DOPRINOS ISTRAŽIVANJU POJAVNOSTI NASILJA ME U DJECOM …darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/110/1/NatalijaŠimić.pdf · stavovima graana vezano za nasilje meu djecom u školi u Hrvatskoj

ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

FILOZOFSKI FAKULTET

SVEU�ILIŠTE U ZAGREBU

DOPRINOS ISTRAŽIVANJU POJAVNOSTI

NASILJA ME�U DJECOM U ŠKOLI

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Natalija Šimi�dr.sc. Dragutin Ivanec ¸ velja�a, 2004.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ...............................................................................................................31.1. Povijesni pregled ..................................................................................................................................51.2. Definiranje problema nasilja me�u djecom u školi ...............................................................................71.3. Faktori rizika za pojavu nasilništva.....................................................................................................101.4. Obilježja tipi�nih nasilnika ..................................................................................................................141.5. Obilježja tipi�nih žrtava nasilja me�u djecom.....................................................................................171.6. Problem mjerenja nasilja me�u djecom u školi ..................................................................................21

2. CILJ I PROBLEMI ISTRAŽIVANJA ..............................................................253. METODOLOGIJA ..........................................................................................263.1. Postupak i sudionici istraživanja.........................................................................................................263.2. Mjerni instrument ................................................................................................................................293.3. Na�in ispunjavanja Upitnika školskog nasilja, bodovanje odgovora i na�in formiranja rezultata ......30

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA.................................................324.1. Validacija Skale doživljenog nasilja....................................................................................................324.2. Validacija Skale po�injenog nasilja ....................................................................................................374.3. Pojavnost doživljenog i po�injenog nasilja u osnovnim školama.......................................................404.4. Rasprava u skladu s doživljenim i po�injenim nasilje u školi .............................................................544.5. Incidencija nasilnika i žrtava...............................................................................................................634.6. Rasprava u skladu s incidencijom nasilnika i žrtava ..........................................................................66

5. ZAKLJU�AK..................................................................................................68LITERATURA: ...................................................................................................70PRILOG:.............................................................................................................72

3

1. UVOD

Prije same definicije i odre�enja problema nasilja u školi evo nekoliko primjera

nasilja u školi u Hrvatskoj.

Ve�ernji list 12. ožujak 2003.

"Dvojicu u�enika osmog razreda Osnovne škole Ivan Cankar prije nekoliko dana "iscipelario" pa istukaoželjeznim "bokserom" 17-godišnji brat njihova kolege iz razreda zbog njihove prijašnje me�usobne sva�e.�etrnaestogodišnji dje�ak nije imao prijeloma, ali mu se zbog siline udaraca zatvorilo oko dok je njegovkolega prošao s lakšim ozljedama."

komentar majke:"Moje dijete trpi maltretiranje ve� dvije godine. U�enici ga stalno mlate i on se požalio starijem bratu kojiga je pokušao zaštiti. Sada u�enici mojem sinu spremaju osvetu pa je ravnatelj preporu�io da nekolikodana ne ide u školu. Nakon svega sam odlu�ila premjestiti ga u neku drugu školu."

Arhiv Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba:

"Dje�ak star 8 godina dolazi s roditeljima psihologu. Roditelji opisuju da dje�aka u školimaltretiraju i tuku dje�aci iz razreda te da je postao izrazito anksiozan i uplašen. Dje�ak je u posljednje vrijeme povu�en, istovremeno psihomotorno nemiran, otežano sekoncentrira, i djeluje potišteno. Primje�uju se napetost, i tjeskoba, želi znati unaprijed sve što �e sedoga�ati. Pažnja mu lako odluta. U razgovoru o školi opisuje da ga dje�aci u razredu izostavljaju iz igre,ignoriraju, ne prihva�aju, da �esto vi�u na njega, vrije�aju ga i ponižavaju. U prvom razredu jedan dje�akiz razreda lupio je njegovom glavom u zid, pa mu je išla krv iz glave i išao je doktoru. Ponekad ga njihtrojica stjeraju u kut u�ionice, po�nu naguravati i tu�i rukama i nogama. Jedan od tih dje�aka tražio je odnjega da mu donese 200 kn, pa ga je istukao kad nije imao toliko novaca. Ve� nekoliko puta mu je uzeodžeparac, i dje�ak mu je ve� po�eo sam davati novac. Izražava strah da bi mu mogli opet nešto ružnonapraviti.

Roditelji su zabrinuti jer je dje�ak postao agresivan prema mla�em bratu. Tako�er ih brine što imse �ini da škola ne reagira adekvatno na ispade nasilja. "

"Djevoj�ica polazi sedmi razred u novoj školi u koju je došla prošle godine, nakon što jesmještena u Dom za nezbrinutu djecu. Posljednja dva mjeseca odbijala je i�i u školu, smršavila 6kilograma i po�ela plakati svako jutro. Ispri�ala je kako u razredu postoji jedno manje društvo u�enika, kojisu «glavni» u razredu i koji maltretiraju ostale, a naro�ito su se okomili na nju. Po�eli su uvredljivokomentirati njenu odje�u i izgled, govoriti joj da je «drolja» i «kurva» i po razredu slati papiri�e sponižavaju�im seksualnim komentarima o njoj, ponudama seksualnog odnosa te opisima scena seksa ukojima je navodno sudjelovala. Povremeno bi uzeli bez njenog znanja ili na silu neke njene stvari (torbu,knjige, pribor, odje�u) i uništili ih. Kad bi prolazila po hodniku, po�eli bi je gurati, saplitati, udarati pa bi jojse rugali i vikali za njom. Tako�er je jedan od tih dje�aka po�eo prijetiti da �e je silovati. Nadjenuli su jojuvredljive nadimke i izvikivali ih za njom, pa su se i druga djeca po�ela druga�ije prema njoj ponašati.Djevoj�ica se udaljila od društva vršnjaka, i provodila sve više vremena sama. Bila je izrazito narušenog

4

samopouzdanja, tjeskobna, preplašena i osje�ala se potpuno nezašti�eno u školi. Po�ele su i smetnje su�enjem, otežano se koncentrirala i po�ela dobivati slabije ocjene."

5

Telefonsko anketiranje agencije Puls:

PITANJE: Sada �u vam pro�itati nekoliko problema s kojim se susre�u djeca u osnovnoj školi u Hrvatskojdanas. Molim Vas da odaberete onaj problem za kojeg smatrate da je najve�i i s kojim bi se najprijetrebalo suo�iti. (ispitanici stari 18 godina ili više)

Broj ispitanika 1000

Preoptere�enost djece 43%Slabo opremljene škole 19%Djecu su izložena razli�itim oblicima nasilja 14%Loš nastavni kadar 13%Previše djece u jednom razredu 6%Ne zna 6%

6

1.1. Povijesni pregled

Društvena prilagodba u životu pojedinca ovisi o socijalnom okruženju u kojem

dijete odrasta. Za djecu škola �ini zna�ajan dio socijalnog okruženja. Iskustva djeteta u

školi stoga uvelike odre�uju njegovu kasniju prilagodbu u životu i radu. Stoga je važna

uloga posebnih institucija i ministarstava u osmišljavanju programa koji bi optimalizirali

kontinuirani razvoj djeteta / u�enika kao tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog

bi�a u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Sustav školstva se kroz povijest

razra�uje, mijenja i usavršava kako bi postigao svoj cilj odnosno optimalizirao uvjete za

razvoj djeteta. S istim ciljem se u posljednjih 30-tak godina sve više pažnje posve�uje

pojavi nasilja me�u djecom, uzrocima nasilja, te posljedicama nasilja me�u djecom u

školi na djetetovo postignu�e i socijalnu adaptaciju. Naime, nasilje i ugroženost od

nasilja jedan su od snažnih �initelja koji utje�u na dje�ji razvoj.

Osoba �ije ime se naj�eš�e vezuje uz po�etak sustavnog istraživanja problema

nasilja me�u djecom u školi te osvješ�ivanja ovog problema u stru�nim krugovima i

javnosti je Dan Olweus, profesor psihologije sa Bergenskog sveu�ilišta. Dan Olweus se

70-tih godina po�eo sustavno baviti ovom problematikom, definiranjem problema nasilja

me�u djecom u školi te utvr�ivanjem raširenosti ove pojave. Uskoro su se i znanstvenici

ostalih skandinavskih zemalja, a nešto kasnije i ostalih razvijenih zemalja, zainteresirali

za taj problem. Javnosti se ovaj problem nametnuo 1982. godine kada su trojica dje�aka

iz Norveške po�inila samoubojstvo zbog nasilništva koje su nad njima �inili njihovi

vršnjaci. Norveško Ministarstvo obrazovanja je stoga 1983. godine pokrenulo

op�enacionalnu kampanju za rješavanje problema nasilja me�u djecom u školi, a što je

ozna�ilo novo razdoblje u rješavanju ovog problema. Naime, ovim postupkom problem

nasilja me�u djecom u školi se pomakao s pozicije predmeta interesa uglavnom

osamljenih znanstvenih radova na problem koji zahtjeva sustavni interdisciplinarni

pristup, na problem koji zahtjeva poseban program integriran u sustav školstva, te

kona�no na poziciju šireg društvenog problema.

Dok je u Hrvatskoj problem nasilja me�u djecom u školi tek u po�etnoj fazi

istraživanja, odnosno u fazi utvr�ivanja raširenosti pojave, u razvijenom dijelu svijeta

7

ovaj problem je ve� prošao kroz nekoliko faza: od utvr�ivanja incidencije pojave, rada na

senzibilizaciji javnosti za ovaj problem, svijesti o potrebi za interdisciplinarnim pristupom

problemu, pove�anom angažmanu nadležnih institucija, prikupljanju sredstava i podrške

vladaju�ih institucija, izrade prevencijskih i intervencijskih programa te kona�no

evaluaciji prevencijskih i intervencijskih programa.

U srpnju ove godine agencija Puls je za potrebe UNICEF-a provela istraživanje o

stavovima gra�ana vezano za nasilje me�u djecom u školi u Hrvatskoj. Utvr�eno je da

14% punoljetnih gra�ana Hrvatske smatra da je izloženost razli�itim oblicima nasilja

najve�i problem s kojim se susre�u djeca u osnovnoj školi u Hrvatskoj. 35% gra�ana koji

imaju djecu stariju od 5 godina zamijetili su da druga djeca vrše nasilje nad njihovim

djetetom, a 16% roditelja djece starije od 5 godina je zamijetilo da njihovo dijete vrši

nasilje nad drugom djecom (prema Bagi� i Palašek, 2003). Rezultati Puls-ovog

istraživanja govore o tome da je problem nasilja me�u djecom uvelike prisutan i u

Hrvatskoj, te da je ve� i dio javnosti o tom problemu osviješten. Stoga se pred

znanstvenike name�e zahtjev za detaljnijim istraživanjem ovog problema, a po potrebi i

izradom i uspostavom programa kako bi se ovaj problem u što ve�oj mjeri suzbio.

Kako bi se ukazalo na relevantnost i važnost prou�avanja problema prvo �e se

definirati što podrazumijeva nasilje me�u djecom u školi, zatim navesti faktori rizika za

pojavu nasilnog ponašanja te kona�no obilježja "tipi�nih" nasilnika i žrtava.

8

1.2. Definiranje problema nasilja me�u djecom u školi

Istraživanja nasilja me�u djecom u školi zapo�eta su u skandinavskim zemljama

pod terminom "mobbing", kojega je uveo školski lije�nik P.P. Heinemann koriste�i ga u

kontekstu rasne diskriminacije. Ova rije� proizlazi iz engleske rije�i "mob", a ozna�uje

relativno veliku i anonimnu skupinu ljudi uklju�enu u djelovanje prema devijantnom

pojedincu (prema Olweus, 1998). Korištenjem ovoga termina postojala je opasnost da

se u kontekstu nasilja me�u djecom u školi žrtva ozna�i kao uzrok problema drugih

"normalnih" u�enika. Stoga Dan Olweus i drugi autori u objavljivanju radova na

engleskom jeziku koriste termine bullying, bully / victim problems, victimization, sada ve�

i me�unarodno prihva�ene.

Jednu od definicija bullying-a dao je Farrington (prema Baldry, 2003, str. 714) koji

bullying definira kao "bilo koji oblik fizi�kog ili psihi�kog u�estalog nanošenja štete od

strane mo�nijeg i snažnijeg u�enika (ili skupine u�enika) spram slabijeg u�enika". Dan

Olweus je bullying definirao na vrlo sli�an na�in (prema Olweus, 1998, str. 19), koji

smatra da je "u�enik zlostavljan ili viktimiziran kada su ona ili on opetovano i trajno

izloženi negativnim postupcima od strane jednog ili više u�enika". Prema tome, o

bullyingu se radi samo ako su uklju�ena tri bitna elementa:

• negativni postupci → Negativni postupci su postupci koje netko namjerno zadaje

ili nastoji zadati drugome kako bi ga ozlijedio ili nanio neugodnost. Berkowitz je

agresiju definirao kao "bilo koje ponašanje (fizi�ko ili verbalno) provedeno s

namjerom da povrijedi nekoga (bilo fizi�ki bilo psihi�ki)" (prema Žužul, 1989, str.

48). Dakle, negativni postupci su zapravo agresivni postupci. Poistovje�ivanjem

negativnih postupaka s agresivnim postupcima se iz bullyinga isklju�uju neki

postupci koji su drugoj osobi nanijeli ozljedu ili neugodnost ali su izvedeni

slu�ajno i bez namjere da se druga osoba povrijedi. Me�utim, ako su postupci

agresivnog karaktera i nastavljaju se uz znakove neugode ili / i otpora tada se

smatraju nasiljem odnosno bullyingom. Negativni postupci se mogu izvesti bilo

rije�ima, fizi�kim kontaktom, ili bez upotrebe rije�i ili fizi�kog kontakta. Negativni

postupci rije�ima uklju�uju postupke poput prijetnje, izrugivanja, zadirkivanja,

9

vrije�anja; negativni postupci fizi�kim kontaktom uklju�uju postupke poput

udaranja i guranja rukama ili nogama, štipanja, �upanja; a negativni postupci bez

upotrebe rije�i ili fizi�kog kontakta uklju�uju postupke poput "kreveljenja",

isklju�ivanja nekoga iz skupine ili igre.

• opetovano i trajno → Da bi se neki negativan postupak smatrao nasiljem mora se

ponavljati opetovano i trajno. Ovaj uvjet je postavljen u definiciju nasilja kako bi

se iz pojave nasilja u školi isklju�ili povremeni bezna�ajni postupci usmjereni

protiv u�enika, poput zadirkivanja, a koji su sastavni dio igre i relativno prijateljske

naravi.

• asimetri�an odnos snaga → Termin nasilništvo se rabi samo ako izme�u u�enika

postoji nesrazmjer snaga, odnosno asimetri�an odnos snaga. Drugim rije�ima,

u�enik ili u�enica je izložen nasilju ako se s teško�om brani i donekle je

bespomo�an u odnosu prema u�eniku (u�enicima) koji ga zlostavlja(ju). Stvarni i /

ili percipirani nesrazmjer snaga može se javiti u situacijama izravnog nasilništva

ako je u�enik (žrtva) zaista fizi�ki slabiji u odnosu na u�enika (zlostavlja�a), ako

žrtva sebe doživljava fizi�ki ili mentalno slabijom, ako postoji broj�ani nesrazmjer

izme�u žrtve i zlostavlja�a. U situacijama neizravnog nasilništva nesrazmjer

snaga može se javiti u slu�aju izolacije u�enika iz grupe, širenju glasina.

U hrvatskom jeziku se za bullying koriste termini: nasilje me�u djecom, zlostavljanje

me�u djecom, viktimizacija, problem žrtva / zlostavlja�, vršnja�ko nasilje, školsko nasilje.

Iako se termin nasilje me�u djecom naj�eš�e koristi, Olweus razlikuje termine nasilje i

bullying. Olweus (1998) nasilje definira kao agresivno ponašanje gdje napada� koristi

svoje tijelo ili neki objekt kako bi nanio (relativno ozbiljnu) povredu ili neugodu drugoj

osobi. Dakle, prema Olweus-u se termini nasilje i bullying mogu koristiti kao sinonimi

samo ako su negativni postupci uklju�ivali fizi�ku silu. I Žužul (1989) navodi da je nasilje

uži pojam od agresije te da se odnosi samo na grubi napad na drugu osobu ili osobe koji

rezultira izrazitim ozlje�ivanjem ili nanošenjem fizi�ke štete tim osobama. Stoga bi u

hrvatskom jeziku bilo primjerenije koristiti termin zlostavljanje me�u djecom, jer termin

zlostavljanje uklju�uje nanošenje štete fizi�kom silom, ali i bez primjene fizi�ke sile (npr.

emocionalno zlostavljanje, zanemarivanje, seksualno zlostavljanje). Kako se u

hrvatskom jeziku vrlo �esto koriste svih šest pojmova kao sinonimi, za potrebe ovog

10

rada nasilje me�u djecom, zlostavljanje me�u djecom, viktimizacija, problem žrtva /

zlostavlja�, vršnja�ko nasilje i školsko nasilje �e se koristiti u istom smislu.

Nasilje ili zlostavljanje me�u djecom u školi se obzirom na oblik može podijeliti na

direktno nasilje i indirektno nasilje. O direktnom nasilju se govori kada je žrtva

opetovano i trajno napadana direktnim nanošenje štete, kao npr. fizi�kim ozlje�ivanjem,

verbalnim vrije�anjem, kra�om novca itd. O indirektnom nasilju se govori kada je žrtva

opetovano i trajno napadana neizravnim nanošenjem štete, kao npr. širenjem glasina i

neistina o nekom djetetu njegovim vršnjacima, nagovaranjem vršnjaka da se ne druže s

nekim djetetom itd. (prema Baldry, 2003).

Osim upravo dane klasifikacije, nasilje me�u djecom u školi se obzirom na oblik

može podijeliti i na verbalno nasilništvo (poput vrije�anja, širenja glasina, stalnog

zadirkivanja, ismijavanja, prijetnje) i tjelesno nasilništvo (poput udaranja, guranja,

štipanja, �upanja). Unutar navedena dva oblika mogu se izdvojiti dodatne �etiri podvrste

nasilnog ponašanja: seksualno nasilništvo koje podrazumijeva neželjeni fizi�ki kontakt

po intimnim dijelovima tijela i uvredljive komentare, kulturalno nasilništvo koje

podrazumijeva vrije�anje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi, ekonomsko

nasilništvo koje uklju�uje ponašanja poput kra�e i iznu�ivanja novaca, te kona�no

emocionalno nasilništvo koje uklju�uje ponašanja poput namjernog isklju�ivanja žrtve iz

zajedni�kih aktivnosti razreda ili grupe i ignoriranje. (prema Poliklinika za zaštitu djece

grada Zagreba, 2003).

