. 2015).

Na širem području planiranog zahvata očekuje se prisutnost skupina ptica specifičnih za urbana područja kao što su vrapčarke (Passeriformes) i djetlovke (Piciformes). Moguća je prisutnost vrabaca (Passer domesticus), vrana (Corvus corone), gačca (Corvus frugilegus), gugutka (Streptopelia decaocto) (Tutiš i sur. 2013).

Od faune sisavaca, šire područje planiranog zahvata je potencijalno područje rasprostranjenja za vrste: vjeverica (Sciurus vulgaris), patuljasti miš (Mycromys minutus) i krtica (Talpa europaea). Također, šire područje planiranog zahvata je potencijalno područje rasprostranjenosti nekoliko vrsta šišmiša, npr. dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), riđi šišmiš (Myotis emarginatus), veliki šišmiš (Myotis myotis), sivi dugoušan (Plecotus austriacus) i veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) (Antolović i sur. 2006). Sve vrste šišmiša su strogo zaštićene prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16).


32

3.7 Zaštićena područja

Na području obuhvata zahvata ne nalazi se niti jedno zaštićeno područje temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19).

Na otprilike jedan kilometar sjeverozapadno od planiranog zahvata nalazi se Spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu (Slika 3.7-1).

Slika 3.7-1. Zaštićeno područje na širem području planiranog zahvata (izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis, 29.4.2020., obradio: Oikon d.o.o.)

3.8 Ekološka mreža

Područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 na prostoru Republike Hrvatske utvrđena su Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19). Dijeli se na četiri tipa područja značajna za očuvanje: područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS) i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS).

Područje planiranog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000. Na udaljenosti od otprilike 500 metara zapadno od planiranog zahvata se nalazi Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001505 Korana nizvodno od Slunja (Slika 3.8-1). Ciljni stanišni tipovi i vrste navedenog područja prikazani su u Tablica 3.8-1.


Slika 3.8-1. Područja ekološke mreže NATURA 2000 na širem području planiranog zahvata (izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis, 29.4.2020., obradio: Oikon d.o.o.)

Tablica 3.8-1. Ciljne vrste područja ekološke mreže HR2001505 Korana nizvodno od Slunja (Izvor: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže 80/19)

Hrvatski naziv vrste/ hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste/ Šifra stanišnog tipa

bolen Aspius aspius

potočna mrena Barbus balcanicus

vijun Cobitis elongatoides

gavčica Rhodeus amarus

plotica Rutilus virgo

obična lisanka Unio crassus

vidra Lutra lutra

dugonogi šišmiš Myotis capaccinii

Sedrene barijere krških rijeka Dinarida 32A0


34

3.9 Krajobrazne značajke

Šire područje

Predmetni zahvat, prema administrativno-teritorijalnom ustroju, pripada području Karlovačke županije, odnosno Gradu Karlovcu. Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske prema prirodnim obilježjima (Bralić I., 1995) šire područje zahvata smješteno je na krajnjem sjevernom dijelu krajobrazne jedinice Kordunska zaravan. Ovu krajobraznu jedinicu karakterizira razigrani reljef s prosječnom nadmorskom visinom od 300 do 400 m. Glavna krajobrazna obilježja su ponikve i manja polja, a šumski pokrov je znatno iskrčen. Međutim, ovo područje karakterizira bogatstvo rijeka (Kupa, Mrežnica, Dobra i Korana) koje imaju velike hidrološke vrijednosti.

Slika 3.9-1. Krajobrazna regionalizacija (Bralić, 1995) (obradio: Oikon d.o.o.)


Uže područje zahvata

Zahvat se nalazi u središnjem dijelu grada Karlovca (gradska četvrt Grabrik) i u blizini rijeke Korane (na istoku). Kao i velik dio grada, ovu četvrt karakterizira izmjena zelenih i izgrađenih površina. Zahvat se smjestio na zapadnom dijelu velike zelene površine, zapadno i južno se nalaze prometnice (Ulica Bartola Kašića i Ulica kralja Petra Krešimira IV), dok se na sjevernoj strani nalaze zgrade „Dječjeg vrtića Grabrik“.

Karakteristično za ovaj prostor je kontrast velike otvorene plohe s izgrađenim „zatvorenim“ dijelom

na zapadu i sjeveru. Izgrađeni dio predstavljaju objekti stambene i društvene namjene koji čine

volumen u prostoru. Postojeće vodocrpilište se nalazi istočno od planiranog zahvata i okruženo je

visokim stablima te je vizualno zaklonjeno, a na ovoj otvorenoj plohi zajedno s drvećem također

predstavlja volumen u prostoru.


36

3.10 Gospodarske djelatnosti

3.10.1 Šumarstvo

Predmetni zahvat prostorno je smješten na zelenoj površini unutar naselja, a od najbliže šumske površine (GJ Kozjača, UŠP Karlovac) udaljen je 1,5 km istočno.

3.11 Kulturna baština

Kulturna baština navedenog područja evidentirana je i valorizirana konzervatorskim studijama i podlogama za: Prostorni plan Karlovačke županije i Prostorni plan uređenja Grada Karlovca.

Prilikom planiranja građevinskih i drugih radova na području zaštićenih (Z), preventivno zaštićenih (P) te evidentiranih (E) kulturnih dobara potrebno je postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te ovisno o vrsti zahvata ishoditi posebne uvjete, odnosno prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Detaljne mjere zaštite za pojedino zaštićeno kulturno dobro određene su rješenjem o njegovoj trajnoj zaštiti. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim građevnim česticama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. Uređenje okoliša može se provoditi samo na temelju posebnih uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela. Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost kao kulturne baštine, predviđaju se konzervacija, restauracija, građevinska sanacija i rekonstrukcija. Zaštićenim građevinama kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju mjere zaštite smatraju se sve građevine koje su upisane u Registar kulturnih dobara RH, a koje su u ovim Prostornim planovima popisane kao zaštićena, preventivno zaštićena i evidentirana kulturna dobra.

Unutar 700 m od Zahvata nalazi se arheološki lokalitet, preventivno zaštićen PPUG Karlovca – dvorac Švarča. Zahvat se nalazi i između dvije povijesne komunikacije: na zapadu je Jozefinska cesta, a na istoku Željeznička pruga Karlovac-Zagreb.

