Istraživanje - · Anketa o ovisnostima provedena u školama Virovitičko-podravske županije Uputa: Često u školi, ali i ne samo u školi, slušate o štetnosti pušenja duhanskih

Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.

Siniša Brlas, prof.

Mr. sc. Vesna Šerepac, dipl. ped.

o pušenju, alkoholu,kockanju, drogama i slobodnom vremenu

Istraživanje

MEĐU UČENICIMA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije

2

Istraživanje o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i slobodnom vremenu među učenicima u Virovitičko-podravskoj županiji Autori i urednici Prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med. Siniša Brlas, prof. Mr. sc. Vesna Šerepac, dipl. ped. Nakladnik Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije Lektorica Danijela Fabric Fabijanac, prof. Priprema i tisak Grafiti Becker, Virovitica Naklada 100 primjeraka Virovitica 2013. Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 870125. ISBN 978-953-7756-16-1

Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje publikacije tiskano je uz financijsku potporu Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske u okviru projekta „Prevencija rizičnih ponašanja kroz specifičnu edukaciju, psihoedukaciju i pomoć mladima u organizaciji slobodnog vremena“ u 2013. godini.

Nakladnik na suradnji u provedbi istraživanja zahvaljuje svim odgojno-obrazovnim ustanovama Virovitičko-podravske županije, a posebno voditeljima školskih programa prevencije ovisnosti.

Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

3

Zavod za javno zdravstvo

„Sveti Rok“

Virovitičko-podravske županije

Povjerenstvo za suzbijanje bolesti ovisnosti

Virovitičko-podravske županije

Istraživanje o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i

slobodnom vremenu među učenicima

u Virovitičko-podravskoj županiji

Virovitica 2013.

4

SADRŽAJ

Str.

1. Uvod………………………………….………………………………………………….......………………6

2. Instrument istraživanja……………………………………………………..………………...…………7

3. Ispitanici i odabir uzorka……………………………………………..…………………….......……11

4. Rezultati…………………………………………………………………………………..……….....…….13

- 4.1. Pušenje duhanskih proizvoda………………..………………………………...……14

- 4.2. Konzumacija i dostupnost psihoaktivnih droga…………………………..……17

- 4.3. Pijenje alkohola……………………………………………………………………………23

- 4.4. Kockanje……………………………………………………………………………….……25

- 4.5. Slobodno vrijeme…………………………………………………………………..……28

5. Umjesto zaključka..........................................................................................36

TABELARNI PRIKAZ UČESTALOSTI ODGOVORA PO PITANJIMA.............................39

1. Rezultati istraživanja prema školi (osnovna ili srednja)………………………….40

2. Rezultati istraživanja prema spolu….……………………………………………………54

3. Rezultati istraživanja po školskim godinama….……………………………………..69

4. Rezultati istraživanja prema kohortama.…….………………………………………..85

6

1. UVOD

„Istraživanje o pušenju, alkoholu, kockanju, drogama i slobodnom vremenu među

učenicima u Virovitičko-podravskoj županiji“ provedeno je na području Virovitičko-

podravske županije, a obuhvatilo je sve osnovne i srednje škole. Glavni je cilj

prikupljanja podataka o pušenju, alkoholu, drogama, kockanju, izlascima i slobodnom

vremenu bio pokušati shvatiti stavove i obrasce ponašanja učenika prema navedenim

činiteljima. Istraživanje je provedeno anonimnim anketiranjem svih učenika šestih

razreda osnovnih i drugih razreda srednjih škola s područja Virovitičko-podravske

županije tijekom deset uzastopnih godina.

Prvo je anketiranje provedeno 2004./05. školske godine te svaku narednu, zaključno s

2013./14. godinom. Anketu su osmislili članovi Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti

Virovitičko-podravske županije, a provedena je uz pomoć voditelja školskih preventivnih

programa iz svih škola naše županije te financijsku pomoć Virovitičko-podravske županije

i Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, dok je Ured za suzbijanje zlouporabe droga

Vlade Republike Hrvatske podržao njenu provedbu i publikaciju. Statistička obrada

anketnih upitnika provedena je na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu.

Svrha istraživanja bila je spoznati stavove i obrasce ponašanja kod mladih s obzirom na

istraživane parametre te utvrditi moguću razliku između učenika koji u trenutku

anketiranja pohađaju osnovnu, odnosno srednju školu. Jednako tako, usporedili smo

dobivene rezultate svake sljedeće godine s prethodnom na novoj generaciji učenika kako

bismo vidjeli eventualne promjene u njihovim stavovima. Na kraju, kroz kohortno

istraživanje, usporedili smo dobivene odgovore učenika šestih razreda osnovnih škola

svake nove generacije anketiranih s odgovorima učenika drugih razreda srednjih škola

odgovarajuće školske godine (nakon proteka četiri školske godine kada ti isti učenici iz

šestog razreda osnovne dođu u uzrast drugog razreda srednje škole).

Željeli smo doći do informacija o promjenama u stavovima i ponašanjima između svake

nove generacije anketiranih protekom vremena, kako bismo mogli svoje preventivne

aktivnosti usmjeravati prema dobivenim rezultatima u cilju poboljšanja i veće

učinkovitosti.

7

2. INSTRUMENT ISTRAŽIVANJA

Anonimna se anketa sastoji od 27 pitanja koja obuhvaćaju problematiku pušenja

duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pića, kockanja, dostupnosti droga i načina

provedbe slobodnog vremena. Anketirani su učenici također dali svoje sugestije i

prijedloge o poboljšanju nedostataka u lokalnoj sredini. Anketa većinom sadrži pitanja

višestrukog izbora, dok se u ostalim pitanjima radi o pitanjima otvorenoga tipa u kojima

učenici sami upisuju odgovore. Voditelji školskih programa prevencije ovisnosti anketu su

provodili svake godine, svatko u svojoj školi uz pomoć razrednika i/ili predmetnih

nastavnika, te su bruto rezultate i statističke listove s elementarnom statističkom

obradom dostavljali županijskom koordinatoru po završetku svake nastavne godine.

Nakon provedenog postupka anketiranja svi su anketni upitnici u isto vrijeme obrađeni u

Zagrebu na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“.

8

PSO-VPŽ-2005-1

Anketa o ovisnostima provedena u školama Virovitičko-podravske županije

Uputa: Često u školi, ali i ne samo u školi, slušate o štetnosti pušenja duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pića i ostalim sredstvima ovisnosti. To je zbog toga što Vam svi mi želimo pomoći da u svojemu životu donosite za vas zdrave i kvalitetne odluke. A odluku često nije lako donijeti. Moramo imati valjane informacije kako bi i odluka bila valjana. Da bismo došli do tih informacija moramo Vas pitati što mislite i koja su Vaša iskustva. Stoga Vas molimo da iskreno odgovorite na postavljena pitanja kako bismo na osnovi svih odgovora došli do važnih informacija koje će nam pomoći u donošenju odluka.

1. Koliko učenika u Tvojoj školi, prema Tvojemu mišljenju, puši cigarete?

a) više od polovine ukupnog broja b) manje od polovine

2. Pušiš li i Ti cigarete?

a) da, redovito b) da, ali samo ponekad c) ne pušim uopće

3. Puše li cigarete i Tvoji roditelji/staratelji?

a) puši cigarete oboje b) puši cigarete samo jedan roditelj c) ne puši cigarete nitko od mojih roditelja/staratelja

4. Koji je, prema Tvojemu mišljenju, glavni razlog zbog kojega učenici puše cigarete?

a) da ispadnu važni pred vršnjacima b) zbog toga što svi u društvu puše pa trebaju i oni c) zbog toga što im to godi i sviđa im se d) zbog toga što oponašaju odrasle i žele se osjećati odraslijima nego što jesu e) nešto drugo

5. Uzimaju li, prema Tvojemu mišljenju, učenici Tvoje škole sredstva ovisnosti (drogu)?

a) da b) ne c) ne znam d) znam, ali ne želim odgovoriti

6. Koja sredstva ovisnosti (drogu) najčešće uzimaju mladi (navedi)?

7. Postoje li, prema Tebi, «lakše» i «teže» droge (navedi)?

a) da, lakše droge su

b) da, teže droge su

c) ne, sve su droge jednako «teške»

8. Bi li se mogao (mogla), da želiš, povezati s osobama koje Ti mogu ponuditi drogu? a) da, mogu se povezati s takvim osobama b) ne, ne mogu se povezati s takvim osobama

9. Poželi li tko doći do droge, koliko mu, prema Tvojemu mišljenju, vremena za to treba?

a) pola sata b) od jednog sata do nekoliko sati c) jedan dan d) više dana e) ne znam

10. Imaš li saznanja o tome da mladi sredstva ovisnosti uzimaju i u školi?

a) da, ponekad sredstva ovisnosti (drogu) uzimaju i u školi b) nemam saznanja o tome c) ne želim odgovoriti

9

11. Popiješ li koji puta i Ti alkoholno piće? a) da, često b) ponekad c) ne, nikada

12. Dolaze li Tvoji prijatelji ili prijateljice i u školu pod utjecajem alkohola?

a) da b) ne c) ne znam d) znam, ali ne želim odgovoriti

13. Koga bi preporučio (preporučila) za pomoć prijatelju ili prijateljici za kojega znaš da ima probleme

o kojima sada govorimo (navedi)?

