Ishrana Poslanika Muhammeda, Alejhis-selam

7/22/2019 Ishrana Poslanika Muhammeda, Alejhis-selam

1/325

ishrana izmeu medicie i islama ishranom do zdravogivota ishrana u ramazanu ishraa dijabetiaraishrana ene za vrijeme trudnoe, ojenja, mestrualogciklusa i kimakterija ljekovita svostva smokve, maslie,groa crenog i bijeog luka mlieka, meda i mesa

ijeenje nesanice dijabetesa, probavnih smetnji, astme,menstruanih tegoba i drugih vrsta boestiprogram dijetane ishrane program ishranei ostalih aktinosti za pobojae zdravljau osam semica


2/325

BA MED EED

SHRANA POSLANK

MHAMMEDA A S[H izmedu boes i iek]

Buim, 008


3/325

OD

U m Aha Mo Samiosno

veavanjem bja ljud na Zemlj dl je d pveanja bjablenh ntadalh ljud, ka pdzanja vjt vjedntzdavlja ljeenja, pveaa e pteba za taenjem jeenja vek t nje dtgl gmne azmjee, nat u pljednjh neklk gdna

Dva u nvna nana jeavanja vh pblema

pr ljekv pavljen d pdng blja kjh je, naalt, mal nu dvljn da zadvlje ljudke ptebe, t t e nepdaje dvljn panje uvanju bnavljanju bljnh eua;

hemjke labatje kjh ma azlth vta, a kje ue pjavle ka ezultat velkh tka u azltm hejmdcplnama, t e eektval na ptanje pzvdnje ljekva d pdng blja

Nakn pdzanja velkg bja tvnca ljekva ptal je m

gue uzbt blet tavt h pd kntlu pak, deavaju e bnut luajev avemen vjek je vjedk deenm bletma kje u plt nu ble pznate Ul m u dba nezljevhblet Mda je jedan d uzka pjave vh blet knzum-anje bjnh ljekva na due vjeme, kjma blenk am pkva mptme blet, pa e deava d na taje kvena je ljekne dzvljava da e pe u hu let S duge tane, tpgduje pjav azvju dug blet Dakle, jean d uzka


4/325

mogu bii bojni poizvedeni ijekovi, a meu kojima ima i oni

koji su nedovoljno isaniSvakog dana vidimo da se osnivaju israivaki ceni, posbno od sane Svjske zdavsvene oganizacije koja doazi do novihsaznanja u svojim zavonim krugovima gdj s ksperimeniaziiim emijskim procesima do kojih s ji doi na brojnnaine, a od koji j vina opasna. ao s i pojavia odbojnospema enim lijekovima koa je svakim daom sv vea Nkadase pojave lijekovi kao o su omicin, Nufalgin i Valijum, ija se

upoeba od sane ljudi pokae uinkvim Meuim, psj iopasne hemikalije koje, napimje, imaju nejene efke na dojenad, a koj njihove majk so uzimaju u velikoj koiini , kao osu inskicidi, kozmeika, konacepcijsk pilu, ijekovi za krvnipiisak, za aegije aopin (koji ima vi ngaivni efekaa, ak ina dojenad), eazoldin (koji svaa pomeaje kvi dojeneai stvaa smnj u adu bubga).

da bi ljudi odvojili jedan dio vonice lijkova i uz poznavanje hemijskih pocesa, poizvodil i iskjuivo ijekove od piodnobilja i davali ih boesnicima u obliku aba, sirupa ili injkcija, uvi-li bi da ovakvo savlen ekovi u najveem boju sluava nemaju neejenih fekaa na juski organizam, jr je m urosSvoielja da vari u lijekovima spravjenim od priodno bilja uini avim da donose oakanje, da i oganizam moe ako probavii i iskorisi i u njiovom prirodnom obiku, a jna bi jka

sadri brojn jkovi vari koj zajniki juju u ijnj boesnika.Svaka je ava ii bil jka jekovia i sadi nki jk kjg je Uzvi

eni Allah, Svojom mudou i svemoi, dao u njoj Uzmimo zapimje cveni luk n je omiena hrana nroni masa i poznaje u cijeome svijeu Ipak, zapepasimo s kada ujmo da on sadi ijkov za pobojanj pobave poma konroi sagorijvanjai uklanjanju vika ea i popu aromainih piijih masnoa ima

snano anibakeijsko djeovaj. Cveni luk, ako, euje na


5/325

vo 7

raspoloenje jaa vce spreava arteroskerozu (zakreenje arte

rja) a sve ovo be neeljenog efekta opadanja kose.Sve ove korst pohranjene su u jednoj obnoj glavc luka pada l je mogue da jedan ljek koj se prozvede sad sve to?!

Ipak m se nkada ne moemo odre velkh dostgnua savre-mene medcne, ako je dokzano da velk broj medcnskh ljekova ma tetan utjecaj, a smpozj o prrodnm ljekovma ukazujuna odreena tetna djelovanja onma koj h korste, preporuu

ju povratak prodnom blju, stu njegovu vnost o da je ono

sgurna srovna zravanje ljekova.U Amerc evropskm dravama dolo je do popularzacje ovh

smpozja koj se odravaju sve ee. Prv korak ka prrodnm ljekovma je novo stravje naunk kroz prouavje lja spomenutog u starjm djelma kao kroz studranje djl o ljekovttravama kojh ma na mlone. Sakupljen su podac o nja nek na nan da su prkupljene zjave o ljekovtom lju od stanovnkapojednh podruja to je rezultralo otkrvanjem novh vrsta ljakoje donose korst za zdravlje, a samm tm ekonomske korst.

Ove su studje podstakle na to da se obrat panja na preponavanje mudrost u kortenju ljekovtog lja u emu su brljralndjanc, kao na upoznavanje ljekovtog blja njegovo kortenjeod strane plemena za ljeenje svojh bolesnka utvrvanje korstod njega.

Tko se dolz do uspona u naunm sznanjma to se ogleda u

objednjavanj spoznaja o ljekovtom blju koje se korst u narodnoj edn onoga to dokto pmjenjuju u gadova a tosve ma clj otkrvanje novog prrodnog ljekovtg blja koje eobogatt zvoe za prozvodnju ljekova.

Uprkos tome to se u aapskm krajevma nalz olje prrodnog ljekovtog blja, kao onoga koje se uzgaja uprkos tome toovo blje gra znaajnu ulogu u prozvodnj ljekova kao u nekmdrugm olastma, to nje dovojno da se zadovolje trenutne po

tree ljud a njhovm prkupljanjem preravanjem u ljekove sebave samo nek pojednc (travar rad ekonomske dobt.


6/325

Jo uvijek ne postoji neki vid kontrole u pogedu prikupljanja

ovog bilja, kao ni naina negove prerade uprkos negovo vanosiu naronoj medicini u arapskim krajevima Spisi gipana, zabi-ljeeni na papirusu, svjedoe o ome da su drevni Egipani bi i prvikoji su korisii jekovio bije ijeenje Korisili su mak za ieenje poviene eperature i ubaavanje boova, etvicu i smou lieene ireva i kone upale ikovo ue za lijeenje vre slice i ojaavanje kose kouljicu ipka ijeenje egmatinostigorku ikvicu za ijeenje vre stolice i osranjivane parazia

Sve ov bilje korisi se i anas u iste svrheArapima se pripisuje zasuga osnivanja prve vornice lijekova uDamasku koja je preraivala isove krijn cveov plove istablike biljaka kao o su or karanl i ruge

Ne smijemo zaboraviti ni doprinos arapskih naunika koji ima-ju velike nemerljive zasluge u razvoju ijeenja ekoviim bijembnSina je napisao uveno djelo poznato kao nn u kem e po-dijelio boove na penaest vrsta i opisao ijkove za bolesti gje e

naveo vie od 76 ijekova bnBejtar je bio prvi arapski naunikkoji je pisao o svosima ekoviog bija u sv knizi E/-Dmi/-kir u kojoj e nave vije hijae ovakvih oisa zaim uknjizi /-i /-dti-mfrridti i u knizi d-rrt-i mnai/-n atim, u je i uAli koji je napisao knjigu/-inad u kojoj je sabrao imena bijaka i recepe spravjane ijekova rRazi e napisao knjigu o bilu koju je nazvao ita

/-n n akaiki/-d u kjo e opisao ok pe ina rsabilja na kraju, reba spomenui knjigu avua elAnakia ponazivm Tzkirt ad kja je svima bro pznaa i f sezbornikom ijekova i glavnim izvorom za svakg ona k s bavinarodnm meicinom

Neki smatraju a je povraak koritenju jekoviog bilja u lie-enju boesti neporeban i da to nije dbro Moa bismo nekako imogi prihvatii ovakvo mijenje kaa bismo bii u sanju nadva

ati boest, povratii zdravlje i oakai bolove onih koji pae i kojeje savaaa boles i njene eke Meuim svjedoci smo uprav


7/325

supotnom. Mnogi ekaju na savemenu medicnu a nsu u stanju

nita uinit oed toga mi se n u kojem sluaju ne moemoode otkia do kojih je dola savemena medcina kao to smove spomenuli i znamo da nam je potebno ono to nam je onadonjela u pogledu ljeenja bolest i zaljevanju oganzma. Meutim udaljili smo se od piode i nenih zakona. Onoliko kolikosmo se udaljili od nje toliko su se nai bolov patnje poveaibez milost opatanja Zbog toga je sve asnj pozv ka vaanjupod olien u upoteb ljekovtog blja

udunost poizvdnje lijekva u aapskim zemljama navodinas na to da azmiljamo o ovoj temi sa globalnog a ne lokalnogstanovta Dake tebamo azmijat na nvou teitoija svh apa teba osnovati adekvatne once u aapskim pokajinama zato postoje odlne geogafske lokacje i pogodna mjesta. koeu aapskim kajevima nalazi se oblje novsnog ljekovitog biljadovoljno aspoloivh uku da ade kao i onih koji e istaivatiljekove uzgajat ih peavati.

... oGovo o bilju zapoet emo injenicama da je ono ogato vaminima soli mnealima i piodnim tvaima koje oganizam mos lahkoom peaditi Ono sadi i pjeko potebne elemente kojinisu mineali elemente koji u slini minealima poput oksigena

sumoa joda azota asena fosfoa selena i kabona kao i potebne mineale poput kalcija natija magneija eljea kobaltatd oznato je da su bojne bolesti u tijesnoj vez sa nedostatkomnekog od ovih elemenata ako se napimje, upala zglobova vezu

e za nedostatak magnezija neke upale se vezuju baka l sebou oganizmu nedostatak cinka dovodi do pojevanja i opadanjakose a nekada vodi ka slabljenju metabolizma dok nedostatakuavnoteenosti izmeu koliina elemenata eljeza baka i cnkadovod do anemje


8/325

v

Zao se uzmanje bja u prrodnom obku danas ubraja u naj-

boj nan zadovojavanja poreba organzma uvanja o pomanj-kana (nekog od eemenaa) jer ono sar sve ove var u uravnoeenm konama sadr raze vrse eemenaa koj deujuprov bakerja mkroba vrusa. Soga je ono pop a koj nasuva

Endokrine ijzdeUsanovjeno je a prrodno bje zajedno s pjm masnoamapospjeje rad enokrnh jezda (jezda sa nranjm uenjem) koje podsu vone nkcje organzma Takoer je vreno da umska (vja) aa sar hormonske var koje majsno desvo kao hormon jajncma a so je sa horenzjomhmejom mauranom o se e jeovanja koroa na sannan djeuju majna uca boja ravca (svna aa na

suzne jezde djeuju ans nana maura dk neke bjke kao su majna ca ckorja jeju avrso anbakerjsk jaaj opornos mne. eke o h bjaka ka pr aran korse s za svaranje hormona posebo oh poh

Jaanje organizma i otpornosti

Organzam se smara zdravm na kaa s njem ravneensv eemen porebn za vo To je uvje za prroaq ra svh organa u organzm. Organzam se smara boesnm onda kada doedo pojave eravnoee ovom pogedu

Ljeeje boes vjek se svo na t a se ova povraova ravoea a s je saj sa kanjajm posjeca vjvhsmpoma boes pokuaja da se povra rav prrono sane

Kada organzam pogod neka od boes o zna a m je neos

ajao nek o osnovnh eemenaa e se pr jeenj reba korsono o aj eemena sar u prrodno obk


9/325

v

Ljkovto lj mo ojaat organam putm njhovog kon

umranja u olku hran kao to j sluaj sa osnovnm nophodnm elementma prlkom ljenja og ljkovtost njhovogprrodnog sastava.