Slika 3.11-1. Izvadak iz PPUG Karlovca, Kartografski prikaz 3.A. Područja posebnih uvjeta korištenja


3.12 Naselja i stanovništvo

Prema Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj 2014, godine (AZO, 2015) „sve je više dokaza da kontinuirana izloženost čimbenicima okoliša izravno i neizravno utječe na zdravlje i kvalitetu života. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od četvrtine ukupnog bremena bolesti stanovništva izravno ili neizravno uvjetovano čimbenicima okoliša. Veliki dio štetnih utjecaja okoliša moguće je umanjiti ili eliminirati odgovarajućim mjerama održavanja kvalitete okoliša i očuvanja zdravlja.“

Praćenje utjecaja takvih okolišnih čimbenika sastavni je dio sustava analize rizika. U Hrvatskoj je već dugi niz godina ustanovljen sustav praćenja kvalitete zraka, zdravstvene ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe te vode za piće, zatim sustav praćenja kakvoće mora za kupanje, odnosno rekreacijskih voda te sustav praćenja učestalosti epidemija određenih zaraznih bolesti i peludnih alergena. Pojavnost bolesti ovisi ne samo o okolišnim čimbenicima (vodi, hrani, zraku i klimatskim promjenama), već i o životnom standardu i navikama, kao i genetskoj varijabilnosti pojedinca.

Zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o provedenom monitoringu vode za ljudsku potrošnju (iz razvodne mreže) na području RH, u 2018. godini 8,5 % uzoraka nije odgovaralo (kemijski i mikrobiološki) zbog jednog ili više pokazatelja po Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (NN br. 125/17) (Izvor: Hrvatski znanstveno-statistički ljetopis za 2018. godinu, HZJZ, 2019.). Najčešći uzrok kemijske neispravnosti odnosi se na povećane koncentracije arsena, željeza, mangan i amonija koji su prirodni prisutni u vodonosnicima panonske Hrvatske. U priobalnom krškom području dominantni izvor neispravnosti je povišena mutnoća koja se javlja nakon obilnih padalina.. Na području Karlovačke županije u 2018 nije bilo neispravnih uzoraka

Na području naselja Karlovac 2011. je bilo 46.833 stanovnika, što je u odnosu na 2001., kad je bilo 49.082 stanovnika, pad od 4,5 %.

Planirani bunar nalazi se u gradskoj četvrti Švarča koja ima 3084 stanovnika.


38

Slika 3.12-1. Lokacija planiranog bunara na DOF-u

3.13 Buka

Zahvat Izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča se nalazi na području četvrti Grada Karlovca - Grabrik. Na udaljenosti je od većih prometnica s tim da je najbliža javna prometnica ulica Bartola Kašića južno od zahvata te Ul kralja Petra Krešimira IV. Na 200 m Prilazom Većeslava Holjevca, koja je najprometnija u gradu Karlovcu, istočno od zahvata prolazi pruga, a 270 m prolazi cesta DC1, a u sklopu DC3 su Senjska ulica koja je zapadno na 150m, te Ulica Tadije Smičiklasa sjeverozapadno na cca 250 m udaljenosti.

Slika 3.13-1. Prikaz šireg područja predmetnog zahvata


3.14 Infrastruktura

3.14.1 Cestovna infrastruktura

Predmetni zahvat nalazi se unutar grada Karlovca, najbliža javna prometnica je ulica Bartola Kašića te paralelno s njom južno se proteže Ulicom kralja Petra Krešimira IV.

Slika 3.14-1. Izvadak iz kartografskog prikaza Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca broj 14/07, 06/11, 08/14, 13/19, 15/19 – pročišćeni tekst, 3. prometna i komunalna infrastrukturna

mreža, 3.1. Cestovni i željeznički promet

Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 17/20) i Odluku o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 03/14, 72/17) u širem području oko zahvata nalaze se:


40

− DC1 (Gornji Macelj (A2) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split (D8))

prolazi istočno od zahvata

− DC3 (G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb –

Karlovac – Rijeka (D8)) prolazi zapadno i sjeverozapadno od zahvata

− DC6 (G.P. Jurovski Brod (gr. R. Slovenije) – Ribnik – Karlovac – Brezova Glava – Vojnić – Glina

– Dvor – G.P. Dvor (gr. BiH))

− Pruga M202 Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka

3.14.2 Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba grada Karlovca organizirana je na način da se voda za piće tlači iz podzemnih vodonosnika kroz umreženi sustav cijevi različitih profila i vrste u vodospreme.

Zahvat je obuhvaćen prostorno-planskom dokumentacijom Generalnog urbanističkog plana Grada Karlovca – III. izmjene i dopune (Glasnik grada Karlovca br: 13/19):

7.2.1. Sustav korištenja voda

Članak 1.

GRAĐEVINE I UREĐAJI ZA OPSKRBU VODOM

(5) Sustav vodoopskrbe na prostoru obuhvata GUP-a obuhvaća: - magistralne opskrbne cjevovode - postojeće i planirane, - ostale opskrbne cjevovode - postojeće i planirane, - vodozahvate/vodocrpilišta: Gaza 1, Gaza 2, Gaza 3, Mekušje (izvan obuhvata), Švarča, Borlin, Mostanje

(planirano, izvan obuhvata) - vodospreme: postojeće i planirane - crpne stanice: postojeće i planirane.

(6) Ovim Planom omogućava se gradnja građevina i uređaja za opskrbu vodom koji nisu prikazani u kartografskom prikazu 3.2.A Vodnogospodarski sustav - korištenje voda odnosno nisu navedeni prethodnim Stavkom ovog Članka. Također se omogućava povećanje kapaciteta postojećih građevina i uređaja za opskrbu vodom (vodosprema, vodocrpilišta, crpnih stanica i dr.). (...)


Slika 3.14-2. Izvadak iz kartografskog prikaza Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca broj 14/07, 06/11, 08/14, 13/19, 15/19 – pročišćeni tekst, 3. prometna i komunalna infrastrukturna

mreža, 3.2.A. Vodnogospodarski sustav – korištenje voda


42

4 Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

4.1 Utjecaj na stanje voda

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata doći će do iskopa tla radi bušenja bunarskog objekta te polaganja spojnog cjevovoda od novo-izvedenog bunara do postojećeg vodocrpilišta. Pošto se zahvat izvodi u I. zoni sanitarne zaštite, njegovo pravilno izvođenje je nužno.