14. Imaš li Ti dovoljno informacija o mogućim posljedicama pušenja duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pića i uzimanja sredstava ovisnosti?

a) imam b) nemam

15. Koje Ti informacije o tome nedostaju (navedi)?

16. Koji je, prema Tebi, najbolji način da dođeš do informacija o navedenom?

a) da sam (sama) potražim informaciju o tome što me zanima b) da razmjenjujem informacije s prijateljima i prijateljicama c) da nas stručnjaci redovito informiraju o onome što je važno znati d) znam sve što me zanima

17. Igraš li i Ti igre na sreću (loto, kladionice, kartanje, bacanje kocke i slično)?

a) ne, nikada b) povremeno c) često

18. Igra li tko u Tvojoj obitelji igre na sreću?

a) nitko b) samo otac c) samo majka d) oba roditelja e) svi u obitelji f) brat/sestra g) samo ja

19. Misliš li da igranje igara na sreću može donijeti nešto dobro?

a) da, to je dobar način za rješavanje novčanih problema b) da, to je dobar način zabave c) ne, igre na sreću ne donose ništa dobro jer čovjek o njima može postati ovisan

20. Kako najradije provodiš slobodno vrijeme (zaokruži samo jedno, ono najistaknutije)? a) čitam b) bavim se sportom c) družim se s vršnjacima d) slušam glazbu e) gledam TV f) spavam g) ostalo (navesti):

21. U slobodno vrijeme izlazim: a) svaki dan b) vikendom c) dva do tri puta tjedno d) uopće ne izlazim e) ostalo (navesti)

10

22. Moji su izlasci ograničeni do: a) 22 sata b) 23 sata c) 24 sata d) 01 sat e) 02 sata f) 03 sata g) nisu ograničeni h) ostalo (navesti)

23. Najbolje vrijeme za izlazak za mene je:

a) između 19 i 23 sata b) između 21 i 01 sat c) između 23 i 03 sata d) između 23 i 05 sati

24. Najčešće izlazim:

a) u disko klub b) u kafiće c) lutam po gradu/mjestu bez cilja d) kod nekoga privatno e) uopće ne izlazim f) ostalo (navesti)

25. Također najčešće izlazim:

a) sam (sama) b) u društvu prijatelja/prijateljica c) s djevojkom/dečkom

26. U našemu mjestu najviše nedostaju (zaokruži samo jedno što najviše nedostaje):

a) pop i rock koncerti b) literarne večeri c) koncerti klasične glazbe d) mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih e) mjesta na kojima se mladi mogu obratiti za pomoć f) SOS telefon g) dovoljno je mogućnosti h) ostalo (navesti)

27. Kada razmišljam o načinu na koji provodim slobodno vrijeme, zaključujem da:

a) ga provodim kvalitetno i korisno b) je potrebno više mogućnosti izbora c) ga provodim nekvalitetno i beskorisno d) se uglavnom dosađujem e) ostalo (navesti)

11

3. ISPITANICI I ODABIR UZORKA

U provedbi anonimne ankete odlučili smo se za uzrast učenika (pod pojmom „učenici“ bit

će podrazumijevani svi učenici, bez obzira na spol) šestih razreda osnovnih i drugih

razreda srednjih škola zbog životne dobi u kojoj se uglavnom događaju promjene u

stavovima i ponašanjima.

Tako smo prve školske godine (2004./05.) obuhvatili ukupno 1.880 ispitanika, slijedeće

1.596, pa 1.495, pa 1.964, pa 1.872, pa 1.502, pa 1.598, pa 1.703 i zadnje školske

godine (2013./14.) njih 1.771 (Tablica 1.).

Od ukupnoga je broja učenika, njih 8.126 bilo učenika šestih razreda osnovnih, a 7.255

učenika drugih razreda srednjih škola (Tablica 2.).

Obuhvaćene su sve osnovne (17) i srednje (9) škole s područja čitave Virovitičko-

podravske županije, kao i Učenički dom iz Virovitice.

Ukupno je kroz desetogodišnje razdoblje obuhvaćeno 15.381 učenica i učenika

(prosječno po godini 1.709), od čega 7.689 učenica i 7.537 učenika, dok se za ostalih

155 zbog nepotpunog ispunjavanja anketnog upitnika nije mogla utvrditi spolna

pripadnost (Tablica 3.).

NAPOMENA: Prilikom prikupljanja i distribucije anketnih upitnika preskočena je jedna

školska godina (2009./2010.), tako da se dobiveni podaci odnose na ukupno devet

analiziranih školskih godina.

Uz to, na pojedina pitanja neki učenici nisu odgovorili te se ponegdje konačan ukupan

broj odgovora ne poklapa s ukupnim brojem anketiranih učenika.

12

Tablica 1. Broj anketiranih učenika po školskim godinama s pripadajućim postocima

Školska godina N %

2004./05. 1.880 12,2

2005./06. 1.596 10,4

2006./07. 1.495 9,7

2007./08. 1.964 12,7

2008./09. 1.872 12,2

2010./11. 1.502 9,8

2011./12. 1.598 10,4

2012./13. 1.703 11,1

2013./14. 1.771 11,5

Ukupno: 15.381 100,0

Tablica 2. Broj anketiranih učenika s obzirom na školu (osnovna ili srednja)

Razred N % Šesti

razred OŠ

8.126 52,8

Drugi razred SŠ 7.255 47,2

Ukupno: 15.381 100,0

13

Tablica 3. Broj anketiranih učenika s obzirom na spol

Spol N %

Ženski 7.689 50,0

Muški 7.537 49,0

Nepoznato 155 1,0

Ukupno: 15.381 100,0

4. REZULTATI

Rezultati prikazani u nastavku grupirani su po skupinama pitanja u svezi pojedinog

rizičnog ponašanja (pušenje duhanskih proizvoda, konzumacija i dostupnost

psihoaktivnih droga, prekomjerno pijenje alkoholnih pića, kockanje), odnosno načina

korištenja slobodnog vremena. Analizirani su uvijek istim redoslijedom radi lakšeg

praćenja. Svaka skupina odgovora analizirana je u odnosu na:

- školu (osnovna ili srednja),

- spol (muško ili žensko),

- školsku godinu (2004./05., 2005./06., 2006./07., 2007./08., 2008./09., 2010./11.,

2011./12., 2012./13. i 2013./14.),

- kohortu učenika (isti učenici iz šestoga razreda osnovne i drugoga razreda srednje

škole odgovarajućih školskih godina).

S obzirom na dužinu trajanja provedbe istraživanja i specifičnost kohortne usporedbe,

napominjemo da su obrađene i prikazane ukupno četiri kohorte koje su označene

rimskim brojevima od I do IV. Kohorta I odnosi se na usporedbu školskih godina

2004./05. – 2008./09., kohorta II na 2006./07. – 2010./11., kohorta III na 2007./08. –

2011./12., te kohorta IV na školske godine 2008./09. – 2012./13.

Također napominjemo da na pojedina pitanja nisu odgovorili svi anketirani učenici pa

nisu niti uvršteni u ukupan broj odgovora, tako da nisu uzeti u obzir prilikom

izračunavanja postotka odgovora na ta pitanja.

14

4.1. Pušenje duhanskih proizvoda

Rezultati ankete, što je prema dosadašnjim iskustvima očekivano, izrazito se razlikuju u

svezi stavova učenika osnovnih od onih iz srednjih škola.

Tako je percepcija učenika osnovih škola prema broju učenika koji puše cigarete

očekivano mala, te ih 72,4% izjavljuje da manje od polovine učenika puši, dok učenici iz

srednjih škola pak tvrde u 83,1% slučajeva da više od polovine njihovih kolega puši.

Redovito puši 1,1% učenika osnovnih i 24,4% učenika srednjih škola, dok ih daleko

najveći postotak (94,1% u osnovnim i 56,7% u srednjim školama) ne puši uopće.

Na pitanje o pušenju roditelja/staratelja i jedni i drugi daju gotovo identične odgovore.

Tako 44,2% učenika osnovnih škola i 44,4% učenika srednjih škola izjavljuje da ne puši

nitko od roditelja/staratelja.

Kod učenika osnovnih škola glavni su razlozi zbog kojih učenici puše cigarete „da ispadnu

važni pred vršnjacima“ i „oponašaju odrasle“, dok je kod učenika srednjih škola situacija

drukčija. Podjednako su rasporedili svoje odgovore na „to im godi i sviđa im se“, „svi u

društvu puše pa trebaju i oni“, te „da ispadnu važni pred vršnjacima“, dok „oponašanje

odraslih“ pada na četvrto mjesto.

Distribucija odgovora s obzirom na spol nije pokazala velike razlike između najučestalijih

odgovora dječaka i djevojčica.

Malo se više razlikuje postotak odgovora o percepciji pušenja (57,5% učenica odgovora

„više od polovine“, kod učenika taj je postotak 49,7%), dok je pitanje o osobnom

pušenju pokazalo gotovo jednako učestale odgovore („ne pušim uopće“ 77,2% učenica i

76,1% učenika). Redovito puši 10,9% učenica i 12,9% učenika.

Da njihovi roditelji uopće ne puše odgovaraju učenice u 43,3% slučajeva, a učenici u

45,4% slučajeva.

Glavni razlozi koji dovode do pušenja također su slično distribuirani - „status među

vršnjacima“ (učenice 32,4%, učenici 40,0%) i „oponašanje odraslih“ (učenice 21,4% i

učenici 17,7%) dva su najvažnija razloga i za jedne i druge.

Odgovori kroz analizirano razdoblje od deset uzastopnih školskih godina sugeriraju

relativno zadovoljavajuće stanje jer postotak onih koji odgovaraju kako prema njima

manje od polovine učenika puši raste sa zadovoljavajućih 40,1% prve godine anketiranja

15

na 48,3% anketiranih posljednje školske godine obuhvaćene anketiranjem. S druge

strane, postotak onih koji smatraju kako više od polovine učenika puši pada s 59,9% na

51,7% koz ispitivano razdoblje.

Duhanske proizvode uopće ne puši daleko najveći broj učenika jer se postotak takvih

odgovora kreće u rasponu od 71,9% do 80,2%. Redovito, pak, duhanske proizvode puši

14,3% učenika prve godine, a 10,4% zadnje godine i kreće se u rasponu od 9,1% do

najviše 15,3%.