Blje moe ojaat organam na ralt nane: uklanjanjem ttnh kata olst organma tj. otklanjanjem uroka olest putm umanja ljekova koj otklanjajutetne tvar kro mokran kanal;

vraanjm organma u dravo stanj putm unonja vegroja hormona lmnata potrnh organma gloovma; umanjm ralth vtamna prjko potrnh lemnatakoj grad tt organam; tada se uma ono to sadr vlkroj vtama osnovnh elemenata kao to su ve nabrojaneljke

umanjm odreen koln ljaka koje jaaj muntt me

se poste otpornost na djelovanje bakterja pljesn te se pomae organm da se odstran ove aktrje; najlak nanumanja t var je putem ovh ljaka koje lahko ro jaajuorganam ljee ga.

S orom na djelovaje ljn ljk se moe korstt na sljedeenane

1 kao ljk koj pojaava otpornost (muntt: bljke koje neutral tetne tjeje jeovanja elmnu h putem opskrljvaja osnovnm lmntma koj nam uvjk traju normalnonkonsanje organma to reultra tme da organm vaotporan na olest djlovanj stranh tjela Tu spadaju ljkekoje neutralu ttna djelovanja olest usljed svoga hemjskogsastava. vo je potvreno a velk roj olst kao to su gojanost astma upala gloova l proljev;

kao ljek koj spostavlja ravnoteu elemenata tjelu; to s bljk koje tjelo opskrljuju osnovnm tvarma kojh u njemu ma


10/325

vn

novono a to (t nostatak ovih osnovnih tvari) pogo-

u poavi bosti to ovsti o obnavana otpornosti ipotpunog zrava;

3 kao ikovi koi pomau organizmu (protiv bosti; tu spaavik bro bi aa koi pomau pri inu nkih bosti niho-vo uziman nophono rai postpnog ina s obziromna to a on spravau a o o nostatkaornih tvaria to ima za posiu vraan priang staa.

Kuranski ati i haisi Aahovog Posanika, saaahu ahi vsm, sar bron navo koi govor o hrani i nainia ishrankoi uvau usko zrav, ukazuu kako s to trba initi navoi primr, im pomamo svo tio i uu Uzvini Aah

rkao

_IL 1:7 :


11/325

UVNOTEEA

SHNA SLAM


12/325

URAVNOTEENAISHRANA U ISLAMU

Islam podste na to da osoa e ne aranjuje ljepa jela koja

je Allah dovolo, uslov da se tome ne pretjeruje da se vodrauna o umjerenot prlkom umanja hrane Poslank, sallallahu'hi k:

ak ernik je boi i drai Alhu od sbog ika.

U ovom djelu donosmo slamsk pogled na hran organmaod fae ametka do fae ponh godna vota, ojanjavaju vrstehrane (elemenata) koje je u svakoj fa potrebno nost u tjelo,

vremensk raspored konumranja hrane, kao njen hemjk sastavZasta j najvanja ljdska potrea manje hemjsk uravnoteene, ranovrsne drave hrane kako mo mogl adovoljt sveosnovne ljdske potree, kao one tjelene, tako one nteltualne ovjekova potreba a hranom je osnovna votna potrea.

Uravnoteena shrana je, u pogledu kolne kvaltete, najoljaa sve narod na Zemlj, e obra na njhova ralta uvjerenja.

asn Kur'an je stanovo spravne drave osnove hrane, a

na je Vjerovjesnk, sallallahu alejh ve sellem, potvrdo te onove pojano precne smjernc prope kojh e rea prdvat kako b mulman mao uravnoteenu potpunu hranu kako tjela,tako de

Ilam podava sve ono to vod ka uvanj tjela uma. uvanjetjela uma mogue je ostvart spravnom shanom jo od perodatrudnoe djetnjstva, a atm tokom otatka vota Ilamki prop povaj ka umanju vee kolne rnovrsne uravnotene


13/325

VOTA A

hrane koja je potrena telu kako se odalo doro zdravlje. s

tinu e reko Allahov Poslank sallallhu alejh ve selle, kda jerekao

a ni j oi i dri Ahu od sog nia.

Ludsko organzu trea uerena hrana koa hrn telo,nadoknaue u ono to je svo kretnje potroo, otkanapatnu trpljena glad, n ga ja sprenj z oavlanje poslova te jaa njegovu otpornost na olest Ujerena shrana sa

tra se nazdravjo shrano zog ujednaenost eleenata koe jeUzven Allah uno sastavn djelo svega

. . .l J "} . 'l r . --- J y JJ o J \' , l J - J\

J J J

"A ne je a. I psavi je erazije ne preazie

nice u mjerenju - i prav mjerie i na eraziji ne zaiaje "(ErRahn 79)

Zato se strunj u olast shrane jako trude nastoe da krozrona stravana studje ukau na potreu pravlne shrane postavljanju zdrvh osnova pravlnog vota kojeg ovjek v, au skladu sa votno do u kooj se naz

sla podste na to da osoa se ne zaranjue lepa jela koja

o e Allah dozvolo zven Allah ke:


14/325

RNNA HRNA U 1 7

On, takoder, postie ovjeka a to a zaovolji svoje potrebe

hrnom 'bez pretjerivana ii oskuievana, shono riema Uzvenog:

' ' ' ' ' ;j '' 'j 4 'l '

O v Adev jep e bcte d hete da

bavite! jedite pijte a ptjjte; O e v kji ptjej. (E-Ara )

Ah aen i uzvien neka je On a e bone blgoaiSojim roboima. njih je svorio ee kave, oce i koze, aioie nih n ak i a o oga imaj koisi, a jeniho meo i tako aju svoj it. Itin e e UzieniAah kaa je rekao:

tk O ; je e hade ttte a dh krt ate je e ajve hte (En-NahNei jui zstajuju u poge ovoga i branuj ebi konzu

mirane mesa kao to to ine buisti i hinusi koi, poput vegetaianaca, ozvoaau samo vegetaijansku hranu to samo oojmjeri oiko im je ovojno a oravau ivot ako je vegetariank ishana bogata vim vrstama potrebnih eemenata mneala,karbohirata i itamina, potreba za oravanjem tjelesne temperature i obnajanjem kiva aeko e vea, pa je potrebno uzimatiranoteenu han (bijnu i iotinsk) ime se pospjeuje pobava

Brojni vegetarijanci se suoavaju sa aemijom use neostatk vitamina i eje, a primijetan je i neotatak oa cija,


15/325

RNNA HRNA U LU

cinka i vitamina koji se naaze u hrani ivotinjskog poijekla

ja se odikje veom koliinom pomenutih elemenata, a i koliinaproeina ivinsko rganizmu je u najveem broj slaeva slina kliini pteina u oranizmu ovjeka, a stepen nihveisoritenosi je elik.

Za se jasno uava mudost islamskih tektova koji ovoe oorebi uravnteene israe Uzvieni Allah je eko:

j e h dart e e k bd eljel"(E-r )

ve kje e a brat e ptj kakv bd

eljel. (El-Vki'a 1)

U vi lemenii ajeima ajen navodi se numiranvoa i mesa (iljne i ivotinjske hrane)


16/325

OUN SHN

Iraa ima veli ueca a zravle oeica i ruva Orgai je ije o broji iv vao ivo je aieo o mili

oa elija svaa eli ima vou ciju Siguro e rebamouzimai svi eleme oji rai eliu er a o e buemo iilio e resi sa raom o e se orazii iav orgaizam, uarosi e se oavii broje smeje Narimer ao e u ivimae e ovol olii elemeaa orebi erirociima (crvearv zrca) broj erirocia e se majii o e ovesi o slaborvoi o ale ovoi o eosaa oliie oigea oeg reosi u ve ielove iela Oige e rijeo oreba cie

lom orgaizmu e e ao osleica egovog eoaa avlalbos u svim ielovima ijelaSiguo e zravom ielu reba zv i uouea ira

oj e mu i su, osiui elemee oji su mu orebi azvo, ouvai zrvlje i ovei ooro a oae i maje ose bolesi Zao se urvoeea a ubraja u avaiefore oji omoguuu oravae geeracija eog aroa egovu broo i sosobos a loooo ai U ilamo riciji se e a e "zrv rzum (u) u zravom ijelu Hrj iviaoci morau bii ovolo zaulei u irai (arboirireii mai viamii mieali vlaa i voa) vi a ravilom cioisaju cijelog orgaizma Hraa sarva jea ilivie ovi elemea oi eosju orgaizmu, a svai o i imavoju oeeu ulogu

Kaboirai se eere, rob i vlana i oi su glavi ivor

oveove age eeri mogu bii eeri rvog rea: gluoza fru1 9


17/325

0VTA A I

oza i gako eeri drugog reda: saharoza lakoza i maoza i

osali krob celuloza i vlakna. Posoje i vlakna u ishrani koja ovjek ne moe probavii. ma ih mnogo vrsa a ona pomau veojprohodnosi crijeva e olakavaju proces probave hrane Karbohidraima su posebno bogae iarice penia ra i jeam sueni proizvodi od povra voa i zeljasih biljaka koje po svom hemijskomsasavu sadre velike koliine karbohidraa Oni se u najveoj mjeri sagorijevaju i iskoriavaju glavni su izvor snage najvei su izvorenergije porebne za razvoj i sposobnos kreanja ljudskog organizma a viak ovih elemenaa se pohranjuje u bl iku glikgena (krivoinjskog porijeka u jeri i li u obliku masi u raznim dijelovimaorganizma.

Proini igraju veoma vanu ulogu u grai elija i kiva u organizmu obnavljanju oeenih elija i ouvanju miine mas. robavni rk prerauje proeine u aminokiseline koje se u crijevima apsorbiraju u raznose po ijelu puem krvooka i dosav

ljaju razliiim kvima u razliiim koliinama krv koa kosi isvi drugi dijelovi organizma sadre aminokiseline. Posoji opriike dvadese rlii ih aminokiselina koje korisi ljudski organiamMeuim posoje aminokiseline koje nose naziv osnovne aminokiseline a koje organizam ne moe proizvesi Ove aminokiselinemogu se nai u proeinima ivoinjskog porijea kao npr. meso riba meso peradi jaja mlijeko i mlijeni proizvodi. o se ieproeina biljnog porijea koji se naaze u iaricama i povru oni

u sebi sadre mai broj osnovnih aminokiselina koje nisu uravnoeene zbog ega je porebno konzumirai razne namirnice bogaepreinima kako bi se zadovoljile sve pree za njima Njljeje da ovjek kombinira razliie namirnice biljnog i ivoinjskogporijekla.

o se ie masi one predsavljaju jedan od osnovnih sasojakauravnoeene ishrane i elijskih membrana a slue i kao izvor snage. One neuraliu najvei dio slabosi koja moe bii uzrokovana

nedosakom karbohidraa i proeina Neke masi sadre odreenbroj viamina porebnih organizmu koji su rasvoreni u njima Je


18/325

U SH R l

dan do mas su masne selne To su zasene selne nov

glavn zvor su mas lnog orela Hrana u oo s ala mas vonsog orela sad oleserol o e osnovn sasoasv ela u elu oavla vel ro van na Meumao e nvo oleserola v od orenog o dovod do ovenogrvnog rsa sran oolena arerosleroze zareena arera smen u roou rv Da se zegle ov goe saveuse da se ne uzma olna mas oa sadr v od o zasmas oe su nam oree u ednom danu orsno e da rana

sadr normalnu olnu mas er dsuane o oga zlae rganm oasnos od oave e oles oe smo somenulaveue se da u svaodnevno sran mas n rlaze dnu rnu rane da se odedao uzmau zasene nezasene masNe od namrna o sadr mas maso s vrs msa mesn rozvoda ama maslo osal mln rozvo nevrse ra d