Prilikom izgradnje bunarskog objekta i spojnog cjevovoda može doći do onečišćenja voda uslijed neodgovarajuće organizacije gradilišta, odnosno nepažljivog izvođenja radova, neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva, istjecanja onečišćujućih tvari u tlo i podzemlje (ulje i gorivo iz građevinskih strojeva i vozila prilikom pretakanja ili popravaka na prostoru koji nije vodonepropusan i nema riješenu odvodnju), te ispiranjem građevnog i opasnog otpada.

Pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem svih mjera zaštite tijekom izgradnje navedeni utjecaji se mogu smanjiti ili u potpunosti isključiti. Stoga se, značajniji utjecaji na vode i vodna tijela tijekom izgradnje zahvata ne očekuju.

Tijekom korištenja

Maksimalna crpna količina koja se planira crpiti na bunaru iznosi 35 l/s (zajedno s postojećom crpnom količinom iznosi 105 l/s). Uz pretpostavku da će se bunar koristiti 24 sata dnevno 365 dana godišnje u punom kapacitetu od 35 l/s, godišnji kapacitet crpljenja iznosio bi 1.103.760 m3, odnosno za cijelo crpilište od 105 l/s kapacitet crpljenja bi iznosio 3.311.280 m3. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., godišnji dotok podzemne vode u vodno tijelo CSGI-31 Kupa iznosi 287 x 106 m3. Međutim, tijekom eksploatacije se ne očekuje konstantni puni kapacitet bunara, već količina ovisi o režimu uključivanja crpki na vodocrpilištu ovisno o nivou vode u glavnim gradskim vodospremnicima i dnevnom obrascu potrošnje vode. Crpna količina koja se planira crpiti ne predstavlja značajan pritisak na količinsko stanje tijela podzemne vode Kupa.

Stoga se, utjecaj kod crpljenja podzemnih voda tijekom korištenja zahvata na količinsko stanje tijela podzemne vode ne očekuje.

4.2 Utjecaj na bioraznolikost

Tijekom izgradnje

Izgradnjom novog bunarskog objekta i spojnog cjevovoda do vodocrpilišta Švarča doći će do privremenog zauzeća okolnih staništa, ali s obzirom da se planirani zahvat nalazi na antropogenim površinama (NKS kod J.) na području grada Karlovca, utjecaj neće biti značajan.

Tijekom izgradnje, negativni utjecaji vezani uz pripremu gradilišta i radove će se očitovati u uznemiravanju životinja bukom, vibracijama i česticama prilikom izvođenja građevinskih radova te kretanja mehanizacije i ljudi. Navedeni utjecaji se mogu odraziti na potencijalno prisutne vrste ptica i sisavaca koji su strogo zaštićeni prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16). S obzirom da se izgradnja zahvata odvija u urbanom području grada Karlovca gdje su i inače prisutni ljudi i vozila te je privremenog karaktera, potencijalno negativan utjecaj uznemiravanja tih vrsta nije značajan.

Na degradiranim zelenim površinama u radnom pojasu moguće je širenje korovne i ruderalne vegetacije te stranih invazivnih biljnih i životinjskih vrsta. Nepovoljan utjecaj na bioraznolikost okolnog područja moguće je izbjeći ili umanjiti uklanjanjem ovih vrsta u skladu sa Zakonom o zaštiti


prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18).

Tijekom korištenja

Planirani zahvat predstavlja u potpunosti zatvoreni sustav koji se većinom nalazi podzemno te kao takav neće imati utjecaj na bioraznolikost tijekom korištenja.

4.3 Utjecaj na zaštićena područja

S obzirom da je najbliže zaštićeno područje (Spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu) smješteno na jedan kilometar udaljenosti od planiranog zahvata te s obzirom na karakteristike zahvata, neće biti utjecaja na zaštićena područja.

4.4 Utjecaj na ekološku mrežu

4.4.1 Samostalni utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Područje planiranog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000. Na udaljenosti od otprilike 500 metara zapadno od planiranog zahvata se nalazi Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001505 Korana nizvodno od Slunja.

Zbog relativno velike udaljenosti planiranog zahvata i navedenog POVS područja, neće biti negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

U slučaju akcidenta većih razmjera, npr. izlijevanja velike količine onečišćujućih tvari tijekom radova, moguć je negativni utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže u vidu onečišćenja podzemnih voda koje bi posljedično prenijele onečišćujuću tvar u Koranu. Uz primjenu svih mjera osiguranja, održavanja mehanizacije i pridržavanja propisa, rizik od značajnih negativnih utjecaja u slučaju pojave akcidenata nije značajan.

4.4.2 Skupni (kumulativni) utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Prilikom procjene skupnih (kumulativnih) utjecaja radova planiranog uređenja vodotoka potrebno je razmotriti zahvate koji su već izvedeni ili se planiraju izvesti, a čijim bi utjecajima predmetni zahvat mogao doprinijeti. Uzimajući u obzir značajke planiranih radova na širem području te prepoznate samostalne utjecaje, mogu se izdvojiti zahvati s kojima predmetni zahvat može djelovati kumulativno na ciljne stanišne tipove i vrste te cjelovitost područja ekološke mreže.

S obzirom da se planirani zahvat ne nalazi unutar područja Natura 2000 ekološke mreže, isključuju se kumulativni utjecaji na ekološku mrežu.

4.4.3 Zaključak o utjecaju zahvata na ekološku mrežu

Područje planiranog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000. Na udaljenosti od otprilike 500 metara zapadno od planiranog zahvata se nalazi Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001505 Korana nizvodno od Slunja.

Zbog relativno velike udaljenosti planiranog zahvata i navedenog POVS područja, neće biti negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

Značajni kumulativni utjecaji na ciljeve očuvanja promatranih područja ekološke mreže nisu prepoznati.

Zahvat se uz primjenu mjera ublažavanja smatra prihvatljivim za ciljeve očuvanja i očuvanje cjelovitosti područja ekološke mreže.


44

4.5 Utjecaj na krajobrazne značajke

Tijekom izgradnje

Utjecaj tijekom izgradnje je privremen budući da je ograničen na period izvođenja radova pa se stoga ne ocjenjuje značajnim. Riječ je o privremenom utjecaju na vizualne kvalitete krajobraza (percepcija krajobraza) koji nastaje uslijed prisustva mehanizacije te emisija čestica prašine i buke strojeva.