Nasilno ponašanje se obzirom na funkciju može podijeliti na instrumentalno

nasilje i neprijateljsko nasilje (prema Žužul, 1989). Instrumentalno nasilje je ponašanje

koje ima funkciju pribavljanja ne�eg korisnog izvršitelju nasilja, dok je neprijateljsko

nasilje namijenjeno prvenstveno nanošenju boli i štete drugoj osobi. Nalazi brojnih

istraživanja govore da se velik dio nasilja me�u djecom može tuma�iti instrumentalnom

agresijom. Tako Patterson, Litteman i Bricker (prema Olweus, 1998) navode da djeca

nasilnici �esto prisiljavaju svoje žrtve da im pribavljaju novac, cigarete, pivo i ostala

materijalna dobra, dok Bandura navodi da se agresivno ponašanje u mnogim

situacijama nagra�uje u obliku uživanja i ugleda.

11

1.3. Faktori rizika za pojavu nasilništva

Scott navodi (prema Žužul, 1989) da su agresivne reakcije rezultat zajedni�kog

djelovanja agresivne li�nosti i okolinske stimulacije. Dakle, ho�e li se neko dijete nasilno

ponašati uvjetovano je velikim brojem �imbenika - individualnih, odgojnih i situacijskih. U

nastavku je dan kratak pregled �imbenika koji pove�avaju rizik nasilnog ponašanja.

Individualni faktori rizika:

Kao karakteristika li�nosti agresivnost se pojavljuje na dva nivo, kao latentna

agresivnost i kao manifestna agresivnost. Latentnu agresivnost Žužul (1989, str. 101)

definira kao "relativno trajnu i stabilnu karakteristiku pojedinca da u provociraju�im

situacijama reagira porastom emocionalne tenzije i pojavom tendencija za napadom na

izvor provokacije (tj. agresivnom motivacijom)." Prema tome za iskazivanje nasilni�kog

ponašanja nužno je postojanje agresivne motivacije. Ipak, u situacijama kada postoji

agresivna motivacija do manifestne agresije ne mora do�i zbog pojave agresivne

inhibicije. I latentna agresivnost i agresivna inhibicija funkcije su vegetativnog živ�anog

sustava. Ipak latentna je agresivnost karakteristika uglavnom odre�ena naslje�em, dok

je agresivna inhibicija manje pod utjecajem naslje�a a više pod utjecajem u�enja. Dakle,

na nastanak �e nasilnog ponašanja od individualnih �imbenika prvenstveno utjecati

nasljedna i relativno stabilna karakteristika živ�anog sustava pove�ane latentne

agresivnosti (motivacije), te karakteristika smanjene agresivne inhibicije, koju je u�enjem

mogu�e mijenjati (prema Žužul, 1989).

Istraživanja nasilja me�u djecom su pokazala da djeca nasilnici op�enito imaju

nedostatak empatije sa žrtvama (prema Olweus, 1998), a što neki autori tuma�e

poteško�ama u prepoznavanju socijalnih znakova iz okoline. Naime, istraživanja Dodge,

te Dodge i Vasta (prema Vasta, Haith i Miller, 1998) su pokazala da agresivna djeca

�eš�e nego neagresivna djeca pripisuju drugima neprijateljske namjere. Dodatna

istraživanja Dodge (prema Vasta, Haith, Miller, 1998) su pokazala da kada postoje

znakovi koji ukazuju da namjere nisu bile neprijateljske, agresivna djeca teže razumiju i

12

rabe te znakove. Prema tome, nastanak nasilnog ponašanja može se tuma�iti time da

djeca nasilnici ve�i broj situacija doživljavaju kao provociraju�e što kod njih izaziva

agresivnu motivaciju. Ipak do manifestne agresije ne mora do�i ako je u�enjem usvojen

mehanizam agresivne inhibicije.

Odgoj i uvjeti odrastanja:

Brojnim istraživanjima Olweus je utvrdio (prema Olweus, 1998; Vasta, Haith i

Miller, 1998) da roditeljski odgoj i uvjeti odrastanja djeluju na stvaranje nasilnika kroz

�etiri �imbenika. Prva dva �imbenika odnose se na dimenzije roditeljstva, na roditeljsku

toplinu i roditeljski nadzor. Djeca roditelja koji su nisko na dimenziji topline roditeljskog

stila, koji nisu emocionalno osjetljivi na djetetove potrebe, koji pružaju malo emocionalne

podrške, pažnje i zanimanja za dijete �eš�e su neposlušna, agresivna i pokazuju

probleme u ponašanju. Kako Olweus navodi (prema Olweus, 1998) nedostatak topline i

pažnje, a osobito u najranijoj dobi, uve�ava opasnost od kasnije nasilnosti dje�aka i

njegova neprijateljstva prema drugima. Druga dimenzija roditeljskog stila jest roditeljski

nadzor, stupanj u kojem je dijete nadzirano, disciplinirano i usmjeravano. Djeca kod kojih

roditelji ne uspostavljaju jasne granice nasilni�kog ponašanja prema vršnjacima, bra�i,

ali i odraslima, odnosno djeca �iji su roditelji permisivni prema iskazivanju agresije,

pove�at �e djetetovu agresivnost a time i uve�ati opasnost od kasnijeg nasilnog

ponašanja. Naime, kako na agresivna ponašanja izostaju kazne dijete u svom

repertoaru ponašanja u�vrš�uje agresivne reakcije, i to kroz neusvajanje mehanizma

agresivne inhibicije.

Tre�i �imbenik odgoja koji uvelike pove�ava rizik od kasnijeg nasilništva je

emocionalno i fizi�ko zlostavljanje djeteta od strane roditelja ili skrbnika (prema

Puhovski, 2002). Osim zlostavljanja djeteta, �imbenik koji pove�ava rizik agresivnog

ponašanja jest i svjedo�enje nasilju u obitelji. Ovaj nalaz potvr�uju brojna istraživanja. U

istraživanju Canadian National Longitudinal Survey of Children and Youth (prema

Baldry, 2002) rezultati upu�uju da djeca koja svjedo�e nasilju u ku�i u ve�em broju

zlostavljaju svoje vršnjake i direktnim nasiljem i indirektnim nasiljem. Nasilje djece koja

su emocionalno i fizi�ki zlostavljana te koja svjedo�e nasilju u ku�i se može dijelom

13

tuma�iti teorijom socijalnog u�enja Bandure. Prema toj teoriji djeca koja svjedo�e

nasilju, u�e kako je nasilje prihvatljiv oblik ponašanja u situacijama frustracije.

Zlostavljanje djeteta (posebice emocionalno zlostavljanje) i svjedo�enje nasilju u

obitelji su ujedno i bitni faktori rizika da dijete postane žrtvom nasilja (prema Puhovski,

2002). Ta povezanost nije direktna ve� kod takve djece dolazi do smanjenja

samopoštovanja, depresije, straha što može dovesti do udaljavanja od grupe vršnjaka,

izoliranja djeteta a što uvelike pove�ava vjerojatnost da dijete postane žrtvom.

�etvrti �imbenik odgoja koji pogoduje da dijete postane nasilnikom je

temperament djeteta. Tako Thomas i Chessova (prema Vasta, Haithm, Miller, 1998)

navode da "teže odgojiva" djeca imaju više problema u ponašanju. Nalazi drugih

istraživanja govore da se ne radi o izravnoj povezanosti temperamenta i antisocijalnog

ponašanja ve� o povezanosti gdje je medijatorna varijabla roditeljski odnos prema

djetetu. U interakciji s nedovoljno osjetljivim, strpljivim, konzistentnim i stabilnim

roditeljima postoji povišen rizik da ovakva “teže odgojiva” djeca razviju nesigurnu

privrženost, te da roditelji reagiraju agresivno na ponašanje djeteta.

I brojni stresori (razvod roditelja, alkoholizam roditelja, kroni�ne bolesti �lanova

obitelji) kojima dijete može biti izloženo tijekom odre�enog perioda života mogu

rezultirati pove�anom agresivnosti djeteta.

Situacijski �imbenici:

Definicija nasilja u školi uklju�uje negativne postupke od strane jednog ili više

u�enika. Iz ove definicije jasno se vidi da nasilje u školi može po�initi jedan u�enik ili

više njih. Olweus je (prema Olweus, 1998) �ak došao do nalaza da u ve�ini slu�ajeva

žrtvu zlostavlja skupina od dva ili tri u�enika. Prema tome nasilništvo se �esto odvija u

grupama, se javljaju mehanizmi grupe koji pospješuju daljnje nasilništvo. U situaciji kada

se jedno ili više djece ponaša nasilno, djeca modeliraju to ponašanje te ako se taj model

pozitivno vrednuje (npr. drže ga neustrašivim, jakim) ili kako Bandura navodi ako se

agresivno ponašanje vrednuje u obliku uživanja i ugleda, takvo djelovanje modela

14

snažno utje�e na u�enike koji su sami nesigurni i ovisni. Djecu koja se u tim situacijama

po�inju ponašati nasilno naziva se pasivnim nasilnicima.

Osim modeliranjem ponašanja grupa pospješuje nasilno ponašanje kroz

smanjenje osje�aja pojedina�ne odgovornosti i izostanak kazne na nasilno ponašanje.

Naime, nasilno ponašanje vrlo rijetko prouzro�i negativne posljedice od strane vršnjaka

ili nastavnika, te �ak dolazi do pozitivnog potkrepljenja jer nasilnik bude "pobjednik" nad

žrtvom.

Osim djelovanja grupe kao facilitatora nasilništva treba spomenuti i okolinske

faktore rizika, i to prvenstveno djelovanje školskog osoblja, osobito nastavnika.

Istraživanja pokazuju da postoje vrlo velike razlike izme�u škola u koli�ini nasilništva.

Naime, nastavni kadar svojim vladanjem je bitan �imbenik u spre�avanju i nadziranju

nasilnih akcija me�u u�enicima, kao i u preusmjeravanju takvih antisocijalnih ponašanja

u prosocijalna ponašanja. Olweus je utvrdio (prema Olweus, 1998) da postoji negativna

povezanost izme�u prisutnosti nastavnika za vrijeme odmora i koli�ine nasilja me�u

u�enicima.

15

1.4. Obilježja tipi�nih nasilnika

Nasilnici su djeca koja opetovano zadirkuju drugu djecu na neugodan na�in,

podruguju se, zastrašuju, prijete, grde, ismijavaju, zapovijedaju, ga�aju, udaraju, guraju,

ošte�uju, ignoriraju i sl. Za djecu nasilnike je karakteristi�na pove�ana latentna

agresivnost i smanjena agresivna inhibicija u donosu na nenasilnu djecu. Pove�anu

agresiju nasilnici ne iskazuju samo prema drugoj djeci, ve� i prema odraslima,

nastavnicima i roditeljima.

Osim pove�ane agresivnosti tipi�nog nasilnika, u slu�aju dje�aka, karakterizira i

pove�ana tjelesna snaga. U pravilu su tjelesno ja�i od ostalih dje�aka, a posebice

žrtava. Brojna istraživanja problema nasilništva u školi su ra�ena kako bi se utvrdila

povezanost tjelesne snage i koli�ine nasilja. Kako djevoj�ice u ve�oj mjeri koriste

verbalne i indirektne oblike nasilništva, a u manjoj mjeri fizi�ke, �ini se da karakteristika

fizi�ke snage kod djevoj�ica nije jedan od faktora koji pogoduju nastanku nasilništva te

je zbog tog razloga i manje ispitivana eventualna povezanost. S druge pak strane

dje�aci vrlo �esto koriste fizi�ke oblike nasilništva te je pretpostavka da postoji

povezanost fizi�ke snage i nasilništva. Ova pretpostavka je potvr�ena u velikom broju

istraživanja. Tako su Olweus i Lagerspetz (prema Olweus, 1998) pronašli da su nasilnici

�esto tjelesno ja�i od prosje�nih dje�aka, a osobito u odnosu na žrtve. Povezanost nisu

pronašli i u suprotnom smjeru, da su tjelesno snažniji dje�aci nužno i nasilnici. Ipak, ono

što doista obilježuje nasilnika dje�aka jest spoj tjelesne snage i agresivnih obrazaca

reakcija.

Tipi�ni nasilnici osim što su agresivniji, imaju i potrebu osjetiti kontrolu i mo� a

�esto im nedostaje suosje�anja za žrtve (nedostatak empatije). Prkosni su, sukobljavaju

se i skloni su kršenju školskih pravila. Nasilnici se u pravilu teško nose s frustriraju�im

situacijama, lako se uvrijede i �esto doživljavaju agresiju prema sebi �ak i kad nije

prisutna (slabo �itaju socijalne znakove). Nasilnici op�enito imaju pozitivniji stav prema

nasilju i u pravilu nemaju sniženo samopoštovanje koje je karakteristi�ne za žrtve

(prema Olweus, 1998).

16

U osnovnoj školi u razredu su nasilnici omiljeni prosje�no ili nešto ispod prosje�ne

razine, a razina omiljenosti pada u funkciji dobi. Ipak, dok neki autori navode

jednostavnu povezanost omiljenosti nasilnika i dobi, neka istraživanja pokazuju da

omiljenost nasilnika ne mora nužno padati u funkciji dobi. Tako je Salmivalli u jednom

istraživanju (prema Salmivalli, 2000) pokazao da je direktno nasilništvo (verbalno i

fizi�ko) povezano s padom omiljenosti u funkciji dobi, dok ista povezanost nije utvr�ena

u slu�aju indirektnog nasilja. Iako djeca koja koriste direktne oblike nasilja prolaskom

godina postaju manje omiljena, u pravilu imaju nekoliko bliskih prijatelja koji su naj�eš�e

i sami agresivni podržavaju�i njihovo antisocijalno ponašanje. Nasilnici u pravilu ne

dosežu toliko nisku razinu omiljenosti koja je svojstvena za žrtve nasilja.

Prema nekim nalazima nasilje me�u djecom javlja se kao strategija u uspostavi

dominacije u novim grupama vršnjaka. Drugim rije�ima, pretpostavka je da agresivna

djeca svoj položaj u grupi pokušavaj ste�i agresijom. Rigby, Cox i Black (1997) u svom

istraživanju su došli do nalaza da se nasilnici u grupi vršnjaka pokušavaju nametnuti

dominacijom a ne kooperativnoš�u. Nadalje, uo�eno je da nasilje me�u djecom raste

kada djeca formiraju grupe vršnjaka i u ranoj adolescenciji dok mladi traže nova

prijateljstva, a kada se formiraju grupe vršnjaka mnogi oblici agresivnog ponašanja

opadaju.

Prema Olweusu nasilnici imaju jedno ili više op�enitih obilježja (prema Olweus,

1998)1:

• tjelesno su snažniji od svojih vršnjaka u razredu, a napose svojih žrtava; mogu

biti iste dobi ili ponešto stariji,

• fizi�ki su uspješni u igrama, sportovima i borbama,

• imaju snažnu potrebu za prevlaš�u i pod�injavanjem ostalih u�enika, vole se

hvaliti stvarnom ili zamišljenom nadmo�i nad ostalim u�enicima,

• nagle su �udi, razdražljivi, impulzivni i teško podnose neuspjeh, otežano se

prilago�uju pravilima i teško podnose zapreke i odga�anja, nastoje varanjem

posti�i probitak,

1treba napomenuti da se ove karakteristike odnose prvenstveno na dje�ake nasilnike budu�i se nasilje djevoj�ica mnogo manjeistraživalo te se manje zna o tipi�nim obilježima nasilnih djevoj�ica

17

• op�enito su prkosni, drski i agresivni prema odraslima (uklju�uju�i nastavnike i

roditelje) te mogu i njih zastrašivati,

• vješto se izvla�e izgovorima iz "teških situacija",

• smatraju ih tvrdokornima i okrutnima, slabo suosje�aju sa zlostavljanim

u�enicima,

• nisu strašljivi ili nesigurni te imaju razmjerno povoljan sud o sebi,

• u razmjerno ranoj dobi (u usporedbi sa svojim vršnjacima) odaju se ostalim

vidovima antisocijalnog ponašanja, uklju�uju�i kra�u, vandalizam i opijanje,

• s obzirom na školska postignu�a, u osnovnoj školi mogu biti prosje�ni, iznad ili

ispod prosjeka, ali kasnije dobivaju niže ocjene te razvijaju negativno stajalište

prema školi.

18

1.5. Obilježja tipi�nih žrtava nasilja me�u djecom

Žrtve nasilja su u�enici koji su opetovano i trajno izloženi negativnim postupcima

od strane jednog ili više u�enika. Dosadašnja istraživanja su ukazala da postoji ve�i broj

tipi�nih obilježja odnosno faktora rizika da odre�eno dijete postane žrtvom nasilja.

Ovisno u kojoj kombinaciji se faktori rizika pojavljuju razlikuju se dvije kategorije

žrtava: pasivne (podložne) žrtve i provokativne žrtve.

2 Prema Olweusu pasivne (podložne) žrtve imaju jedno ili više op�enitih obilježja (prema

Olweus, 1998):

• dijete koje je tjelesni slabije od svojih vršnjaka, fizi�ki nesposobnije za sportove,

ima slabiju tjelesnu kondiciju (ovo se obilježje odnosi samo na dje�ake).

Dosadašnja istraživanja pokazuju da postoji povezanost izme�u tjelesne snage i

omiljenosti u društvu, te je utvr�eno da je fizi�ka snaga zna�ajna u odre�ivanju

popularnosti dje�aka me�u vršnjacima, što smanjuje rizik da dje�ak postane žrtva

nasilništva. Osim ve�e popularnosti, tjelesna snaga dje�acima pruža mogu�nost

da se brani ako je napadnut. Ista povezanost u tjelesne snage i omiljenosti u

slu�aju djevoj�ica nije prona�ena. Kako postoji uvriježeno mišljenje da �e žrtve

biti �eš�e djeca koja se po nekim vanjskim obilježjima razlikuju od ostale djece

(poput pretilosti, crvene kose, dioptrijskih nao�ala). Olweus je proveo istraživanje

s ciljem da utvrdi koja vanjska obilježja potenciraju da neko dijete postane

žrtvom. Istraživao se utjecaj 14 izvanjskih obilježja, te je jedino obilježje po kojem

su se razlikovale žrtve od ostalih dje�aka bila tjelesna snaga, pri �emu su žrtve

bile op�enito slabije od ostalih dje�aka.