Vam su aoer osnov saso uravno sra

ez n se n mogu sors ne drug saso ao o su arodra mas roen Vamn dluu ao omona srdsva{omon ezm on oseuu roavlvane sorsvos naroan sasoaa a ood su za nasaan odrn dnena ne sasoaa o mau osene n. Na a nanon uvau orgazam o ron oles o s nazvau olesma oraenos Neolo e vama o su salo oren

oveu vamn E; on e organzmu orean za zgradnu odravanezdrav va er e negovo delovane dovolno oseno zao ou os nervna va roavne organe mune dVamn E e neoodn valnos organzma u svm ma voa Nedosaa vamna E vod a slaem vdu noua ao se rad o velom edosau o moe uzroom ounog glena vda {ranog slela). Ndosaa vamna E

moe vod a ovano odlonos olesma oe ogaau organzam ovanu soe smrnos Vamn E se nal


19/325

UVNOTEErA ISHRN ISM

u prirodnom obliku u hrani ivotinjskog porijek k to su

jetra jaja, mlijeko, atim u vu i zljsti bijkm ulju crenih datula mangu i kajsiji koji sdre vr krotin koji se ucrijenim stnicama pretvara u vitamin E

vitamin B kji je sastavjen od neklik vitamin koji se mguni rstpljni u i k u neki kislinm kje u usastav krvi To su sljedei vitaini: timin B riRvin B niktinmid B i pirdksin B Vitin B je nephn z bijanje energije i krbohidrt, msti i proteina za obnaljnjetkia u organizmu, otklanja slabst i nem, smetnje u krvi iprobvnim organima, sabokrvnost, srane smetnje, objenjakoe i upae Zato je neophodn uziati dovljnu dnevnu koiinu itamina koji se moe nai raziitim nmirnicamsastvljenim d eeng ia, povra svih vst itrica, esrib jaj i s

3 vitamin e koji pomae u pvenju koiine eljeza ulai u sstv tkiv kja dre n okupu elije u rgnimu (klagen) ijeluje kao antiksians Nedstatak vitmin e i k pjvi skorbut, iji su simptomi upae, mksst tee rstnjerna, upale zgobova, a preveik kolina rezultir sru

Najboji ivor vitamina eje voe psebn pldi etinr, sjemenke i brojne vrste povra Savjetuje se bven redovno uimanje svjeeg vo i pvra posebno zbog tog to ovj vitmin

vr br nestaje pri njihvm kuhanju ili skitenju; vitamin D koji je nephodan rganizmu iskoritavnje kalcij Tko doli do jaavanja kstiju i povenj njihoe izdrjivosti. M se nai u ribjem ulju jajima, mijeku i iznutrica-ma Vitamin D se koristi pri iagnju koe suncu Nedstatakitmina D dovodi do pojave boesti raitis koj se ituje krsabost i omjivost kstiju kd djece i trudnic;

5 itamin H koji je nephodan za zdralje zametka i zatitu mukaraca od imptentnosti. Taker, neophoan je z odravanje


20/325

U SH 3

esk membana uva od oeena unena Nedos

aak vtamna H u pean dovod do manka boa cvenkvn naca sabokvnos vo vamna H su ue penn ca ue semenk pamuka pova koe e boaonme avca saate aak kupus peun;

6 v amn ko speava stcane kv pospeue uavankv na podan nan U veo kon se naa u kupusukaou mosko av nutcam ama

Mne su takoe osnova uavnoteene sane On omauoanmu p obavanu von nkca neovom avouNek od meaa naae se u oanmu ako napme naamo eeo kac u kv oo u kosma o u ubma Mneal su kao vtamn eement dave sane e e oanmupoebna nova odeena kona koa e bt uavnoeena skonom kaodata poena mast Mnea vtamnpmau peavane sasoaka ane eeo e vaan sastakcven kvn naca ko su neopodn a odavane sv ea u oanmu Ono pospeue novo deovane a navanamu e adaa u koano s de se povod kv e e eeo edan od elemenata ko uaze u sastav kv Nedosatak eeza vod o maokvnost nemoos slabos nem nesposobnostobavlana posova smene u asu poveana poonost oesma poasta stope smnost meu makama posebno p pooau

Nedostatak eea akoe dovod do poave aan boest poveana sabokvnos Nabo vo eeza su znuce meso mesne peaevne be meso meso pead med s to se tebne ane koa e boaa eeom to su pove semenke koesade ua ease bke neke vse sueno voa pak oan ne moe adovot svoe poebe a eeom ane bnopoea kao to to moe sa onm vonsko poeka Poedtoa vtamn uze ane bno poeka aedno sa eeom

pomae da se neova kolna povea


21/325

ROTEE SHR U SMU

Kac fsfr su da eementa ka su nepdna a radnu

skeeta uba a kac e nepdan a ruaane kr brearastane nakn adbana reda Nedstatak fsfra u rand d reducrane skrstst kaca ke ek uma ta psedcu ma pau ratsa. ek men prd sunan r kaca fsfra.

Jd ra eku uu u prcesu uana ttne ede Ne pmankane u sran dd d smetn u radu e ede d psk premeaa Jd se me na u mrsk ran b kama uenm u emtu ke e bat dm. Nadknaane nedstatka a se naake me ret krtenem dranes

Ukk se umu u em knama mnera ee kacsfr d uae u sasta ranma ka t t ne ksen kabn dren ntren ka smpr natr mane kr rscum manan.

Nedstatak b ke d eemenata d ka smetnama uunkcnsanu ranma. Jedan d Aae mdrst e u tmea se umanem uranteene rane dreene kne eemenatauau ranam um. Uen Aa e reka

Nk ok pogld u rnu voju; olno ku rolvo zt zlju puktn rjco n dz nj to zrt gro povre ln pl gut vo p n uvnj v toc j

(bese 4.3 )


22/325

U H 5

Ako amsmo o ovm ajema vdje emo da se u j ma uka

uje na a e vse ae na anovsu sau kako b se pos a avoea kos od ae da b se ao od boes uokova edosakom neke vse ae

Uve Aa je ekao

, ;'. ' tv . : (J Jt -

l

J J

"A eb je d ptav je tezje da e prelazte c jerej prav jete a tezj e dajte!(Ram 79)

avemea auka ukauje a poebu da aa sad osoveeemee a auc ovoe o m ama ouvaja e avoee o am amjeama u vak ovjek u svakom

vemeu uva da je oe am opasosma ako e budeumao popuu uavoeeu auU daaje vjeme auc djee (sau a e vse

ace od koj se pav ku e aa koja sad sko pove voe

mjeko mje povod

4 meso mes povodOn povuju da je poeo eva saa obuvaa sve avedene upe


23/325

POTRBA HRANOM

sam pridaje anost izboru zdrae rane koja zadoojaa ojekoe potrebe za ranom u raziitim fazama iota. Na te potrebenajie utjeu sedei aktori : itna dob po zdrasteno stanjeposa kjeg balja dtina osoa i stepen zagrijansti (zraka

Skuie ljudi kojia je porebapoeba ihraa

udnice i die

ena koja je u rugom stanju mora se pridraati posenog reimaisrane jer e u suprtnom loa israna imati negatine psjeice zdraje i trudnice i poda U pemenitom Kuranu se kae da sutrudnoa i raanje potekoa sabost. Uzieni Aa j rkao:

"Mi sm nareii eu ue psu rieima svim. Maa g nsi a nen zrave rpi i ia ga u uvie gine Bui vaan Meni i ieima svjim Meni e se

vii" (Lukmn 14)


24/325

RNOTEEN ISHRN SLM

ea sm zaduili da rditeljima sjim ii dbr

maja jega s mum ga si i u muama ga raa (Elhk

Il glv vo djee jo pje jegovog oej ekod og klpj bk ukcu e kee pj d jegove eb b od vje: " zm a m r t ta bjuje e vjevje ljepo djevojko obog jee ljepoe koj je be ol odgoj . at

na r o u ee ljepog gled loh ku llhovPolnk allallhu lejh ve ellem upuvo je elje djevojkd m mueve u oe koj u od vje koj u pleeogpoj je e kv jbolj uv poocu bue o joj

Iu je eko llhov olk llllhu lejh ve elle kdje eko

a am m t rm aam t a r a t t Zm artmta r

Polk llllhu 'lejh ve elle je govoo o poeljo bk je je djee vk loe oc jke o je jpej odluk jljepe ljje jj ve. Zo u u lu uejcolje govl ovo jle ko ovl u ljeepogu ovh geecj povuju d odb bog dug pv oguv e llh dov ljepo poovo koje e b uk ovoe vjeu

Pdvju vo djeeu jo pje jegovog oej lm oguv d e oo od o kldo vjeo dvo. Zo jeeophodo d udc vod u o vojoj h oko udoe d jede o oo o je ljepo ko o pvlo vjeo dvo djee d g ko kvo od Il vod u o h

ee udce ko o joj dovoljv d e po oko jeec Bee Trmz Ibn-Hatm


25/325

oTA 29

ramazana, ako se boji za svoj pod erijat dozvojava i dojiji da ne

posti ako se pai da e post imati negativne efekte na dijete (dnee imati dovojno mijek Ova dozvoa vremenski traje koikoi period dojenja, taj period moe biti krai ii dui, u zvisnostiod toga da i se strahuje z dijete i i ne.

Potrebno je da majka uzima dovojnu koiinu rnovrsne hrneprije, tokom i nkon trudnoe kako bi odgovori veim potrebama koje donose trudnoa i dojenje mbriju je, takoer, potrebnuravnoteena ishrana, pa ena mora, zadovojavajui svoje potrebe,

zadvojiti i njegove potrebe za hranom Ako njeno uzimnje hranene bi bio dovojno za potrebe djeteta koje nosi, ona bi se suoias odreenim boestim To je zbog toga to se dijt brzo razvij iraste od jedne pa do miion eija, a za svaku od njih potrebni susstojci i hrne Povenje koiine krvi vno je ishran djetet. Uzimanje dovojne koiine rvnoteene hrane pome prvinom rzvoju djeteta, njegovoj zatiti od vanjskih i drugih utjeajatko d je uzimnj dovojne koiine urvnoteen hrne prije

ko potrebno, jer se neki ivotni proesi majke pojaavju tokomtrudnoe, a urvnoteena ishrana zadovojva potrebe eementima koji omogvaju njihovo odrvnje i tko pomu tokomranj i period dojenja

Neophodno je da trudnie i dojije uzimaju vee koiine hrnekao bi zadovoji e svoje potrebe i potrebe djee u ovim osjetj ivimfzm ivot rbohidrati i masti daju veu sngu, proteini ivitamini

A ei

uestvuju u izgradnji tkiva u orgnimu djeteta,

njegovih kostij, ub i kvidvjvnje vih potreb mogue je uzimanjem rnvrsne

hrane koj obuhvata svjee voe, zejasto bije, narane, povre, atakv ishrn onemoguva pojvu nedostatk eemnt od gprijeti opasnost tokom trudnoe

1udnica obveno treb ii n redovite jekrske pregede kakobi se uvjeria d su dijete i ona zdravi i da se zdravo hrne, posebno

zbog toga to se nekim buduim majkama deava da im nedostajeneki od eemet (ejezo, kcij i s, znkovi tih nedostatk


26/325

30URVNOTEEN ISN SM

ne vide se sve dok e proe ekoiko meseci od poetk trdnoe

Stog svetemo rdnicm d redovno id n ekrske pregede kko prie tko i poslie trdoe Ukoliko se poke d edoste neki od eement ishrni rdnicm se treb dti dekvtn svet vei s ishrnom kko bi el pomenti element Tkose nekd svete mkm d im vitmine, minere (posebno eeo) ii od po preporci doktor

to se tie doi one im posebno iren potreb potpnenom i rnovrsnom ishrnom ko e ih osniti snbdei

proeinim i drgim elementim. otrebno e d konmir velikbro nmirnic ko to s mieko voni sokovi sokovi od povri s Doie se treb sdrvti koliko god to mog od komirn onih vrst hre koe se mog orii ks iekko to s bieli lk biber i neke vrste senog povr

D

Diete doi n ov sviet osti veno mk i ovisno o o otrebn m e ist hrn ko e dobivlo tem krvi dok e bilo trobi mke e t krv Alhovom mdro veoi i rie postl istim mliekom koe sdri sve oe eemete koi s eophodni negov rvo. Mlieko e poteklo grdi Alhovomptom diete e peno k nem i im g er Alh e OnKi sve s merm dreue i adahue (EA 3 .)

emeniti Krn spomine propise koi regi prirodno do

ene, ree ite dv detet n doee neko drgo ei(ko poste mkom o mliek) ko nie srodstv po krviUvieni Alh e reko

hw, 1) \ y i I\jMae ea de decu svu pue die gdie ima iele dee ptpu bude

(EBekre 3 3

)

U ovom et nvode se sledei propisi


27/325

TA 3

1 majka je obavezna ino dojiti svoju djecu. Takoer ona je oba

vezn d ne negir vanos prav djee n uivnj dojenj io od svoje majke ino, e, ako je u mogunosi ne reba muuskraivai dojenje Onome ko ei da upotpuni dojenje rok jedvije pune godine prije ostavjanja dojenja Presta e ga dojitikada proe vrijeme koje je odredio pemeniti Kuran (dvje pune godine), uz uvjet da se oko upotpunjvanja dojenja sau otaci majka, bez ikakvog prsijavanja, zbog dobrobti dojeneta ipravine brige dijete, shodno rijeim Uzvienog:

. - -- ' : - \r . J'Y - a nih ve na iep nain i spumn ue ijeeiu, nije grijeh." (Beare, .