Tijekom izgradnje potrebno je voditi računa o zaštiti svih dendroflornih elemenata (drveća, grmlja i travnih površina) u blizini izvođenja radova, a eventualno oštećene ili uništene elemente potrebno je odgovarajuće nadomjestiti.

Prilikom iskopa rovova za polaganje cjevovoda u zelenim površinama kvalitetniji površinski zemljani sloj (obradivo tlo i humus) treba odložiti posebno, te prilikom zatrpavanja rova vratiti kao završni sloj.

Nakon zatrpavanja, korištena površina mora se dovesti u prvobitno stanje, odnosno zaravnati na predviđenu kotu, te humusirati i zatravniti. Odvodnju s lokacije objekta osigurati prirodnim nagibom terena.

Tijekom korištenja

Zahvat bunarskog objekta će tijekom korištenja imati manji negativan utjecaj na krajobrazne značajke (vizualne) budući da se na toj (zelenoj) površini ne nalaze izgrađeni objekti. Međutim, u okolici se već nalaze stambeni objekti koji umanjuju vizualne kvalitete prostora, ali u ovom slučaju svojim prisustvom umanjuju vizualnu degradaciju samog planiranog objekta.

Utjecaj na strukturne značajke prostora je mali, obzirom da je riječ o izgradnji manjeg objekta (bunar i ograda) koji će se nalaziti u izgrađenoj sredini čiji je prostor već degradiran i ne dolazi do većih promjena u strukturnim značajkama prostora. Ugradnja potopne crpke, filterske cijevi i spojnog cjevovoda neće imati utjecaj na krajobrazne značajke jer se nalaze ispod zemlje, ali samo ako se površina nakon izgradnje dovede u što sličnije stanje prvotnom (odnosno površina zaravnava na predviđenu kotu, te humusira i zatravnjuje).

4.6 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Tijekom izgradnje

Prilikom planiranja građevinskih i drugih radova na području zaštićenih (Z), preventivno zaštićenih (P) te evidentiranih (E) arheoloških lokaliteta potrebno je postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te ovisno o vrsti zahvata ishoditi posebne uvjete, odnosno prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Detaljne mjere zaštite za pojedino zaštićeno kulturno dobro određene su rješenjem o njegovoj trajnoj zaštiti.

Na prostoru naselja Karlovac postoji 64 kulturna dobra koja se nalaze u Registru kulturnih dobara RH. Kulturna dobra su izvan 100 m udaljenosti od Zahvata te se ne očekuje utjecaj na njih.

Uzimajući u obzir kontinuitet naseljavanja promatranog prostora od pretpovijesnih vremena, ne može se isključiti mogućnost nailaska na neevidentirane arheološke nalaze tijekom izvođenja građevinskih radova. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, bit će potrebno iste odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati upute o daljnjem postupanju s prostorom.

Tijekom korištenja

Ne predviđa se utjecaj na pojedinačne lokalitete tijekom korištenja.


4.7 Utjecaj na gospodarske djelatnosti

4.7.1 Šumarstvo

Tijekom izgradnje

Obzirom na lokaciju zahvata, negativnog utjecaja na šume i šumarstvo neće biti.

Tijekom korištenja

Negativnog utjecaja na šume i šumarstvo neće biti.

4.8 Utjecaj na kvalitetu zraka

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog vodoopskrbnog sustava očekuje se slab utjecaj na kvalitetu zraka. Povećane koncentracije onečišćujućih tvari očekuju se lokalno u blizini radnih strojeva te transportnih putova za kretanje strojeva. Doći će do povećane emisije prašine u zrak i do emisija štetnih tvari putem ispušnih plinova građevinskih i transportnih strojeva uslijed zemljanih radova izvođenja iskopa, polaganja vodoopskrbnih cijevi te vraćanja u prvobitno stanje.

Količina prašine koja će se podizati s površine gradilišta mijenjat će se u ovisnosti o intenzitetu i vrsti radova, korištenim radnim strojevima, kao i o meteorološkim prilikama na užem području gradilišta. Ti utjecaji lokalnog su karaktera i ograničenog trajanja te se uz mjere zaštite i uobičajene postupke dobre prakse pri građenju, mogu svesti na najmanju moguću mjeru. Uz poštivanje tehnološke discipline ne očekuje se njihov negativan utjecaj na okolna naseljena područja. Također treba naglasiti da se radi o privremenom utjecaju koji prestaje po završetku izvođenja radova.

Tijekom korištenja

Budući da se radi o vodoopskrbnom sustavu naselja koji uključuje zdenac kod nove bušotine s crpkom, vodospremnik s pripadajućom hidrostanicom, te vodoopskrbnu mrežu, odnosno o zatvorenom sustavu koji ne emitira nikakve čestice u zrak utjecaj na kvalitetu zraka se ne očekuje.

4.9 Klima i klimatske promjene

Klimu nekog područja u nekom razdoblju definiramo kao skup srednjih ili očekivanih vrijednosti meteoroloških elemenata (varijabli). Na klimu utječu Sunčevo, Zemljino i atmosfersko zračenje, oceanske i zračne struje, razdioba kopna i mora, zemljopisna širina, reljef, nadmorska visina, udaljenost od mora ili većih vodenih površina, razdioba kopnenog i morskog leda, sastav tla, biljni pokrov, a također i djelovanje čovjeka (Zaninović i sur. 2008). Obično kažemo da na klimu nekog područja utječe sveukupni klimatski sustav koji je sačinjen od atmosfere, hidrosfere, kriosfere (led), tla i biosfere, te da je klima samo “vanjska” manifestacija složenih i nelinearnih procesa unutar klimatskog sustava koji imaju svoju dinamiku i međudjelovanje.

Najvažniji meteorološki elementi koji definiraju klimu su sunčevo zračenje (insolacija), temperatura zraka, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlažnost, oborine, isparavanje, naoblaka i snježni pokrivač. Da bi se odredila klima nekog područja potrebno je mjeriti meteorološke elemente ili opažati meteorološke pojave kroz dulje vremensko razdoblje (minimalno 30 godina). Mjerenje meteoroloških elemenata vrši se na postajama, ali i na oceanima (brodovi, plutače), te od unatrag 50-ak godina pomoću meteoroloških satelita. Osim površine Zemlje, meteorološka mjerenja zahvaćaju i više slojeve atmosfere. U istraživanju klime koriste se meteorološka mjerenja, teorijske spoznaje i numerički modeli.