Postotak odgovora tijekom deset ispitivanih godina najmanje se mijenja kod odgovora u

svezi pušenja roditelja/staratelja. Tako odgovor kako nitko od roditelja/staratelja ne puši

raste s 44,0% na 45,2%, u rasponu od 42,5% do 45,9% odgovora.

Kao glavni razlozi pušenja kroz cijelo ispitivano razdoblje kontinuirano su najučestaliji

odgovori „status među vršnjacima“ i „oponašanje odraslih“.

Kohortno je praćenje za kohortu I pokazalo očekivane promjene u stavovima o učenicima

koji puše, tako da se percepcija promijenila sa 69,5% onih koji su u osnovnoj školi

smatrali kako ih puši manje od polovine prema svega 18,0% onih koji to isto smatraju u

srednjoj školi.

Postotak onih koji redovito puše porastao je s 0,8% u osnovnoj na 24,8% u srednjoj

školi, a posljedično je broj nepušača pao s 94,7% na 58,1%.

Stavovi o pušenju roditelja/staratelja jako malo ili gotovo nimalo se ne mijenjaju jer

43,9% učenika u osnovnoj školi izjavljuje da oba roditelja/staratelja ne puše, slično

(43,5%) kao i kada su postali učenici srednje škole.

Najveće promjene uočavaju se u rangiranju i frekvenciji odgovora o glavnim razlozima

pušenja cigareta. Tako najčešći odgovor kod učenika osnovnih škola, koji označava

„status među vršnjacima“ (51,6%), opada u srednjoj školi (23,7%). Odgovor „oponašaju

odrasle“ koji je kod učenika osnovnih škola drugi po učestalosti (21,8%), kod učenika

srednjih škola pada na četvrto mjesto (18,5%). Posebnu pozornost treba obratiti na

odgovor „to im godi i sviđa im se“ koji odabire malo učenika osnovnih škola (8,5%), ali

zato osjetno više ovih učenika u srednjoj školi (21,6%).

16

Kod kohortnog praćenja za kohortu II također su vidljive očekivane promjene u

stavovima o učenicima koji puše, tako da se percepcija promijenila sa 70,3% onih koji su

u osnovnoj školi smatrali kako ih puši manje od polovine prema svega 16% onih koji to

isto smatraju u srednjoj školi.













Kod kohortnog praćenja za kohortu III također su vidljive očekivane promjene u


u osnovnoj školi smatrali kako ih puši manje od polovine prema svega 13,6% onih koji to


Postotak onih koji redovito puše u ovoj kohorti osjetno je veći nego u prijašnjim

generacijama (4,1%) u osnovnoj školi, te je još porastao na 25,3% u srednjoj školi, dok

je posljedično broj nepušača pao s 89,5% na 53,8%.




Najveće promjene i ovdje se uočavaju u rangiranju i frekvenciji odgovora o glavnim

razlozima pušenja cigareta. Tako najčešći odgovor kod učenika osnovnih škola, koji

označava „status među vršnjacima“ (46,5%), opada u srednjoj školi (25,8%). Odgovor

„oponašaju odrasle“ koji je kod učenika osnovnih škola drugi po učestalosti (20,8%), kod

učenika srednjih škola pada na četvrto mjesto (12,8%). Posebnu pozornost treba obratiti

17

na odgovor „to im godi i sviđa im se“ koji odabire malo učenika osnovnih škola (8,5%),

ali zato osjetno više ovih učenika u srednjoj školi (28,9%).

I kod kohortnog praćenja za kohortu IV također su vidljive očekivane promjene u


u osnovnoj školi smatrali kako ih puši manje od polovine prema svega 16,9% onih koji to














4.2. Konzumacija i dostupnost psihoaktivnih droga

Percepcija učenika osnovnih i srednjih škola izrazito se razlikuje u pitanjima o uzimanju

sredstava ovisnosti jer samo 7,3% učenika osnovnih škola odgovara pozitivno na pitanje

uzimaju li učenici njihove škole sredstva ovisnosti, dok se 30,4% učenika srednjih škola

odlučuje za isti odgovor. Svakako valja napomenuti da ohrabrujuće dominira odgovor „ne

znam“ i kod učenika osnovnih (64,7%) i kod učenika srednjih škola (54,4%). S obzirom

da je ponuđen i u određenom manjem postotku slučajeva zaokružen odgovor „znam, ali

ne želim odgovoriti“ (3,4% odnosno 6,9%), smatramo da prethodni odgovor „ne znam“

zaista i govori o tome da oni koji su ga izabrali stvarno o takvim saznanjima niti nemaju

odgovor jer ih to niti ne zanima.

18

Prema učenicima osnovnih škola najčešće korištena sredstva ovisnosti su marihuana

18,0%, cigarete 14,9% i kokain/crack s 10,5% odgovora, s tim da je najčešći odgovor

„ne znam“ s 29,2% odgovora. Kod učenika srednjih škola marihuana je najčešći odgovor

u 33,9% slučajeva, ecstasy u 7,5% i cigarete u 6,5% slučajeva. I ovdje je relativno velik

broj učenika zaokružio odgovor „ne znam“ (27,4%).

Postojanje i razlikovanje „lakših“ i „težih“ droga prepoznaje 27,2% učenika osnovnih i

45,2% učenika srednjih škola.

Pod „lakim“ drogama učenici osnovnih škola podrazumijevaju cigarete, marihuanu i

alkohol (22,7% je onih koji ih ne znaju razvrstati), dok učenici srednjih škola pod „lakim“

drogama podrazumijevaju marihuanu, cigarete i ecstasy (samo je 11,6% onih koji ih ne

znaju razvrstati). „Teže“ droge za učenike osnovnih škola su kokain/crack, heroin i

marihuana (19,4% je onih koji ih ne znaju razvrstati), dok su za učenike srednjih škola to

heroin, kokain/crack i marihuana (10,8% je onih koji ih ne znaju razvrstati).

Samo 8,6% učenika osnovnih škola smatra da se može povezati s osobama koje mogu

ponuditi drogu, dok je kod učenika srednjih škola taj postotak veći i iznosi 41,3%. Od

onih koji znaju kako doći do droge 17,1% učenika osnovnih škola smatra da se to

vrijeme mjeri u satima, a 20,7% da su u pitanju dani. Kod učenika srednjih škola njih

33,4% smatra da za nabavu droge treba od pola sata do nekoliko sati, a od jednog do

više dana 25,5%. Njih 75,1% u osnovnoj i 73,2% u srednjoj školi izjavljuje da nema

saznanja o uzimanju sredstava ovisnosti u školi.

Distribucija odgovora u odnosu na spol nije pokazala velike razlike. Tako podjednako i

djevojčice (63,1%) i dječaci (56,9%) odgovaraju da ne znaju uzimaju li učenici njihove

škole sredstva ovisnosti, dok ih 17,8% učenica i 18,3% učenika odgovara pozitivno.

Najčešće korištena sredstva ovisnosti prema odgovorima djevojčica su marihuana

(24,3%), cigarete (11,0%) i kokain/crack (7,8%), kao i prema odgovorima dječaka, ali s

nešto različitim postocima: marihuana (25,6%), cigarete (11,6%) i kokain/crack (8,4%).

I kod jednih i kod drugih značajno je zastupljen odgovor „ne znam“ s 30,7% kod

djevojčica i 25,9% kod dječaka.

Razlikovanje „lakih“ i „težih“ droga prisutno je kod 31,0% djevojčica i 39,9% dječaka, s

tim da su kod oba spola najučestalije spominjane „lake“ droge marihuana, cigarete i

alkohol, a „teže“ kokain/crack, heroin i marihuana.

19

Kod djevojčica 23,1% izjavljuje kako se mogu povezati s osobama koje mogu ponuditi

drogu, te da im u 23,4% slučajeva za to treba vrijeme koje se mjeri u satima, 22,1%

onih kojima za to treba vrijeme koje se mjeri u danima, a 54,5% ih izjavljuje da to ne

znaju. Kod dječaka neznatno veći postotak nego kod djevojčica (24,8%) izjavljuje da se

mogu povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu te ih 25,9% izjavljuje da im za to

treba od pola sata do nekoliko sati, 23,9% od jednog do više dana, a 50,0% ih ne zna. O

uzimanju sredstava ovisnosti u školi 76,3% djevojčica i 72,2% dječaka nema saznanja.

Kroz promatrano razdoblje od deset godina, najveći postotak odgovora na pitanje o

percepciji uzimanja sredstava ovisnosti drugih osoba odnosi se na odgovor „ne znam“, uz

raspon postotaka za navedeni odgovor od 55,8% do 63,8%. Prve godine ispitivanja taj

postotak je iznosio 57,6%, a posljednje 61,0%. Pozitivan odgovor na isto pitanje

prosječno daje manje od petine (18,2%) ispitivanih učenika s tendencijom smanjivanja

frekvencije pozitivnih odgovora s 25,7% prve godine na 13,6% posljednje godine

ispitivanja.

Kroz cijelo promatrano razdoblje najčešće korištena sredstva ovisnosti su marihuana,

cigarete, alkohol i kokain/crack. Uočava se izrazit pad učestalosti odgovora koji se

odnose na ecstasy s 10,4% na svega 1,4% i porast odgovora koji se odnose na

konzumaciju alkohola.

Postotak učenika koji razlikuju „lake“ i „teže“ droge smanjuje se tijekom promatranoga

razdoblja s 43,4% prve godine na 29,2% posljednje godine ispitivanja. Podjednako su

tijekom cijeloga razdoblja najčešće spominjane kao „lake“ droge marihuana, cigarete i

alkohol, dok ecstasy kao laku drogu tijekom vremena prepoznaje sve manje učenika. Kod

„težih“ droga to su heroin, kokain/crack i marihuana.