2. otac djeteta e duan da vodi brigu o dojij i d joj prui ono tojoj je potrebno za dojenje djeteta Jsno nam je da se prirodnodojenje djeteta smatr obavezom i maja ne moe imati neku

dodtnu obvezu tokom trjanj dojenj ato se u ahovojpemenitoj Knjizi garanuju prava majke ukoiko on doji dijeteu odsunosi oca djetet;

3 . u odsunosi oc djeet, odgovornost z dijete se prenosi nnekog od njegovih roaka sve dok je on odsutan To je zbogvanosti voenja brige i nadzora nad dojenetom;

dojenje djetea od strane neke druge ene zato to maja to

nij u stnj jeste no to vjer ne smatra pohvjenim samstavja nagasak na prvo dojenje (tj. dojenje majke), i ak jojdodjejuje izdavanje ukoiko se rasavi od svog ma aose to ne bi negativno odrzio na dijete i uskratio mu nekunjegovu porebu za hranom Uzvieni je rekao:


28/325

3 RAA A

_ ( l

:1 -

l

!t _

?Njih staite da stauju tam gdje i staujete prema sjim mgustima i e iite im teke t da biste ih stijesnili Ak su trudne dajte im izdraaje se dk se e prde, a ak am djecu dje, da im dajte slueu agradusprazumjei se meusb a lijep ai A ak astaurazmirice nea mu da druga dji dijete (Eal 6

Uvini llah j u grudima maj obbijdio hranu djuU prva ri dana u njnim grudima javlja pobna vra mlija a dij i o j hrana oja j dovoljna dju u prvim danimanjgovo ivota bogata j odbrambnim tijlima viainima i minralima laha j a uimanj i probavu a adri i dru oriti

ovi od vrog dana u grudima javlja rajno mijo prilagono ihrani novoronta. Majino mlijo adri vari ojojaavaju imuni im dojna o j hrana oja j drava bndotataa i oja obuhvata v lmnt drav ihran potrbndojnu u prvih mjci ivota

ada dijt navri t mjci porbno mu j davati dodatnuhranu bogatu nrgijo proinima vitaminima i minralimaao o u jaja vo lja bilj povr i hrana ivotinjog porijla

ijt ptpn naviava na u v mh hran a unicanj uba i naon to dijt privin da pord tn hranuima i mhu hranu mo mu davati hrana oja j nto vra a atim popno i avim vrta hrana jtu j porbnapobna ihrana oja bii popuno ita i oja j laha a gutanji probavu.

Loa j maja on oja vom djttu urati dojnj b n potrb jr i njoj bii urano io onoio olio j ona

uratila vom djtu. rirodno dojnj od maj ravija npopratn promjn pojavu odrnih ojanja a o j ojaj lin


29/325

o 3 3

obavee osjeaj majnsva o je pava baoa je ojenje po

boljava ope avsveno sanje ojlje pobolava a pobavnoaka ako obebjeuje ajnu pavnu shanu ojeneu Nakonojenja oan e se pova u pehono sane Tako se pon oan pova u pono sanje nakon pooaja maeca ponovoobavlja svoju nkcju na aav nan pomae en (majc) a seva u sanje u kojem je ba pje unoe aanja a osanmas ene va koje su se nakupe okom peoa unoe

Dojlja e vlo bo pova svoju vahnos valnos o e

joj a osjeaj a unoa nje pomjenla njena svojsva jepoekoja je mala pje unoe

Pono ojenje majnh u osavlja povne unke najee osanjuje neavne efeke unoe ako a vek bojena ne unjuju o aje peo ojenja asno je a ojenjeos kao aa o nekh opasnh boes kao o je kacnom,e je manj sepen ka o aka ojke ko ena koje oje o onhkoje ne oje svoju jecu a k ko ua ena manj je o ka

kojem su oene ene koje nsu uae o se e jeea a njeapono ojenje ma bojne kos

asn Kuan na mnoo mjesa ukauje na vnos ponoojenja Uven Allah je ekao

" ., " . ' o - ' - - ' -1 &

1 l

l I l r

-

-- !y

v - 1 - ul : J r " - Mi naahnusm Musa maju 'Dji g a a seupai njegv ivt aci g u rijeu i ne strahuj i ne

tuguj Mi em g ista vratiti i psanim g uini

ElKasas 7)

Alah je naeo Musaovoj a s majc a a oj a am a abac u jeku, je ojenje ma oeene ke pshooke posje

ce, a sama poveanos je najubja okom ojenja Dojenje vjasnana osjeanja ko majke, pokee ko nje osjeaj majnsva sve


30/325

OEE SH U SMU

ok o ne posane neaskdva veza osea pvenos Musaova

s maa e shovaa za svoa sna Musaa a s e u e Aahnaahno Doj g da se ostva ta osetna pshooka povezanos zme make neno deea da on oks pod nenhud da ose pod neno meka koe e aant neovovoa Lk neove make e se eza neovo pamene a negov k e se et u pamene make na ean poseban zuzeannan

Msaovo a s doene o sane neove make z sv bavsamost pvenost kou mu e pa bo e zokom da eOme bn EHatab . a ko e pmeo poavu koa e a nateu ece a o e neostaa doena e e napna pmenaovh popsa naedo da se ta obaveza pope svma od po dana oena de eta o e doveo do oa da make shvate da banepesano do svou decu na podan nan kosan za oanzam detea budh eneaca

Pve eneace musmana s zaovaae podno done zatoto su spoznae neov vanost za dete poodc Isam e vea nenos samos pozva sve one ko mau ama da odpehodnh eneaca uzm ono o e dobo avemena medc-na potvue neophonost vanost pono oena pozoavana etnos neovo zanemavana sam e odkovao sve nas oca maku ee kada nam e naedo a neemo pazmoovu vn stva Kako ne bsmo o n kada znamo koje n

ke mano meko ma na zdave etea neov psh neovmoa koko uepava neov vot neov bdunost ao neu da naazmo da e Aahov Posank saaah aeh ve seemzabanvao da se ee han dm mekom naevao da seete va od svea o moe naava neov pod zdavnan vota Posank saaah aeh ve seem e ekao

va vo c


31/325

TA

3 5Sve v ma za cj da e auva djetnjtv A kje je t uvanje

tt djetet blje d n kje pv lm je je ubjen kd mulan?Vrjedn je pmenut da je Svjetka zdravtvena ranzcj na

krju dvadeet tljea tv nn akenat na plaj prrdn djenja d e zjedn dravnm nttucjama pkrenuaakcje cljem naavanj vnt djenj ka b e zbjevaauptreba vjetke hrane. Itaka je prblem nedvljne nfrm-nt vme ukala n ptrebu d e mjke prvle n djenje.

Prrdn mljek ma zuetne bne Djete pje t drvmljek On nje nt hadn nt vre Optmln je z vak vr

jeme N kvr e phrnjvanjem Odvara ptrebm djntaObezbjeuje djetetu pebnu zattu d bakterja. Djenje djetet rud mjke tklnj jnt djeteta jke. Djenje djetetauptvlj uzjmnu ljubv j pveant djeteta majke

d p i ii

Dje Prdavnje vant uravnteenj hrn djece pme uklnjnju netvnh unk nezdrve hrne k t je atj urzvju u prrdnm rtu jer e njhve dnevne ptrebe za enerjm lementm kj m muuju d e rvjju pvevjuu kldu a razvjem njhv ranma ve dk ne drtu

Nephdn je da djeca uzmaju prjek ptrebne klne ee-menata z hrane tkm tav dan pebn zb ta t n

nu u tanju d uzmju tu knu hrane kju uzmju dralTker ptrebn je d m e ude zdrve prehrmbene nvke jd ran perda vt treb h prvknut n t da uprnjavajukretanje kak ne b t nerzvjen.

Osbe u pubeetu Djeca u pubertetu mju ptrebu a vekmklnm enerje prten vtamna pebn vtamna A B e ka mnera pebn ejez kacj) jer e njhv ravjdvja velkm brznm U perdu puberteta am na takav nndjevjke mu dvrt vm vjm trenutnm prehrambenm


32/325

ROTEE SHR U SMU

poeama kao i onim buduim vezanim za sanja udnoe i a

anja Poebno j pazii na njihovu ishanu i osiguai da umaunaminie bogae ejezom i kalijem.

St oo Dosizanjem zeih godina doazi do uspoavana uazvoju saih osoba pa se javjaju znakovi saosi u ognizmu iazumu i akve osobe posaju podlonije bolesima kao o su senokadija sane smenje povieni kvni piisak aeioskeoza asve vodi ka pojavi sabosi azliii ogana posebno mozga usd

ega doazi do seninosi gubika sjeanja. Zbog svega ovoga saanje o saim osobama iziskuje puno spjenja i samiosi sinu jekao Uzvieni Ala kada je ekao:

,


33/325

A ZA

3 7Dodanu menju prnjava uak zua, o dovod do pro-

em u proav hrane da aro ao zo e hrane do-vedu do znureno, ada uzmanje rane njena prerada poajuekoom Zao e arjm ooama neopodno da u popunozdovojvju voje poree z hrnom poren m je poenra oko hrane

Uprko ome o ven rh ooba ma mnju poreu zaenerjom kad zau u pozne odne, on dje maju poreu zdovojnom konom proena, karodra, vamna, mneraa

vakana kako ne ojea nem u oranzmu ubak naeuzrokovane nedoakom konzumranjem nedovojne koneneko od eemenaa ene, poeno reju uzm dovojnu konu kacja okom voa o e uva od nemo u aro dovojnu konu ejeza kko b zjee aokrvno hrnrh ooa mora adrava raze vre vo, zejh jaka,povra, mea mjen prozvoda na rea adrava dovojnu konu vakn poeno kd e eja za hrnom mn Poredvea navedeno arje ooe rebaju uzma kvaenju hranu,kako je poje u dovojnm konm kko b je ke probav ko je nprmjer, oje d jedu kuhanu dmjenu neoprenu hranu Crveno pee meo oje je od mea oao ma-m U ro je poejno uzma veu konu hrane ujuro, manj konu hrane za veeru Poreno je naa da ne po-oje odreene odne kda ovjek poe rm Pojva znakova

aro ov od oobe do ooe, njeno rvoja, duevno opezdrvveno nj

am vd raun vm neopdnm vrma prebnm zajep vo arh ooa, pa je odredo da djeca ve a vojm rodejm ocem mjkom), hodno rjem Uzveno


34/325

ROEE SHR U SMU

''Gd tj jd d Nju njt ddtj dnt t Kd jdn d nj djl j d t trot d n rc n: 'U ' - n dn n nj j j ptnjun (lsr )

taane o starm znurenm osobama u slamu predstavla dunost koo slam prdae velku vanost kou e uno pravom rodtela u odnosu na svou decu. tarak domov nkada ne mou

na prav nan prut bru o starm osobama kako se to moeosvat u porodc u koo deca vode bu o svom oemate prvkavau svou decu da prema starm osobama lepo postupau budu samlosna prvrena nma kao delu porodce Akose zadovle prehrambene potrebe starh osoba to dale ne moezament atmosferu porodne mlost povezanost rodbnskhodnosa.

Uravnoteena shana koa sadr sve potrebne elemente neo

phodna e ludskom oranzmu u svako faz vota.