• nedostatak samopoštovanja i negativna slika o sebi. Osje�aju se glupima,

posramljenima i neprivla�nim. Ove karakteristike zasigurno pridonose da djeca

postanu žrtvama, ali je zasigurno i to da opetovano zlostavljanje od strane

vršnjaka produbljuje nesigurnost, negativnu sliku o sebi a time i snizuje razinu

samopoštovanja

2 Ovaj opis se temelji prvenstveno na istraživanjima žrtava me�u dje�acima

19

• oprezni su, osjetljivi, mirni, povu�eni, pasivni, sramežljivi, lako zapla�u (barem u

nižim razredima osnovne škole). Prema istraživanjima Olweusa na roditeljima

zlostavljanih dje�aka, pokazalo se da su ti dje�aci ve� u najranijoj dobi bili oprezni

i osjetljivi, što zna�i da to nisu karakteristike koje se javljaju kao posljedica

nasilništva, iako postoji mogu�nost da se nakon opetovanog zlostavljanja

intenziviraju

• �esto su to djeca s poteško�ama u razvoju ili nekim hendikepom poput mucanja

• nisu nasilni i ne zadirkuju drugu djecu, što zna�i da ne postaju žrtve nasilja zato

što izazivaju svoje vršnjake

• teško se izražavaju u skupini vršnjaka, fizi�ki, verbalno i na druge na�ine

• djeca koja imaju nešto prisniji odnos sa svojim majkama (ovo je utvr�eno samo

za dje�ake) no što ga dje�aci obi�no imaju. Taj bliski odnos se shva�a kao

pretjerana skrb majki, za koju se pretpostavlja da je istovremeno uzrokom i

posljedicom nasilništva. Naime prezaštitni�ki odnos prema djeci smanjuje

mogu�nost da djeca uvježbavaju rješavanje konfliktnih situacija i op�enito

socijalne vještine

• u školi su uglavnom usamljeni i naj�eš�e nemaju niti jednog dobrog prijatelja

• imaju slabije razvijene socijalne vještine, nedostatak asertivnosti te se ne znaju

"zauzeti za sebe"

• manjak sigurnosti da potraže pomo�

• manje podrške od strane nastavnika i drugih u�enika

• smatraju da su sami krivi za to što im se doga�a

• imaju želju da se uklope, na bilo koji na�in.

Ukratko, pasivne žrtve karakterizira plašljiv ili podložan obrazac reakcija spojen (u

slu�aju dje�aka) s tjelesnom slaboš�u.

20

Za provokativne žrtve je karakteristi�an spoj istodobno ustrašenih i agresivnih

obrazaca ponašanja. Za ovu skupinu žrtava, osim prethodno navedenih, Olweus je

ustanovio i sljede�a obilježja:

• razdražljivost, poteško�e s koncentracijom,

• �esto prisutna hiperaktivnost, nemirni su, rastreseni,

• nasilni, stvaraju napetost,

• izazivaju i zlostavljaju slabije u�enike.

Zbog zlostavljanja me�u djecom kod žrtava se mogu pojaviti jedan od sljede�ih

znakova ili (obi�no) nekoliko njih:

Znaci kod ku�e:

• dolaze ku�i sa poderanom odje�om ili ošte�enim knjigama,

• imaju ogrebotine, posjekotine ili razne ozljede koje se ne mogu objasniti igrom,

• ne dovode ku�i u�enike iz razreda ili druge prijatelje i rijetko provode vrijeme kod

ku�e u�enika iz razreda,

• nemaju niti jednog dobrog prijatelja,

• nikada ih ili rijetko pozivaju na ku�ne zabave ili proslave, a ni sami nisu

zainteresirani da ih prirede,

• izgledaju ustrašeno ili odbijaju i�i u školu, slabo jedu, imaju �este glavobolje ili

bolove u trbuhu (osobito prije odlaska u školu),

• odabiru "neobi�an" put u školu i iz škole,

• imaju nemiran san s lošim snovima, ponekad vi�u u snu,

• postepeno im slabi školski uspjeh i gube interes za školu,

• izgledaju nesretno, tužno, depresivno ili pokazuju neo�ekivane promjene,

raspoloženja, razdražljivost i nagle izljeve srdžbe,

• traže ili uzimaju dodatan novac u obitelji kako bi ga dali zlostavlja�u.

21

Znaci u školi:

• druga ih djeca zadirkuju, rugaju im se, ismijavaju, nazivaju ružnim imenima,

omalovažavaju, zastrašuju, ponižavaju, vrije�aju i sl,

• udaraju ih rukama ili nogama, guraju, vuku, potežu (pri �emu se nisu u stanju

braniti),

• uzimaju im, ošte�uju ili razbacuju stvari ili novac,

• uvu�eni su u sva�e ili sukobe u kojima su bespomo�ni i iz kojih se nastoje izvu�i,

• imaju ogrebotine, posjekotine ili razne ozljede koje se ne mogu protuma�iti igrom,

• �esto stanke za odmor provode sami, �ini se kao da nemaju niti jednog dobrog

prijatelja u razredu ili školi,

• biraju ih zadnje za grupne aktivnosti,

• nastoje ostati u blizini u�itelja ili drugih odraslih osoba tijekom odmora,

• imaju teško�a govoriti u razredu pred u�enicima,

• izgledaju utu�eno, nesretno, potišteno, pla�ljivo,

• postepeno im slabi školski uspjeh i gube interes za školu.

22

1.6. Problem mjerenja nasilja me�u djecom u školi

Problem nasilja me�u djecom podru�je je istraživanja u kojem naro�ito dolazi do

izražaja važnost korištene metodologije odnosno ovisnost rezultata o na�inu provo�enja

istraživanja. Osim o na�inu provo�enja istraživanja, rezultati �e se razlikovati i ovisno o

na�inu definiranja predmeta mjerenja odnosno o na�inu definiranja negativnih

postupaka (dakle ovisno o ponašanjima kojima se reprezentiraju negativni postupci) te o

definiranju pojma opetovano i trajno (dakle ovisno o tome koliko �esto se trebaju

ponavljati negativni postupci a da bismo ih proglasili zlostavljanjem). U nastavku su

navedeni naj�eš�e korišteni pristupi u istraživanju, kao i operacionalizacija raznih oblika

zlostavljanja.

1.6.1. Pojedini pristupi mjerenju nasilja me�u djecom u školi

Sljede�e metode se koriste za istraživanje problema nasilja me�u djecom:

A) Istraživanje putem anonimnih upitnika na uzorku u�enika - ova metoda smatra se

najpouzdanijom za procjenjivanje nasilništva me�u djecom jer djeca izravno progovaraju

o vlastitim iskustvima (prema Baldry, 2002). Dodatna prednost ove metode jest

ekonomi�nost, vremenska i financijska. Naime upitnici se ispunjavaju na satu te nisu

potrebni posebno educirani stru�njaci, a kako se upitnici ispunjavaju skupno podaci se

mogu relativno brzo prikupiti. Me�utim, metoda ima nedostatke i ograni�enja. Kako

u�enici upitnik ispunjavaju na satu, mogu se osjetiti nedovoljno anonimno te ne

odgovarati potpuno iskreno o svojim iskustvima. Tako�er, kako je zbog eti�kih principa

dozvoljeno da u�enik u bilo kojem trenutku prestane s ispunjavanjem upitnika, te ako

ispunjavanje upitnika traumatizira dijete zbog prisje�anja na proživljeno nasilje, ova

metoda može rezultirati pristranim uzorkom. Dodatni uzrok, a možda i zna�ajniji,

pristranog uzorka je selektivno pristajanje ravnatelja škola da se istraživanje provede u

njihovoj školi. Škole koje ne pridaju pažnju nasilju me�u djecom, te ako ravnatelj

23

procijeni da se taj problem javlja u�estalo u njegovoj školi, može odbiti da njegova škola

sudjeluje u istraživanju. Usprkos navedenim ograni�enjima ova metoda se smatra

najboljom za utvr�ivanje incidencije, te bližim upoznavanjem problema nasilja me�u

djecom, te je i naj�eš�e korištena metoda. Razvijen je ve�i broj upitnika, a naj�eš�e

korišteni su "Upitnik nasilnik / žrtva" autora Olweus, "PRAQ", autora Rigby.

B) Podaci prikupljeni od strane vršnjaka - ova metoda rješava nedostatak prethodne

metode, nedovoljnu anonimnost u�enika. Kod ove metode u�enici imaju zadatak da

navedu za koje se sve u�enike odnosi neko po�injeno ili doživljeno nasilno ponašanje.

Ova metoda je dobra za utvr�ivanje koja su djeca zlostavljanja, na koji na�in, te koja

djeca su naj�eš�i zlostavlja�i. �esta primjena ove metode je za utvr�ivanje položaja

nekog djeteta u vršnja�koj grupi primjenom sociometrijskih tehnika. Ova metoda nije

najpouzdanija za utvr�ivanje u�estalosti odnosno incidencije zlostavljanja (prema Smith,

Kirsten, Madsen i Moddy, 1999).

C) Podaci prikupljeni od strane u�itelja – ova metoda je sli�na prethodno opisanoj, pri

�emu se od nastavnika traži da procijene koji u�enici su nasilnici, koji u�enici su žrtve te

koja vrsta nasilja je prisutna me�u u�enicima. Dodatna prednost ove metode je da se

u�itelje može instruirati da prate odre�ene vrste ponašanja i posljedica kroz duži

vremenski period, �ime je omogu�eno detaljnije opisivanje problema nasilja. Tako u�itelji

mogu pratiti promjene u ponašanju ili školskom postignu�u u�enika za koje se

pretpostavlja da su žrtve ili nasilnici. Ipak, ova metoda nije pouzdana za utvr�ivanje

incidencije zlostavljanja budu�i se nasilje odvija naj�eš�e u odsustvu odraslih osoba.

D) Podaci prikupljeni od strane roditelja – iako se ovom metodom ne utvr�uju nasilnici ili

žrtve nasilja niti incidencija nasilja me�u u�enicima, ova metoda omogu�uje prikupljanje

razli�itih amnesti�kih podataka djece što omogu�uje detaljnije upoznavanje

precipitiraju�ih faktora i posljedica nasilja.

E) Direktne opservacije - ovom metodom stru�njaci mogu pratiti ponašanja u stvarnim

uvjetima u kojima se odvijaju. Ova metoda je posebno dobra u po�etnim fazama

istraživanja jer je od strane stru�njaka mogu�e utvr�ivanje razli�itih vrsta nasilja koja se

odvijaju u školi, ali i razli�itih varijabli koje posreduju nasilju. Nedostatak ove metode je

da je vremenski i financijski neekonomi�na.

24

F) Intervju - Predmet mjerenja ispituje se kroz strukturirani intervju. Ova metoda je vrlo

sli�na istraživanju putem upitnika, a pruža i dodatnu mogu�nost provjere je li dijete na

dobar na�in shvatilo sva pitanja - npr. termin bullying kada se prevede na razli�ite jezike,

u razli�itim kulturama obuhva�a razli�ita nasilna ponašanja. Ipak, kao bitan nedostatak

ove metode je financijska i vremenska neekonomi�nost, budu�i je za vo�enje intervjua

potreban posebno educiran (tim) stru�njak(a).

G) Longitudinalno pra�enje visokorizi�ne skupine - Ovo je najidealnija metoda da se

obuhvate mnogi faktori rizika i posljedice zlostavljanja te da se odvoje utjecaji nasilja od

drugih varijabli (prema Karlovi�, 2001; prema Puhovski, 2002). No uz ovu metodu vežu

se i zna�ajni nedostaci, poput osipanja ispitanika kroz vrijeme i eti�ka pitanja, poput

nepružanja tretmana zlostavljanom u�eniku kako bi se pratilo njegovo postignu�e i

socijalna adaptacija u kasnijoj životnoj dobi.

1.6.2. Operacionalizacija predmeta mjerenja nasilja me�u djecom u školi

Zadirkivanje vršnjaka i igra koja je vrlo �esto agresivna su vrlo važne komponente

odrastanja kroz koju djeca uvježbavaju rješavanje konfliktnih situacija, socijalnog

kompetentnog funkcioniranja i asertivnost, vještine važne u snalaženju u životu. Stoga

se treba biti oprezan prilikom zaklju�ivanja o tome radi li se o nasilju ili o tipi�nim dje�jim

igrama koje ponekad uklju�uju i neka gruba ponašanja. Da bismo govorili o nasilju me�u

vršnjacima bitno je motriti u�estalost kojom se negativni postupci javljaju. Razli�iti autori

su u�estalost pojave negativnih postupaka operaciono definirali na razli�ite na�ine,

odnosno postavljali su razli�ito stroge definicije:

• skala "nikada se nije dogodilo", "dogodilo se jednom ili dva puta", "doga�a se

ponekad", "doga�a se jednom tjedno", "doga�a se nekoliko puta tjedno", pri �emu

je opetovano definirano kao "doga�a se ponekad ili �eš�e" (prema Baldry, 2002)

• skala "to se nije dogodilo u posljednjih nekoliko mjeseci", "dogodilo se jednom ili

dvaput", "2-3 puta mjese�no", "jedan put tjedno", "nekoliko puta tjedno", pri �emu

je opetovano definirano kao "2-3 puta mjese�no ili �eš�e" (prema Elez, 2003)

25

• skala "nije se dogodilo u posljednjih 6 mjeseci", "rijetko - jednom, dva ili tri puta u

posljednjih 6 mjeseci", "�esto - �etiri ili više puta u posljednjih 6 mjeseci", "vrlo

�esto - barem jednom tjedno", pri �emu je opetovano definirano kao "�esto ili vrlo

�esto" (prema Wolke, Woods, Stanford, Schulz, 2001)

Ve�ina autora navodi iste negativne postupke koji reprezentiraju nasilje me�u

djecom. Neki autori navode i neke dodatne negativne postupke. U nastavku je dan

prikaz naj�eš�e korištenih negativnih postupaka u istraživanjima nasilja me�u djecom u

školi.

• nazivati nekoga ružnim imenima, nekoga fizi�ki povrijediti – udariti ili gurnuti,

nekome prijetiti, ukrasti ili uništiti nekome stvari, namjerno ne pri�ati s nekim, širiti

glasine o nekome (prema Baldry,2002)

• nazivati nekoga ružnim imenima, ukrasti nekome stvari, širiti laži o nekome,

nekome raditi ružne stvari, prijetiti nekome ili ucjenjivati nekoga, udariti ili tu�i

nekoga (prema Wolke, Woods, Stanford, Schulz,2001)

• udariti rukom, udariti nogom, srušiti podmetanjem noge, gurati, uzimati stvari,

vu�i, vikati, rugati se, re�i da �e nekoga ozlijediti, zadirkivati, isklju�ivati iz grupe,

postati nekome prijatelj iz osvete, ignorirati, tra�ati, re�i ružne ili pogrešne stvari o

nekome, planirati tajno da se nekoga mu�i, iza le�a nekome pri�ati ružne stvari,

govoriti drugima "Nemoj se družiti s njim/njom", ispri�ati ne�iju tajnu, voditi

bilješke u kojima se drugo dijete kritizira, kritizirati ne�iju kosu ili odje�u, pokušati

navesti druge da zamrze neko dijete (prema Salmivalli, Kaukiainen, Lagerspetz,

2000)

• udarati rukom ili nogom, vu�i, gurati, prijetiti, zadirkivati, nazivati ružnim imenima,

vrije�ati dijete ili njegovu obitelj, širiti lažne glasine, pisati ružne stvari o nekome,

isklju�ivati iz grupe ili aktivnosti, uništavati stvari, uzimati novac (prema Piskin,

2002)

26

2. CILJ I PROBLEMI ISTRAŽIVANJA

Problem nasilja me�u osnovnoškolskom djecom relativno je novo podru�je

znanstvenog istraživanja u Hrvatskoj. Op�eniti cilj istraživa�a u po�etnoj fazi istraživanja

jest razviti instrumente za mjerenje raširenosti pojave. Razvojem valjanog i pouzdanog

instrumenta mogu�e je dobiti informacije o tome: kolika je raširenost pojave nasilja

me�u djecom, kojoj vrsti nasilja su djeca izložena, tko su zlostavlja�i, tko su žrtve

nasilja. Ovakav instrument bi kasnije pružao osnovu za usporedbu raširenosti pojave

nasilja me�u djecom u Hrvatskoj i svijetu, za pra�enje promjena u raširenosti pojave

nasilja me�u djecom osnovnoškolske dobi i kona�no za izradu prevencijskih i

intervencijskih programa i materijala. Upitnik školskog nasilja (UŠN-2003) korišten u

istraživanju predstavlja izmijenjenu i dopunjenu verziju Upitnika nasilnik / žrtva (Bully /

Victim Questionnaire), autora Dan Olweus-a. Upitnik su razvili djelatnici Poliklinike za

zaštitu djece grada Zagreba.

Cilj ovog diplomskog rada je dati doprinos u istraživanju raširenosti problema

nasilja me�u djecom u školi u Hrvatskoj, kroz utvr�ivanje psihometrijskih karakteristika

dviju skala Upitnika školskog nasilja (UŠN - 2003) - skale doživljenog nasilja i skale

po�injenog nasilja i kroz procjenu incidencije odnosno raširenosti problema nasilja me�u

djecom u školi.

U skladu s ciljem istraživanja, problemi istraživanja su:

1) Odrediti osnovne statisti�ke pokazatelje i pouzdanost skale doživljenog nasilja i skale

po�injenog nasilja.

2) Utvrditi pojavnost nasilnog ponašanja u školi na uzorku djece osnovnoškolske dobi.

2.1. Utvrditi pojavnost nasilnog ponašanja u školi na uzorku djece osnovnoškolske

dobi obzirom na spol u�enika.

2.2. Utvrditi pojavnost nasilnog ponašanja u školi na uzorku djece osnovnoškolske

dobi obzirom na razred koji u�enici poha�aju.

2.3. Utvrditi incidenciju nasilnika, pasivnih žrtava i provokativnih žrtava.

27

3. METODOLOGIJA

3.1. Postupak i sudionici istraživanja

Istraživanje je provo�eno u periodu od travnja do lipnja 2003 godine, na

u�enicima �etvrtih, petih, šestih, sedmih i osmih razreda osnovnih škola. Istraživanje je

provo�eno na po jednom odjeljenju iz svake generacije po pojedinoj školi. Kako se

istraživanjem željelo obuhvatiti nasilni�ka ponašanja koja djeca doživljavaju ili �ine u

školi, a kako su prema zakonu hrvatskog školstva škole odgovorne za dobrobit djece

dok su u školi, za pristanak sudjelovanja u istraživanju su upitani ravnatelji škola.

Djelatnici Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba su telefonski i pismeno kontaktirali3ravnatelje 25 škola na podru�ju Republike Hrvatske. Za istraživanje su odabrane one

škole s kojima je Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba prethodno sura�ivala.

Ravnatelji škola su u pismenom obra�anju obaviješteni o cilju istraživanja, zna�aju

takvog istraživanja u Hrvatskoj te kona�no zamoljeni za pristanak da se istraživanje

provede u njihovoj školi. Ravnatelji svih 25 škola su dali pristanak, nakon �ega su

djelatnici Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba putem pošte poslali upute o na�inu

provo�enja istraživanja, uputu koju su djelatnici škole trebali pro�itati u�enicima4 i

upitnike. Svaka škola je trebala odrediti osobu koja je na razini škole voditelj istraživanja,

koju su djelatnici Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba nekoliko dana nakon što su

svim školama putem pošte poslane upute i upitnici kontaktirali telefonski i po potrebi

razjasnili nejasno�e.