46

Klima nekog područja se u nekom duljem razdoblju može mijenjati. Valja razlikovati promjenu klime od varijacija unutar nekog klimatskog razdoblja. Varijacije se odnose na razlike u vrijednostima meteorološkog elementa unutar kratkih razdoblja, primjerice od jedne godine do druge. Iskustvena je spoznaja da dvije uzastopne zime nisu jednake – jedna zima može biti osjetno hladnija (ili toplija) od druge. Ovakve kratkoročne varijacije prirođene su klimatskom sustavu i posljedica su kaotičnih svojstava atmosfere (Washington 2000). Klimatska varijacija ne ukazuje da je došlo do klimatske promjene. Moguće je da u nekom kraćem razdoblju klimatska varijacija čak djeluje protivno dugoročnoj klimatskoj promjeni. Ali ako nastupi značajna i trajna promjena u statističkoj razdiobi meteoroloških (klimatskih) elemenata ili vremenskih pojava, obično u razdoblju od nekoliko dekada pa sve do milijuna godina, onda govorimo o promjeni klime. Stvarnu promjenu klime, dakle, nije moguće detektirati u vremenskim razdobljima od samo nekoliko godina. Globalna promjena klime povezana je s promjenama u energetskoj ravnoteži planeta Zemlje. Ukupna sunčeva energija koja ulazi u atmosferu (100%) mora biti uravnotežena s ukupnom izlaznom energijom. U protivnom, dolazi do poremećaja energetske ravnoteže Zemlje. Lokalna promjena klime može se pripisati lokalnim promjenama, odnosno promjenama na manjoj prostornoj skali kao što je, primjerice, deforestacija.

4.9.1 Rezultati numeričkog modeliranja klimatskih promjena

Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Prostorna domena integracija zahvaćala je šire područje Europe (Euro-CORDEX domena) uz korištenje rubnih uvjeta iz četiri globalna klimatska modela (GCM), Cm5, EC-Earth, MPI-ESM i HadGEM2, na horizontalnoj rezoluciji od 50 km. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 scenariju IPCCja, po kojem se očekuje umjereni porast stakleničkih plinova do konca 21. stoljeća. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom.

U čitavoj Hrvatskoj očekuje se u budućnosti porast srednje temperature zraka u svim sezonama. U razdoblju 2011.-2040. taj bi porast mogao biti od 0.7 do 1.4 °C; najveći u zimi i u ljeto, a nešto manji u proljeće. Najveći porast temperature očekuje se u primorskim dijelovima Hrvatske. Do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2.2 °C, očekuje se u priobalnom dijelu u ljeto i jesen, a nešto manji porast očekuje se u kontinentalnim krajevima u zimi i proljeće. Slično srednjoj dnevnoj temperaturi očekuje se porast srednje maksimalne i srednje minimalne temperature. Do 2040. najveći porast bi za maksimalnu temperaturu iznosio do 1.5 °C, a za minimalnu temperaturu do 1.4 °C; do 2070. projicirani porast maksimalne temperature bio bi 2.2 °C, a minimalne do 2.4 °C. Očekivane buduće promjene u ukupnoj količini oborine nisu jednoznačne kao za temperaturu. U razdoblju 2011.-2040. očekuje se manji porast količine oborine u zimi i u većem dijelu Hrvatske u proljeće, dok bi u ljeto i jesen prevladavalo smanjenje količine oborine. Ove promjene u budućoj klimi bile bi između 5 i 10% (u odnosu na referentno razdoblje), tako da ne bi imale značajniji utjecaj na godišnje prosjeke ukupne količine oborine. Do 2070. očekuje se daljnje smanjenje ukupne količine oborine u svim sezonama osim u zimi, a najveće smanjenje bilo bi do 15%. Najveća promjena, smanjenje do gotovo 50%, očekuje se za snježni pokrov u planinskim predjelima. Evapotranspiracija bi se povećala za oko 15% do 2070., a površinsko otjecanje bi se smanjilo do 10% u gorskim predjelima. Očekivana promjena sunčanog zračenja je 2-5%, ali je suprotnih predznaka: smanjenje u zimi i u proljeće, a povećanje u ljeto i jesen. Maksimalna brzina vjetra ne bi se značajno mijenjala, osim na južnom Jadranu u zimi kad se očekuje smanjenje od 5- 10%.


4.9.2 Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat – zahvati vode (bunari i prateća infrastruktura do priključka na glavni cjevovod), procjenjuje se prema smjernicama za voditelje projekta: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. Analizirana su četiri modula:

1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene,

2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete,

3. Procjena ranjivosti i

4. Procjena rizika.

Inače se koristi sedam modula (Utvrđivanje mogućnosti prilagodbe, Procjena mogućnosti prilagodbe i Integracija akcijskog plana prilagodbe u ciklus razvoja projekta) osim ako se kroz prva četiri utvrdi da ne postoji značajni rizik ili ranjivost predmetnog zahvata na klimatske promjene, kao što je i slučaj u ovom predmetnom zahvatu.

Modul 1. – Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost projekta utvrđuje se u odnosu na klimatske varijable i sekundarnih efekata ili opasnosti

koje su vezane uz klimatske uvjete. Osjetljivost zahvata procjenjuje se kroz četiri glavne komponente:

• Objekti i procesi IN – SITU,

• Ulaz (nema za predmetni zahvat),

• Izlaz (nema za predmetni zahvat),

• Transport (nema za predmetni zahvat).

Osjetljivost

3 Visoka

2 Umjerena

1 Nema ili neznatna

U sljedećoj tablici ocjenjena je osjetljivost zahvata na klimatske promjene.


48

Tablica 4.9-1. Ocjena osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Tran

spo

rt

Izla

z

Ula

z

Po

stro

jen

ja i

pro

cesi

in s

itu

Osjetljivost

Primarni efekti

1 Povišenje srednje temperature

2 Povišenje ekstremnih temperatura

3 Promjena u srednjaku oborine

4 Promjena u ekstremima oborine

5 Promjena srednje brzine vjetra

6 Promjena maksimalnih brzina vjetra

7 Vlažnost

8 Sunčevo zračenje

Sekundarni efekti

9 Promjena duljine sušnih razdoblja

10 Promjena razine mora

11 Promjena temperature mora

12 Dostupnost vode

13 Nevremena

14 Plavljenje morem

15 pH mora

16 Pješčane oluje

17 Ostale poplave

18 Obalna erozija

19 Erozija tla

20 Zaslanjivanje tla

21 Šumski požari

22 Nestabilnost tla/klizišta

23 Kvaliteta zraka

24 Urbani otoci topline

25 Kakvoća vode za kupanje

26 Promjena duljine godišnjih doba

Modul 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete

Nakon što se utvrdi osjetljivost zahvata, procjenjuje se izloženost istog na opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete na lokaciji.