35/325

DOVNA IRANA

U Kz Uzvog Alaha suu Allahovog Posaa salalahu alh v slm, avod s vl ro sova o ludmaomau da rd svar svom vou a ovom svu da srdoda voa saa oazu m ao da ouvau svo zdravl sagu v sov m govor da s vau svga ooga o srov rrod kou m Uzv Alah darovao

Na o ovh agoslovlh sova avs mo r Vrovsa, salalahu alh v sllm u hadsu o vrodosoamufu alh), a og ros Adllah Amr, r a

'is tvoj tlo ima pravo na b

Jdo o rava a kod ovka s da ga ahra da ooogad, d mu r odmor ada s oo umor, da ga os kda s zara, da od ga odsra oo o mu sma, da ga drda o zvora bos, a ga kda obo a ga orom o sau od vo ravo mu uo rada ,sa saova sama, dozvoo da s oo zaorav zamarrad og dugog rava

Islam osavo da ask voa o vaa ova,a da o mu ovo rgu, oso sgm ovovog voa a da somu u asom Kurau da od lh marasaoraaa mu laovma orodc s oa og somUzv:

39


36/325

T

"O eici, neka d u tri sluaja zatrae dputenje dav uu ni kji su u psjedu aem i kji j nisu plnzreli: prije jutaje mlitve i kad u pdne dite djeusvju i slije bajanja nne mlitve (EnN, 30 )

U pogdu ishan, isam s nij adoojio samo tstoima oishani i njnoj oliini, gooi o aitti i istoi han, nainuuimanja, oim phamnim naiama, liom pianuu ju, piom ducianju oiin han, o ndostau io uanotnosti lmnata u hani usld ga dolai do oaonih osti

Da, nain uimanja han, njn aitt i istoa imau i utjca na dou oau i isoistist anosni aniisasoaka.


37/325

NMS MN

Namaka vremena nu odreena amo a badet obavane pednevn namaa Naprov ona ureuu dnevn vo oveka upoedu rane poa pavana Aa aven uven neka e

On e rekao

jr c j prpn d u drn vrj lt vljju (EnN 03.)

Rdvn ltvu vljjt nrt nu rj dn prd ll pnzn tjt (Eekare 238.

Redovno obavane abanamaa kue rano uaane a akoer rano eane am obaveno veerane kanane acenamaa kako b e rane eo Rano veerane nam kor erne dobro e odma nakon ea . ne b rebao e pava namane edan a nakon ea . ve ovo e aa od probavn men vka korama udravana od ea nerapooeno adaa ua er e u nonm ama avravau v proce probave.

I e ua a pavanem nakon une koa e obno umanakon kndenamaa a kou e am naao da e reba redovno obava . Nakon ne ne reba e pava namane edan a.


38/325

VT R

Pozao j da posoj vza zmu a pcors (obojja srca)

odask a spavaj odmh ako jaaho Posak shu ajh v sm, as j pouo daodrdmo vrjm uzmaja ja da s drmo jpih avka u po-du shra shodo jovm rjma

'Mi mo narod koji nJd k n ogdni, a ka Jdo nitimo

U ovoj zjav j savj jkara kada su vru obavzo r-ba zma maju koiu hra i boj j js p pua pomao,o dva pua probo V broj obroka poma akoj probav,povaju vos orazma jovom azvoju

Prdravaj ao uro vrma uzmaj obrok poma u okajaju probav oba zdravsv probma kojih pra To j maj pravi ko hra uprjavaj j-s akvos koj pomu a s or dobro zdravj i jsa

vaos


39/325

KOLNA HAN

slam bjanjava a zrava shrana zna rajn bezbjevanje enerje ranm kja je rebna za kreanje rns na blesal ak a njj ne rejerjem n skjevm. Svaka elja

ranm vjeka je va vr svj nkcj ravj ras reban jj je ksen ka sal elemen reenj mjerkak b ranam nrmaln nkcnsa

Svak nesaak nek elemenaa shran v sravanja rcesa ravja nerns kva a rejervanje jelv le rbave le asrcje sasjaka z hrane ev zmanja neravneene klne elemenaa rebnhsvakj elj slje ea se ne ej rasaaj javljj seznakv sarenja na razlm jelvma ranzma smanjje serns na bles Sve v se eava bez bzra na vn bvjeka Knsanna neavns rblem sa rbavm neras lens velk brj brka ve neknrlsan nenjaenh var ranzam kje naravn maj ene sljece nav vjeka

Bn e namen a rena kn brja elja ra

nzm vjeka esvje ras njhvm mnavanj razvjjena evrna elja esvje bezbjevanj ravln ra asljenja evrna esje rces bnavljanja jene sarh elja nvm.

Ravnea me vm nkcjama mae vanj rajns vjekv ravla njeve mlalks. Ak e remeaja ve ravnee laz jave brjnh bles T jeeak fae sarenja Uklanjanje enh var elja rns

3


40/325

ANOTEENA SHANA SAMU

ntinuiranm telesnm i inteletualm ravu Kada gd se

prces ulanaa tetnih tvari uba i smai se ihv br dmase vide navi pblaa. se ve ncie b viale beuravnteensti pgledu liine i vrste, pavit e se tetne psledice prcesu prbave i isritavan sastaa i hrae ta dase smanue br prilia ada mem uivati blagati ravlaKada ve ede, n advlava sve trebe a ram atga, n mra pretati ili se baviti eim sprtm a bi sagri via energie Hrana e griv a rganiam, t ivr negve

sage Uli sba treba veliu liinu energie a ne psa,treba i dreena liina ranvrsne hrane a bebeue tuenergi Uima hrae a bebee vliu liin eergie a e ptrebna dvdi d ilsti i ivahnsti, a a e liiaenergie maa d ptrebe, nda se ilst smae i t dvdi dnemi, a mgua e i pdlnst blestima Uli sba bdevdila rauna liini energie u uima u hrani i bde e trilaputem ativnsti t e uvati nnu ilst

U vei s vim pitanem islam se pstavi vema bil a-redi e sva sbi da radi t e ris a t slasa imanem ravnteene ishrane i bavlenem dgvaramvrstm sprta, t e uvati ilst sbe i dravle negvih rgaTaer e aredi da se sba brine cielm svme tiel, er svai rgan ima prav na pau i brig. Ta e se vati vitalsttiela, a t ae lehisselam

sa voj lo a ravo na Rad ono !o j orsno a vjrn j o od sog vjrna. 3

z od svog rava svoj ols

Bilee Bhari Ahmed i Nea'i od Abdllaha ibn Amra r. a.

Bilee Mlim IbnMade i Ahmed od EbHrere r a Bile Mlim IbnMade i Ahmed od bHrr r a4 Bilei Bhari od IbnOmera r. a.


41/325

Bajnj odgoarajom rsom spora zmanj rano-

n shran poma oanj jsn lnos dbrog drajaahnos ja njgoog skanog roja Praan razo or-ganzma ma brojn prdns M njh brajamo: pobojanjrada srca krooka pa poan doka kr u sran m- m pomam anju snag sranh ma) pokrjoszgloba gradnj rsog ska spraanj omljs ksposbno u pznjm gdnama r m naprma sagrjanjnrgj) anj alnos . . . S oo pma osob da soj posa

balja na zadnj rnIsraanja sarmn nak porda s da zmanj lk

kln hran bez prhdng pralng akanja dod d pro-blma u zlanju danasopalanog crja zbog pn ko-ln enma koj se jaljaju bg konsanng umanja prk-mjrne kon hran) o daj m dos do npopunog obaljanja soj nkcj l do pa. Sposobns rganzma da apsor-bra sasjk z hran smanjuj s ako s prban ssm n-s pn hran djdnm a o zbog nmognos prraanjah sasjaka u c njhog raznonja po cjlom organz-mu Prjranjm s akor smara zman kon jd-n rse hran na raun nk drug

Bols koj s jalja zbg prjranja j ns na ma-nj opasn manj rarn od bos prozrokoanh loom ndljnom prhranom

Prtjranj jl pran slabm kranjm nakn dugjnm saanjm ma a sljdcu jau bes kje ska da su "bls bogah" "bls naknh". Uzmanj hranpoaa porb organzma za sagorjanjm kalorja dolaz dopohranjanja masnoa masnh tar masnm dpoma na bko-ma zadnjc grudma drugm djlma jla zam dood dopjae bls probanh ogana smnj sa dsanjm krookomsrcm bos ndokrnh jzda prkda mnsralnog ckusa

kod na


42/325

VTEA RAA

U bolesti probavnih organa prouzrokovanih poveanjem tjeles

ne mase i teine ubrajamo: probavne smetnje, garavicu, upalu bubrega, pojavu kamenca i sl.U bolesti plua ubrajamo disajne smetnje, jer svaki put kada se

tjelesna teina povea doli do otenog kretanja plune maramicei grudnog koa tokom udisanja i izdisanja, te se poeaa osjeajguenosti i nedostatka oksigena. Sve ovo se posebo osjea kdadoe do naglog debljja.

U bolesti kotok ubrajmo povien krni pritisak i bolesti

sranih arterijaU bolesti endokrinih lijezda ubrajamo: eernu bolest, boles

ti modanih arterija, to doodi do njihoog pucanja i modanogudara, itd

Oobe koje se udebjaju, takoer, postau podlone i upalamazglobova, reumatizmu i artritisu

Iz svega ooga jasno vidimo da je opasnost od oih bolesti starna, htjeli mi to ili ne, a glavni uzronik je eaktiost.

Stoljeima islm daje smjernice i poduaa ovjek kako da sasebi olaka i uva svoje zdravlje Nekda je to u oliku zrane, nekada u obliku direktiva, a nekda u obliku skretanja panje, kkoovjek ne bi zaboravio da izgrauje soj organim, ojaa ga, odrava zdravim i sposobnim da se uhvati u kotac sa iotom Pretjerivanje u uzimanju hrane protivi se islamskom uenju, jer Uzienilah ke:

"eie uusna jea jima psjujem i ne uie ume ijesni Th 81


43/325

NA HN

O iv Adevi jep e bcite kad hete da i

bavte jedte pijte a e pretjejte; O e vi ekji pretjej. (A 3

\ \ '1 ; W1 't J . ;.. JJ " ." J r !

Kad b Aah v vj rbva dava pkrb b

j b e a eji i ai O je daje jer k kik he jer O dbr pzaje vidi bve vje.( 27)

eovesnk saaau ae ve seem e ekao

ok ne mo napun goru ru od og omaka Doamu J nekoko zgaa ko ga odr poobnm z rad (

dovona mu e namana kona ane koa e zadovo neove osnovne vone poebe) A ako ho on nkabu na z hranu na z odu na z dan.

U adsu koe be Musm od Daba a ae se

rana z ednog doona J do, hrana z dou o-na J z eru, hrana z u onae z omu. 1

Jo e ekao n d prrana }e o ok pod !o po

k e u edno reo a nk J u em a.

Blee rmz Ibn-Mde Ahmed

Blee Bh Mslm Ib-Mde med Drm Bl Ib-Md od Ens bn M r Blee Mslm Ahmed rmz bn-d od Ebrre r

47


44/325

OEE SHR U SMU

Ome bn Hattab a e ekao "uvate se stomaka u po

edu hane to e tetno po oanzam vod ka boest"U samskm tekstovma navode se neke od temenh smencau poedu zdava koe sam popsue Ona ko h se bude pdavao nee se aboet mat e manu potebu da de ekau dauzma ekov Nek ka poao eovnku aaahu ahve seem t pokona obnu datue ekaa pa e eovesnksaaahu aeh ve seem uzeo pva dva pokona a ekaa e uzzahvau vato

Pavna shana paena bavenem spotom pomae poveanu otponost na bone boest. Dakle uzmane pavne zdavehane nuno e za ouvane zdava zbeavane nezdave hane pekomeno ea te peavane bonh boest uzokovanh ne-pavnom shanom.

a e ci nekih isamskih ieih manirau vezi sa uzimanem hrane i ia?

Unj ll ponjnj All pr jlu oda mudosttoa da se svak musman set da hana ne nta duo do bao-dat most od Aaha ao no Ko e o svemu obavetenda teba da e paz da u no ne peteue ne oskudeva te dahana ne c ama po eb neo edan od nana zaavana bo-

oboaznot pokonot Aahu edna od tva neophodnh zavot na em namenna amo za dobo kot.

Prnj ruku prj polj jl Aahov Posank aaahu aehve seem e u vez s panem uku nakon e a ekao

Ko govo ci ot tgovi o ( mast)zti ov olt oi iog oi og

Posto naedba eena sedne puta umeenot u uzmanu hane udaavana od petevana svea to ne dobo Do-kaz za ovo su bon .


45/325

KA

Js sa r prsa. Oo je takoer id slijeenj srednjeg put i

umjerenosti je je, kko se ke jesti s sih pet prst pohlep jesti s jednim il d prst pokztelj oholosti i umiljenosti

Js sj n nasjaju s. Vjerojesnik sllallhu 'alejhi esellem je brnio d osob jede dok je nslonjen jer je to tetnoz zdrlje i zato to to ote probljnje hrne

P s r paha p sj n puha u posuu.