Od početnih 28,1% odgovora onih koji izjavljuju da se mogu povezati s osobama koje

mogu ponuditi drogu, taj odgovor pada na 22,6% zadnje godine. Koliko vremena treba

za nabavu droge ne zna više od polovine anketiranih učenika (prosjek 52,3%), u rasponu

odgovora od 49,5% do 54,5%. Ukupno ih u prosjeku 24,8% smatra da se vrijeme

potrebno za nabavu droge mjeri u satima (raspon od 21,2% do 30,6%), a 23,0% da se

to vrijeme mjeri u danima (raspon od 16,3% do 27,7%). Visok postotak od prosječno

74,2% ispitanih nema saznanja o uzimanju sredstava ovisnosti u školi.

20

U kohortnom praćenju kohorte I postotak učenika u osnovnoj školi koji izjavljuju da ne

znaju uzimaju li učenici njihove škole sredstva ovisnosti iznosi 70,3%, da bi se u srednjoj

školi taj odgovor smanjio na 59,0%, dok je istodobno pozitivan odgovor porastao s

10,0% na 28,6% odgovora.

Kao najčešće korištena sredstva marihuana je u porastu s 20,6% na 33,8% odgovora te

ecstasy neznatno s 8,6% na 9,5%, dok su ostala navedena sredstva (cigarete, alkohol) u

opadanju.

Dok su bili u osnovnoj školi anketirani su učenici u 31,9% slučajeva razlikovali postojanje

„lakih“ i „težih“ droga, a u srednjoj školi tu razliku uočava njih 45,8%.

Marihuanu kao „laku“ drogu percipira 23,9% učenika osnovne škole, da bi taj postotak

porastao na 42,6% dolaskom u srednju školu. Percepcija cigareta kao „lake“ droge

mijenja se s 20,1% na 15,7%, ecstasyja s 10,3% na 7,7%, te alkohola s 10,1% na

6,2%. Za 28,2% ispitivanih učenika osnovne škole kokain/crack bio je u kategoriji „težih“

droga, dok ih je onih koji u srednjoj školi tako misle 29,7%. Heroin je sve prepoznatiji

kao „teška“ droga (porast s 23,7% na 30,5%), dok je marihuana sve manje prepoznata

kao „teška“ droga (promjena s 14,6% na 9,3%).

Od maloga broja (7,5%) učenika osnovnih škola koji izjavljuju da se mogu povezati s

osobama koje im mogu ponuditi drogu, taj broj izrazito raste prelaskom u srednju školu

na 42,9%.

Postotak onih koji izjavljuju da im za nabavu droge treba vrijeme koje se mjeri satima

raste s 20,0% na 29,7%, a onih koji izjavljuju da im za nabavu droge treba vrijeme koje

se mjeri danima s 15,1% na 28,5%. O saznanjima vezanim za uzimanje sredstava

ovisnosti u školi pozitivno odgovara 19,5% osnovaca, a samo 10,1% srednjoškolaca

(zato raste postotak odgovora onih koji ne žele odgovoriti s 8,4% u osnovnoj na 12,1%

u srednjoj školi).

U kohortnom praćenju kohorte II postotak učenika u osnovnoj školi koji izjavljuju da ne


školi taj odgovor smanjio na 58,5%, dok je istodobno pozitivan odgovor porastao sa


Kao najčešće korištena sredstva marihuana je u porastu s 18,9% na 33,3% odgovora,

dok su ostala navedena sredstva (cigarete, alkohol, ecstasy) u opadanju.

21



Marihuanu kao „laku“ drogu percipira 25% učenika osnovne škole, da bi taj postotak


smanjuje se s 23,1% na 18,9%, ecstasyja s 6,5% na 2,8%, dok se alkohol kao laka

droga povećava sa 7% na 10,5%. Za 27,9% ispitivanih učenika osnovne škole

kokain/crack bio je u kategoriji „težih“ droga, dok ih je onih koji u srednjoj školi tako

misle 32,9%. Heroin je sve više prepoznat kao „teška“ droga (porast s 22,1% na

28,7%), dok je marihuana sve manje prepoznata kao „teška“ droga (promjena s 14,1%

na 9,0%).


osobama koje im mogu ponuditi drogu, taj broj raste prelaskom u srednju školu na

36,3%.


raste s 20% na 29,9%, a onih koji izjavljuju da im za nabavu droge treba vrijeme koje se

mjeri danima s 20,2% na 26,6%. O saznanjima vezanim za uzimanje sredstava ovisnosti

u školi pozitivno odgovara 13,2% osnovaca, te 12,3% srednjoškolaca.

U kohortnom praćenju kohorte III postotak učenika u osnovnoj školi koji izjavljuju da ne


školi taj odgovor smanjio na 59%, dok je istodobno pozitivan odgovor porastao sa 6,5%

na 23,5% odgovora.







smanjuje se s 27,1% na 16,4%, ecstasyja s 3,1% na 2,2%, a alkohola s 11,3% na

7,8%. Za 33,7% ispitivanih učenika osnovne škole kokain/crack bio je u kategoriji „težih“

droga, dok ih je onih koji u srednjoj školi tako misle 30,4%. Heroin je sve više prepoznat

22

kao „teška“ droga (porast s 21,4% na 26,8%), dok je marihuana sve manje prepoznata

kao „teška“ droga (promjena s 17,8% na 10,5%).



36,1%.




ovisnosti u školi pozitivno odgovara 11,7% osnovaca te 13,6% srednjoškolaca.

U kohortnom praćenju kohorte IV postotak učenika u osnovnoj školi koji izjavljuju da ne


školi taj odgovor smanjio na 54,8%, dok je istodobno pozitivan odgovor porastao sa








smanjuje se s 23,7% na 17,8%, a alkohola sa 7,7% na 6,6%, dok ecstasy blago raste s

1,9% na 3%. Za 27,6% ispitivanih učenika osnovne škole kokain/crack bio je u kategoriji

„težih“ droga, dok ih je onih koji u srednjoj školi tako misle 30,1%. Heroin je sve više

prepoznat kao „teška“ droga (porast s 19,3% na 31,7%), dok je marihuana sve manje

prepoznata kao „teška“ droga (promjena s 13,7% na 8,7%).



36,8%.




ovisnosti u školi pozitivno odgovara 15,3% osnovaca, te 15,2% srednjoškolaca.

23

4.3. Pijenje alkohola

Pitanja vezanja uz pijenje alkoholnih pića odnosila su se i na osobno iskustvo, ali i

percepciju o konzumiranju alkohola u školi. Tako 3,5% učenika u osnovnoj školi izjavljuje

da često konzumiraju alkoholna pića (52,1% njih to radi ponekad, a 44,4% nikada). U

srednjoj školi često pije 21,8% učenika, ponekad ih pije 66,8%, a nikada ih ne pije

11,4% od svih anketiranih.

Od anketiranih učenika osnovnih škola 6,9% uočava da njihove kolege dolaze i u školu

pod utjecajem alkohola, a 28,9% nema saznanja o tome. Kod učenika srednjih škola

28,6% uočava da njihovi kolege dolaze i u školu pod utjecajem alkohola, a 24,2% to ne

zna.

Često alkohol konzumira 8,6% djevojčica i 15,7% dječaka, ponekad 58% djevojčica i

59,9% dječaka, a nikada 33,4% djevojčica i 24,4% dječaka.

Za 13,8% djevojčica i 20,4% dječaka njihove kolege dolaze i u školu alkoholizirani, dok

ih 24,8% djevojčica i 28,6% dječaka to ne zna prepoznati.

Konzumiranje alkohola kod učenika tijekom deset promatranih školskih godina je

distribuirano tako da ih često pije prosječno 12,1% s rasponom odgovora od 9,8% do

13,5%. Tijekom promatranog razdoblja najveći postotak je bio prve promatrane godine

(13,5%) koji je pao na 12,2% posljednje godine. Ponekad pije prosječno 59% učenika s

rasponom od 54,3% do 63,7%, s tim da je prve promatrane godine taj postotak iznosio

59,6%, a posljednje 55,9%. Prosječno je 28,9% učenika odgovorilo da nikada ne pije

(raspon od 23,7% do 35,9%), prve promatrane godine njih 26,9%, a posljednje njih

31,8%.

Percepcija dolaska u školu pod utjecajem alkohola kontinuirano je kroz desetogodišnje

razdoblje negativna s prosječno 49,7% negativnih odgovora.

Kod kohortnog praćenja kohorte I često osobno konzumiranje alkohola priznaje 3,3%

učenika u osnovnoj i 23,3% učenika u srednjoj školi, dok broj onih koji izjavljuju da

nikada ne piju opada s 45,5% u osnovnoj na 12,3% učenika u srednjoj školi. Najveći je

broj onih učenika koji ponekad piju; u osnovnoj školi takvih je 51,2%, a u srednjoj

64,4%.

24

Za 8,4% učenika osnovne i 32,2% učenika srednje škole njihovi kolege dolaze i u školu

pod utjecajem alkohola (32,1% njih u osnovnoj i 23,6% u srednjoj školi odgovara da to

ne zna prepoznati).

Kod kohortnog praćenja kohorte II često osobno konzumiranje alkohola priznaje 2,4%




68,4%.



ne zna prepoznati).

Kod kohortnog praćenja kohorte III često osobno konzumiranje alkohola priznaje 3,6%




68,6%.



ne zna prepoznati).

Kod kohortnog praćenja kohorte IV često osobno konzumiranje alkohola priznaje 4,3%




67,4%.



ne zna prepoznati).