Procjena izloženosti zahvata na klimatske promjene obrađuje se za postojeće i buduće stanje na predmetnoj lokaciji i to za klimatske varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili srednja osjetljivost.

Izloženost

Nema / neznatna

Umjerena Visoka

1 2 3

Tablica 4.9-2. Izloženost zahvata efektima klimatskih promjena

Sadašnja izloženost lokacije Buduća izloženost lokacije

Primarni

efekti

Promjena u ekstremima

oborine

U slučaju ekstremnih oborina može doći do zamućenja vode.

U slučaju ekstremnih oborina može doći do zamućenja vode.

Sekundarni

efekti

Nema

Modul 3. Procjena ranjivosti

Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost zahvata na određenu klimatsku varijablu ili opasnost, lokacija i podaci o izloženosti zahvata računaju se u procjeni ranjivosti zahvata na klimatske promjene, na način:

V=S x E

gdje je: V – ranjivost (eng. vulnerability) S – osjetljivost (eng. sensitivity) E – izloženost (eng. exposure)

Mogući rezultati za ranjivost projekta, ovisno o osjetljivosti i izloženosti prikazani su u tablici

Tablica 4.9-3. Procjena razine ranjivosti projekta

Osjetljivost

Izložen

ost


50

Značenje oznaka u boji:

Ranjivost

Nema / neznatna Umjerena Visoka

1 2 3

Ranjivost zahvata prikazana je u Tablica 4.9-4. za one parametre za koje je ranjivost umjerena ili visoka.

Tablica 4.9-4. Procjena razine ranjivosti

T

ran

spo

rt

Izla

z

Ula

z

Po

stro

jen

ja i

pro

cesi

in s

itu

Tra

nsp

ort

Izla

z

Ula

z

Po

stro

jen

ja i

pro

cesi

in s

itu

Sadašnja ranjivost Buduća ranjivost

Primarni efekti 1 Povišenje srednje temperature 2 Povišenje ekstremnih temperatura 3 Promjena u srednjaku oborine 4 Promjena u ekstremima oborine 5 Promjene prosječne brzine vjetra 6 Povećanje maksimalne brzine vjetra 7 Vlažnost 8 Sunčeva zračenja Sekundarni efekti

10 nema


Modul 4. Procjena rizika

Na temelju procjene ranjivosti zahvata izrađuje se procjena rizika predmetnog zahvata na klimatske promjene. Faktori rizika određuju se Tablica 4.9-5 u nastavku:

Tablica 4.9-5. Legenda procjene rizika

Pojavljivanje Gotovo nemoguće

Malo vjerojatno Moguće Vrlo vjerojatno Gotovo sigurno

Posljedice 1 2 3 4 5

Beznačajne 1 1 2 3 4 5

Male 2 2 4 6 8 10

Umjerene 3 3 6 9 12 15

Velike 4 4 8 12 16 20

Katastrofalne 5 5 10 15 20 25

Procjena rizika napravljena je za one aspekte kojima je analizom ranjivosti utvrđena visoka ranjivost (Tablica 4.9-6.).

U ovom predmetnom zahvatu su to orkanski vjetrovi:

Tablica 4.9-6. Procjena rizika predmetnog zahvata

Ranjivost PP, U/I Požari

Nivo ranjivosti

Ulaz

Izlaz

Transport 1

Postrojenja i procesi IN-SITU

1

Opis Predmetni zahvat neće utjecati na klimatske promjene.

Rizik Nema

Vezani utjecaj - Nema

Rizik od pojave 1 Gotovo nemoguće

Posljedice 1 Beznačajne

Faktor rizika 1 od 25

Mjere smanjenja rizika Konstantno usavršavanje učinkovitosti mehanizma pripravnosti i pravodobne obrane.

Primijenjene mjere Sprovedene odgovarajuće procjene rizika, pravodobna obrana i pripremljen učinkoviti mehanizam pripravnosti.

Potrebne mjere Nisu predviđene

4.9.3 Zaključak o utjecaju klimatskih promjena

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat ocjenjivanja je prema klimatskim modulima u procesu jačanja otpornosti na klimatske promjene iz Smjernica za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.


52

Analizirana su četiri modula od sedam mogućih. Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjena izloženosti opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete, procjena ranjivosti zahvata i procjena rizika.

Navedeni parametri za koje je procijenjena visoka osjetljivost na klimatske promjene (promjena prosječne temperature, povećanje ekstremnih temperatura, povećanje ekstremnih oborina) obrađeni su u drugom modulu kroz procjenu izloženosti opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete. Ako se smatra da postoji visoka ili srednja osjetljivost zahvata na određenu klimatsku varijablu ili opasnost, lokacija i podaci o izloženosti zahvata računaju se u procjeni ranjivosti zahvata na klimatske promjene. Na temelju procjene ranjivosti zahvata izrađuje se procjena rizika predmetnog zahvata na klimatske promjene. Procjena rizika napravljena je za one aspekte kojima je analizom ranjivosti utvrđena visoka ranjivost.

4.10 Utjecaj od povećanih razina buke

Obzirom da je lokacija unutar urbanog dijela koji je okružen prometnom infrastrukturom te postojećeg vodocrpilišta, neće biti značajnijih utjecaja na razinu buke.

Tijekom građenja

Tijekom izgradnje doći će do povećanja razina buke uslijed bušenja bunara te povećanja prometa i rada mehanizacije te teretnih vozila vezanih uz rad gradilišta koja će prestati završetkom radova. Ti se utjecaji mogu ocijeniti kao kratkotrajni i lokalni.

Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta određene su člankom 17. "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (145/04)". Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dozvoljava se prekoračenje dopuštenih razina buke za dodatnih 5 dB. Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz Tablice 1. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (145/04). Iznimno je dozvoljeno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces, u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati podatke u građevinski dnevnik.