Zajnk js n zvaja s U tome je uzjmn ljub i smilost onih koji sjede zjedno jer tko zdooljju soje potrebei uzimju hrnu

rjm a n uj. To je poeljno jer se tko strugodn i prijtn tmosfer

Ia oz pma oajma navkama ju po kojma s onrazkuju o osah u pogu uzmja ja To zni osob ne

treb sebe tjerti d jede odreenu hrnu (koju ne oli) Posebnotreb biti ozi prem bolesnim osobm i ne tjerti ih d jeduneku rstu hrne

reb pziti n osjeje drugih u ezi s uzimnjem hrne nnin d im se ne nudi hrn koju ne ole ili d im se ne brnjujeono to ole ili ele

Pojs nko vo prj msa jr ako snovnc Dnna

"I vo koj sam ra msom pjm o uuj." (El-Vki 0

Neke studije pokzuju je uzimje o prije ostle hrnejedn od glnih stari koje pospjeuju proces probe openito


46/325

ZDRAVA HRANA I NAINNJNOG ZIMANA

Uzmt zdrvu hrnu ne zn smo jesti urvnoteenu hrnu ko

j sdi sve elemente neophodne z zgrdnju rzvoj i otpornostorgnzm ve to tkoer zni d se treb uzimti provjerenhrn st od bkterij virus koji hrnu ine nezdrvom dovode do pojve opsnh bolesti uzrokovnih loom prehrnom

Neke bolesti koje pogju ljude prenose se uprvo utem hrne. Hrn se moe rt bkterijm vrusim i mikrobm nrlte nne

putem prine li vode kd m hrn bude izloen; putem stlnog prebcvnj i pomjernj tokom etve ureivnj pkovj li sklditenj putem oneivnj preko ljudskih il votinjskih sekret dodrivnj rukm usljed updnj muh mev dodir s oneenim zrkom il vodom.

Isto tko hn u kojoj se nli pomijen velk broj rzlithsstojk moe biti zvorom oneenj druge hrne to pomeu renju bolesti uzrokovnih prehrnom

jerovjesnk sllllhu 'lejh ve sellem je brnjvo zgivnje vode hrne zbog tetnosti po orgnim jer se tko unosebkterje i uzronc bolest. U hdsu kojeg bljee IbnMde es od buHurejre r. . on sllllhu 'lejh ve sellem ke

a o od mo u ja odu

5 1


47/325

T

Jo je rekao

uvaj u dvoji koji u rokli Ashabi upitae sudvojica koji su proeti?" Onaj koji vri nuu o uviaili via

U hadisu koje bijee Ebuavud i IbnMade od Muaa ibnebea r a ae se

uvaj u roji rokli: onoga koji vri vliku nudu narizu vodi onoga koji mokri o uu ili du (jer sunce nemoe oistiti ono to je u hadu)

Zaaivanje ivorita vode imetom i svim onim to se smatranosiocem baterija osnovni je uro diretno prenoenja bolestiputem oneiene vode ili pak indiretno prenoenja pre eenia i pldova oji upijaju tu vodu

Subijanje baterija i virusa i oraniavanje njihov ramna

vanja reutira smanjenjem opasnosti od bolesti urokvanih ne-dravom ishranom a isto tao dovodi i do uanjanja uvjeta jineiuju hranu

Jedan od temeja a ouvanje dravlja jeste i uvanje hrane ipia od aaenja Islam ahtijeva da se hrana pokriva i tao atitiod oneiavanja kao se navodi u hadisu oje biljee MusimAhmed i IbnMade d Dabira r a.

Pokrivaj ouU Buharijevoj veriji od abira r a. se ae:

Pokrivaj ranu i i

Hranu posebno treba uvati naon pranja i to na odreenjtemperaturi kao npr u amrivau ii friideru Potrebno je obratitipanju na specine osobine neke hrane

na njeno uvanje jer se

Be EbDvd od EbHrere r


48/325

DAA HNA NAN NENO UZMANA

n t han aho zo a, ao napmj mjo, mo,

pna a, o pje poj amaanjaHan, a pono mo, p , potno j na paannan zamzn kako mo naa zon o kao ona potaa gna za onzmanj Hana j doa za ozmanj naon zamzaanja aja z zamzaa Pj onjaza ppemanj han namnc a doo opat j ao anjaj zonc o oj dopj j odmznt namnc

Ptn j opa pj ja a dan aktj zoc o Tao mo aat od azh o paa zooanh aznm ama Kada ho je, Poa, aaah ajh m, opao , kako o aod hadojg j Nea od A, a

jpo j pa a naon ja kako ot z od oataahan aktja e najanjm ama oj am nagaaaj odaanj oan hgjn pm panja a Ajhamj ao

K uzim bd ipri u

1pri u nkn pnj mlk i j n man

Iam tao, podte na nj dn patcanj netapoe maa tc za z, ao to ae Vjeojen, aaah 'aejh eempb mivk ni i uim i ini dvnimGor 3

Biei bDavd od Lekita ibn abre Bii bnMad od IbnAbbaa a. Biee Bhai, Neai Ahmed bnMade i Darimi od Aie, r. a.


49/325

OEE SA SM

Takoer je neophodno uva se prekomjernos prejervanja

u uzmanju hrane bogae karbohdrama eerma akerje kojeve u usma se posebno razvjaju razmnoavaju u akvm vrsama hrane Tm puem se svaraju kiselne koje dovode do kvarenjazuba o rezulra njhovm propadanjem Zao je porebno salnos zube

ljedee o reba spomenu je o da se ne smje dsa (puha)u posudu dok pjemo da ne bsmo zagadl pe nesm zrakomposebno ako osoba ve boluje od uberkuloze prehlade sl

slam podse na o da se jede polahko da se svak zalgajdobro savae avremene naune sudje povruju da vakanjepospjeuje nasanak enzma u pljuvak koj ulaze u male zalogajhrane o olakava enzmma probave da obavljaju svoju nkjuu proesu probavljanja hrane vakanje reulra snjenjem nmrna koje sadre elulozu kao o su povre voe o pomaeda enzm dospju u svak do hrane

Arapski mudra kau "Jed voe samo s korom sava hranune jed hranu dok u eluu m hrane paz da ne jede ono je vakanje smea uba jer o smea prbav" Uravnoeena shrana sadr sve porebne elemene shrane Pravlan raspored uzmanja hrane ljepe prehrambene navke neophodne su za zdravlje ljudskog organzma jelesnu valnos u svakoj

faz voa


50/325

IRANA U TOKU RAMAZANA

Ah sjen i uzien nek je On roiso je ost jer on imrojne koristi z judski ornim oev otornost n olesti ost ini sosonim d se ori roti sojih strsti stomk i

ornizm.Post m oenito odrumijev sustenje k Allh

sjen i uzien nek je On nodi rijei Merjeme kerke Imrnoe r. .

-

- I - -1 ' l ;

;

" . ,

J. ' )

"Ja ovaa Movo u uj n k nu govor." (Merje )

j. suzdrt u se d ne ovorim. Pod ojmom "post ovdje seodrumije sustenje od se to kvri ost od pojve zoredo zlsk sunc uz nijjet.

Post mjesec rmn jedn je od pet stuov ism i nun jez jeru onj ko neir njeou oeznost je nejernik kr

otdnik od ism. Uzvieni h je reko:

5 5


51/325

RV SHR U SMU

rnc Propuj pot ko to j propn on prj d t grj klonl to nzntn roj

dn ono od koj ud oltn l n putu troj drug dn n koj g jd podno otkupj d jdnog ro nrn ko drg olj njg j olj olj j nk znt d pott Ujcu u polo j ojljnj Kurn koj jputokz ljud jn dokz Prog put rzlikonjdor od zl Ko od u to jcu ud kod ku, nk g u potu prod ko rzol l n putu zd,

nk t roj dn npo t ll l d olk nd potko t d odrn roj dn punt dll lt zto to j ukzo n Prv put, i dzln udt (ekae 8 8 Poe toga oakica a ne posti ata je inenom stac i stai

c boesnik a ije oavjenje nema nae i tekim ikim anicima koji nemaj gog naina a aa ni imaj obave

da nahane siomaha a svaki an koji nis postii Isti je saj isa tnicom i ojijom ako se boje a e to nakoiti njihovomavj ii avj jeteta. I one e takoe nahaniti po jenogsiomaha a svaki an koji nis postie

Nema posta a en koja ima menstani ciks ii postpooajno kvaenje. ne s obavene napostiti ono to ih poe ijposta nije menje ii nanoenje tete tije Aa savjen i vienneka je n kae:


52/325

A TO AA

" . . jn g n ujaj j osa pma vama

mosv." EnNis, 29.)

"On j za u r v nj !ta td propsao . . . E, 78

ost j e jnje voje ue) u borbi protiv strasti, stomka i tije i on ureuje ivotni ikus Musiman ga prktiira jedn mjeseu godini, njegovi duboki trovi ostaj n njegovoj dui i ornizmu. ost im brojne ijepe mnire dbe) koje posta trebodrvati Od ih manira (adaba) su i sehur i iar.

hur Vijeme sehu je o poovine noi, p o pojve zore, ijepo je ooditi tj do pre smu zoru). U hrni koju jeemon sehuu je bereket, jer ona osnuje post i okv mu post,

ko to ke Ahov osnik, shu aejhi v seem:"Utaj eu je u uru bt ""Pomozite e raom ehra pot tokom a i popodimpaajem oi amaz 'erje obrok ipuje bereketom, e izotaaj ga, pa makar eko od a pope amo taj o ta Al i

egoi mei dooe aat a oe koji uju a eu 2If. ohvno je post pouri s iftrom k Sune ze,shon ijei Aejhissem

"Ljudi e bi bru e k bdu pouvai a arom. 3Lijeo je iiti se svjeim tum ko ih ne, on voom,k to snik, shu ejhi ve seem

' Blji bnMad d bn-Abbasa, az Blji Ahmd d b-Sida l-Hdja Bil Bhai i slim d Shla ibn Sada a


53/325

NTEENA SANA SM

Ka s vri pst nka s psta ri tu/ a ak n

na n vdm r v ista. To je zbog oga o su daule lahke za probavu sadre glukozukoja se odmah apsobia bez pbave u ankom rijevu ako dadospijeva u u krakom vremenskom roku

ana za ia bi ebala bii lagahna kako posa ne bi osjeaozamor ili neaspoloenje kako bi se odsranila ljenos ili neakivnos i smenje u ijevima To je zbog oga o je eluda posaapazan i kada se napuni pilikom iara uzimanjem vee koliine

hane dolazi do eke i loe pobave i enih posljedia po organizam Ovo pouje savemena nauka a oslanik sallallahu alejhive selle je jo prije enaes soljea ekao

k n m apuniti vru d stmaka imjeno je da ljudi uzimaju velike koliine hrane i pia oko

ramazana upkos oe o imaju manje porebe za hanom negou dugim mjeseima Ove loe navike uzokuju pobavne senjeso ako uzimanje lahko pobavlj ivih vari u veliko koliini lakava luenje eludanih sokova smanjuje proena neprobavjenihvai i pedugo vaenje U obrnuom sluaju javlja se osjeaj zaora zbog mijeanja eludanih sokova s hanom i djelovanja na njupa se izdvajaju i javljaju eni sasoji Zao ne reba uzimai velikukoliinu masnoa okom iaa je njihovo pevaanje u pehrambene elemene iziskuje veliki napo jere koja ada pi ekoe i

senjeoeljno je izbjegavai uzimanje prekojenih koliina raznihenih i eko pobavljivih vari i sasojaka koji negaivno ujeuna poes probave i varenja ako da dolazi do pojave vee koliinekiselina u eludani sokovima o pak dovoi do upala u probavno raku

Bie Ame i rmii o emaa i Amira Biee Tirmizi i drui


54/325

A TO AAA 9

Uzimanje raznovrsnih sasojaka bogaih viaminima minera

nim soima i vaknima pomae akoj probavi i okanjanju smenjios donosi brojne korisi u lijeenju velikog broja boesi On

pomae u ijeenju sjedeih boesi boesi jere loe probave upae eua (meu emejn im nai-nima lijeenja je pos)

povremenih bolova u ankom i debeom rijevu uzrokovanih

enim i neprobavjenim sasojima os pomae lijeenju probavnog raka ako o se hrana rijeko probavja oklanjanju gojaznosi ako o se nee zimai hrana koja sadrieere i masi a koja se okom ramazana obino uzima veimkoliinama

bolesi zakreenja arerija (arerioskeroze) povienog krvnogpriiska i upae bbrega

boesi zgobova duevnih i drugih smenji pale koe osipa osjelj ivosi koe ako o se nee uzimai solii premasna hranaOaca u pogeu poa

arje oobe

Uzvieni Alah je dao olakiu da nisu obavene posii osobe koj i

ma pos kodi ili pogoduje razvoju odreenih bolesi kao i onimakoji ga ne mogu podnijei Uzvieni je rekao