25

4.4. Kockanje

Odgovor da često igraju igre na sreću učenici osnovnih škola dali su u svega 3,9%, a

učenici srednjih škola u 7,5% slučajeva. Daleko je najčešći odgovor negativan u 75,6%

slučajeva kod osnovaca i 62,3% kod srednjoškolaca.

Kod anketiranih učenika osnovnih škola na pitanje o igranju igara na sreću nekoga u

obitelji, najčešći odgovor bio je da igre na sreću ne igra nitko u obitelji (64,4%

odgovora), dok je kod učenika srednjih škola taj odgovor dalo njih 59,8%. Drugi odgovor

po učestalosti prema kojemu igre na sreću u obitelji igra samo otac kod učenika

osnovnih škola dalo je 15,1% ispitanih, a kod učenika srednjih škola njih 13,7%.

Da igre na sreću ne donose ništa dobro misli 75,5% anketiranih učenika osnovnih te

63,5% učenika srednjih škola, a da je to dobar način zabave smatra 14,8% učenika

osnovnih i 26,9% učenika srednjih škola. Oko 10% i jednih i drugih smatra da je to

dobar način za rješavanje novčanih problema.

Anketirane učenice u 81,5% slučajeva izjavljuju da nikada ne igraju igre na sreću, dok su

učenici tako izjavili u 56,9% slučajeva. Učenice igraju igre na sreću povremeno (16,9%),

ali neke i često (1,5%), kao što i učenici igraju igre na sreću i povremeno (33,4%) i

često (9,7%).

Anketirane učenice na postavljeno pitanje o igranju igara na sreću članova njihovih

obitelji u najvećem su broju od 66,5% odabrale odgovor „ne igra nitko u obitelji“, dok su

učenici taj odgovor odabrali u 58,0% slučajeva. Odgovor prema kojemu igre na sreću

igra samo otac učenice su odabrale u 13,9%, a učenici u 14,9% slučajeva.

Od anketiranih učenica, njih 75,7% smatra da igre na sreću ne donose ništa dobro,

17,6% ih smatra da je to dobar način zabave, a 6,7% da je to dobar način za rješavanje

novčanih problema. Kod učenika 64,2% ih smatra da igre na sreću ne donose ništa

dobro, 23,2% ih smatra da je to dobar način zabave, a 12,6% da je to dobar način za

rješavanje novčanih problema.

Na pitanje koje se odnosi na osobno igranje igara na sreću, tijekom svih deset školskih

godina, najčešći odgovor bio je da oni sami nikada ne igraju igre na sreću s prosjekom

od 69,3% odgovora (raspon od 55,8% prve godine ispitivanja do 77,1% zadnje godine).

Manji dio ih igra povremeno (prosječno 25,1%), a najmanji dio često (prosječno 5,6%).

26

Na pitanje o igranju igara na sreću članova obitelji, tijekom cijelog ispitivanjog razdoblja,

od ponuđenih odgovora najveći broj anketiranih učenika odabrao je odgovor koji kazuje

da iz obitelji nitko ne igra igre na sreću (prosjek 62,2% odgovora, raspon od 46,8% prve

godine do 72,7% odgovora zadnje godine ispitivanja), dok je na drugome mjestu

odgovor kako igre na sreću igra samo otac.

Da igre na sreću ne donose ništa dobro jer čovjek o njima može postati ovisan misli

većina anketiranih učenika kroz svih deset godina (prosjek 69,8%), i to tako da ih svake

naredne godine sve veći broj ima takvo mišljenje (raspon od 53,4% prve godine do

76,6% zadnje godine istraživanja).

Učenici kohorte I koji su u šestome razredu osnovne škole u 59,4% slučajeva odabrali

odgovor da nikada ne igraju igre na sreću u drugome razredu srednje škole taj isti

odgovor odabrali su u 62% slučajeva. Odgovor „povremeno“ (igram igre na sreću) isti

učenici u osnovnoj školi odabrali su u 35% slučajeva, a u srednjoj školi u 30,7%

slučajeva, dok su odgovor „često“ (igram igre na sreću) u osnovnoj školi odabrali s

učestalošću od 5,6%, a u srednjoj u 7,2% slučajeva.

Kod 48,5% anketiranih učenika osnovnih škola igre na sreću ne igra nitko u obitelji, dok

je u drugome razredu srednje taj odgovor dalo njih 58%. Odgovor „samo otac“ (igra igre

na sreću), kao drugi po učestalosti, kod učenika osnovne škole odabran je u 20,3%

slučajeva, a kod učenika u srednjoj školi u 15,6%.

Kao učenici osnovne škole u 59,1% slučajeva ispitanici smatraju da igre na sreću ne

donose ništa dobro jer mogu izazvati ovisnost, a kao učenici srednje škole tako misli njih

65%. Da je to dobar način zabave smatra 26,9% učenika osnovne i 25,9% učenika

srednje škole, a da je to dobar način za rješavanje novčanih problema smatra 14,1%

učenika osnovne i 9,1% učenika srednje škole.

Učenici kohorte II koji su u šestome razredu osnovne škole u 73,1% slučajeva odabrali


odgovor odabrali su u 66,6% slučajeva. Odgovor „povremeno“ (igram igre na sreću) isti

učenici u osnovnoj školi odabrali su u 23,6% slučajeva, a u srednjoj školi u 25,6%



27


je u drugome razredu srednje taj odgovor dalo njih 63,8%. Odgovor „samo otac“ (igra

igre na sreću), kao drugi po učestalosti, kod učenika osnovne škole odabran je u 15,1%




69,7%. Da je to dobar način zabave smatra 16,6% učenika osnovne i 21,4% učenika



Učenici kohorte III koji su u šestome razredu osnovne škole u 74,4% slučajeva odabrali















Učenici kohorte IV koji su u šestome razredu osnovne škole u 78,9% slučajeva odabrali




28


učestalošću od 3%, a u srednjoj u 5,8% slučajeva.










4.5. Slobodno vrijeme

Učenici osnovne škole najradije svoje slobodno vrijeme provode u bavljenju sportom

(27,8%) i druženju s vršnjacima (26,5%), dok je kod učenika u srednjoj školi druženje s

vršnjacima na prvome mjestu (28%), interes za sportom opada (17,6%), a raste za

glazbom (15,5%).

Najveći broj anketiranih učenika osnovne škole (36,8%) izjavljuje da uopće ne izlaze, a

oni koji izlaze to najčešće čine vikendom (27,2%), odnosno svaki dan (12,8%). Kod

učenika u srednjoj školi dominira odgovor o izlascima vikendom s 52,4%, dok su druga

dva odgovora podjednako učestala (14,5% „dva do tri puta tjedno“ i 12,6% „svaki dan“).

Učenici osnovne škole koji izlaze najčešće imaju ograničenje izlazaka do 22.00 (27,8%),

odnosno do 23.00 sata (10,7%). Ovdje je veliki postotak odgovora od 36,6% naveden

pod ostalo (oni koji ne izlaze). Kod učenika u srednjoj školi najčešće ograničenje je do

02.00 sata iza ponoći (16,8%) te do 01.00 sat (11,8%). Ovdje posebno ističemo kako

učenici osnovne škole u 16,1% slučajeva izjavljuju da im izlasci nisu ograničeni, dok je

kod učenika srednje škole taj postotak čak 38,9%.

Velika većina učenika osnovne škole od 80,2% smatra da je najbolje vrijeme za izlazak

između 19.00 i 23.00 sata, dok je kod učenika u srednjoj školi taj odgovor podijeljen na

vrijeme između 21.00 i 01.00 sat (38,3%) te 23.00 i 03.00 sata (27,7%).

29

Za učenike osnovnih škola koji izlaze najčešće mjesto izlaska je kod nekoga privatno

(19,5%), dok ih 34,5% izjavljuje da uopće ne izlaze. Kod učenika srednjih škola situacija

je potpuno drukčija jer dominiraju odgovori prema kojima se izlazi u disko klub (37,1%) i

u kafiće (31,5%). S obzirom da je gotovo nemoguće u potpunosti odijeliti disko klubove

od kafića, ispada da srednjoškolci na takva mjesta izlaze u čak 68,6% slučajeva.

Očekivano i jedni i drugi najčešće izlaze u društvu vršnjaka (81,8% učenika osnovnih i

79,0% učenika srednjih škola).

Učenicima osnovnih škola najviše nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane

aktivnosti mladih u 35,6% slučajeva, pop i rock koncerti u 22,5% slučajeva te mjesta na

kojima se mladi mogu obratiti za pomoć (8,6%). Samo manji broj (13,7% anketiranih)

učenika osnovnih škola smatra da je dovoljno mogućnosti koje im se pružaju. Kod

učenika srednjih škola također je najčešći odgovor koji sugerira da im nedostaju mjesta

za okupljanje (35,7%), kao i pop i rock koncerti (23,9%), dok ih 15,9% izjavljuje da je

mogućnosti dovoljno.

Čak 63,9% učenika osnovnih i 49,3% učenika srednjih škola smatra da svoje slobodno

vrijeme provodi kvalitetno i korisno, dok samo 3,6% učenika osnovnih i 8,5% učenika

srednjih škola smatra da ga provode nekvalitetno i beskorisno.

Za 33,1% učenica najbolji način provođenja slobodnoga vremena je druženje s

vršnjacima, za 16,7% je to slušanje glazbe, a za 12,1% je gledanje TV-a. Kod učenika je

bavljenje sportom na prvome mjestu s 35,5% odgovora, a zatim je druženje s

vršnjacima s 21,3%, dok je gledanje TV-a privlačno za njih 8,1%.

U slobodno vrijeme učenice najčešće izlaze vikendom (41,8%), dok ih 23,4% ne izlazi.

Kod dječaka 36,1% ih izjavljuje da izlaze vikendom, dok ih 24,6% ne izlazi.

