Nasilje u školi

Selma Aslani

• Nasilje je stanje u kojem je učenik trajno i učestalo izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika koji ga namjerno žele povrijediti, poniziti ili izložiti neugodnostima. (Olweus, 1988. i 1991.)

• Nasilje se definiše kao svaki oblik učinjenog ili ponovljenog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posljedicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva čovjeka.

• Postoji više vrsta nasilja od kojih su najznačajnija :

1. Fizičko nasilje,

2. Psihičko nasilje,

3. Verbalno nasilje,

4. Socijalno nasilje,

5. Seksualno nasilje,

6. Nasilje uzrokovano predrasudama

Fizičko nasilje• Fizičko nasilje je kada neko

povređuje tijelo druge osobe. • To može biti: udaranje,

šutiranje, guranje, davljenje, čupanje, zatvaranje i zaključavanje, otimanje i uništavanje stvari, napad oružjem, trovanje, paljenje, posipanje vrućom vodom, uskraćivanje hrane, sna i sl.

Psihičko nasilje

• Pod psihičkim nasiljem podrazumijevamo trajno neprijateljsko raspoloženje prema djetetu, neprihvaćanje, nijekanje i odbijanje djeteta kao osobe, iskaze, radnje i postupke pomoću kojih se dijete vrijeđa, omalovažava, ucjenjuje, ponižava, kažnjava, zastrašuje, terorizira, izolira, etiketira..

Verbalno nasilje

• Verbalno nasilje je kada neko koristi riječi da bi povrijedio nečija osjećanja. To može biti: vrijeđanje, ismijavanje, omalovažavanje , kada se neko okrivljuje za nešto što nije uradio/la, ili mu se prijeti i sl.

Socijalno nasilje

• Socijalno nasilje (isključivanje iz grupe i diskriminacija) se dešava kada se neko isključuje iz grupnih aktivnosti, ogovara, kada se pričaju laži o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da se s tom osobom ne druže.

Seksualno nasilje

• Seksualno nasilje i zloupotreba učenika podrazumijeva njihovo uključivanje u seksualnu aktivnost koju ona ne shvataju u potpunosti, za koju nisu razvojno dorasla (ne prihvataju je, nisu u stanju da se sa njom saglase) i koja ima za cilj da pruži uživanje ili zadovolji potrebe druge osobe.

Nasilje uzrokovano predrasudama

• Nasilje uzrokovano predrasudama odnosno diskriminiranje i stigmatizacija, je etiketiranje osobe zbog toga što se ističe, izdvaja.

Vršnjačko nasilje

• Najčešće se za nasilje među vršnjacima koristi engleski izraz „bullying “.

• Dakle, o bullying-u možemo govoriti kada postoje tri osnovna elementa:

1. negativni postupci – namjerno nanošenje ozljeda drugoj osobi

2. ponovno i trajno – postupci se moraju ponavljati

3. asimetričan odnos snaga – između vršnjaka postoji nesrazmjer snaga

• Među djecom internet je postao novo područje za iskazivanje nasilja.

• Nereagovanje nastavnika, stručnih saradnika, ali i vršnjaka na nasilna ponašanja učenika i loš nadzor u određenim dijelovima škole (igralište,hodnici...) samo olakšavaju nasilnim učenicima da budu agresivni i zastrašuju druge učenike.

Profil nasilnika

• Profil nasilnika: agresivan, impulsivan, želja za vladanjem i moći, neprijateljstvo prema okolini, manjak empatije, potreba za materijalnom koristi, pozitivno mišljenje o sebi.

Profil osobe koja trpi nasilje

• Profil osobe koje trpi nasilje: plašljiva i nesigurna, oprezna, osjetljiva i tiha, reagira plačem i povlačenjem, ima manjak samopoštovanja, nema prijatelja, prezaštićena od roditelja, nije agresivna.

Nasilništvo od strane učenika

• Bilo koji vid ometanja nastave, omalovažavanje nastavnika, verbalno vrijeđanje pa čak i fizički nasrtaji se etiketiraju kao nasilništvo.

Nasilništvo od strane nastavnika• Problem zlostavljanih

učenika od strane profesora postoji odavno, bilo da se radi o fizičkom ili verbalnom zlostavljanju.