,, . . .a onome o ji bue bolestan ii na putu - isti brojgih ana (ekare 184


55/325

6o H U U

osoj jo nk bos koj onmouvju pos ko to su sr

n bos novojn poonos j srn smnj; pu-n bost bronhts up pu; bost probvnh orn obojnj j sbo obvjnj njn nkcj Ovo je bo potrebebosn osob d s rn prm odrnm prvm rkuod nk dru boest (kojm post ne smet)

Opnto kano post j jk brojn tjsne duvne boet jr nn srne u toku post ovjk u vrjednost strpj vostborb prov srs janju voj


56/325

1 SNA ZME

MEDCNE SAMA


57/325

ISHRANA IZMEU MEDICINE IISLAMA

Vjerovjesnik saaahu aejh i ve seem je rekao

"ok mo api gor r od og tomaka. Dotam j koliko gaja koji ga odrt poobim raA ako o, o ka b tria ra, tra od i a diaj "

vaj dio knjige je pojanjenje hadisa onoga koji ne govori pohiru some o je samo bjava koja mu se objavjuje

Naes emo osam mediinskih savjea svakom onome ko ei odrai dueno i jeesno zdraje nane ijeenja isamskomakupunkurom kao i raziie boesi navedene u sunneu e ninenjihoa ijeenja puem ishrane

Uzieni je rekao

"O snov Aemov ljepo se oucte ka hoete a mooavte I jete pjte samo ne pretjejte; On ne vol onekoj pretjeruju." (A r 3 1

Atr aldira na tri i tvrti ajt sr ndm kjima s Mhamma sallallah aljhi v slm,

On ne ovo po h svome o je

samo Objava oja m se obznanjje ( r)


58/325

SHN ZME MEDCNE SM

vaj plemenii aje ima svoje openio i posebno znaenje kao

da s njem sabrani najljepi propisi vezani za zdravlje Kada kae Uzvieni I ji i pij o n pjuj" (lA'r 3 ) nema smnje da je mjereno zimanje hrane i pia bez prekomjernosi emelj zdravlja i da o od ijela daljava boles

Zar ne vidie kako se razvijaj oni koji jed a ne prejerj kaoi romos onih koj i jed i ome prj? emoje da vas pogodigojaznos onih prodrljivih jer je o samo slabos nepokrenospop sijene ogromna jelesa sao a ne miii Gdje je ivahnos

i pokreljivos snaga i ilos koj moee da vidie kod onoga kojijede mjerenoUzvieni Allah je svorio ovjeka i odredio granic njegovih sa

(koliko reba jesi) i zapremin njegovog ela (koliko njegareba hrane nosii) jegova sa moe napnii jedan zalogaj anjegov elda malo hrane ek oliko da osjei sios somakDovoljno je malo siosi a malo gladi

d b rejre r a se prenosi da je Allahov Poslanik saallah 'alejhi ve sellem rekao

iz t a i a a za i za a a i i ta

Allahov Poslanik sallallah alejhi ve sellem je pojasnio i kolikkoliin hrane reba obavezno zimai i rekao

iti taa ta i aa i a ti i a Aa a tia a ta itia ia

Znai reina zapremine ela je za hran reina za pie arena reba bii przna kako se ne bi oealo disanje jer ilj zinja ela jese oravanje sposobnosi za rad a o se osigrava ime

ominje a Ebu uam od Ebu-Hurejre r. a


59/325

N ZME MEDCNE l M

to e se tjelu obezbjedt element za sagojevanje potebn za

odvnje tjelesne tempeatue, obnavljanje azvoj tjela Moetepmjett da ns je Allhov oslank, sallallhu alejh ve sellem,u hadsu podstakao n uzmanje manje kolne hane odedogncu te kolne nekolko zalogaja koj e ovjek odat sposobnm za ad da ne bude gladan nesposoban ovjek jede onood ega e se zgavat obnavljt njegovo tjelo, al ne u mje da se njegova koa otegne, nt da se meso tese na njemu (zboggojznost) Islam pozv ka tjelesnoj snaz Uzven Allah je ekao:

" 'O oe mo' e jena o njih 'mi g u najam najbolje je unajmi snana i pouzana.' " (ElKasas 26)

Allahov oslank, sallallahu alejh ve sellem, je pojasno nankako se jede ekao:

' smo narod koj n jd k n ogdn a ka jdo ntmo

Ovaj hads nm ojnjv vnost nn uzmnj hne jese hana pobvlj u elucu sagojeva u peodu od t do et

sata nakon toga osoba osjea glad elju za jelom Kada jedemo podug put, eludc pma hanu speman je da je na najlk nanpobav Kada hoemo jest, ne tebamo to nt do potpune stost Tko emo ouvt zdavlje to je clj kojem slam pozv Ovopvlo potvje medcna, ustanovo ga je Allahov oslan, sallallahu alejh ve sellem, pojasno zabanjenu gancu petjevnjau jelu kad je ekao

'Zsta j dpranja pojdJ s to pol "


60/325

OSA EDCNSKH SAVJEA

P: ne moemo za svku osobu oret konu hrane koju treba pojest jer se ju rkuju u pogeu svoga zravja uzmanjahrae sposobnost varenja hrane to se te vrste hrane nju je mogue oret jer ona treba saavat bjenevne mast krobmnerae vtamne t

to se t nna one zgrauju untene jeove organzma obnavjaju ono to se potro Naaze se u mesu rb jajmamjeku rugm namrncama

Mno aju snu organzmu omoguavaju mu razvoj sposobnost ra kretanje Nazmo h u vrhnju kajmaku uman

cetu rbjem uju skb pomae oravanju tjeesne temperature Naazmo ga ukrhu branu koama eeru meu sokovma

Organzam ma potrebe rtm vrstama mna kao tosu ejezo kacj rug

Vmn su neophone ar njhov neostatak u shran ovo o pojave ve boest Nmo h u svjeem ovru vou

D: kaa ode vrjeme jea a osoba ne osjea eju jeom ma tegobe u prejeu euca npoto ne treba jest

Ti: tokom uzmanja jea treba sjeat zaovjstvo u gruma mat ste ms

: Aahov Posank saaahu aejh ve seem je zabranjvaounoenje hrane na hranu To zna a nakon revng broka netreba jest voe ok ne produ va sata posje tog obroka


61/325

SHR ZU D l S

Pe n uzimati hranu izmu obroka, izuzv ako s radi o vou

koj s uzima kada prou najmanj dva sata po obroku.Se uziman kaik mda rastolnog u vodi ko ni hdnr j tako savtovao Muhammd sallallau 'aljhi v sllm Pt otvrno je da rataan mda u vodi dovodi do tog voda poprima osobin mda od njgovih rastopljnih sastoaa.

Sd stvaran navik uzimana kaik masinovog a pomianog s dvij kapi sirta i vodom

oni koj i uvau iniu mogu zaminiti obro om miai sam rsovanih atula


62/325

TANJA TIJE I MA

ri su eesna sana: zdrave boes i ane kada ooba nie nibolesna ni zdrava kao o e stara osoba.

Zdravlje

je e an ijea kada e ve nkcie ispravno odviau Onoe neo navrednie o nam e zvieni Aah darovao poie iama er bez zdrava nie mogue inii dobra da i pokoravaie Aahu. Zao e vaki rob zahvaan z nga Posanik saaahu

aejhi ve eem e rekao:Mno udi s pra u pogdu d goti: raa isodnog "

Zis Alh ima roo koj a od uanja n uduuni) i os, j im i u rau, uzm ih u zdrau i j im stpn Jhi.

Eb Derda r a kae:

"Rkao am: Aahov Posanie da budem zdrav i zvaims dre mi e od oga da budem avjen na ikuene pa rpim pa e Aahov Posanik saau aehi ve seemrekao: lh oli u/ ra

Bilj Bhai Ahm, Timii i Daimi

Bilj Sjt - Taban bnMsa a


63/325

70S ZME MEDCE l SM

Aahov osanik saahu aejhi ve seem je jo rekao i

"Ko osvan zdrav u pogdu svoga j, zjn u pogduvog imtka (pua kao mu j tog na t ovaj svt Tirmizi akoer bijei predanje od buurejre r a koj i pre

nosi da je Vjerovjesnik saaahu aejhi ve seem rekao

"Prva od goti koju ovjk iti pitan na Sudnjmnu jst to mu s ri Zar voje ijeo nisam zdravimuinio napojio e hadnom vodom?

n akoer prenosi od Vjerovjesnika saaahu 'aejhi ve seem da je rekao

"O A as, tri od Alha zdrav na ovom i onom sv 3

Aejhissem je akoer rekao

i od Alha oprost i zdrav jr nakon vrstog rovanja nikom n iti to nita o od zdrava

Od njega se oer prenosi da Aahov osanik saaahu aejhi ve see nije pian "ni o emu njem raem o ravja

Neki beduin je piao Aahovog osanika saaahu 'aejhi veseem i rekao

"Aahov osanie a da raim o Aaha nakon nmaza?" pa mu je on saaahu 'aejhi ve seem rekao "Tarav

1 Bil Tirmizi i bnMa

Bil Tirmizi i Haim

Bil B

i Tirmizi

4 Bil si Tirmizi i Ahms Bil Tirmizi i Haim6 Bil Tirmizi i Ahm


64/325

STJ TIJ

Od Davuda, a s se prenos da je rekao "Zdravlje je skrveno

blago alost trnutka starost godne" Kae se "Zdravlje je krunana glav zdravh, a vde j samo bolesn.Takoer se e "Zdravlje je blagodat koja se zanemaruje. Ne-

k z prvh gnracja su govorl "Kolko je blagodat u svakoj ven,ospodaru na podar nam zdravlje na ovom onom svjetu"

Bolest

e je stanj suprotno zdravlju Svaka bolest ma svoj poetak,pogoravanje, rhunac kraj

Uzroci koji dovode do stanjazdravlja ili bolesti

v Vdljv uzroc, koj dovode do stanja zdravlja l bolst, su sljede : On je neophodan odavane daha (due). Da sovao zravl on mora biti isc i n smi nemu biti smraa

a u s sar on emnte, a navan e osgen god s smanj kolna oksgena u zraku, tme se smanj njegovakorsnost pojave se tetn efekt na tkva u orgazmu Oksgen je

neophodan za oksdacju tvar z hrae on upotpunjuje probavutako da se hrana moe skorstt, a to ponje apsorpcjom hraneZagaenost zraka razltm elementma poput ugljendoksda

ugljenmonoksda, koj su produkt sagorjevanja gorva u auto-moblma tvorncama, dovod do pojave brojnh plunh bolestkronnh upala, oboljenja bronhja, pa sve do raka plua potre-be za hrurkm zahvatma to se te sastavnh djelova sparenjakojh je puno u zraku on aoer maju tetan utjecaj na plua

nerve, posebno na slun ne


65/325

7 SHR ZMU MD SMSaemena su saanja poda da je nedosaak oksena

eoma aan fak kj uzkuje pojau kanomaako odnje da ma oes koje a kaakezaju kojenesaju nakon njea. ako jeo dnos koeu (oes koee se je je se penos puem muha koje nse use u naseja kojanasanjuju jud njma zaauju hanu) a u njemu nema oesuzokoanh hadnoom. Oaka je suaj sa sm sam od-njm doma.

Hadan zak ojaaa osnauje jeo pojaa poau dok

ena ma supne efeke ka zaaen za em ak da pojasn.

no to jd i pij Ako su hana pe e o u jeounose enu onuo.