Buka tijekom građenja zahvata je privremena i ovisit će o razmještaju i tipu zvučnih izvora (građevinskih strojeva i vozila), te o intenzitetu i načinu izgradnje, kao i o prikladnom odabiru transportnih ruta. Uz poštivanje tehnološke discipline ne očekuje se njen negativan utjecaj na šire područje oko zahvata koje će se koristiti za vrijeme građenja.

Tijekom korištenja

Osim povremenih aktivnosti održavanja koje bi mogle proizvoditi buku u području oko obuhvata zahvata, veće razine buke dopiru od postojeće prometne infrastrukture i obližnjeg postojećeg vodocrpilišta tako da se ne očekuje značajan utjecaj povećanih razina buke od samog predmetnog zahvata

Može se zaključiti da je zahvat prihvatljiv u skladu s važećim propisima, a naročito Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) te članka 29. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18).


4.11 Utjecaj na stanovništvo

Tijekom izgradnje

Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje zahvata očitovat će se u nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova, povećanoj razini buke te u smanjenoj mogućnosti nesmetanog korištenja cestovnim prometnicama.

Tijekom korištenja

Planirani zahvat je zahvat u funkciji kvalitetnije vodoopskrbe naseljenih mjesta koji će kao takav poboljšati kvalitetu života. Moguć negativan utjecaj planiranog zahvata na naseljena mjesta očitovat će se kroz zauzimanje građevinskog područja naselja namijenjenog širenju naselja.

4.12 Utjecaj na infrastrukturu

Tijekom izgradnje

Kako se predmetni zahvat nalazi u samom Gradu Karlovcu, moguće je da tijekom izgradnje dođe do kratkotrajnih zastoja prometa na širem području oko zahvata. Do utjecaja na normalno odvijanje prometa može doći na pristupnim lokalnim cestama uslijed ulazaka i izlazaka kamiona i strojeva sa državne ceste na gradilište i obrnuto. Također, moguća je pojava zemlje i ostalog građevnog materijala na lokalnim cestama kao i eventualna oštećenja i povremeni manji zastoji što može dovesti do poteškoća u odvijanju prometa. Sva ta opterećenja prometne mreže i eventualno moguće poteškoće u odvijanju prometa, ograničenog su trajanja te će se svesti na minimum pravilnom organizacijom gradilišta.

Obzirom da se zahvat nadograđuje na već postojeću vodoopskrbnu mrežu moguće je da tijekom izgradnje dođe do kratkotrajnih zastoja vodoopskrbe radi same tehnologije izvedbe I priključenja.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvat neće imati nikakvog utjecaja na prometnice u njegovoj okolini. Predmetni zahvat omogućiti će Povećanje kapaciteta postojećeg vodocrpilišta dovesti će do poboljšanja uvjeta kao i priključenje novih korisnika u sklopu javne vodoopskrbe stanovništva grada Karlovca pitkom vodom te se utjecaj smatra pozitivnim.

4.13 Utjecaj od nastanka otpada

Tijekom izgradnje

Tijekom pripremnih i građevinskih radova te transporta i rada mehanizacije, moguć je nastanak neopasnog i opasnog otpada (Tablica 4.13-1.) kojeg treba zbrinuti prema Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 117/17) te Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19). Kako se radi o zahvatu u području zone sanitarne zaštite te na gradilištu nije dozvoljeno održavanje strojeva i vozila ne očekuje se otpad koji pri tom uobičajeno nastane: otpadna ulja i otpad od tekućih goriva.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_02_14_277.html


54

Tablica 4.13-1. Pregled vrsta neopasnog i opasnog otpada koje mogu nastati tijekom pripreme i izgradnje (Pravilnik o katalogu otpada)

Ključni broj Naziv otpada

15 Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 plastična ambalaža

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća

15 02 02* apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

17 01 01 beton

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*

17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz ustanova i trgovinskih i proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene sastojke komunalnog otpada

20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)

20 03 ostali komunalni otpad

* Ključni broj otpada naveden je prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15).

Vjerojatnost negativnog utjecaja nastanka otpada moguće je ublažiti odvajanjem otpada (npr. glomazni, ambalažni) zatečenog na lokaciji prilikom čišćenja terena te predajom otpada ovlaštenoj osobi. Utjecaj se također može znatno ublažiti odvojenim sakupljanjem opasnog otpada koji može nastati pri građenju kao posljedica rada građevinske operative, a kojeg je nužno odvojeno skladištiti u posebnim kontejnerima te uz prateći list predati ovlaštenoj osobi. Prolijevanje ili istjecanje raznih ulja i tekućina u okoliš će se hitno rješavati.

Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta Gaza I, Gaza II, Gaza III, Mekušje i Švarča (GGK br. 8/15) propisano je da se unutar područja II. zone (čl. 10) zabranjuje skladištenje i odlaganje otpada stoga je isti potrebno odvoziti. U I. zoni sanitarne zaštite izvorišta zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

Ne očekuje se značajan utjecaj nastao kao rezultat generiranja otpada te se može zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz poštivanje važećih propisa i prostornih planova, a naročito:

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19);

• Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15);

• članka 10., 12. i 33. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) te

• članka 4. i 5. Zakona o zaštiti prirode ( 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)



Utjecaji tijekom korištenja

Zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada koji će nastajati tijekom održavanja opreme za crpljenje, provodit će se sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Narodne Novine, brojevi 94/13 i 73/17) i na temelju njega usvojenim podzakonskim propisima koji reguliraju gospodarenje pojedinim vrstama otpada te će na taj način utjecaj od otpada biti sveden na najmanju moguću mjeru.

4.14 Utjecaj u slučaju izvanrednih situacija

Tijekom izgradnje

U slučaju akcidenta većih razmjera, npr. izlijevanja velike količine onečišćujućih tvari tijekom radova, moguć je izražen negativni utjecaj u vidu onečišćenja tla i podzemnih voda, koje bi posljedično prenijele onečišćujuću tvar u Koranu. Slučajno oštećenje cjevovoda neće imati negativnih utjecaja s obzirom da sustavom protječe čista voda. Uz primjenu svih mjera osiguranja, održavanja mehanizacije i pridržavanja propisa, rizik od značajnih negativnih utjecaja u slučaju pojave akcidenata nije značajan.

Tijekom korištenja

Planirani zahvat predstavlja u potpunosti zatvoreni sustav u kojem se crpka izvodi podzemno unutar bunarskog objekta. Predviđena je hidroizolacija okna u svrhu osiguranja vodonepropusnosti. Redovnim održavanjem opreme mogućnost akcidenta bit će svedena na minimum .