Istraživanje je u razredu provodio ili razrednik ili stru�ni suradnik (psiholog, pedagog),

koji je na satu razredne zajednice u�enicima objasnio cilj istraživanja, zamolio ih da na

stol postave torbe, te pro�itao uputu, nakon koje su u�enicima podijeljeni upitnici. Uputa

je glasila:

„OVO JE UPITNIK ZA �IJE ISPUNJAVANJE VAM TREBA PETNAESTAK MINUTA. PODACIMA KOJI �E SEDOBITI ŽELI SE SAZNATI KAKO SE OSJE�AJU DJECA KOJA IDU U ŠKOLU U HRVATSKOJ, ŠTO IM SEDOGA�A, ŠTO RADE JEDNI DRUGIMA…

3 Dopis ravnateljima nalazi se u Prilogu4 Uputa je dana u Prilogu

28

UPITNIK JE ANONIMAN, NE TREBATE PISATI SVOJE IME, ALI JE VAŽNO DA ISPUNITE SVE OSTALEPODATKE. U OVOM UPITNIKU NEMA TO�NIH NI NETO�NIH ODGOVORA. MOLIMO VAS DAODGOVARATE ISKRENO, DA NE PREPISUJETE ODGOVORE, JER NAM JE VAŽNO ŠTO MISLI SVATKO ODVAS.AKO OVA PITANJA POBUDE NEKE NEUGODNE OSJE�AJE U VAMA MOŽETE SE OBRATITI ILI NEKOJOSOBI OD POVJERENJA U ŠKOLI (RAZREDNIK, PEDAGOG, PSIHOLOG…) ILI NAZOVITE HRABRITELEFON NA BROJ 0800 0800.UZ SVAKO PITANJE JE UPUTA O ODGOVARANJU, PA VAS MOLIMO DA JU PAŽLJIVO PRO�ITATE.AKO IMATE NEKO PITANJE, DAJTE MI ZNAK PA �U DO�I DO VAS DA VAM POJASNIM, ALI NEPREKIDAJTE DRUGE U ODGOVARANJU.HVALA VAM NA STRPLJENJU I SURADNJI.”

U�enici su upitnik ispunjavali prosje�no oko 15 minuta. Po završetku ispunjavanja

upitnika, u�enici su popunjene upitnike ubacivali u kutiju kako bi se zajam�ila

anonimnost odgovora u�enika.

Voditelji istraživanja škola koje su smještene izvan Zagreba imali su zadatak

putem pošte poslati sve upitnike na adresu Poliklinike. Upitnike iz škola na podru�ju

grada Zagreba su djelatnici Poliklinike samostalno preuzeli.

U Polikliniku je zaprimljeno ukupno 4904 upitnika. U daljnjoj obradi za potrebe

diplomskog rada je uzeto 3983 upitnika koji su bili u potpunosti ispunjeni na pitanja o

spolu, razredu koji u�enik poha�a, �esticama skale doživljenog nasilja i �esticama skale

po�injenog nasilja.

29

Tablica 1. Prikaz broja upitnika korištenih u obradi rezultata prema mjestu poha�anja osnovne škole,

spolu i razredu u�enika.

grad 4. razred 5. razred 6. razred 7. razred 8. razred

dje�aci 90 168 142 155 152Zagreb 1413

djevoj�ice 79 184 133 172 138dje�aci 20 21 26 14 20

Osijek 184djevoj�ice 10 21 17 18 17dje�aci 13 10 11 13 11

Vukovar 107djevoj�ice 5 14 6 13 11dje�aci 8 9 11 8 16

Varaždin 98djevoj�ice 8 11 10 7 10dje�aci 22 35 58 46 54

Split 449djevoj�ice 17 26 70 63 58dje�aci 14 24 22 18 17

Zadar 188djevoj�ice 10 16 22 21 24dje�aci 17 9 7 9 12

Šibenik 92djevoj�ice 13 5 7 4 9dje�aci 25 21 21 20 23

Drniš 252djevoj�ice 20 30 29 34 29dje�aci 24 10 24 14 28

Rijeka 220djevoj�ice 22 17 26 27 28dje�aci 12 14 5 7

Pore� 86djevoj�ice 11 21 10 6dje�aci 26 30 41 30 32

Petrinja 322djevoj�ice 28 29 36 34 36dje�aci 52 30 52 39 37

Sisak 472djevoj�ice 58 34 61 49 60dje�aci 5 14 10 10 8

Bregana 100djevoj�ice 14 7 13 11 8

ukupan broj dje�aka 328 395 425 381 417 1946 ukupan broj djevoj�ica 295 415 430 463 434 2037 sveukupan broj u�enika 623 810 855 844 851 3983

30

3.2. Mjerni instrument

U istraživanju je korišten Upitnik školskog nasilja (UŠN-2003), koji je dan u

Prilogu. Upitnik školskog nasilja je konstruiran na temelju Upitnika nasilnik / žrtva autora

Dana Olweusa.

Konstrukcijom Upitnika školskog nasilja cilj je bio razviti instrument za mjerenje

nasilja u školi koji bi predstavljao poboljšanu verziju Upitnika nasilnik / žrtva. U nastavku

slijedi opis u�injenih izmjena na skali doživljenog nasilja (pitanje 3) i skali po�injenog

nasilja (pitanje 10), a koje predstavljaju problem ovoga diplomskog rada. Ostale izmjene

nisu navo�ene.

- Umjesto da se djetetu definira što se sve smatra nasiljem u školi, a zatim ga se pita

koliko puta je nad njim izvršeno nasilje (Koliko puta je nad tobom izvršeno nasilje u

školi u posljednjih nekoliko mjeseci?), koriste se bihevioralno specifi�ne �estice koje

ispitanik bolje razumije i lakše se dosje�a (npr. netko te udario ili gurnuo). Na ovaj

na�in izbjegnut je lingvisti�ki problem prijevoda termina bullying a time i vrsta

ponašanja koje taj termin uklju�uje. Idu�i razlog ove izmjene leži u razvojnim

promjenama. Naime, postoje naznake da �e mla�a djeca prilikom ispunjavanja

upitnika biti slabije koncentrirana na uputu koja opisuje koja sve ponašanja se

smatraju nasiljem i pod kojim uvjetom, što može rezultirati odgovorima o koli�ini

nasilja koja ne odgovara operacionalizaciji nasilja nego osobnoj definiciji (prema

Smith, Madsen i Moody, 1999). Autori navode da mla�a djeca pod terminom bullying

prvenstveno doživljavaju direktno nasilništvo (verbalne i fizi�ke postupke usmjerene

prema nekom djetetu), dok se indirektno nasilništvo kao koncept javlja tek kod

starije djece.

- U Upitniku nasilnik / žrtva incidencija o doživljenom i po�injenom nasilju me�u

u�enicima odre�uje se na temelju odgovora u dvije �estice (Koliko puta je nad

tobom izvršeno nasilje u školi u posljednjih nekoliko mjeseci?, odnosno Koliko puta

si sudjelovao (sudjelovala) u nasilništvu nad drugim u�enicima u školi u posljednjih

nekoliko mjeseci?), te je mogu�e da dolazi do nesrazmjera u odgovorima o

u�estalosti pojedinih oblika doživljenog ili po�injenog nasilja i sumativnog odgovora

o u�estalosti doživljenog i po�injenog nasilja.

31

- Ozbiljnost pojedinih oblika nasilništva graduirana je uvrštavanjem �estica nejednako

indikativnih za pojedini oblik nasilja (npr. od netko te gurnuo ili udario do netko te

ozlijedio).

- U skale su uklju�ene i �estice Netko te dodirivao po tijelu na neugodan na�in,

Dodiruješ nekog po tijelu na neugodan na�in, �estice indikativne za seksualno

zlostavljanje.

- Umjesto skale u�estalosti od 5 stupnjeva (“To se nije dogodilo u posljednjih nekoliko

mjeseci”, “Dogodilo se jednom ili dvaput”, “2-3 puta mjese�no”, “Jedan put tjedno”,

“Nekoliko puta tjedno”) skala u�estalosti se sastoji od tri stupnja (“Nikad”, “Rijetko ili

ponekad”, “Skoro svaki dan”). Naime, skala od tri stupnja je pouzdanija od onih s

više stupnjeva (prema Karlovi�, 2001).

- U�injene su odre�ene promjene u grafi�kom oblikovanju, kako bi Upitnik bio

ekonomi�niji i što jednostavniji za ispunjavanje.

3.3. Na�in ispunjavanja Upitnika školskog nasilja, bodovanje odgovora ina�in formiranja rezultata

Upitnik školskog nasilja (UŠN - 2003) se sastoji od 10 pitanja vezano za nasilje u

školi i nekoliko demografskih pitanja. Prvo pitanje upitnika odnosi se na dojam kako se

dijete osje�a u školi (dobro – loše; prihva�eno - odba�eno). Pitanja 2 – 9 odnose se na

doživljavano nasilje a obuhva�aju probleme sigurnosti na pojedinim mjestima gdje se

dijete kre�e, skalu doživljenog nasilja (pitanje 3), spol i starost po�initelja pojedinih oblika

nasilja, kome se dijete povjerava o doživljenom nasilju te tko je pokušao djetetu pružiti

pomo� zbog doživljavanja nasilja. Pitanje 10 predstavlja skalu po�injenog nasilja.

Skale doživljenog i po�injenog nasilja sastoje se svaka od 11 istovjetnih

bihevioralnih �estica koje predstavljaju razli�ite oblike nasilja u školi. Sudionici

istraživanja su znakom X trebali ozna�iti u�estalost doživljenog / po�injenog pojedinog

oblika nasilja. Bodovanjem odgovora u�estalost “nikad” nosi 1 bod, “rijetko ili ponekad” 2

boda a “skoro svaki dan” 3 boda.

32

Kompozitni rezultat skale doživljenog nasilja predstavlja sumu bodova na 11

�estica. Svaki je sudionik mogao dobiti minimalno 11 bodova (ako je na svih 11 �estica

odgovor “nikada”), a maksimalno 33 boda (ako je na svih 11 �estica odgovor “skoro

svaki dan”). Na istovjetan na�in formiran je kompozitni rezultat skale po�injenog nasilja.

33

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA

4.1. Validacija Skale doživljenog nasilja

Skala doživljenog nasilja sastoji se od 11 �estica koje predstavljaju razli�ite oblike

nasilja me�u djecom u školi. Raspon rezultata ispitanika jednak je teoretskom rasponu

(minimum = 11 bodova; maximum = 33 boda) rezultata, što zna�i da neki ispitanici

pojedine oblike nasilja u školi nikada ne doživljavaju, dok drugi pak svaki ispitivani oblik

nasilja doživljavaju vrlo u�estalo (skoro svaki dan). Parametri skale su sljede�i:

aritmeti�ka sredina = 15,6; standardna devijacija = 3,16; dominantna vrijednost = 15.

Slika 4.1.1. Poligon frekvencija kompozitnog rezultata (N=3983) na Skali doživljenog nasilja. Apscisa: rezultati na

skali doživljenog nasilja; Ordinata: relativne frekvencije (postoci) sudionika s pojedinim rezultatima.

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

16%

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 330%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

16%

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

34

Distribucija rezultata skale doživljenog nasilja je pozitivno asimetri�na. Ovaj nalaz

da je ve�ina u�enika izložena manjoj koli�ini nasilnih akcija, a tek poneki vrlo velikoj

koli�ini nasilja je i o�ekivan. U�enika koji nikada ne doživljavaju niti jedan od oblika

nasilnog ponašanja (kompozitni rezultat Skale doživljenog nasilja iznosi 11) je 8%.

Kako bi se odgovorilo na pitanje koliko dobro pojedine �estice Skale doživljenog

nasilja mjere predmet mjerenja, izra�unati su koeficijenti diskriminativne valjanosti te

pouzdanost Skale doživljenog nasilja, prikazani u Tablici 4.1.1. �estice su u Tablici

poredane prema veli�ini koeficijenta diskriminativne valjanosti.

Tablica 4.1.1. Distribucija odgovora na Skali doživljenog nasilja (N=3983), prikaz koeficijenata diskriminativne

valjanosti i pouzdanost skale.

nikad rijetko iliponekad

skorosvaki dan

Koeficijentidiskriminativne

valjanosti (item –total korelacija)

Cronbach �bez varijable

Netko ti je govorio ružne rije�i 24% 63% 13% ,585 ,757

Netko te vrije�ao na ružan na�in 30% 61% 9% ,572 ,758

Netko ti je prijetio da �e ti nešto ružno napraviti 75% 22% 3% ,516 ,766

Netko je govorio drugima ružno o tebi 34% 57% 9% ,511 ,766

Netko te udario ili gurnuo 34% 56% 11% ,506 ,767

Netko te ozlijedio 81% 18% 1% ,471 ,772

Isklju�ivali su te iz igre ili nisu obra�ali pažnju na tebe 68% 29% 4% ,443 ,775

Netko je namjerno izgubio ili uništio tvoje stvari 76% 22% 2% ,427 , 776

Netko te jako istukao 93% 6% 1% ,385 , 782

Netko je tražio tvoj novac na silu 93% 7% 1% ,287 ,788

Netko te dodirivao po tijelu na neugodan na�in 90% 7% 3% ,177 ,798

Cronbach � = 0,786

35

�estice koje su najdiskriminativnije za Skalu doživljenog nasilja su Netko ti je

govorio ružne rije�i i Netko te vrije�ao na ružan na�in, �estice koje se odnose na

verbalni oblik nasilnog ponašanja. Prema distribuciji odgovora može se vidjeti da su to

oblici nasilnog ponašanja koje u�enici naju�estalije doživljavaju (Netko ti je govorio

ružne rije�i – skoro svaki dan 13%, rijetko ili ponekad 63%, nikad 24%, Netko te vrije�ao

na ružan na�in – skoro svaki dan 9%, rijetko ili ponekad 61%, nikad 30%). Kako je

pretpostavka da je predmet mjerenja ove skale koli�ina doživljenog nasilja, može se

zaklju�iti da u�enici koji doživljavaju neki od ova dva oblika verbalnog nasilja su izloženi

ve�oj koli�ini nasilja u školi, i obrnuto, da u�enici koje druga djeca manje vrije�aju i u

manjem broju govore ružne rije�i, da su op�enito izloženi manjoj koli�ini nasilja. Vrlo

diskriminativne �etice ove skale su i Netko ti je prijetio da �e ti nešto ružno napraviti,

Netko je govorio drugima ružno o tebi, Netko te udario ili gurnuo. Ve�a diskriminativna

valjanost pet prethodno navedenih �estica je o�ekivana. Naime, �estice predstavljaju

blaže oblike nasilnih ponašanja koji se u�estalije javljaju, pa �estice imaju i ve�u

varijancu. Udio njihove varijance najve�i je u udjelu ukupne varijance rezultata na skali,

što rezultira ve�om korelacijom s ukupnim uratkom na skali.

�estice Netko te ozlijedio, Isklju�ivali su te iz igre ili nisu obra�ali pažnju na tebe,

Netko je namjerno izgubio ili uništio tvoje stvari, Netko te jako istukao, Netko je tražio

tvoj novac na silu predstavljaju teže oblike nasilnog ponašanja a time i nešto rje�e oblike

nasilja (osim �estice Isklju�ivali su te iz igre i nisu obra�ali pažnju na tebe). Posljedica

toga je manja varijanca �estica te manja korelacija s ukupnim uratkom na skali.

Relativno niži koeficijent diskriminativne valjanosti �estice Isklju�ivali su te iz igre i nisu

obra�ali pažnju na tebe je djelomi�no neo�ekivan. Naime, ova vrsta negativnih

postupaka je oblik indirektnog nasilja koji se vrlo �esto javlja me�u djecom. Razlog

manje diskriminativne valjanosti �estice proizlazi iz specifi�nosti ove vrste nasilja.

Ukupni rezultat skale doživljenog nasilja raste u funkciji razreda koji u�enici poha�aju

(Slika 4.3.1.), dok su o ovoj vrsti doživljenog nasilja u nešto ve�em broju izvješ�ivala

mla�a djeca, što je prikazano na Slici 4.3.9. Kako indirektno nasilje u�estalo doživljavaju

i u�enici viših razreda osnovne škole, dobiveni rezultati o manjoj koli�ini doživljenog

nasilja ove vrste me�u u�enicima viših razreda mogu biti posljedica shva�anja termina

igra. Naime, u�enici viših razreda manje vremena provode u igri, a više vremena u

zajedni�kim aktivnostima s prijateljima, te su šanse da budu isklju�eni iz igre manje.

Stoga je preporuka da se u budu�im primjenama skale �estica Isklju�ivali su te iz igre ili

36

nisu obra�ali pažnju na tebe preoblikuje, razdvoji na dvije i verbalizira tako da �estice

glase Isklju�ivali su te iz zajedni�kih aktivnosti, Drugi u�enici namjerno ne obra�aju

pažnju na tebe.

Najmanje diskriminativna �estica Skale doživljenog nasilja je Netko te dodirivao

po tijelu na neugodan na�in. Odgovori na ovoj �estici imaju vrlo slabu povezanost s

ukupnim rezultatom na skali. Name�u se dva razloga niske diskriminativne valjanosti

�estice. Prvi je da �estica nema sadržajnu valjanost. Kako bi se pove�ala sadržajna

valjanost �estice preporu�ljivo je koristiti neku bihevioralno specifi�niju �esticu, kao npr.

Netko te dodirivao po intimnim dijelovima tijela iako si pokazao(la) neodobravanje ili

Netko ti je pokazivao intimne dijelove tijela iako si pokazao(la) neodobravanje.

Verbalizacijom �estice na ovaj na�in izbjeglo bi se eventualno odgovaranje o

ponašanjima koja djeca doživljavaju (poput „šlatanja“) ali koja velikoj ve�ini djece godi ili

�ak imponira te ne predstavljaju predmet mjerenja. Kao drugi razlog niske

diskriminativne valjanosti �estice name�e se mogu�nost da je seksualno zlostavljane od

strane vršnjaka zapravo specifi�an oblik zlostavljanja. Mogu�e je da je seksualno

zlostavljanje od strane vršnjaka doživjela tek nekolicina ispitanika te taj oblik nasilja

me�u djecom predstavlja specifi�an oblik nasilja a ne predmet mjerenja Skale

doživljenog nasilja. Kako je diskriminativna valjanost �estice vrlo niska, a izbacivanjem

�estice bi se pove�ala pouzdanost cijele skale, može se zaklju�iti da je iz Skale

doživljenog nasilja potrebno izbaciti ovu �esticu. U tom slu�aju bi se pove�ala unutarnja

konzistentnost ovako formirane skale, ali bi pridavanje primarne važnosti najvišoj

mogu�oj unutarnjoj konzistentnosti skale, osiromašio raspon podataka koji se mogu

dobiti ovako proširenim instrumentom, naro�ito ako ga shvatimo kao sredstvo za

dijagnostiku rijetkih doga�aja. Iz ovog razloga je opravdano zadržati �esticu koja indicira

na seksualno zlostavljanje iako nužno izmijenjenu u odnosu na �esticu koja je korištena

u ovom istraživanju.