Učenice imaju ograničenje izlaska do 22.00 (15,3%), odnosno do 02.00 sata (11,9%), ali

ih 19,7% izjavljuje da im izlasci nisu ograničeni. Kod dječaka je najčešći odgovor da

nemaju ograničenje izlazaka s 35,4% odgovora, odnosno da su izlasci ograničeni do

22.00 sata (15,1%).

Za gotovo isti postotak i jednih i drugih je najpoželjnije vrijeme za izlazak između 19.00 i

23.00 sata (49,2% djevojčica i 48,1% dječaka).

30

Jednako tako, u disko klubove i kafiće izlazi 38,6% djevojčica i 38,9% dječaka, ali

pojedinačno najčešći odgovor je „uopće ne izlazim“ s 20,4% kod djevojčica i 22,4% kod

dječaka.

I jedni i drugi najčešće izlaze u društvu vršnjaka (82,6% učenica i 78,2% učenika).

Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih nedostaje za 38,9% učenica i

32,4% učenika, pop i rock koncerti za 23,7% učenica i 22,7% učenika, dok 12,2%

učenica i 17,4% učenika izjavljuje da je dovoljno mogućnosti za izbor.

Najveći broj anketiranih učenica (52,3%) i učenika (61,9%) izjavljuje da svoje slobodno

vrijeme provode kvalitetno i korisno, a samo 5,9% učenica i 5,8% učenika smatra da ga

provode nekvalitetno.

Tijekom čitavog promatranog razdoblja najpoželjniji način provođenja slobodnoga

vremena je druženje s vršnjacima (prosječno 27,2% odgovora) koje se kreće u rasponu

od 23,5% do 29,9%. Na drugome je mjestu bavljenje sportom s prosječnim postotkom

od 23,0%, te slušanje glazbe s 12% odgovora.

Najučestalije izlaženje u slobodno vrijeme je vikendom za prosječno 39,1% anketiranih

(raspon od 34,4% do 40,9%), dok ih 23,9% izjavljuje da uopće ne izlaze.

Kod pitanja vezanog uz ograničenje izlazaka dominira odgovor o izostanku ograničenja s

prosječno 27,6% odgovora kroz svih deset godina (30,2% prve godine, te 26,2% zadnje

godine ispitivanja) uz raspon odgovora od 22,2% do 30,7%. Za one koji imaju

ograničenje to je najčešće do 22.00 sata (15,1%).

Najveći broj anketiranih učenika smatra da je najbolje vrijeme za izlazak između 19.00 i

23.00 sata (48,5%).

Najčešće mjesto izlaska su disko klubovi i kafići za 39% ispitanika, ali se ističe i odgovor

„uopće ne izlazim“ s prosječno 21,3%.

Izlazak u društvu prijatelja/prijateljice je daleko najčešći odgovor tijekom promatranoga

razdoblja s prosječnim postotkom od 80,4%.

Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih najviše nedostaju mladima, a tako

ih smatra 35,7% (raspon od 32,9% do 39,2%), te pop i rock koncerti koji nedostaju za

23,2% učenika (raspon od 19,1% do 27,5%), dok ih 14,8% smatra da je dovoljno

mogućnosti (raspon od 10,8% do 21,3%).

31

Više od polovine ispitanih ili njih 57,0% smatra da slobodno vrijeme provode kvalitetno i

korisno (raspon od 51,3% do 60,7%), a samo ih 5,9% (raspon od 5,4% do 6,4%)

smatra da ga provode nekvalitetno i beskorisno.

Kod kohortnog istraživanja za kohortu I najviše je učenika koji su se u šestome razredu

osnovne škole odlučili za odgovor „bavim se sportom“ s 28,5%, dok je druženje s

vršnjacima na drugom mjestu s 26,3%, a gledanje TV-a na trećem s 15,3% odgovora. U

drugome je razredu srednje škole najučestaliji odgovor „družim se s vršnjacima“ s

32,3%, a podjednak je broj onih koji se odlučuju za bavljenje sportom sa 17,5% i

slušanja glazbe sa 16,6% odgovora.

U slobodno vrijeme u osnovnoj školi uopće nije izlazilo 35,6% učenika, a u srednjoj ih

školi ne izlazi 7,1%. U osnovnoj su školi izlazili najčešće vikendom (26,5%), da bi taj

postotak u srednjoj narastao na 48,6%.

Ograničenje izlazaka u osnovnoj školi bilo je najčešće do 22.00 sata kod 30,6% učenika

(taj je odgovor u srednjoj školi pao na svega 2,0%), dok je u srednjoj školi najčešće

ograničenje do 01.00 (14,9%), odnosno do 02.00 sata (13,9%). U osnovnoj školi izlasci

nisu bili ograničeni kod 14,6% anketiranih, dok je taj broj u srednjoj veći i iznosi čak

37,0%.

Dok je najbolje vrijeme za izlazak u osnovnoj školi bilo između 19.00 i 23.00 sata (85,9%

anketiranih), u srednjoj je školi to vrijeme između 21.00 i 01.00 sat za 40,8% učenika.

Čak 16,9% učenika srednje škole izjavljuje da je najbolje vrijeme za izlazak između

23.00 i 05.00 sati ujutro.

Najveći dio učenika osnovne škole uopće ne izlazi (32,2%) ili izlaze kod nekoga privatno

(20,0%), dok u srednjoj školi najčešće izlaze u disko klubove (42,3%) i u kafiće (35,7%).

Odgovor da uopće ne izlaze odrastanjem opada na samo 5,3%, dok kod osnovaca

odgovor „ostalo“ obuhvaća 24,2% anketiranih i uglavnom se odnosi na učenike koji

igraju računalne igrice.

I u osnovnoj i u srednjoj školi učenici najčešće izlaze u društvu prijatelja/prijateljice

(79,3% odnosno 80,7%), dok odgovor da izlaze sami koji je u osnovnoj školi dalo 12,9%

učenika, u srednjoj školi opada na samo 1,2% odgovora.

Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih podjednako nedostaju učenicima i u

osnovnoj (39,4%) i u srednjoj školi (36,6%), kao i pop i rock koncerti (18,4%, odnosno

32

25,7%). Jednako tako, podjednak ih broj izjavljuje da je dovoljno mogućnosti koje im se

nude (12,5%, odnosno 13,6%).

U osnovnoj školi većina učenika (61,4%) smatra da slobodno vrijeme provodi kvalitetno i

korisno, dok je taj postotak u srednjoj školi nešto niži (51,8%). S druge pak strane,

postotak učenika koji smatraju da svoje vrijeme provode nekvalitetno i beskorisno u

osnovnoj je školi 4,2%, dok je u srednjoj školi 8,3%.

Kod kohortnog istraživanja za kohortu II najviše je učenika koji su se u šestome razredu

osnovne škole podjednako odlučili za odgovore „družim se s vršnjacima“ (29,5%) i

„bavim se sportom“ (29,4%), dok je odgovor „ostalo“ na trećem s 11,3% odgovora (pri

tom odgovoru najčešće se misli na igranje računalnih igrica). U drugome je razredu

srednje škole najučestaliji odgovor „družim se s vršnjacima“ s 26,7%, a podjednak je

broj onih koji se odlučuju za bavljenje sportom s 19,1% i slušanja glazbe s 13,6%

odgovora.






ograničenje do 02.00 (14,9%), odnosno do 01.00 ili 03.00 sata (isti postotak od 11,7%).

U osnovnoj školi izlasci nisu bili ograničeni kod 14,6% anketiranih, dok je taj broj u

srednjoj veći i iznosi čak 38,6%. Potrebno je napomenuti da je najveći postotak

odgovora u osnovnoj školi pod „ostalo“ s 47,7%, a što se odnosi na one učenike koji ne

izlaze.







Odgovor da uopće ne izlaze odrastanjem opada na samo 7,3%. Kod osnovaca se ističe

33

odgovor „ostalo“ s 26,9% koji se odnosi na one učenike koji uglavnom igraju računalne

igrice.






21,8%). Da je dovoljno mogućnosti koje im se nude smatra 10,1% osnovaca i 16,8%

srednjoškolaca.





Kod kohortnog istraživanja za kohortu III najviše je učenika koji su se u šestome razredu




srednje škole najučestaliji odgovor „družim se s vršnjacima“ s 26,7%, zatim „bavim se

sportom“ s 20,9% i „slušam glazbu“ s 11,9% odgovora. I ovdje se ističe odgovor

„ostalo“ s 12,8% koji se također najviše odnosi na računalne igrice.






ograničenje do 02.00 (16,3%), odnosno do 03.00 (11,2%) ili 01.00 sat (10,1%). U

osnovnoj školi izlasci nisu bili ograničeni kod 15,9% anketiranih, dok je taj broj u



izlaze.

34









igrice.







srednjoškolaca.





Kod kohortnog istraživanja za kohortu IV najviše je učenika koji su se u šestome razredu




srednje škole najučestaliji odgovor „družim se s vršnjacima“ s 26%, zatim „bavim se

sportom“ sa 17,9% i „slušam glazbu“ s 13,3% odgovora. I ovdje se ističe odgovor

„ostalo“ s 14,1% kod osnovaca koji se također najviše odnosi na računalne igrice.

U slobodno vrijeme u osnovnoj školi uopće ne izlazi 35,4% učenika, a u srednjoj ih školi

ne izlazi 12,1%. U osnovnoj su školi izlazili najčešće vikendom (24,4%), da bi taj


35



ograničenje do 02.00 (19,7%), odnosno do 01.00 (13,1%) ili 03.00 sata (8,9%). U

osnovnoj školi izlasci nisu bili ograničeni kod 18,9% anketiranih, dok je taj broj u



izlaze.