56

5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja okoliša

Tijekom sagledavanja mogućih utjecaja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata

obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite

okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu,

odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse

kako tvrtki prilikom izgradnje, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

5.1 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja

Pridržavanjem odredbama navedenih propisa, posebno primjenom pasivnih i aktivnih mjera čl. 35 Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) ne očekuje se negativan utjecaj na okoliš te nisu propisane mjere zaštite.


6 Izvori podataka

6.1 Zakoni i propisi

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, čl. 202. Zakona o gradnji (NN 153/13), NN 78/15, 12/18 i 118/18)

2. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)

3. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)

4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)

Prostorni planovi

5. Prostorni plan Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14, 6c/17, 29c/17, 8a/18, 19/18“)

6. Prostorni plan uređenja Grada Karlovca ("Službeni glasnik Grada Karlovca", broj 1/02, 5/10 i 6/11.)

7. Generalni urbanistički plan uređenja Grada Karlovca („Glasnik Grada Karlovca broj 14/07, 6/11, 8/14, 13/19 i 15/19 – pročišćeni tekst “).

Tlo i poljoprivreda

8. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, čl. 202. Zakona o gradnji (NN 153/13), NN 78/15, 12/18 i 118/18)

9. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)

10. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 23/19)

11. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/19)

Vode

12. Zakon o vodama (NN 66/19)

13. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

14. Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16)

15. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19)

16. Okvirna direktiva o vodama (ODV, 2000/600/EC)

17. Direktiva o podzemnim vodama (DPV 2006/118/EC)

18. Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13)

19. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)

20. Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta Gaza I, Gaza II, Gaza III, Mekušje i Švarča („Glasnik Grada Karlovca broj 1/15)

Bioraznolikost


22. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)


58

23. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

24. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

Krajobraz


Kulturno-povijesna baština

26. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18 i 32/20)

Šume

27. Zakon o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19 i 32/20)

28. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18 i 31/20)

29. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

Lovstvo

30. Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 14/14, 99/18, 32/19 i 32/20)

31. Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11, 41/13)

Zrak

32. Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)


33. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18 i 32/20)

Buka

34. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

35. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

Infrastruktura

36. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19)

37. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 17/20)

38. Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga („Narodne novine“, br. 03/14, 72/17)

39. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)

40. Zakon o vodama (NN 66/19)

41. Zakon o vodnim uslugama (NN 66/19)

42. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

Otpad

43. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17 i 14/19)

44. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)


45. Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 117/17) te Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19).

6.2 Znanstvena i stručna literatura

Geologija

1. Biočić, N. et al. (2016): Temeljna geomorfološka obilježja Karlovačke županije, Prirodoslovlje

16 (1-2),153 - 172

2. Herak, M. et al. (2011): Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od

95 godina, PMF, Zagreb

3. Herak, M. et al. (2011): Karta potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od

475 godina, PMF, Zagreb

4. GeoCro (2019): Aplikacija s interaktivnom geološkom kartom Republike Hrvatske u mjerilu

1:300.000, Hrvatski geološki institut

Bioraznolikost

5. Alegro, A. (2000). Vegetacija Hrvatske. Interna skripta, Botanički zavod PMF-a, Zagreb.

6. Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M.,

Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo

kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

7. Antonić, O., Kušan, V., Jelaska, S., Bukovec, D., Križan J., Bakran-Petricioli, T., Gottstein-

Matočec, S., Pernar, R., Hečimović, Ž., Janeković, I., Grgurić, Z., Hatić, D., Major, Z., Mrvoš, D.,

Peternel, H., Petricioli, D. i Tkalčec, S. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-

2004.), Drypis, 1.

8. Bardi, A., Papini P., Quaglino, E., Biondi, E., Topić, J., Milović, M., Pandža, M., Kaligarič, M.,

Oriolo, G., Roland, V., Batina, A., Kirin, T. (2016): Karta prirodnih i poluprirodnih nešumskih

kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske. AGRISTUDIO s.r.l., TEMIS.r.l., TIMESIS

S.r.l., HAOP

9. MZOE (2016): Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske, Dodatak 6b: Verzija V NKS-

a. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

10. Nikolić, T. i Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture,

Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

11. Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzeju,

Zagreb, 180 str.

12. Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str.

13. Vukelić, J. (2012): Šumska vegetacija Hrvatske. Šumarski fakultet, Državni zavod za zaštitu

prirode, Zagreb, 1-403.

Tlo i poljoprivreda

14. Husnjak, S. (2014): Sistematika tala Hrvatske. Hrvatska Sveučilišna Naklada, Zagreb.



60

15. Pernar, N. (2017): Tlo nastanak, značajke , gospodarenje. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski

fakultet, Zagreb

Krajobraz

16. Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske; Ministarstvo prostornog

uređenja, graditeljstva i stanovanja (Zavod za prostorno planiranje) i Agronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu); Zagreb, 1999.

Klima

17. European Commission: Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments

climate resilient

18. European Commission: Guidance on Integrating Climate Change and Biodiversity into

Environmental Impact Assesstment

6.3 Internetski izvori podataka

Bioraznolikost

1. Nikolić T. ur. (2020): Flora Croatica Database (URL http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-

matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

2. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis, pristupljeno 29.4.2020.

Krajobraz

3. CORINE - Pokrov zemljišta Republike Hrvatske (2012), Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb,

Dostupno na: http://corine.azo.hr/home/corine

4. Geoportal Državne geodetske uprave (2014), Državna geodetska uprava, Dostupno na:

http://geoportal.dgu.hr


5. Registar kulturnih dobara, pristupljeno 03.05.2020., dostupno na: https://www.min-

kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=402677046

Tlo i poljoprivreda

6. Arkod baza podataka, pristupljeno: 06.05.2020., dostupno na:

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

Stanovništvo

7. Popis stanovništva 2011., pristupljeno 04.05.2020., dostupno na: https://www.dzs.hr/

http://corine.azo.hr/home/corine

http://geoportal.dgu.hr/

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

https://www.dzs.hr/


7 Prilozi

7.1 Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o obvezi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za izgradnju bunara na vodocrpilištu Švarča u Gradu Karlovcu



Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša






Ovlaštenje tvrtke OIKON d.o.o. za obavljanje poslova iz područja zaštite prirode




Documents

Izgradnja bunara na vodocrpilištu Švarča