Razli�iti autori navode razli�ite pouzdanosti upitnika za mjerenje doživljenog

nasilja u školi (�=0,70 – Baldry (2003), �=0,80 – 0,90 Olweus (prema Elez, 2003)).

Pouzdanost Skale doživljenog nasilja je Cronbach �=0,786.

37

Kako bi se popravile metrijske karakteristike skale preporu�ljivo je pove�ati

broj �estica skale, posebice onih koje prema sadržajnoj valjanosti odgovaraju verbalnom

i blažem fizi�kom obliku nasilja (budu�i da takve �estice imaju najve�u diskriminativnu

valjanost). �estice koje bi se mogle uklju�iti u skalu su npr. Netko ti se rugao, Netko je

ismijavao tvoj izgled, Netko je ismijavao tvoju obitelj, Netko te je štipao, bockao, Netko te

je ošamario itd. Tako�er je preporu�ljivo i preformulirati �estice Isklju�ivali su te iz igre ili

nisu obra�ali pažnju na tebe i �esticu Netko te dodirivao po tijelu na neugodan na�in na

prethodno predložen na�in.

38

4.2. Validacija Skale po�injenog nasilja

Skala po�injenog nasilja sastoji se od 11 �estica koje predstavljaju razli�ite oblike

po�injenog nasilja me�u djecom u školi. Raspon rezultata ispitanika jednak je

teoretskom rasponu (minimum = 11 bodova; maximum = 33 boda) rezultata. Parametri

skale su sljede�i: aritmeti�ka sredina = 14,1; standardna devijacija = 3,25; dominantna

vrijednost = 11.

Slika 4.2.1. Poligon frekvencija kompozitnog rezultata (N=3983) na Skali po�injenog nasilja. Apscisa: rezultati na

skali po�injenog nasilja; Ordinata: relativne frekvencije (postoci) sudionika s pojedinim rezultatima.

Distribucija rezultata Skale po�injenog nasilja predstavlja krivulju rijetkih

doga�aja. Na temelju kompozitnog rezultata može se vidjeti da je koli�ina iskazanog

nasilja manja nego koli�ina doživljenog nasilja, ili drugim rije�ima, da je manji broj

u�enika koji su nasilni, ali je njihovo nasilno ponašanje usmjereno prema ve�em broju

u�enika. 19% u�enika od �etvrtog do osmog razreda izjavljuje da nikada ne iskazuju u

školi niti jedan od ispitivanih oblika nasilnog ponašanja.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 330%

5%

10%

15%

20%

25%

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

39

Tablica 4.2.1. Distribucija odgovora na Skali po�injenog nasilja (N=3983), prikaz koeficijenata diskriminativne

valjanosti pojedinih �estica i pouzdanost.

nikad rijetko iliponekad

skoro svakidan

Koeficijentidiskriminativnevaljanosti (item-total korelacija)

Cronbach �bez varijable

Vrije�aš drugu djecu na ružan na�in 60% 36% 4% ,621 ,818

Prijetiš drugima 84% 13% 3% ,607 ,821

Nekog ozlijediš 88% 11% 2% ,582 ,824

Udariš ili gurneš nekog 54% 39% 6% ,571 ,824

Nekog jako istu�eš 92% 7% 2% ,557 ,827

Govoriš ružne rije�i 39% 50% 11% ,547 ,828

Izgubiš ili uništiš tu�e stvari 92% 6% 1% ,540 ,829

Govoriš ružno o nekome 54% 42% 4% ,536 ,827

Tražiš tu�i novac na silu 98% 1% 1% ,478 ,836

Izbacuješ druge iz igre ili ne obra�aš pažnju na njih 77% 21% 2% ,473 ,831

Dodiruješ nekog po tijelu na neugodan na�in 92% 4% 3% ,395 ,837

standardiziran Cronbach � = 0,855

Razli�iti autori navode razli�ite pouzdanosti upitnika za mjerenje po�injenog

nasilja u školi (� = 0,73 – Baldry (2003), �=0,80 – 0,90 Olweus (prema Elez, 2003)).

Skala po�injenog nasilja homogenija je obzirom na predmet mjerenja (Cronbach

�=0,855) u odnosu na Skalu doživljenog nasilja. Kako je homogenost skale visoka,

može se zaklju�iti da u�enici koji iskazuju jedan od oblika nasilnog ponašanja (npr.

vrije�aju, govore ružne rije�i), iskazuju i druge oblike nasilja (tuku druge u�enike,

udaraju, prijete).

�estice koje su najdiskriminativnije za Skalu po�injenog nasilja su �estice

verbalnog i fizi�kog nasilja. Prema tome, u�enici koji iskazuju neki oblik verbalnog ili

fizi�kog nasilja, imati �e ve�i ukupni rezultat na skali po�injenog nasilja, odnosno biti

�eš�e nasilni prema ostalim u�enicima u školi. Zanimljivo je da je u skali doživljenog

nasilja najdiskriminativnija �estica Netko ti je govorio ružne rije�i, dok je �estica Govoriš

ružne rije�i tek osrednje diskriminativnosti u skali po�injenog nasilja. Razlog ovog nalaza

je vjerojatno u tome da je u našem društvu u svakodnevnom govoru uobi�ajeno koristiti

40

izrazito mnogo psovki i izraza poput "idiot", "kreten" itd. te da psovke i op�enito ružne

rije�i nisu karakteristika samo nasilne djece (naime svega 39% u�enika izjavljuje da

nikada ne govori ružne rije�i). Najmanje diskriminativna �estica je Dodiruješ nekog po

tijelu na neugodan na�in. Ovaj nalaz može potvrditi prethodno iznesenu pretpostavku da

je ova �estica donekle specifi�na po sadržaju ili da ne posjeduje sadržajnu valjanost.

U svrhu poboljšanja metrijskih karakteristika skale preporu�ljivo je preoblikovati

neke �estice u bihevioralno specifi�nije �estice – �esticu Izbacuješ druge iz igre ili ne

obra�aš pažnju na njih u �estice Izbacuješ druge iz zajedni�kih aktivnosti i Namjerno ne

obra�aš pažnju na nekog u�enike; te �esticu Dodiruješ nekog po tijelu na neugodan

na�in u �estice Pokazuješ drugima intimne dijelove tijela iako pokazuju neodobravanje i

Dodiruješ druge po intimnim dijelovima tijela iako pokazuju neodobravanje. Tako�er,

preporu�ljivo je dodati i neke nove �estice poput Rugaš se drugima, Ismijavaš ne�iji

izgled, Ismijavaš ne�iju obitelj, Štipaš druge, Ošamariš druge itd.

41

4.3. Pojavnost doživljenog i po�injenog nasilja u osnovnim školama

U daljnjoj obradi cilj je utvrditi postojanje razlike u koli�ini nasilja koje doživljavaju

ili �ine u�enici odnosno u�enice, te u�enici i u�enice razli�itih razreda. Kako se skale

doživljenog i po�injenog nasilja sastoje od ve�eg broja raznovrsnih �estica, odnosno od

�estica koje predstavljaju razli�ite oblike negativnih postupaka, nije u potpunosti

opravdano promatrati samo kompozitne rezultate na skalama doživljenog i po�injenog

nasilja jer u funkciji dobi dolazi do razvojnih promjena kognitivnog funkcioniranja,

motori�kih aktivnosti, verbalnih sposobnosti djeteta, a što rezultira razvojnim

promjenama u obliku iskazivanih i doživljenih negativnih postupaka. Zbog toga je

u�injena daljnja analiza u kojoj su formirani kompozitni rezultati za razli�ite vrste nasilja

u školi. Klasifikacija razli�itih vrsta nasilja je preuzeta iz Poliklinike za zaštitu djece grada

Zagreba koja nasilje dijeli na verbalno i tjelesno, a unutar ta dva oblika nasilja razlikuje

seksualno, ekonomsko i emocionalno nasilništvo. Verbalno nasilje me�u djecom

predstavlja negativne postupke koje neko dijete vrši nad drugim djetetom verbalnim

putem, fizi�ko nasilje negativne postupke koje neko dijete vrši nad drugim primjenom

fizi�ke sile nad samim djetetom. Upravo primjena fizi�ke sile nad nekim djetetom

razlikuje fizi�ko od ekonomskog nasilja. Naime i ekonomsko nasilje se može odvijati

primjenom fizi�ke sile, ali s ciljem uništenja ili otu�enja stvari, dakle povredom

materijalne imovine. Seksualno nasilje predstavlja neželjene fizi�ke kontakte ili uvredljive

verbalne komentare sa seksualnim zna�enjem ili pak neželjene seksualne �inove koji ne

uklju�uju dodir (poput pokazivanja intimnih dijelova tijela). Posljednji oblik nasilja me�u

djecom u školi koji �e biti prikazan jest emocionalno nasilje. Treba napomenuti da termin

emocionalno nasilje nije najprimjereniji iz barem dva razloga: 1) emocionalno

zlostavljanje je naj�eš�e prisutno i kod ostalih vrsta zlostavljanja; 2) operacionalizacija

emocionalnog zlostavljanja uklju�uje i ponašanja uklju�ena u verbalno nasilje (prema

Puhovski, 2002). Za ovaj rad biti �e korišten termin emocionalno nasilje kako su

predložili stru�njaci Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, prema kojima termin

emocionalno nasilje uklju�uje negativne postupke poput namjernog isklju�ivanja žrtve iz

zajedni�kih aktivnosti razreda ili grupa, kao i ignoriranje.

42

Kompozitni rezultati pojedinih oblika nasilja formirani su kao jednostavna linearna

kombinacija pojedinih �estica. �estice uklju�ene u kompozitni rezultat pojedinih vrsta

nasilja su sljede�e:

doživljeno verbalno nasilje po�injeno verbalno nasiljeNetko te vrije�ao na ružan na�in Vrije�aš drugu djecu na ružan na�inNetko ti je govorio ružne rije�i Govoriš ružne rije�i

Netko ti je prijetio da �e ti nešto ružno napraviti Prijetiš drugimaNetko je govorio drugima ružno o tebi Govoriš ružno o nekome

doživljeno fizi�ko nasilje po�injeno fizi�ko nasiljeNetko te udario ili gurnuo Udariš ili gurneš nekoga

Netko te jako istukao Nekog jako istu�ešNetko te ozlijedio Nekog ozlijediš

doživljeno seksualno nasilje po�injeno seksualno nasiljeNetko te dodirivao po tijelu na neugodan na�in Dodiruješ nekog po tijelu n neugodan na�in

doživljeno ekonomsko nasilje po�injeno ekonomsko nasiljeNetko je namjerno izgubio ili uništio tvoje stvari Izgubiš ili uništiš tu�e stvari

Netko je tražio tvoj novac na silu Tražiš tu�i novac na silu

doživljeno emocionalno nasilje po�injeno emocionalno nasiljeIsklju�ivali su te iz igre ili nisu obra�ali pažnju na tebe Izbacuješ druge iz igre ili ne obra�aš pažnju na njih

Kako bi se utvrdile razlike u koli�ini doživljenog i po�injenog nasilja izme�u

dje�aka i djevoj�ica te izme�u u�enika razli�itih razreda, za ukupnu koli�inu doživljenog i

po�injenog nasilja i za pojedine oblike doživljenog i po�injenog nasilnog ponašanja

izra�unata je složena analiza varijance. Iako distribucija rezultata pojedinih oblika nasilja

odstupa zna�ajno od normalne distribucije, ra�un analize varijance je korišten na temelju

tri uvjeta: 1) svaka grupa predstavlja slu�ajan uzorak iz normalne populacije; 2)

varijanca grupa (glavni efekt) je podjednaka, odnosno varijance grupa kre�u se u omjeru

1:3, 3) uzorci grupa su jednake ili sli�ne veli�ine (prema Norusis, 1990). Iako prvi uvjet

nije bio zadovoljen, prema Boneauovim ispitivanjima (prema Petz, 1997) taj uvjet može

biti prekršen ako su populacije me�usobno sli�ne u odstupanju od normalne raspodjele.

Tre�i uvjet je bio zadovoljen na�inom provedbe istraživanja. Za �estice kod kojih nije bio

zadovoljen drugi uvjet, odnosno varijance grupa se nisu kretale u omjeru 1:3, razlike u

koli�ini doživljenog i po�injenog nasilja me�u grupama su izra�unavane �2 testom.

43

Skala doživljenog nasilja

Kompozitni rezultat Skale doživljenog nasilja formiran je kao jednostavna linearna

kombinacija 11 �estica, pri �emu je svaki sudionik mogao dobiti minimalno 11, a

maksimalno 33 boda.

Tablica 4.3.1. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali doživljenog nasilja u funkciji varijabli spol i razred te interakcija5

5 Parovi aritmeti�kih sredina ozna�eni istim slovom statisti�ki se zna�ajno razlikuju (Scheffe test) uz **p<0,01 ili*p<0,05

SUMA KVADRATA df PROSJE�NI KVADRATI F ZNA�AJNOST

spol 292,117 1 292,117 29,561 0,001razred 135,783 4 33,946 3,435 0,008spol * razred 70,533 4 17,633 1,784 0,129

EFEKT VARIJABLE SPOL EFEKT VARIJABLE RAZRED

DJ E�ACI DJEVOJ�ICE 4 RAZRED 5 RAZRED 6 RAZRED 7 RAZRED 8 RAZRED

15

15,1

15,2

15,3

15,4

15,5

15,6

15,7

15,8

15,9

16

15

15,1

15,2

15,3

15,4

15,5

15,6

15,7

15,8

15,9

16

a*

a*

a*

15

15,1

15,2

15,3

15,4

15,5

15,6

15,7

15,8

15,9

16

16,1

16,2

4 RAZRED 5 RAZRED 6 RAZRED 7 RAZRED 8 RAZRED

dje�aci djevoj�ice

INTERAKCIJA VARIJABLI SPOL I DOB

44

Slika 4.3.1.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali doživljenog nasilja (Apscisa: spol, razredu�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali doživljenog nasilja)

45

Skala po�injenog nasilja

Kompozitni rezultat Skale po�injenog nasilja formiran je kao jednostavna linearna

kombinacija 11 �estica, pri �emu je svaki sudionik mogao dobiti minimalno 11, a

maksimalno 33 boda.

Tablica 4.3.2. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali po�injenog nasilja u funkciji varijabli spol i razred te interakcija6



Slika 4.3.2.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali po�injenog nasilja (Apscisa: spol, razredu�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali po�injenog nasilja)

6Parovi aritmeti�kih sredina ozna�eni istim slovom statisti�ki se zna�ajno razlikuju (Scheffe test) uz **p<0,01 ili*p<0,05


DJE�ACI DJEVOJ�ICE 4 RAZRED 5 RAZRED 6 RAZRED 7 RAZRED 8 RAZRED13

13,5

14

14,5

15

15,5

13

13,5

14

14,5

15

15,5

13

13,5

14

14,5

15

15,5

a* *

a* *

a* *

b* *

b* *

b* *

c* *

c* *

c* *d *

d *


DJE�ACI DJEVOJ�ICE 4 RAZRED 5 RAZRED 6 RAZRED 7 RAZRED 8 RAZRED13

13,5

14

14,5

15

15,5

13

13,5

14

14,5

15

15,5

13

13,5

14

14,5

15

15,5

a* *

a* *

a* *

b* *

b* *

b* *

c* *

c* *

c* *d *

d *


12,8

13

13,2

13,4

13,6

13,8

14

14,2

14,4

14,6

14,8

15

15,2

15,4

15,6

15,8

16

16,2



46

Skala doživljenog verbalnog nasilja

Kompozitni rezultat Skale doživljenog verbalnog nasilja formiran je kao jednostavna

linearna kombinacija 4 �estice, pri �emu je svaki sudionik mogao dobiti minimalno 4, a

maksimalno 12 bodova.

Tablica 4.3.3. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali doživljenog verbalnog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija7



Slika 4.3.3.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali doživljenog verbalnog nasilja (Apscisa:spol, razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali doživljenog verbalnog nasilja)



DJE�ACI DJEVOJ�ICE 4 RAZRED 5 RAZRED 6 RAZRED 7 RAZRED 8 RAZRED

6

6,2

6,4

6,6

6,8

7

6

6,2

6,4

6,6

6,8

7

b* *

a* *

a,b,c,d* *

c* *d* *


6

6,2

6,4

6,6

6,8

7



47

Skala po�injenog verbalnog nasilja

Kompozitni rezultat Skale po�injenog verbalnog nasilja formiran je kao jednostavna



Tablica 4.3.4. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali po�injenog verbalnog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija8



Slika 4.3.4.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali po�injenog verbalnog nasilja (Apscisa:spol, razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali po�injenog verbalnog nasilja)


a* *



5,4

5,5

5,6

5,7

5,8

5,9

6

6,1

6,2

6,3

6,4

5,4

5,5

5,6

5,7

5,8

5,9

6

6,1

6,2

6,3

6,4

a* *

a* *b* *

b* *

b* *

c* *

c* *

c* *

d* *

d* *


5,2

5,4

5,6

5,8

6

6,2

6,4

6,6

6,8



48

Skala doživljenog fizi�kog nasilja

Kompozitni rezultat Skale doživljenog fizi�kog nasilja formiran je kao jednostavna



Tablica 4.3.5. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali doživljenog fizi�kog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija9



Slika 4.3.5.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali doživljenog fizi�kog nasilja (Apscisa: spol,razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali doživljenog fizi�kog nasilja)

9 9Parovi aritmeti�kih sredina ozna�eni istim slovom statisti�ki se zna�ajno razlikuju (Scheffe test) uz **p<0,01 ili*p<0,05

a * ,b *,c* *



3,9

3,95

4

4,05

4,1

4,15

4,2

3,9

3,95

4

4,05

4,1

4,15

4,2

a * b *c * *


3,7

3,8

3,9

4

4,1

4,2

4,3

4,4

4,5



49

Skala po�injenog fizi�kog nasilja

Kompozitni rezultat Skale po�injenog fizi�kog nasilja formiran je kao jednostavna



Tablica 4.3.6. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali po�injenog fizi�kog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija10



Slika 4.3.6.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali po�injenog fizi�kog nasilja (Apscisa: spol,razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali po�injenog fizi�kog nasilja)




3,4

3,5

3,6

3,7

3,8

3,9

4

4,1

3,4

3,5

3,6

3,7

3,8

3,9

4

4,1

a * *

a * *

a * *

b *, * *

b *b * *


3,2

3,4

3,6

3,8

4

4,2

4,4



50

Skala doživljenog ekonomskog nasilja

Kompozitni rezultat Skale doživljenog ekonomskog nasilja formiran je kao jednostavna



Tablica 4.3.7. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali doživljenog ekonomskog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija11



Slika 4.3.7.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali doživljenog ekonomskog nasilja (Apscisa:spol, razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali doživljenog ekonomskog nasilja)


a * *



2,2

2,25

2,3

2,35

2,4

2,45

2,5

2,2

2,25

2,3

2,35

2,4

2,45

2,5

a * *a * *

b * *b * *

b * *

c *, * *

c * *

c *


2,2

2,3

2,4

2,5

2,6



51

Skala po�injenog ekonomskog nasilja

Kompozitni rezultat Skale po�injenog ekonomskog nasilja formiran je kao jednostavna



Tablica 4.3.8.1. Rezultati hi kvadrat testa na Skali po�injenog ekonomskog nasilja u funkciji varijable spol

dje�aci djevoj�ice UKUPNOOpažena frekvencija 1715 1929 3644

2O�ekivana frekvencija 1780,4 1863,6 3644Opažena frekvencija 166 95 261



5 i 6O�ekivana frekvencija 20,5 21,5 42R

EZU

LTA

T N

A S

KA

LI

UKUPNO 1946 2037 3983

�2 64,767df 3

ZNA�AJNOST 0,001

Tablica 4.3.8.2. Rezultati hi kvadrat testa na Skali po�injenog ekonomskog nasilja u funkciji varijable razred

4 5 6 7 8 UKUPNOOpažena frekvencija 593 774 793 748 736 3644

2O�ekivana frekvencija 570 741,1 782,2 772,2 778,6 3644Opažena frekvencija 27 32 52 76 74 261

3O�ekivana frekvencija 40,8 53,1 56 55,3 55,8 261Opažena frekvencija 3 2 6 7 18 36

4O�ekivana frekvencija 5,6 7,3 7,7 7,6 7,7 36Opažena frekvencija 0 2 4 13 23 42

5 i 6O�ekivana frekvencija 6,5 8,5 9 8,9 9 42R

EZU

LTA

T N

A S

KA

LI

UKUPNO 623 810 855 844 851 3983

�2 89,819df 12

ZNA�AJNOST 0,001

52

Skala doživljenog emocionalnog nasilja

Skala doživljenog emocionalnog nasilja sastoji se od 1 �estice, te je svaki sudionik

mogao dobiti minimalno 1, a maksimalno 3 boda.