Najveći dio učenika osnovne škole uopće ne izlazi (36%) ili izlaze kod nekoga privatno




igrice.







srednjoškolaca.





36

5. UMJESTO ZAKLJUČKA

Pušenje

Percepcija učenika osnovih škola prema broju učenika koji puše cigarete očekivano je

mala jer je velik broj onih učenika koji uopće ne puše u osnovnoj školi. Značajno je

napomenuti da broj pušača raste u srednjoj školi, ali je njihov ukupan broj manji od

polovine ispitivanih. Očekivano je da učenici započinju s pušenjem kako bi ispali važni

pred vršnjacima, odnosno zato što oponašaju odrasle, ali zabrinjava činjenica da četvrtini

srednjoškolaca pušenje naprosto godi. Stavovi o pušenju gotovo se ne razlikuju s

obzirom na spol, kao što se gotovo ne mijenjaju niti kroz analizirano razdoblje od deset

uzastopnih školskih godina. Kohortno praćenje za svaku kohortu pojedinačno pokazalo je

očekivano pogoršanje stanja u stavovima učenika koji su u međuvremenu odrasli, ali se

ne uočavaju bitnije razlike u praćenju odgovora između kohorti.

Konzumacija i dostupnost psihoaktivnih droga

Odgovori učenika osnovnih i srednjih škola izrazito se razlikuju u pitanjima o uzimanju

sredstava ovisnosti gdje se stanje odrastanjem pogoršava, mada ohrabrujuće ipak

dominira odgovor „ne znam“ i kod jednih i kod drugih. Kod učenika osnovnih škola

najčešće korištena sredstva ovisnosti su marihuana i cigarete, a kod učenika srednjih

škola marihuana i ecstasy. Mali postotak učenika osnovnih škola smatra da se može

povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu, dok je kod učenika srednjih škola taj

postotak očekivano veći. Distribucija odgovora s obzirom na spol također nije pokazala

velike razlike jer neznatno veći postotak dječaka nego djevojčica izjavljuje da se mogu

povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu. Kroz promatrano razdoblje od deset

godina, najveći postotak odgovora na pitanje o percepciji uzimanja sredstava ovisnosti

drugih osoba odnosi se na odgovor „ne znam“. Od početnog maloga broja učenika

osnovnih škola koji izjavljuju da se mogu povezati s osobama koje im mogu ponuditi

drogu, taj broj izrazito raste njihovim prelaskom u srednju školu za sve četiri kohorte.

Pijenje alkohola

U osnovnoj školi vrlo mali postotak učenika izjavljuje da često konzumiraju alkoholna

pića, ali ih čak oko polovice to radi ponekad, dok u srednjoj školi često pije skoro

četvrtina anketiranih učenika. Alkohol često konzumira dvostruko više dječaka od

37

djevojčica. Konzumiranje alkohola kod učenika tijekom deset promatranih školskih

godina ne pokazuje značajnija odstupanja, te je najveći broj onih učenika koji ponekad

piju. Kroz kohortno praćenje uočava se pogoršanje stanja odrastanjem, u približno istim

postocima za sve promatrane kohorte.

Kockanje

Anketirani učenici iz osnovnih škola najčešće nikada ne igraju igre na sreću, jednako kao

i učenici iz srednjih škola, samo u manjem postotku. U obitelji i jednih i drugih najčešće

nitko ne igra igre na sreću, odnosno igra samo otac. Negativan stav prema igranju igara

na sreću jer ne donose ništa dobro ima najveći broj anketiranih učenika. Veći broj

učenica (preko dvije trećine) i preko polovine učenika izjavljuju da nikada ne igraju igre

na sreću. Tijekom svih deset školskih godina najčešći odgovor za sve anketirane učenike

bio je da oni sami nikada ne igraju igre na sreću, i to svake godine u sve većem

postotku. Da igre na sreću ne donose ništa dobro jer čovjek o njima može postati ovisan

misli većina anketiranih učenika kroz svih deset godina, s tim da ih svake naredne godine

sve veći broj ima takvo mišljenje. Anketirani se učenici u većem postotku negativno

izražavaju o kockanju u srednjoj školi nego dok su bili učenici osnovnih škola u sve četiri

promatrane kohorte.

Slobodno vrijeme

Učenici osnovnih škola najradije svoje slobodno vrijeme provode u bavljenju sportom i

druženju s vršnjacima, dok je kod učenika u srednjoj školi druženje s vršnjacima na

prvome mjestu. Za bavljenje sportom, na žalost, interes opada. Jedna šestina učenika

osnovnih i nešto manje od dvije petine učenika srednjih škola izjavljuje da im izlasci nisu

ograničeni, što nije dobro niti ohrabrujuće. Za učenike osnovnih škola koji izlaze,

najčešće mjesto izlaska je negdje privatno, dok učenici srednjih škola izlaze u disko klub i

u kafiće u dvije trećine slučajeva. Učenicima i osnovnih i srednjih škola, uz pop i rock

koncerte, najviše nedostaju mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih. Skoro

dvije trećine učenika osnovnih i polovina učenika srednjih škola smatra da svoje

slobodno vrijeme provodi kvalitetno i korisno. Za učenice najbolji način provođenja

slobodnog vremena je druženje s vršnjacima, dok je to kod učenika bavljenje sportom.

Oko jedne petine učenica i nešto preko jedne trećine učenika izjavljuje da im izlasci nisu

ograničeni. Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih nedostaje podjednakom

38

broju učenica i učenika. Najveći broj anketiranih učenica i učenika izjavljuje da svoje

slobodno vrijeme provode kvalitetno i korisno. Tijekom svih deset promatranih godina

najpoželjniji način provođenja slobodnog vremena je druženje s vršnjacima, uz bavljenje

sportom kao drugim odabirom. Dominira odgovor o izostanku ograničenja izlazaka s

prosječno jednom četvrtinom odgovora kroz svih deset godina. Najčešće mjesto izlaska

su disko klubovi i kafići. Mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih najviše

nedostaju svim promatranim generacijama. Praćenjem kohorti uočava se kako je

najčešći način provedbe slobodnog vremena druženje s vršnjacima, te kako broj učenika

koji su se u šestome razredu osnovne škole najradije bavili sportom opada u drugome

razredu srednje škole. Prelaskom iz osnovne u srednju školu raste interes za glazbu, a

smanjuje se za gledanje televizije. Ograničenje izlazaka u osnovnoj školi najčešće je do

22.00 sata, dok skoro dvije petine učenika srednje škole nema ograničenje izlazaka.

Nedostatak mjesta za okupljanje kao najveći nedostatak lokalne sredine navodi najveći

broj učenika i u osnovnoj i u srednjoj školi kroz sve četiri promatrane kohorte. Najveći

broj učenika u osnovnoj i srednjoj školi smatra da slobodno vrijeme provode kvalitetno i

korisno, s tim da se taj postotak u srednjoj školi smanjuje.

39

TABELARNI PRIKAZ UČESTALOSTI ODGOVORA PO

PITANJIMA;

FREKVENCIJE I POSTOCI

40

1. REZULTATI ISTRAŽIVANJA PREMA ŠKOLI (OSNOVNA ILI SREDNJA)

1. Koliko učenika u školi, prema Tvojem mišljenju, puši cigarete? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Više od polovine ukupnog broja N 2.226 6.016 8.242 % 27,62 83,14 53,88

b) Manje od polovine N 5.834 1.220 7.054 % 72,38 16,86 46,12

Ukupno:

N 8.060 7.236 15.296 % 100,00 100,00 100,00

2. Pušiš li i Ti cigarete? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Da, redovito N 92 1.770 1.862 % 1,13 24,41 12,12

b) Da, ali samo ponekad N 385 1.369 1.754 % 4,74 18,88 11,41

c) Ne pušim uopće N 7.640 4.111 11.751 % 94,12 56,70 76,47

Ukupno:

N 8.117 7.250 15.367 % 100,00 100,00 100,00

3. Puše li cigarete i Tvoji roditelji/staratelji? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Puši cigarete oboje N 1.610 1.424 3.034 % 19,83 19,64 19,74

b) Puši cigarete samo jedan roditelj N 2.918 2.606 5.524 % 35,95 35,95 35,95

c) Ne puši cigarete nitko od mojih roditelja/staratelja

N 3.589 3.219 6.808 % 44,22 44,41 44,31

Ukupno:

N 8.117 7.249 15.366 % 100,00 100,00 100,00

41

4. Koji je, prema Tvojemu mišljenju, glavni razlog zbog kojega učenici puše cigarete? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Da ispadnu važni pred vršnjacima N 3.836 1.689 5.525 % 47,42 23,39 36,09

b) Zbog toga što svi u društvu puše pa trebaju i oni N 956 1.699 2.655 % 11,82 23,53 17,34

c) Zbog toga što im to godi i sviđa im se N 589 1.769 2.358 % 7,28 24,50 15,40

d) Zbog toga što oponašaju odrasle i žele se osjećati odraslijima nego što jesu

N 1.821 1.158 2.979 % 22,51 16,04 19,46

e) Nešto drugo N 178 427 605 % 2,20 5,91 3,95

Ima više od jednog razloga N 703 467 1.170 % 8,69 6,47 7,64

Ne znam N 7 12 19 % 0,09 0,17 0,12

Ukupno:

N 8.090 7.221 15.311 % 100,00 100,00 100,00

5. Uzimaju li, prema Tvojemu mišljenju, učenici Tvoje škole sredstva ovisnosti (drogu)? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Da N 590 2.200 2.790 % 7,29 30,44 18,22

b) Ne N 1.985 601 2.586 % 24,54 8,31 16,88

c) Ne znam N 5.238 3.932 9.170 % 64,76 54,40 59,87

d) Znam, ali ne želim odgovoriti N 275 495 770 % 3,40 6,85 5,03

Ukupno:

N 8.088 7.228 15.316 % 100,00 100,00 100,00

6. Koja sredstva ovisnosti (drogu) najčešće uzimaju mladi (navedi)? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

Cigarete N 2.425 832 3.257 % 14,89 6,54

Ecstasy N 709 948 1.657 % 4,35 7,45

Tablete N 506 328 834 % 3,11 2,58

42

Kokain,crack N 1.707 629 2.336 % 10,48 4,94

Alkohol N 1.374 538 1.912 % 8,44 4,23

Heroin, injekcije N 962 492 1.454 % 5,91 3,87

Ljepilo N 43 30 73 % 0,26 0,24

Hašiš N 242 266 508 % 1,49 2,09

Marihuana N 2.933 4.309 7.242 % 18,01 33,86

Speed, metamfetamini N 129 292 421 % 0,79 2,29

Igre na sreću N 10 3 13 % 0,06 0,02

Lsd N 41 194 235 % 0,25 1,52

Droga N 384 70 454 % 2,36 0,55

Inhalatori, aceton,razrjeđivači N 3 1 4 % 0,02 0,01

Benzin N 0 2 2 % 0,00 0,02

Katran N 7 3 10 % 0,04 0,02

Crystal N 2 1 3 % 0,01 0,01

Kava, energetska pića N 18 11 29 % 0,11 0,09

Plin N 3 3 6 % 0,02 0,02

Opijati, morfij,mak,opijum N 7 13 20 % 0,04 0,10

Bunika N 1 3 4 % 0,01 0,02

Ice N 4 0 4 % 0,02 0,00

Orahov list N 2 5 7 % 0,01 0,04

Piperazin N 1 0 1 % 0,01 0,00

Steroidi N 4 2 6 % 0,02 0,02

Galaxy N 12 260 272 % 0,07 2,04

43

Krokodil N 0 2 2 % 0,00 0,02

Ne znam N 4.752 3.488 8.240 % 29,19 27,41

Ukupno: N 16.281 12.725 29.006

7. Postoje li, prema Tebi, “lakše” i “teže”droge (navedi)? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

Postoje "lakše" i "teže droge" N 2.117 3.120 5.237 % 27,15 45,22 35,64

Sve su droge jednako "teške" N 5.679 3.780 9.459 % 72,85 54,78 64,36

Ukupno:

N 7.796 6.900 14.696 % 100,00 100,00 100,00

7a. Lakše droge su: Škola

Ukupno: OŠ SŠ

Cigarete N 738 697 1435 % 24,90 15,83

Ecstasy N 134 289 423 % 4,52 6,56

Tablete N 99 114 213 % 3,34 2,59

Kokain,crack N 118 61 179 % 3,98 1,39

Alkohol N 330 280 610 % 11,13 6,36

Heroin, injekcije N 45 26 71 % 1,52 0,59

Ljepilo N 24 38 62 % 0,81 0,86

Hašiš N 53 145 198 % 1,79 3,29

Marihuana N 659 1970 2629 % 22,23 44,73


Igre na sreću N 1 0 1 % 0,03 0,00

Lsd N 9 50 59 % 0,30 1,14

44

Droga N 9 3 12 % 0,30 0,07

Gljive N 1 12 13 % 0,03 0,27


Benzin N 2 4 6 % 0,07 0,09

Katran N 2 1 3 % 0,07 0,02

Torpedo N 1 0 1 % 0,03 0,00

Kava, energetska pića N 32 37 69 % 1,08 0,84

Plin N 0 1 1 % 0,00 0,02

Lakovi N 0 1 1 % 0,00 0,02


Bunika N 0 1 1 % 0,00 0,02

Steroidi N 0 1 1 % 0,00 0,02

Galaxy N 3 95 98 % 0,10 2,16

Ne znam N 673 511 1184 % 22,71 11,60

Ukupno: N 2964 4404 7368

7b. Teže droge su: Škola

Ukupno: OŠ SŠ

Cigarete N 94 18 112 % 2,95 0,38

Ecstasy N 106 283 389 % 3,32 5,90

Tablete N 59 75 134 % 1,85 1,56

Kokain,crack N 889 1486 2.375 % 27,87 31,00

Alkohol N 43 16 59 % 1,35 0,33

45

Heroin, injekcije N 650 1538 2.188 % 20,38 32,08

Ljepilo N 5 1 6 % 0,16 0,02

Hašiš N 70 117 187 % 2,19 2,44

Marihuana N 504 393 897 % 15,80 8,20


Lsd N 10 167 177 % 0,31 3,48

Droga N 68 33 101 % 2,13 0,69

Gljive N 1 0 1 % 0,03 0,00


Katran N 6 0 6 % 0,19 0,00

Crystal N 2 1 3 % 0,06 0,02

Plin N 2 1 3 % 0,06 0,02


Ice N 4 0 4 % 0,13 0,00

Steroidi N 2 0 2 % 0,06 0,00

Rohypnol N 1 0 1 % 0,03 0,00

Galaxy N 0 13 13 % 0,00 0,27

Krokodil N 1 0 1 % 0,03 0,00

Ne znam N 618 519 1137 % 19,37 10,83

Ukupno: N 3.190 4.794 7.984

8. Bi li se mogao (mogla), da želiš, povezati s osobama koje Ti mogu ponuditi drogu? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Da, mogu se povezati s takvim osobama N 689 2.969 3.658 % 8,58 41,32 24,05

46

b) Ne, ne mogu se povezati s takvim osobama N 7.338 4.217 11.555 % 91,42 58,68 75,95

Ukupno:

N 8.027 7.186 15.213 % 100,00 100,00 100,00

9. Poželi li tko doći do droge, koliko mu, prema Tvojemu mišljenju, vremena za to treba? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Pola sata N 698 1.105 1.803 % 8,66 15,33 11,81

b) Od jednog sata do nekoliko sati N 677 1.303 1.980 % 8,40 18,08 12,97

c) Jedan dan N 553 1.145 1.698 % 6,86 15,89 11,12

d) Više dana N 1.120 689 1.809 % 13,89 9,56 11,85

e) Ne znam N 5.014 2.966 7.980 % 62,19 41,15 52,26

Ukupno:

N 8.062 7.208 15.270 % 100,00 100,00 100,00

10. Imaš li saznanja o tome da mladi sredstva ovisnosti uzimaju i u školi? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Da, ponekad sredstva ovisnosti (drogu) uzimaju i u školi N 1.236 1.086 2.322 % 15,36 15,04 15,21

b) Nemam saznanja o tome N 6.041 5.282 11.323 % 75,07 73,15 74,16

c) Ne želim odgovoriti N 770 853 1.623 % 9,57 11,81 10,63

Ukupno:

N 8.047 7.221 15.268 % 100,00 100,00 100,00

11. Popiješ li koji puta i Ti alkoholno piće? Škola

Ukupno: OŠ SŠ

a) Da, često N 285 1.575 1.860 % 3,52 21,76 12,13

b) Ponekad N 4.217 4.835 9.052 % 52,07 66,79 59,02

c) Ne, nikada N 3.597 829 4.426 % 44,41 11,45 28,86

Ukupno:

N 8.099 7.239 15.338 % 100,00 100,00 100,00

47

12. Dolaze li Tvoji prijatelji ili prijateljice i u školu pod utjecajem alkohola?

Škola Ukupno:

OŠ SŠ a) Da N 562 2.073 2.635

% 6,95 28,66 17,20 b) Ne N 4.876 2.744 7.620

% 60,27 37,93 49,73 c) Ne znam N 2.338 1.753 4.091

% 28,90 24,23 26,70 d) Znam, ali ne želim odgovoriti N 314 664 978

% 3,88 9,18 6,38 Ukupno:

N 8.090 7.234 15.324 % 100,00 100,00 100,00

13. Koga bi preporučio (preporučila) za pomoć prijatelju ili prijateljici za kojega znaš da ima probleme o kojima sada govorimo (navedi)?

Škola Ukupno:

OŠ SŠ Psiholog N 1.648 1.616 3.264

% 15,67 19,10 Psihijatar N 1.452 747 2.199

% 13,81 8,83 Centar za ovisnost, komuna N 465 401 866

% 4,42 4,74 Liječnik, zdravstvena ustanova N 1.624 886 2.510

% 15,44 10,47 Roditelji N 1.267 833 2.100

% 12,05 9,84 Učitelj,razrednik, profesor N 528 264 792

% 5,02 3,12 Pedagog N 493 218 711

% 4,69 2,58 Prijatelj N 223 257 480

% 2,12 3,04 Stručna pomoć, stručnjak, hrabri N 449 801 1.250

% 4,27 9,47 Bivši ovisnik, grupa ovisnika N 44 65 109

% 0,42 0,77 Starije osobe N 136 79 215

% 1,29 0,93 Socijalna skrb N 27 20 47

% 0,26 0,24 Nikoga N 75 174 249

% 0,71 2,06

48

Ravnatelj N 125 25 150 % 1,19 0,30

Svećenik/časna N 31 40 71 % 0,29 0,47

Dečko/cura N 1 0 1 % 0,01 0,00

Bliža rodbina N 38 23 61 % 0,36 0,27

Policija N 51 31 82 % 0,49 0,37

Ljekarnik N 10 7 17 % 0,10 0,08

Alternativa N 0 5 5 % 0,00 0,06

Diler N 1 9 10 % 0,01 0,11

Sportaš N 3 1 4 % 0,03 0,01

Udruga N 3 8 11 % 0,03 0,09

Obiteljski centar N 5 3 8

Documents

Istraživanje - · Anketa o ovisnostima provedena u školama Virovitičko-podravske županije Uputa: Često u školi, ali i ne samo u školi, slušate o štetnosti pušenja duhanskih