• Svaka vrsta nasilja je za osudu i zgražanje, pogotovo kada su počinitelji upravo one osobe koje nam za vrijeme nastave zamjenjuju roditelje.

Prevencija nasilništva1. Strategije koje se koriste moraju biti

praktične2. Nije svako suprotstavljanje nasilno

ili nezdravo 3. Sva ponašanja za koja želimo da ih

učenici biraju  i slijede moramo i sami pokazivati kao model i poučavati ih o njima

4. Ključne strategije i intervencije osnivaju se na vrijednostima, a ne na nagradama i kaznama

5. Svi u školi moraju biti uključeni kako u stvaranje tako i provedbu programa prevencije nasilja

Intervencija nasilničkog ponašanja1. Intervenirajte odmah, zaustavite nasilničko ponašanje čim

ste ga uočili ili ste saznali za njega.2. Razgovarajte s učenikom-nasilnikom i učenikom-žrtvom

odvojeno. Ukoliko je bilo uključeno više učenika, razgovarajte odvojeno sa svakim u kratkim razmacima.

3. Konsultujte se sa učiteljima i drugim osobljem škole kako bi dobili bolji uvid u problem, ukažite im na problem.

4. Informirajte roditelje nasilnika i žrtve što je prije moguće 5. Uključite roditelje u i izradu plana akcije.6. Nastavite komunicirati sa roditeljima i drugim učiteljima

sve dok situacija nije jasno riješena.7. Pratite daljnje ponašanje nasilnika i sigurnost žrtve 8. Ako nasilnik ne mijenja svoje ponašanje, on je taj, a ne

žrtva, koji treba biti maknut iz razreda ili škole, ili uključen u neki program ili rad.

Zaključak

• Mnogo je razloga zbog kojeg određene osobe postaju nasilnici. Većinom su determinirani temperamentom, ličnošću, nasljeđem, ali ono što je relevantno jeste da su to samo predizpozicije za eventualnu pojavu nasilništva. Najveći uticaj za pojavu istog, jesu okolinski faktori kao i klima u porodici (vrsta odgojnog stila). Ono što je bitno jeste da nasilništvo ne treba da se tolerira, jer šutnja je znak odobravanja, a to zapravo još više potiče nasilje. Dakle, potrebno je organiziranje određenih radionica, tretmana, razgovora zajedno sa učenicima i roditeljima, uključiti roditelje u socijalizaciju nasilnih učenika, nastojati da osvijeste pozitivne osobine i usmjeravati ih ka tom cilju, udaljavajući ih od nasilništva.

• Nasilje koje vrši nastavnik je strogo kažnjivo, te se treba što prije prijaviti, kako bi se žrtva zaštitila i sačuvala od posljedica tog nasilništva. Dakle, kršenje učeničkih pravila, i neprofesionalno ponašanje nastavnika se zakonski kažnjava.

• Na kraju, svi trebano početi od vlastite samoanalize , da li bi mi voljeli da budemo žrtva nasilništva? Da li bi voljeli biti ismijavani? Da li bi voljeli ismijavati druge?

• Na nama samima je da se potrudimo, da napravimo okolinu prihvatljivom i ugodnom za življenje. Na nama je da jačamo kompetencije mlađih generacija, da ih usmjeravamo i osvještavamo, da ukažemo na eventualne greške starijih u smislu konstruktivnih kritika. Da spriječimo nasilništvo, jer to nije nešto što treba zanemariti.

• Nemoj mi se smijati

• Niko ne zaslužuje biti povrijeđen• Ne smijte mi se, ne zovite me tako• Ne uživajte u mojoj boli.• Ja sam mali dječak s naočalama,• Onaj koga zovu čudakom.• Mala djevojčica koja se nikad ne smiješi,• Jer imam aparatić za zube.• I znam kako je uspavati se sa suzama.• Ja sam ono dijete na svakom igralištu• Koje uvijek biraju zadnje.• Usamljeni učenik iz zadnje klupe, sanjar pognute glave,• Koji nastoji prevladati svoju prošlost.• Ne trebaš mi biti prijatelj, no je li previše tražiti:• Nemoj mi se smijati, ne nazivaj me tako!• Ne uživajte u mom bolu... nemojte mi se smijati:• debeo sam, mršav, nizak, visok, gluh, slijep, musav...• No, nismo li to svi.• S.Seskin i A. Shamb

Nasilje u školi

Selma Aslani