Tablica 4.3.9. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali doživljenog emocionalnog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija12


spol 0,893 1 0,893 3 0,083razred 8,039 4 2,01 6,75 0,001spol * razred 1,967 4 0,492 1,651 0,159

Slika 4.3.9.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali doživljenog emocionalnog nasilja(Apscisa: spol, razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali doživljenog emocionalnog nasilja)




1,2

1,24

1,28

1,32

1,36

1,4

1,44

1,48

1,2

1,24

1,28

1,32

1,36

1,4

1,44

1,48

b * *

b * *b * *

a * *

a * *a * *


1

1,1

1,2

1,3

1,4

1,5



53

Skala po�injenog emocionalnog nasilja

Skala po�injenog emocionalnog nasilja sastoji se od 1 �estice, te je svaki sudionik

mogao dobiti minimalno 1, a maksimalno 3 boda.

Tablica 4.3.10. Rezultati dvosmjerne analize varijance na Skali po�injenog emocionalnog nasilja u funkciji varijabli spol i razred teinterakcija13



Slika 4.3.10.Grafi�ki prikaz odnosa varijabli spol i razred te interakcije, na u�inak u Skali po�injenog emocionalnog nasilja(Apscisa: spol, razred u�enika: Ordinata: aritmeti�ka sredina kompozitnih rezultata na Skali po�injenog emocionalnog nasilja)




1,19

1,21

1,23

1,25

1,27

1,29

1,19

1,21

1,23

1,25

1,27

1,29


1,1

1,15

1,2

1,25

1,3

1,35

1,4



54

Skala doživljenog seksualnog nasilja

Skala doživljenog seksualnog nasilja sastoji se od 1 �estice, te je svaki sudionik mogao

dobiti minimalno 1, a maksimalno 3 boda.

Tablica 4.3.11.1. Rezultati hi kvadrat testa na Skali doživljenog seksualnog nasilja u funkciji varijable spol




3O�ekivana frekvencija 58,1 60,9 119R

EZU

LTA

T N

AS

KA

LI

UKUPNO 1946 2037 3983

�2 13,951df 2

ZNA�AJNOST 0,001

Tablica 4.3.11.2. Rezultati hi kvadrat testa na Skali doživljenog seksualnog nasilja u funkciji varijable razred


1O�ekivana frekvencija 559,8 727,8 768,3 758,4 764,7 3579Opažena frekvencija 22 35 51 89 88 285

2O�ekivana frekvencija 44,6 58 61,2 60,4 60,9 285Opažena frekvencija 5 9 24 41 40 119

3O�ekivana frekvencija 18,6 24,2 25,5 25,2 25,4 119R

EZU

LTA

T N

AS

KA

LI

UKUPNO 623 810 855 844 851 3983

�2 95,149df 8

ZNA�AJNOST 0,001

55

Skala po�injenog seksualnog nasilja

Skala po�injenog seksualnog nasilja sastoji se od 1 �estice, te je svaki sudionik mogao

dobiti minimalno 1, a maksimalno 3 boda.

Tablica 4.3.12.1. Rezultati hi kvadrat testa na Skali po�injenog seksualnog nasilja u funkciji varijable spol


1O�ekivana frekvencija 1798 1882 3680Opažena frekvencija 158 20 178

2O�ekivana frekvencija 87 91 178Opažena frekvencija 106 19 125

3O�ekivana frekvencija 61,1 63,9 125R

EZU

LTA

T N

AS

KA

LI

UKUPNO 1946 2037 3983

�2 192,517df 2

ZNA�AJNOST 0,001

Tablica 4.3.12.2. Rezultati hi kvadrat testa na Skali po�injenog seksualnog nasilja u funkciji varijable razred


1O�ekivana frekvencija 575,6 748,4 790 779,8 786,3 3680Opažena frekvencija 13 15 35 58 57 178

2O�ekivana frekvencija 27,8 36,2 38,2 37,7 38 178Opažena frekvencija 2 3 18 38 64 125

3O�ekivana frekvencija 19,6 25,4 26,8 26,5 26,7 125R

EZU

LTA

T N

AS

KA

LI

UKUPNO 623 810 855 844 851 3983

�2 146,251df 8

ZNA�AJNOST 0,001

56

4.4. Rasprava u skladu s doživljenim i po�injenim nasilje u školi

Slike 4.3.1. i 4.3.2. prikazuju razlike u koli�ini doživljenog i koli�ini

po�injenog nasilja izme�u dje�aka i djevoj�ica te izme�u u�enika razli�itih razreda. Ve�

je re�eno da obje skale imaju teoretski raspon rezultata od 11 do 33 boda. Ako se iz tog

konteksta promatra da je prosje�na koli�ina doživljenog nasilja 15,6 bodova, može se

zaklju�iti da u�enici prosje�no doživljavaju u školi nekoliko oblika nasilnih akcija barem

ponekad. Prosje�na koli�ina po�injenog nasilja je 14,1 bodova, pri �emu je dominantna

vrijednost Skale po�injenog nasilja 11 bodova, što zna�i da najve�i broj djece izjavljuje

da nikada ne iskazuje niti jedan od oblika nasilnih akcija u školi. Uspore�uju�i prosje�ne

vrijednosti Skale doživljenog i Skale po�injenog nasilja, može se re�i da u�enici op�enito

doživljavaju ve�i broj nasilnih akcija nego što ih �ine (t=26,32; df=3982; p<0,01).

Nalazi istraživanja ukazuju na nešto ve�u izloženost nasilju dje�aka nego

djevoj�ica (p<0,01) i na ve�u koli�inu po�injenog nasilja od strane dje�aka (p<0,01).

Nalaz o ve�oj izloženosti nasilju dje�aka nego djevoj�ica te ve�em broju dje�aka kao

po�initelja nasilja je o�ekivana. Brojna istraživanja potvr�uju ove nalaze (prema Olweus,

1998; Baldry, 2002, Wolke, Woods, Stanford i Schulz, 2001).

Ve�a agresivnost dje�aka je u nekoj mjeri biološki determinirana ve�om koli�inom

testosterona. Olweus je (prema Vasta, Haith i Miller, 1998) utvrdio povezanost razine

hormona u krvi i vršnja�kih procjena verbalne i tjelesne agresije. Ve�a koli�ina nasilnih

akcija po�injenih od dje�aka može se biološki tuma�iti i razli�itim odnosima me�u

dje�acima i djevoj�icama. Dok je igra i op�enito odnos izme�u djevoj�ica više

suradni�ki, dakle odnos koji uklju�uje empatiju, pomaganje, odnos me�u dje�acima je

više kompetitivan i uklju�uje želju za dominacijom u skupini vršnjaka. Kako bi stekli

nadmo�an položaj u grupi, dje�aci vrlo �esto primjenjuju nasilne akcije uz primjenu

fizi�ke sile ili uz pomo� prijetnji (prema Vasta, Haith i Miller, 1998). Kao tipi�an primjer

želje za dominacijom koja je prisutna me�u dje�acima može poslužiti tu�njava s ciljem

odmjeravanja snaga izme�u dje�aka, pri �emu najja�i dje�aci uživaju ugled. Ve�a

koli�ina po�injenog nasilja dje�aka u odnosu na djevoj�ice može biti i posljedica tipi�nih

obrazaca reakcija na stresore, koja se razlikuje izme�u dje�aka i djevoj�ica. Djevoj�ice i

57

žene na kroni�ne stresore �eš�e razvijaju internalizirane poreme�aje, odnosno probleme

"usmjeravaju prema unutra", te �eš�e razvijaju depresiju i neuroticizam. U istim

situacijama dje�aci i muškarci �eš�e reagiraju problemima ponašanja (npr. alkoholizam)

i nedostatkom kontrole impulsa (te �eš�e reagiraju agresivnim postupcima). Škole u

Hrvatskoj postavljaju zahtjeve koje u�enici sve teže ispunjavaju, kako bi bili “u korak s

vremenom“ roditelji djecu upisuju na sve ve�i broj izvanškolskih aktivnosti, roditelji pred

djecu postavljaju sve ve�e zahtjeve u vezi postignu�a, roditelji rade sve intenzivnije i sve

manje vremena imaju za odmor što može rezultirati ve�im brojem trzavica u obitelji. Svi

ovi faktori, uz neke iznimke poput smrti ili bolesti �lana obitelji su stresori na koje

djevoj�ice �eš�e reagiraju internaliziranim poteško�ama, a dje�aci eksternaliziranim

poteško�ama i nasilnim reakcijama. Kao dodatni razlog ve�e agresije dje�aka neki autori

navode razliku izme�u dje�aka i djevoj�ica u spoznajnim procesima. U jednom

istraživanju utvr�eno je da djevoj�ice nejasne situacije �eš�e od dje�aka tuma�e na

pozitivan na�in ili se povla�e iz njih dok dje�aci u istim situacijama �eš�e reagiraju

osvetni�kom agresijom (prema Vasta, Haith i Miller, 1998).

Razlike u razini agresivnosti dje�aka i djevoj�ica neki autori tuma�e sa stanovišta

evolucijske psihologije, te tuma�e da su brižna / njeguju�a ponašanja žena prema djeci i

agresija potrebna muškarcima prilikom lova i istraživanja mehanizmi važni za

preživljavanje vrste (prema Buss, 1999).

Faktor koji determinira ve�u koli�inu nasilnih akcija dje�aka je i odnos socijalne

okoline i socijalizacijskih faktora. Od najranijeg razvoja djeca u�e spolne uloge, opažaju i

promatraju modele koji se ponašaju prikladno spolu, pri �emu roditelji i okolina

odobravaju ona ponašanja koja su spolno tipizirana. Tako se dje�ake naj�eš�e poti�e na

igre koje uklju�uju više nasilja, kao igra�ke kupuju im se pištolji i ma�evi, dok se

djevoj�ice odgaja da budu osje�ajne i nježne, te im se kupuju lutke. No u kontekstu

nasilja u školi od mnogo je ve�eg zna�enja odnos školskog osoblja kao socijalne okoline

prema nasilnim akcijama. Socijalizacijski smo nau�eni u ve�oj mjeri tolerirati nasilno

ponašanje dje�aka nego djevoj�ica, što vrlo vjerojatno utje�e da u�itelji i nastavnici

nasilno ponašanje dje�aka doživljavaju „manje agresivnim“ i zato u ve�oj mjeri toleriraju

nasilje dje�aka. Naime u istraživanju Condry i Ross (prema Vasta, Haith i Miller, 1998)

su odraslima prikazivali film o dva djeteta predškolske dobi kako se grubo igraju na

snijegu. Jednoj skupini je re�eno da se radi o djevoj�icama, drugoj skupini da se radi o

58

dje�acima, a tre�oj da se radi o dje�aku i djevoj�ici. Skupina kojoj je re�eno da se radi o

djevoj�icama je igru procijenila agresivnijom. Socijalna okolina toleriranjem agresivnih

postupaka dje�aka poti�e ve�u agresivnost dje�aka nekažnjavanjem agresivnih

postupaka �ime se kod dje�aka u manjoj mjeri razvija agresivna inhibicija.

Rezultati o ve�oj izloženosti dje�aka nasilju može s tuma�iti s aspekta razvojnih

funkcija. Naime, djeca mla�e dobi do puberteta naj�eš�e sudjeluju u igrama s

vršnjacima istoga spola, a kako su dje�aci agresivniji odnosno u ve�em broju su

po�initelji nasilnih radnji, ve�a je šansa da �e njihova agresija biti usmjerena prema

ostalim dje�acima. S porastom dobi, iako dolazi do sve ve�eg broja prijateljstava izme�u

dje�aka i djevoj�ica, dje�aci agresiju usmjeravaju uglavnom prema dje�acima (prema

Vasta, Haith i Miller, 1998). Ipak, potrebno je napomenuti da iako su dje�aci u ve�oj

mjeri izloženi nasilnim akcijama, radi se o maloj razlici u odnosu na izloženost nasilju

djevoj�ica.

Rezultati istraživanja upu�uju na to da postoji trend porasta koli�ine doživljenog i

koli�ine po�injenog nasilja u funkciji razreda tj. dobi u�enika. Iako se radi o uglavnom

malom porastu koli�ine doživljenog nasilja, porast koli�ine po�injenog nasilja u funkciji

starosti u�enika je ve�i. Post hoc analizom (Scheffe-ovim testom) utvr�eno je postojanje

razlike u koli�ini doživljenog nasilja izme�u u�enika �etvrtih i sedmih te �etvrtih i osmih

razreda (p<0,05), a za koli�inu po�injenog nasilja izme�u u�enika �etvrtih i sedmih i

osmih razreda (p<0,01), petih i sedmih i osmih razreda (p<0,01), šestih i sedmih i osmih

razreda (p<0,01) te kona�no u�enika sedmih i osmih razreda (p<0,05).

Složenom analizom varijance utvr�eno je da postoji statisti�ki zna�ajan efekt

interakcije varijabli spol i razred u�enika obzirom na koli�inu po�injenog nasilja (p<0,01).

Koli�ina po�injenog nasilja je kod djevoj�ica podjednaka u svim razredima, dok dje�aci u

funkciji porasta razreda iskazuju sve ve�i broj nasilnih akcija.

Rezultati o porastu koli�ine po�injenog i doživljenog nasilja nisu u skladu s

o�ekivanjima. Naime, brojni autori (Smith, Madsen, Moody, 1999; Camodeca, Terwogt,

Schuengel, 2002) navode kako se broj nasilnih akcija s godinama smanjuje jer u�enici

u�e socijalno prihvatljive oblike ponašanja te kako socijalna okolina kod starijih u�enika

59

u manjoj mjeri tolerira nasilne akcije. Kao obrazloženje smanjenja koli�ine doživljenog

nasilja navodi se ve�a asertivnost starijih u�enika, ve�a efikasnost u procesiranju

socijalnih informacija te manji broj starijih u�enika koji su «potencijalni» nasilnici. Kako bi

se dalo objašnjenje porasta koli�ine doživljenog nasilja kod djevoj�ica i dje�aka te

porastu koli�ine po�injenog nasilja od strane dje�aka u funkciji dobi u�enika, neophodno

je razmatrati odnose koli�ine doživljenog i po�injenog nasilja u funkciji spola i dobi za

razli�ite oblike nasilja, a što je dano u nastavku Rasprave.

Slika 4.3.3, 4.3.4, 4.3.5, 4.3.6. prikazuju u�inak u�enika na �esticama doživljenog

i po�injenog fizi�kog i verbalnog nasilja, obzirom na spol i razred kojeg poha�aju. Za

�estice doživljenog i po�injenog fizi�kog i verbalnog nasilja dobiven je statisti�ki

zna�ajan efekt varijable spol i razred na u�inak u �esticama. Efekt interakcije za �estice

doživljenog i po�injenog verbalnog nasilja te doživljenog i po�injenog fizi�kog nasilja nije

statisti�ki zna�ajan.

Djevoj�ice su statisti�ki zna�ajno manje izložene fizi�kom nasilju i statisti�ki

zna�ajno manje su po�initelji fizi�kog nasilja, tj. manje udaraju ili guraju, tuku ili ozlje�uju

druge u�enike. Iako statisti�ki zna�ajna, razlika u koli�ini doživljenog nasilja izme�u

dje�aka i djevoj�ica je mala. Mala razlika je vjerojatno posljedica toga što dvije od tri

�estice skale fizi�koga nasilja predstavljaju teže oblike fizi�kog nasilja, dakle oblike

nasilja za koje se može pretpostaviti da doživljava mali broj u�enika. Stoga bi u budu�im

primjenama skale bilo dobro uklju�iti, uz postoje�e �estice, i �estice koje predstavljaju

ipak nešto lakše oblike fizi�kog nasilja, kao npr. Netko te je ošamario, Netko te je štipao,

bockao i sl. Razlike u koli�ini po�injenog fizi�kog nasilja izme�u dje�aka i djevoj�ica, su

ve�e nego kod koli�ine doživljenog nasilja. Na temelju toga se može zaklju�iti da su

dje�aci u ve�oj mjeri po�initelji fizi�koga nasilja a da nasilne akcije usmjeravaju iako

�eš�e prema drugim dje�acima, ipak �esto i prema djevoj�icama. Ovaj nalaz je o�ekivan

budu�i je agresivnost dje�aka osnovnoškolske dobi �eš�e nego kod djevoj�ica tjelesna

(prema Salmivalli, Kaukianen, Lagerspetz, 2000, Wolke, Woods, Stanford, Schulz,

2001). Kako su dje�aci agresivniji, o�ekivano je da �e i biti po�initelji ve�e koli�ine

fizi�kog nasilja. Razlog ve�e koli�ine doživljenog fizi�kog nasilja dje�aka može se

tuma�iti na nekoliko na�ina: s evolucijskog stanovišta dje�aci su fizi�kom konstitucijom

60

predodre�eniji za borbu te �e i �eš�e biti sudionici fizi�kog nasilja, s biološkog stanovišta

želja za dominacijom javlja se me�u istospolnim �lanovima zajednice; sa

socijalizacijskog stanovišta djeca u�e spolno tipizirana ponašanja prema kojima su

odnosi me�u muškarcima grubi s vrlo �esto prisutnim fizi�kim kontaktom, dje�aci u nižim

razredima osnovne škole vrlo �esto bivaju pozitivno potkrepljivani u obliku divljenja,

poštovanja i pove�ane omiljenosti u razredu ako su najja�i u razredu.

Iako djevoj�ice imaju bolje razvijene verbalne sposobnosti do adolescencije te bi

se moglo o�ekivati da �e iskazivati ve�u koli�inu verbalne agresije nego dje�aci, u

istraživanju je dobivena ve�a koli�ina doživljene i po�injene verbalne agresije me�u

dje�acima. Kako je razlika vrlo mala kod koli�ine doživljenog nasilja, a ve�a kod koli�ine

po�injenog verbalnog nasilja, ponovo se može izvesti zaklju�ak da su dje�aci po�initelji

ve�e koli�ine verbalnog nasilja koje je usmjereno tek nešto �eš�e prema dje�acima.

Koli�ina doživljenog fizi�kog nasilja smanjuje se u funkciji dobi. Utvr�ena je

razlika izme�u koli�ine doživljenog fizi�kog nasilja u �etvrtom i šestom razredu (p<0,05),

�etvrtom i sedmom razredu (p<0,05) te �etvrtom i osmom razredu (p<0,01). S druge pak

strane, koli�ina doživljenog verbalnog nasilja raste s godinama. Dobivena je razlika u

koli�ini doživljenog verbalnog nasilja izme�u u�enika �etvrtih i petih razreda (p<0,01),

�etvrtih i šestih razreda (p<0,01), �etvrtih i sedmih razreda (p<0,01) te �etvrtih i osmih

razreda (p<0,01). Dakle, u �etvrtom i petom razredu dolazi do bitnijih promjena u vrsti

doživljenog nasilja u školi, smanjuje se fizi�ko a pove�ava verbalno nasilje.

U funkciji dobi o�ekuje se smanjenje po�injenog i doživljenog fizi�kog nasilja, a

pove�anje po�injenog i doživljenog verbalnog nasilja. Ove promjene se o�ekuju zbog

razvojnih promjena, zbog promjene motori�kih aktivnost djece, tjelesnih promjena,

promjena kognitivnih i verbalnih sposobnosti, te promjenama socijalne okoline pod

pretpostavkom to�ne hipoteze o vremenskoj stabilnosti agresivnosti kao karakteristike

li�nosti.

Zbog smanjenja motori�kih aktivnosti tu�njave izme�u djece postaju rje�e, a zbog

tjelesnog razvoja, viša i ja�a djeca, odnosno starija djeca su rje�e mete fizi�kog nasilja.

Nadalje, zbog utjecaja socijalne okoline u�enici s vremenom usvajaju da su fizi�ki

obra�uni socijalno neprihvatljivi oblici ponašanja. Sukladno fizi�kim i motori�kim

61

promjenama dolazi i do promjena kognitivnog funkcioniranja. Prema Piagetu u�enici

šestog ili sedmog razreda prelaze iz faze konkretnih operacija u fazu formalnih

operacija. U fazi formalnih operacija djeca mogu bolje zamišljati pojedine akcije i

predvidjeti reakcije okoline na njihove postupke, zbog �ega se smanjuje impulzivnost a

raste strateška mogu�nost planiranja akcija, što zna�i da �e na provociraju�e situacije

stariji u�enici umjesto fizi�kom agresijom reagirati socijalno prihvatljivijim oblikom

ponašanja, npr. verbalnom agresijom. U terminima socijalno – informacijskog

procesiranja Kenetha Dodgea, stariji u�enici na situacije koje doživljavaju

provociraju�im, izme�u ve�eg broja mogu�ih odgovora izabiru socijalno prihvatljiviji.

Nadalje, kako agresija starije dobi prelazi iz instrumentalne u osvetni�ku (prema Olweus,

1998), starija djeca uvi�aju da se prepri�avanjem neistina, vrije�anjem i ismijavanjem

osobu može povrijediti i poniziti u mnogo ve�oj mjeri nego fizi�kim obra�unom odnosno

tu�om. Kako agresija predstavlja vrlo stabilnu karakteristiku li�nosti, pretpostavka je da

�e agresivnija djeca mla�e dobi biti u skupini vršnjaka agresivnija i u starijoj dobi. Stoga

se o�ekuje da s porastom dobi dolazi do promjena u vrsti nasilja, odnosno da fizi�ko

nasilje koje je u mla�e djece tipi�nije, da prelazi u druge prihvatljivije oblike, poput

verbalnog nasilja.

Naime, vrije�anje osoba se može �uti �ak i u hrvatskom Saboru (kao npr. uvreda

saborske zastupnice Pusi� od strane saborskog zastupnika Rojsa), predsjedniku države

se izvikuje “Mesi�u pederu”, psovke, uvrede su uobi�ajene na javnim mjestima.

Op�enito se u Hrvatskoj verbalno nasilje uvelike tolerira. Za o�ekivati je i da �e u�enici

modelirati ovakvu vrstu ponašanja te je usvajati kao prihvatljiv oblik reagiranja u

provociraju�im situacijama.

Pretpostavka o manjoj koli�ini doživljenog fizi�kog nasilja, te ve�oj koli�ini

doživljenog i po�injenog verbalnog nasilja kod u�enika viših razreda osnovne škole je i

potvr�ena. No pretpostavka o smanjenju po�injenog fizi�kog nasilja kod starijih u�enika

nije potvr�ena. Naime, stariji u�enici izvještavaju o više po�injenog fizi�kog nasilja, te se

može zaklju�iti da je dio ove agresije usmjeren prema mla�im u�enicima. Nalaz o ve�oj

koli�ini po�injene fizi�ke agresije je zabrinjavaju�i jer je agresivnost starijih u�enika (a

naro�ito fizi�ka agresija) faktor rizika za pojavu delikventnog ponašanja (prema Olweus,

1998).

62

Slika 4.3.7. i Tablice 4.3.8. prikazuju doživljeno i po�injeno ekonomsko nasilje.

Dje�aci su �eš�i po�initelji ali i žrtve ekonomskog nasilja nego djevoj�ice. Po�injeno i

doživljeno ekonomsko nasilje raste statisti�ki zna�ajno u funkciji dobi. U�enici viših

razreda po�inju izlaziti u kafi�e, disko, po�inju pušiti. Navedeni razlozi navode da u�enici

viših razreda imaju potrebu za ve�om koli�inom novaca, što može rezultirati

iznu�ivanjem novaca. Vrlo je vjerojatno da u�enici novac iznu�uju od u�enika viših

razreda jer u velikom broju slu�ajeva stariji u�enici u školu nose ve�u koli�inu novaca.

Druga �estica ekonomskog nasilja jest Uništiš ili izgubiš tu�e stvari. Prema Piagetu

u�enici viših razreda prelaze u fazu formalnih operacija te mogu strateški planirati kako

povrijediti drugog u�enika, te žrtvi uzimaju, trgaju i uništavaju stvari. Tako npr. u�estalo

prolijevanje tempera po majici u�enika žrtve na satu likovnog što izaziva smijeh ostalih

u�enika (a što je primjer iz iskustva autorice), šteti u�eniku u ve�oj mjeri nego neki fizi�ki

oblik nasilja.

Slike 4.3.9. i 4.3.10. prikazuju doživljeno i po�injeno emocionalno nasilje. Dje�aci

su �eš�e po�initelji emocionalnog nasilja, dok u koli�ini doživljenog emocionalnog nasilja

nije na�ena razlika. U funkciji dobi pada koli�ina doživljenog emocionalnog nasilja.

U�enici sedmih i osmih razreda doživljavaju statisti�ki zna�ajno manju koli�inu

emocionalnog nasilja nego u�enici �etvrtih i petih razreda (p<0,01). U po�injenom

emocionalnom nasilju nije na�ena razlika izme�u u�enika razli�itih razreda.

Vezano za manju koli�inu doživljenog emocionalnog nasilja me�u u�enicima

sedmih i osmih razreda u odnosu na u�enike �etvrtih i petih razreda, nalazi se mogu

tuma�iti dvojako. Jedno tuma�enje je da su u�enici sedmih i osmih razreda manje skloni

izvještavati o tome da su isklju�eni iz društva. Drugo tuma�enje je da u�enici sedmih i

osmih razreda doista doživljavaju manju koli�inu emocionalnog nasilja. U adolescenciji

djeca mnogo vremena provode u "svom društvu" izdvojeni u grupe unutar kojih su

prihva�eni, pri �emu dobri prijateljski odnosi pozitivno utje�u na ionako sniženo

samovrednovanje toga životnog razdoblja. Kako su prijatelji i omiljenost me�u

prijateljima bitne odrednice razdoblja adolescencije mogu�e je da su u�enici manje

spremni iskreno odgovarati o svojoj neomiljenosti u razredu, koja se o�ituje u npr.

63

nepozivanjem od strane vršnjaka na tulume, izlaske itd. Prihva�aju�i drugo tuma�enje

mogu�e je da se radi o stvarno manjoj koli�ini doživljenog emocionalnog nasilja me�u

u�enicima sedmih i osmih razreda. Naime �estica je glasila Isklju�ivali su te iz igre ili

nisu obra�ali pažnju na tebe. Socijalni odnosi me�u mla�om djecom (u�enicima) svode

se na istospolnu igru. Omiljenija djeca su �eš�e izabirana za zajedni�ke igre (grani�ar,

nogomet). Manje omiljena djeca su izolirana i rijetko ih biraju za zajedni�ke aktivnosti te

�esto stoje po strani �ekaju�i da ih netko uklju�i u igru. S druge strane u�enici viših

razreda formiraju skupine prijatelja s kojima provode mnogo vremena. Svaki u�enik viših

razreda ima barem jednog dobrog prijatelja, uz rijetke iznimke, te je mogu�e da manji

broj interakcija s vršnjacima ne doživljavaju kao ignoriranje i isklju�ivanje. No javlja se i

tre�i razlog manje koli�ine doživljenog emocionalnog nasilja, a koji je ve� prethodno

spomenut i sastoji se od shva�anja termina igra. Stariji u�enici doista manje vremena

provode u igri a više vremena u zajedni�kim aktivnostima. Kako u budu�i istraživanjima

ne bi došlo do nedoumice o razlogu manje koli�ine doživljenog nasilja ove vrste,

preporuka je �estica Isklju�ivali su te iz igre ili nisu obra�ali pažnju na tebe preoblikovati

tako da glasi Isklju�ivali su te iz zajedni�kih aktivnosti, Drugi u�enici namjerno ne

obra�aju pažnju na tebe.

Posljednji ispitivani oblik nasilja u istraživanju bilo je seksualno nasilje. Prilikom

validacije Skale doživljenog nasilja i Skale po�injenog nasilja re�eno je da ova �estica

vrlo slabo mjeri nasilje u školi. Ipak opravdano ju je zadržati kao eventualnu mjeru

rijetkih doga�aja. Spomenuta je i potreba da se umjesto ove �estice koristi neka

bihevioralno specifi�nija �estica poput Netko te dodirivao po intimnim dijelovima tijela

iako si pokazao(la) neodobravanje ili Netko ti je pokazivao intimne dijelove tijela iako si

pokazao(la) neodobravanje odnosno Dodiruješ druge po intimnim dijelovima tijela iako

pokazuju neodobravanje ili Pokazuješ drugima intimne dijelove tijela iako pokazuju

neodobravanje. Pod pretpostavkom da �estice doista mjere doživljeno i po�injeno

seksualno nasilje tj. da �estice posjeduju sadržajnu valjanost, može se zaklju�iti da

djevoj�ice doživljavaju statisti�ki zna�ajno ve�u koli�inu seksualnog nasilja a da dje�aci

iskazuju statisti�ki zna�ajno ve�u koli�inu seksualnog nasilja. Ve�a koli�ina po�injenog

seksualnog nasilja od strane dje�aka i ve�a koli�ina doživljenog nasilja djevoj�ica može

se tuma�iti s evolucijskog stanovišta prema kome se agresivne reakcije mogu se

transformirati u simboli�ka i ritualna ponašanja korisna za vrstu, zbog �ega se u

64

životinjskom svijetu mužjaci natje�u za ženke. Nadalje, socijalizacijom se kod dje�aka i

djevoj�ica formiraju razli�iti obrasci spolnog ponašanja, zbog �ega dje�aci više iniciraju

spolne kontakte. Istraživanjem je dobivena statisti�ki zna�ajna razlika u koli�ini

doživljenog i po�injenog seksualnog nasilja me�u u�enicima razli�itih razreda, sa

smjerom da u�enici viših razreda doživljavaju i iskazuju više nasilnih postupaka. U�enici

viših razreda osnovne škole ulaze u pubertet koji je obilježen nizom bioloških promjena

uvjetovanih pove�anim lu�enjem hormona. U razvoju seksualnosti ulaze u

heteroseksualnu fazu te dolazi do pove�anog zanimanja za suprotni spol. Prva faza u

eksperimentiranju je dodirivanje osobe suprotnog spola, faza prije veza ili seksualnih

iskustava.

65

4.5. Incidencija nasilnika i žrtava

U uvodnom dijelu re�eno je da je u�enik zlostavljan ako je opetovano i trajno

izložen negativnim postupcima od strane drugih u�enika . Razli�iti autori su opetovano i

trajno operacionalizirali na razli�ite na�ine. U ovom istraživanju opetovano i trajno je

operacionalizirano grani�nom to�kom "skoro svaki dan". Prema tome, nekog u�enika se

smatra žrtvom nasilja ako je izložen nekom obliku nasilja skoro svaki dan, dok se nekog

u�enika smatra nasilnikom ako je po�initelj nekog od oblika nasilja skoro svaki dan.

Slike 4.5.1. – 4.5.4. prikazuju incidenciju (postotni udio) pasivnih žrtava, provokativnih

žrtava i nasilnika u hrvatskim osnovnim školama, u razredima od �etvrtog do osmog.

Nasilnici su u ovome istraživanju definirani kao u�enici koji zlostavljaju (po�initelji su

barem jednog oblika nasilnog ponašanja) opetovano i trajno druge u�enike. Pasivne

žrtve su operacionalizirane kao u�enici koji su opetovano i trajno izloženi barem jednom

od oblika nasilnog ponašanja, a provokativne žrtve kao u�enici koji su opetovano i trajno

izloženi barem jednom od oblika nasilnog ponašanja, ali koji ujedno i zlostavljaju

opetovano i trajno druge u�enike.

Slika 4.5.1. Kružni dijagram incidencije provokativnih žrtava, pasivnih žrtava i nasilnika (N=3983)

Pasivne žrtve19%

Nasilnici8%

Provokativne žrtve8%

Neuklju�eni u nasilje65%

66

Slika 4.5.2. Stup�asti dijagram incidencije pasivnih žrtava prema spolu i razredu (N=3983)

Slika 4.5.3. Stup�asti dijagram incidencije provokativnih žrtava prema spolu i razredu (N=3983)

20%

22%

19%

14%

12%

21%

24%

20%

17% 18%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

4 RAZRED 5 RAZRED6 RAZRED

7 RAZRED 8 RAZRED

dje�acidjevoj�ice

20%

22%

19%

14%

12%

21%

24%

20%

17% 18%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

4 RAZRED 5 RAZRED6 RAZRED

7 RAZRED 8 RAZRED


5%

9%

8%

14% 15%

4% 4% 4%

6%

9%

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

16%



r

5%

9%

8%

14% 15%

4% 4% 4%

6%

9%

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

16%



r

67

Slika 4.5.4. Stup�asti dijagram incidencije nasilnika prema spolu i razredu (N=3983)

7%

5%

10%

16%

24%

0%

2% 2%

6%

9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%



7%

5%

10%

16%

24%

0%

2% 2%

6%

9%

0%

5%

10%

15%

20%

25%



68

4.6. Rasprava u skladu s incidencijom nasilnika i žrtava

Prema rezultatima istraživanja, 35% u�enika je gotovo svakodnevno uklju�eno u

probleme nasilja u hrvatskim osnovnim školama od �ega je 19% pasivnih žrtava, 8%

provokativnih žrtava te 8% nasilnika. Iako rezultati ovoga upitnika nisu u potpunosti

usporedivi s podacima drugih istraživanja zbog primijenjenog mjernog instrumenta,

operacionalizacije negativnih postupaka i termina opetovano i trajno, potrebno je ipak

navesti i rezultate drugih istraživanja radi donošenja zaklju�aka.

Katarina Elez (2003) primjenom Olweusovog Upitnika nasilnik / žrtva (koji

opetovano i trajno operacionalizira kao 2-3 puta mjese�no ili �eš�e) na uzorku od 309

u�enika petih, šestih, sedmih i osmih razreda dviju zagreba�kih osnovnih škola iznosi

podatke o 20% žrtava i 17% nasilnika. Koriste�i Upitnik nasilnik / žrtva Genta suradnici

(1996) i Manesini i suradnici (1997) (prema Elez, 2003) izvještavaju o 43% u�enika

starosti 11 do 14 godina uklju�enih u problem nasilja u školi u talijanskim školama, od

�ega je 28% žrtava a 15% nasilnika. Manesini i suradnici (1997) (prema Elez, 2003)

primjenom istog mjernog instrumenta iznosi podatke o 15% u�enika starosti 11 do 16

godina uklju�enih u problem nasilja u engleskim školama, od �ega je 10% u�enika bilo

žrtve nasilja a 5% po�initelja nasilja. O'Moore i Hillery (1989) (prema Elez, 2003) su

istraživanjem u Dublinu utvrdili incidenciju od 10% žrtava i 10% nasilnika me�u

u�enicima starosti 7 do 13 godina. Olweus (1998) je primjenom Upitnika nasilnik / žrtva

u jesen 1983 utvrdio 10% žrtava u norveškim osnovnim školama i 8% nasilnika. Wolke,

Woods, Stanford i Schulz (2001) su intervjuima na u�enicima starosti 7 i 8 godina u

njema�kim školama utvrdili incidenciju od 29% žrtava i 22% nasilnika, pri �emu su

opetovano i trajno definirali grani�nom to�kom od "�etiri ili više puta u posljednjih 6

mjeseci".

Na temelju nalaza ovog istraživanja u kojem je dobivena incidencija od 27%

žrtava i 16% nasilnika, na temelju istraživanja javnog mijenja agencije PULS u kojem

35% roditelja djece starije od 5 godina smatra da druga djeca vrše nasilje nad njihovim

djetetom, a 16% ih je zamijetilo da njihovo dijete vrši nasilje nad drugom djecom, može

se zaklju�iti da je problem nasilja u hrvatskim osnovnim školama uvelike prisutan. Ako

69

se rezultati istraživanja usporede s rezultatima istraživanja provedenim u svijetu koji

naj�eš�e navode nešto nižu incidenciju nasilnika i žrtava prema kriteriju "2-3 puta

mjese�no" u usporedbi s kriterijem ovog istraživanja "skoro svaki dan", može se re�i da

je problem nasilja u hrvatskim osnovnim školama alarmantan. Ipak, treba napomenuti da

u ovom istraživanju prilikom ispunjavanja upitnika u�enicima nije naglašeno da navedu

samo situacije u kojima je postojao asimetri�an odnos snaga, a što je prema definiciji

nužna karakteristika da bi se neko ponašanje smatralo doživljenim ili po�injenom

nasiljem u školi. Tako�er u�enicima nije napomenuto da se ne smatra nasiljem

zadirkivanje na prijateljski i zabavan na�in. Iz ovoga je razloga mogu�e da je incidencija

dobivena istraživanjem nešto ve�a od stvarne incidencije u hrvatskim osnovnim

školama.

Slike 4.5.2., 4.5.3. i 4.5.4. prikazuju incidenciju žrtava i nasilnika u razli�itim

razredima obzirom na spol. Udio pasivnih žrtava se smanjuje u funkciji starosti u�enika,

a posebice me�u dje�acima, dok se pak udio provokativnih žrtava i nasilnika pove�ava u

funkciji starosti u�enika, a posebice me�u dje�acima

Iz rezultata istraživanja može se zaklju�iti da je nasilno ponašanje me�u djecom

uvelike prisutno, a posebno zabrinjavaju�i nalaz je da dolazi do porasta nasilnog

ponašanja u funkciji razreda tj dobi u�enika. Umjesto da djeca u�e nenasilno rješavanje

probleme na socijalno kompetentan na�in, �ini se da usvajaju sve više nasilnih

ponašanja u interakciji, koji kasnije u životu poprimaju oblike poput fizi�kog i verbalnog

zlostavljanja u obitelji, fizi�kog i verbalnog nasilja na poslovnim sastancima, nasilja

ispoljavanog u prometu itd. Iz ovoga se može zaklju�iti da iako postoji potreba za

daljnjim istraživanjem ovoga problema, da se na temelju rezultata ovoga istraživanja

može utvrditi da postoji potreba za primjenom intervencijskih programa kako bi se

nasilno i potencijalno delikventno ponašanje suzbilo u što ranijoj dobi.

70

5. ZAKLJU�AK

Upitnik školskog nasilja (UŠN-2003) je u periodu od travnja do lipnja 2003

primijenjen na uzorku u�enika �etvrtih, petih, šestih, sedmih i osmih razreda u 25

osnovnih škola Republike Hrvatske (N=3983). Upitnik je uz brojna druga pitanja

sadržavao i Skalu doživljenog nasilja i Skalu po�injenog nasilja.

Skala doživljenog nasilja sastoji se od 11 �estica. Distribucija kompozitnih

rezultata predstavlja pozitivno asimetri�nu distribuciju. Pouzdanost skale je 0,786

(Cronbach �).

Skala po�injenog nasilja sastoji se od 11 �estica. Distribucija kompozitnih

rezultata predstavlja krivulju rijetkih doga�aja. Pouzdanost skale je 0,855 (Cronbach �).

Skala doživljenog nasilja i Skala po�injenog nasilja sastoje se od �estica koje

predstavljaju 5 razli�itih oblika nasilja me�u djecom – verbalno nasilje, fizi�ko nasilje,

ekonomsko nasilje, emocionalno nasilje i seksualno nasilje. Utvr�eno je da dje�aci

doživljavaju i �ine statisti�ki zna�ajno više verbalnog nasilja, fizi�kog nasilja i

ekonomskog nasilja. U koli�ini doživljenog emocionalnog nasilja nije na�ena razlika

izme�u djevoj�ica i dje�aka, dok je u po�injenom nasilju na�ena razlika sa smjerom da

dje�aci �ine statisti�ki zna�ajno ve�u koli�inu emocionalnog nasilja nego djevoj�ice.

Djevoj�ice doživljavaju više seksualnog nasilja dok dje�aci ispoljavaju ve�u koli�inu

seksualnog nasilja.

Vezano za starost u�enika, odnosno razred koji poha�aju, na�ena je razlika u

koli�ini doživljenog i po�injenog nasilja. Stariji u�enici doživljavaju ve�u koli�inu

verbalnog, ekonomskog i seksualnog nasilja, ali su i po�initelji ve�e koli�ine verbalnog,

fizi�kog, ekonomskog i seksualnog nasilja. Mla�i u�enici doživljavaju ve�u koli�inu

fizi�kog i emocionalnog nasilja.

71

U problemu nasilja me�u djecom u školi, u�enici mogu zauzeti jednu od �etiri

uloge – ulogu nasilnika (po�initelji su nasilja ali nisu žrtve nasilja), ulogu pasivne žrtve

(u�enici koji su žrtve nasilja, nisu po�initelji nasilja), ulogu provokativne žrtve (žrtve

nasilja koje su ujedno i po�initelji nasilja), te ulogu u�enika koji nisu uklju�eni u nasilje,

dkale nisu niti žrtve niti po�initelji nasilja. Prema rezultatima istraživanja, 35% u�enika je

gotovo svakodnevno uklju�eno u probleme nasilja u hrvatskim osnovnim školama od

�ega je 19% njih u ulozi pasivnih žrtava, 8% u ulozi provokativnih žrtava te 8% u ulozi

nasilnika.

72

LITERATURA:

Bagi�, D. & Palašek, M. (2003): Problem nasilja nad djecom u Hrvatskoj, arhiv agencije

PULS.

Baldry, A. C. (2003). Bullying in schools and exposure to domestic violence. Child Abuse

and Neglect, 27 (7), 713-732.

Buss, D. M. (1999). Evolutionary psychology. The science of the new mind. Boston:

Allyn & Bacon.

Camodeca, M., Terwogt, M. M. & Schuengel, C. (2002). Bullying and victimization

among school-age children: stability and links to proactive and reactive aggression.

Social Development, 11 (3), 332-345.

Elez, K (2003). Nasilništvo i samopoimanje djece osnovnoškolske dobi. Diplomski rad.

Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Karlovi�, A. (2001). Validacija upitnika o zlostavljanju u djetinjstvu. Diplomski rad.


Norusis, M.J. (1990). The SPSS Guide to Data Analysis for Release 4. Chicago: SPSS

Inc.

Olweus, D. (1998). Nasilje me�u djecom u školi: Što znamo i što možemo u�initi.

Zagreb: Školska knjiga.

Petz, B. (1997). Osnovne statisti�ke metode za nematemati�are. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

73

Piskin, M. (2002). School bullying: definition, types, related factors and strategies to

prevent bullying problems. Educational sciences: theory & practice, 2 (2), 555-562.

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba (2003). Nasilje me�u djecom. Zagreb:

Ministarstvo prosvjete i športa.

Puhovski, S. (2002). Validacija upitnika o emocionalnom zlostavljanju. Diplomski rad.


Rigby, K, Cox, I & Black, G. (1997). Cooperativeness and bully / victim problems among

australian schoolchildren. The Journal of Social Psychology, 137 (3), 357-368.

Salmivalli, C., Kaukiainen, A. & Lagerspetz, K. (2000). Aggression and sociometric

status among peers: Do gender and type of aggression matter?. Scandinavian Journal

of Psychology, 41 (1), 17-24.

Smith, P. K., Madsen, K. C. & Moody, J. C. (1999). What causes the age decline in

reports of being bullied at achool? Towards a developmental analysis of risks of being

bullied. Educational Research Volume, 41 (3), 267-285.

Vasta, R, Haith, M. M & Miller, S. A. (1998). Dje�ja psihologija. Zagreb: Naklada Slap.

Wolke, D, Woods, S, Stanford, K & Schulz, H. (2001). Bullying and victimization of

primary school children in England and Germany: prevalence and school factors. British

Journal of Psychology, 92 (4), 673-696.

Žužul, M. (1989). Agresivno ponašanje: psihologijska analiza. Zagreb: Radna zajednica

Republi�ke konferencije Saveza socijalisti�ke omladine Hrvatske.

74

PRILOG:

UŠN - 2003

Današnji datum:___________

Ovim upitnikom želimo saznati više o ponašanju djece u tvojoj školi i tome što ti se doga�a. Najprije te

molimo da nam odgovoriš na nekoliko pitanja o sebi.

Škola:___________________________ Razred:______ Spol (zaokruži): M Ž Koliko imaš

godina?: _____

Mjesto/grad u kojem živiš (upiši na crtu):____________________________

Tvoj uspjeh na kraju prošle školske godine (upiši na crtu): _______

Koliko bra�e i sestara imaš? (upiši na crtu) _______________

S kim živiš ? (zaokruži odgovor koji se odnosi na tebe):

a) s oba roditelja

b) s ocem

c) s majkom

d) s nekim drugim (na crtu upiši s kim) _________________________________

Molimo te da dobro pro�itaš pitanja, i ozna�iš (znakom X) one odgovore koji najbolje opisuju

što se tebi doga�a, tj. što si ti doživio/doživjela.

1. Kako se naj�eš�e osje�aš u školi? (stavi znak X pored odgovora koji te najbolje opisuje)

a)

Dobro

Loše

Ni dobro ni loše

Ne znam

b)

Prihva�eno

Odba�eno

Ni jedno ni drugo

Ne znam

75

2. Koliko sigurno se osje�aš na sljede�im mjestima? Sigurno zna�i da osje�aš da ti se ništa

loše ne može dogoditi (u svakom redu ozna�i s X koliko sigurno se osje�aš):

Nesigurno Ni sigurno ninesigurno

Sigurno

1. U u�ionici

2. Na igralištu

3. U blagovaoni

4. Na putu do/iz škole

5. U WC-u

6. Na školskom hodniku

7. U dvorani za tjelesni

8. Kod ku�e

3. Koliko �esto su se tebi ove stvari dogodile u školi? (u svakom redu) ozna�i znakom X

koliko �esto ti se doga�aju navedene stvari):

Skoro svakidan

Rijetko iliponekad

Nikad

1. Netko te vrije�ao na ružan na�in

2. Netko ti je govorio ružne rije�i

3. Netko ti je prijetio da �e ti nešto ružno napraviti

4. Netko te udario ili gurnuo

5. Netko te jako istukao

6. Netko je namjerno izgubio ili uništio tvoje stvari

7. Netko je tražio tvoj novac na silu

8. Netko te ozlijedio

9. Isklju�ivali su te iz igre ili nisu obra�ali pažnju na

tebe

10. Netko je govorio drugima ružno o tebi

11. Netko te dodirivao po tijelu na neugodan na�in

76

4. Ako ti se tako nešto doga�alo u školi, ozna�i za svako ponašanje jesu li ti to napravili

dje�aci, djevoj�ice, ili netko drugi (stavi znak X u svakom redu, za svako ponašanje):

Dje�aci Djevoj�ice Netko drugi1. Vrije�ali te na ružan na�in2. Govorili ti ružne rije�i3. Prijetili da �e ti nešto ružno napraviti4. Udarili te ili gurnuli5. Jako te istukli6. Namjerno izgubili ili uništili tvoje stvari7. Tražili tvoj novac na silu8. Ozlijedili te9. Isklju�ivali te iz igre ili nisu obra�ali

pažnju na tebe10. Govorili drugima ružno o tebi11. Dodirivali te po tijelu na neugodan na�in

5. Molimo te da ozna�iš (znakom X) u koji razred ide u�enik (ili u�enica) koji ti je tako nešto

napravio/napravila:

U moj

razred

Isto godište, ali u

drugi razred

U niži

razred

U viši

razred

Ne znam koji

razred

Ne doga�a

mi se

6. Kad ti se doga�aju takve stvari, što ti napraviš? (Stavi znak X pored odgovora koji te

najbolje opisuje. Možeš ozna�iti i više odgovora)

Ništa ne napravimKažem da prestanePobjegnemUdarim ga / njuPotu�em seNe idem u školuKažem nekom odraslomKažem prijatelju/prijateljiciNe zastrašuju me

7. Ako si razgovarao / razgovarala s nekim o tome što se odga�a, tko je to bio? (Stavi znak

X pored to�nog odgovora. Možeš ozna�iti i više odgovora)

Majka, otacSestra ili bratNastavnikPrijatelj/prijateljicaNitkoNe doga�aju mi se takve stvari

77

8. Ako su ti se takve stvari doga�ale, tko ti je pokušao pomo�i? (Stavi znak X pored

odgovora koji te najbolje opisuje. Možeš ozna�iti i više odgovora)

Majka ili otacBrat ili sestraNastavnik ili drugi odrasli u školiPrijatelj/prijateljicaNitkoNe doga�aju mi se takve stvari

9. Ako su ti se takve stvari doga�ale, što je bilo nakon što si nekome rekao? (Stavi znak X

pored to�nog odgovora.)

Više se nije doga�aloManje se doga�aloBilo je još goreNišta se nije promijeniloNikome nisam rekaoNe doga�aju mi se takve stvari

10.Koliko �esto ti napraviš neke od ovih stvari u školi (u svakom redu, ozna�i znakom X

koliko �esto to napraviš):

Skoro svakidan

Rijetko iliponekad

Nikad

1. Vrije�aš drugu djecu na ružan na�in

2. Govoriš ružne rije�i

3. Prijetiš drugima

4. Udariš ili gurneš nekog

5. Nekog jako istu�eš

6. Izgubiš ili uništiš tu�e stvari

7. Tražiš tu�i novac na silu

8. Nekog ozlijediš

9. Izbacuješ druge iz igre ili ne obra�aš

pažnju na njih

10. Govoriš ružno o nekome

11. Dodiruješ nekog po tijelu na

neugodan na�in

HVALA NA ODGOVORIMA!

78

OŠ «I.G.Kova�i�a»n/p ravnateljaprof. Darko Kova�i�Mesi�eva 35

Poštovani prof. Kova�i�u,

vjerujemo da ste obaviješteni kako je krajem prošle godine zapo�ela s radom Poliklinika za zaštitu djece

grada Zagreba, �ija je osnovna svrha pružanje pomo�i djeci s razli�itim traumatskim iskustvima i njihovim

obiteljima. U okviru svog podru�ja djelovanja, Poliklinika tako�er organizira istraživanja s podru�ja dje�jeg razvoja

i zlostavljanja djece, na temelju kojih provodi edukaciju, superviziju i stru�no usavršavanje za stru�njake koji rade s

djecom, kao i programe pomo�i djeci i obiteljima.

Ovim putem obra�amo Vam se za pomo� u provo�enju istraživanja o nasilju u školama, na na�in da

primijenite Upitnik o ponašanju u školi na u�enicima od 4.og do 8.og razreda (tj. na po jednom razredu svake

generacije). Istraživanje provodimo uz podršku Ministarstva prosvjete i sporta u svim županijama Hrvatske, a

upitnike bi Vam dostavile kolegice iz Poliklinike.

S ciljem bolje zaštite djece od svih oblika nasilja te prevencije poreme�aja u ponašanju, željeli bismo

ispitati koliko je nasilje me�u u�enicima rašireno u školama. Ovi �e nam podaci pomo�i da zajedni�ki isplaniramo

programe podrške nasilnoj djeci i djeci žrtvama, kao i preventivne programe.

Podaci �e tako�er doprinijeti stvaranju realne slike o iskustvima u�enika u našoj zemlji. Naglašavamo još

jednom da nam je svaki vra�eni upitnik važan i vrijedan znanstveni podatak, a nakon obrade podataka, dostavit

�emo rezultate za Vašu školu i za cijeli uzorak.

Zahvaljujemo Vam na suradnji!

S poštovanjem,

dr.sc. Gordana Buljan Flander,

ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba

Kontakt osoba: Ana Karlovi�, psiholog

79

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBAARGENTINSKA 2, ZAGREB

UPUTA ZA PRIMJENU UPITNIKA

Molimo Vas da Upitnik o bullyingu primijenite na sve u�enike od 4. do 8. razreda u Vašoj školi kako bi seizbjeglo selekcioniranje uzorka. Tako�er Vas molimo da upitnik primijene razrednik razreda ili stru�ni suradnikškole.

Kod primjene upitnika preporu�amo da djeci kažete sljede�u uputu:

OVO JE UPITNIK ZA �IJE ISPUNJAVANJE VAM TREBA PETNAESTAK MINUTA. PODACIMA KOJI �ESE DOBITI ŽELI SE SAZNATI KAKO SE OSJE�AJU DJECA KOJA IDU U ŠKOLU U HRVATSKOJ, ŠTO IMSE DOGA�A, ŠTO RADE JEDNI DRUGIMA…UPITNIK JE ANONIMAN, NE TREBATE PISATI SVOJE IME, ALI JE VAŽNO DA ISPUNITE SVE OSTALEPODATKE. U OVOM UPITNIKU NEMA TO�NIH NI NETO�NIH ODGOVORA. MOLIMO VAS DAODGOVARATE ISKRENO, DA NE PREPISUJETE ODGOVORE, JER NAM JE VAŽNO ŠTO MISLI SVATKOOD VAS.AKO OVA PITANJA POBUDE NEKE NEUGODNE OSJE�AJE U VAMA MOŽETE SE OBRATITI ILI NEKOJOSOBI OD POVJERENJA U ŠKOLI (RAZREDNIK, PEDAGOG, PSIHOLOG…) ILI NAZOVITE HRABRITELEFON NA BROJ 0800 0800.UZ SVAKO PITANJE JE UPUTA O ODGOVARANJU, PA VAS MOLIMO DA JU PAŽLJIVO PRO�ITATE.AKO IMATE NEKO PITANJE, DAJTE MI ZNAK PA �U DO�I DO VAS DA VAM POJASNIM, ALI NEPREKIDAJTE DRUGE U ODGOVARANJU.HVALA VAM NA STRPLJENJU I SURADNJI.

Nakon primjene Upitnika, molimo Vas da ih predate koordinatoru u Vašoj školi te da sve zajedno pošaljetena adresu Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

Hvala!

Documents

DOPRINOS ISTRAŽIVANJU POJAVNOSTI NASILJA ME U DJECOM …darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/110/1/NatalijaŠimić.pdf · stavovima graana vezano za nasilje meu djecom u školi u Hrvatskoj