Krtnj ili irovnj. Keanje zajaa eo a manje ahad

Keanje moanje ujeu na dueno zdaje. On don-se depmans azdaanos u jeskou kompeks nejedns. a oa sanja maju eze sa duem sanjma sa-jaju unke u nun jeka na njej anjn o omeemo ako o da oo

4 Spnj i udnot San umuje duu had jeo ao spaaea poka a uda osoa ne.

Spaanje se smaa odmoom za duu nakon sakdnenh poekoa napoa ojek poae uje mom sm pedajese odmou u ezjednos Pea anzma za snom je popu pee za hanom pem an je an da se odmoe nap kao mzak koj je peopeeen onm oaezama pemma San mozu aa njeou sposonos azmjanja shaanjae pospjeuje hemjske pese kj se odjaju u njemu ka uoanmu openo Spaanje dmaa umone udoe pono h

opskljuje hanom ppema h za noo podnoenj ekoa napoa Ako se jeu ne ezjeuje poena kona sna o do


66/325

N TE l M

vodi do manjenja inelekualnih poobnoi moa poblema

u mogu i ivima oj ai koje eba pavai ovie o aonojdobi oobe Dijee eba vie ai pavanja od odale oobe a ovaope vie od aih ooba o je an dublji ijelo e vie odmaa j kaak a dubok an bolji je od dugog na (koji je nemian i izan)

5 Uzimj h i izbacij ttnih Ako e ini na pavinain ono je koino i uva zdavlje

Ul veanl a raOvi uzoi e mog podijelii na uvanje zdavlja i lijeenje bolei oe emo uvanjem zdavlja

Znaj da je uzimanje hane onda kada ojeimo poebu njomako ajnoi zdavlja Ako budemo pikovali da uzmamo ioboka hane dnevno o je za oganizam najbolji apoed ihane Najbolje je mai odeeno vijeme uzimanja hane a azmak

izmeu dva oboka ne eba bii manji od eii ili pe ai je jeovo vijeme neophodno za vaenje hane koja e nalazi u eluuo e ie uzimanja hane na needovan nain o e napi

mje deava kada mo zauzei nekim polom ili kada e na polune moemo dai og apoeda o dovodi do menji jevimai pobavi o e odaava na zdavlje debelog ijeva je e alnomjenjuj pepano hanom i nedoaak ie a nekada i poljevi kupljanje ijeva Ovo e obino deava zapolenim ljudima koji

ne mogu uzimai oboke u odgovaajue vijeme Takoe je poebno ne uzimai hanu izmeu oboka Najbolje o avjeujemojee da ooba kada ojei egobe u ijevima uzokovane ekomhanom ne eba uzimai ljedei obok kako bi e elda odmoio nakon napoa i kako bi mu e puila pilika da e odmoi ipovai nag za obavljanje voj ih edovnih nkia

Glad poiava ojeilo okua umanjuje kielinu u ima poiuje mokau i pojaava ojeilo miia i ada je neophodno uzei

hanu U znakove poebe za hanom ubajamo i o da lo miia poane veoma ojeljivo na liie miie hane koje poznaje


67/325

RAA D l A

va osjeanja maju posebne cente u mozg koj na podan na

egstuju mse lth vsta hane Kada se smanj kolnvode u oganzmu, smanjuje se atvnost bubega, mokana bea postane pa, bubez ne zbacuju mokau, a sama mokaasvojom bojom ukzuje na kolnu (vode u tjelu), njen ms ukazuje na kolnu mokane selne sol u njoj, kao na to da l seuzmala odgovajua hana da l se pobavla kako teba

Isto se deva kada se han uzma bez potebe z njom, to jeobaj u mnogm kjevma. To je jedn od uzok pojave boles

t Vsokokona hana koja pevazlaz ae ptebe phanjujese u oblku mast sala spod oe n zdovma kvnh sudova.o je jedn od uzok poveanj boj oboljelh od bolest uzoko-vanh ovm pohnjvnjem (vk kaloja) Meu njh ubajozaeeje ateja, kada zdov kvnh sudova postanu potpuno ldjelomno nepohodn, ckulacja postane edovoljna neszmjena potebama ogazma, zatm vaanja kvnog ptska to,

takoe, uzokuje bojne bolest oganzm to u mo ubtk pmenj nesposobnost svnj zlevste ponanja, oemeaje djelovanj enta z sluh vd, ,nekada, pojvu jednostane paze (oduzetost, hemlee) ; u srcu: stenokja smetnje sanm komo;

u urezma: estan ada bubega;

u unutranjem uhu: nezljev luho neounst drvanja vnoee povienje kog pritiska koje ma negatvan utjeaj n mozak sce. Taoe, ono uzokuje upale zglobov, eenu blest(djbetes), kostobolju (atts, kajevsk bolest) zoovnpojvom vach kstala u zglobovm.

Potebno je da haa sadr glavne sastojke potene, kob,mast, vtamne mneale. kva hana je potpuna uavnoteenaNe b tebalo da sva hna sdava mast l kob. akoe, potebno je da postoj pavlan odnos uvnoteenos meu onm


68/325

A J l UA 75

tojci p ko j j tojk kio o j ophoo

ri b kko bi liiio t kilotUij to raorij priro hr j bolj a ijlatki j pohljo ko prtjrj talo uiaj prlik kolii hra ooi o ottk lj hro i boljoti po kili ooi o bro tarj prlik kolii latk ajj aptit i i tijlo troi a oli ij tijelo(uij lik kolii o i tijl) Zbo oo trbaootiti tk hr Allaho olik lllh 'aljhi ll

j rko:ok n mo napun goru ru od og omaka Doamu J nko/ko gaa ko ga or poobnm dA ako ho on nka b na hranu rna odu na dan.

To j bo to to j pjj lca hrao i pi iioao za r o lc i rih raa ko ja ko i o

a luc o uzrokoti r tj probl pluia(aj) i plo rico koja tkor ia oj ulo proc ija tako a oli o jj o okia potrbo za probljaj hra a z o uoi i oata koliihr koj ij potrb ori i koj pohrajj obiku

Du ijt pozitio oraaaju tijo i oauju Zazrlj j to poput tk bolti to trb ojiti ou lijpuaiku oim ako priijt ti poprat poja a oa trb iiti po oro

Oaj ko j ikao tlo to j ka to prkiao k hr i okao rljao roa

ojti i zjl poa probai i poaa ptit Ajhil bi tkor ijk oblizo oj prt ko jl O llllhu

'jhi ll j rkao: B mz


69/325

SHNA ZME MEDCNE SMA

' nko od vas jd nku hanu nka ne e uku dok je

n oli. Iekao je i sljedee'o oli Iu it mu opoteno

Dake ovo je dok da ne reba osavljai osake zdjeli j ebasve pojesi ali bez prejerivanja Ovaj hadis biljei i Tiizi ovojveiji

'o ud jo iz dvenog anka a tim ga oli anak emoliti opost njga. 2

Zabranio je (Mhammed sallallah ejh ve selle) da se zajedno jed lijeko i riba sire i lijeko voe i lijeko salaa iriba bijeli i crveni lk sho i svjee eso kisela i lja hrana smak i sire sire

ria nar i bngr kao i dvije vrse hladne ople

ili vrele hraneTreba izbjgavai savljai sire as bakene posde a iso

ako i sir pno eso i vrel hran kao o je ek ispeei khi slino Takoer reba izbjegavai okrive ha ili vod e jemoge da njih padne nekkva ivoina i o bde zrokosri onoga ko pojede ili popije han/pie oslanik sallallah'alejhi ve sellem je rekao

'okivajt posud (s hranom) i pokivaj posud (s pie)ista s tokom noi u nju sputa ost nea (iz raka) i neostan nedna otkivena posu a u nju ne upadne ta oJ_ "3stU vezi s Alejhisselaovom zabrano ljekai ka: "Ko be

jeo creni lk erdese dana pa lice posane pjegavo eka ekivi ikoga osim samoga sebe Ko bde jeo po soli pa dobie

Blee Bhr l hed dr2 Blee r nde hed Ble l nd ed


70/325

TE

vab nka kivi amo b o bu jo ibu i jaja zajno pa o-ivi ipgiu nsnu ouzs) nk kivi smo Ku o klik g zi u i u zo g ogoimigi jnsan uzs) nk kivi s K u-d ivio pouiju i n okup s pij inimng ns mu soi uo di nka kivi amo b Ko bu nou gao u g- g pgoi nm nk kivi smo sb" Sv v navoibnjim u svojo knizi Posnikova mdicina s 3 vzuuiz nMsva koi o nvoi u vojo knjizi -Mhazir.

Pnsi s d Ensa koi pnsi j lv Psniksalalhu lh i v sllm kao:

snova svak olsti j hdnoa "Hn js unin u sku sa ) j n

li vin pia Pn gniii lju za n zjivnja

Vjovjnik saalahu 'ajhi v llm j kao:

ovjk n mo napuniti goru vr od svog stomaka ostamu j nkoliko gaja koj ga odr sposonm radA ako v ho on nka u trina hranu trina vodu i trina disanj

lia ibn asn j ka "Uzvini la sbo su -diinu u jnj lvini j i kao

ji i ij samo juj Alla zaisa voli ooi rruu. (El' 3

Om a kao: "uvaj s jivn u pgu a-n n o gniz i vi k blsi i nsi u glu

Bi uuti Darkuti buNuam mam bAakr; had abda


71/325

SH ZME MEDCE SM

obavlana namaa drite se umerenost, to nabole orn

nadal od preerivna, Uzvini All n vol n dbelo,ni ono.1Hiport rao: "Zdravle se uv pnem vode izbea

vnem preterano uzimana rane i p" Jo e ro sl:"Malo tetn tvari e bole od puno orsn tvr

U ElMu nhalu erestani e: Hiport osnvmedcine Zatim e navodio e nove priane potone aslue,pa e rao: "Nemu e edan od ri rlev poslao neolo

ntar zlata smo d mu on doe, p e on to dbio lieenesromani lud sredne imovnso stana nie uzimo ni-vu ndonadu Sam e sebi odrdo da uzima nadondu smo oboati, neu od tr stvari: prsten, orlcu l nruvcu od zltUptan 'Koi e ivo nabol? Odovoro e: Surnos sromatvo to e bole od boatstv stra' Jo reo sl:'Ilova lii svu bolest', ad mu dol smrt, reao : 'Uzmt od mene cloupno znan: Ko bud puno spvao borio s

protv svoi strast i neovao svou ou, duo e vt ' ore reo: 'Da su sv lud stvoreni od edn prrode, n b obol-vi, er onda ne bi postoo ono suprotno to ovod do boles Jednom priliom e uao od bolesnia i reao: 'Ja, t bolest smotroe, ao me pomone protiv ne to to e me posluai, bit mo nas dvoica, a bolest e ostat sama protv ns, d s dvocudru protv ednoa, savldt e Reno Hportu: 'Z

to mrtv osoba otea? On e odovoro: 'Jer on sstvlen oddvo: laano orn dl to unurn del, se spusti edan od n, t e orni l i, ot on unutr-ni do.' Reao e ednom svom ueniu: 'bol nain enalud e to to i volt, n m narevat upoznt n-ovo stane i upoznat e i s onim to si otro Jo e reao: Sveto e puno suprotno (etno zdravlu, zao na t ran, pei intimn odnosi budu umeren I reo e: Ko od ler bude

1 avod Na


72/325

E l

7trovao ljude, vrio abortus, spreavao zaee i uzimao novac od bo

lesnika, taj ne pripada meni " On je ima ovvo uvjerenje u vezis pomenutim uvjetima o emu e uslijediti objanjenje, ako Bogda.

Njegove knjige o medicini su brojne. Neke od njih su Knjigagodi/nh a Knjiga uo u spoznaju i Knjiga o Hipokratoomou ova knjiga navodi udesne stvari o njemu. Neki grki vladarje otvorio njegov grob i naao ovu knjigu pored njega.

aris ibn Kilde, arapski ljekar, je upitan: "ta je to lijek?" "Suz

dravanje, dakle gladovanje" odgovorio je . Dalje je upitan: Au emu e, onda, bolest?" "U unoenu jedne hrane na drugu" odovorio je

bn Sina je ekao: "uvaj se uzimanja hrane prije nego je prethodna probavljena i naj da je sitost novotarija koja e se pojavitinakon prvog stoljea. Alahov Poslanik, sallallahu aejhi ve sellem,je rekao kj ujdno o a nik u sm Mudrostne ulazi u eludac koji je napunjen hranom. Ko smanji koliinu

hrane, smanjio je i koliinu pia, ko smanji koliinu pia, uinioje lkim svoj san, a ko olaka svoj san, uinio je bereketnim svojivot. A onaj ko napuni svoj stomak, mora puno piti, ko puno pije,tek mu je san, kome je teak san, taj nema bereketnog ivota."

o je ekao: "Ko se zadovolji bez sitosti, lijepo je nahranio svojetijelo i pobolao je stanje svoga srca i due. Ko poeli neto od hra-ne, unemirava svoje tijelo, ini zlo svojoj dui i otvrdnjava svoje

sce Zato se uvajte najslae hrane ona truje srce grubou, okrnjuje pokornost Allahu i ini da uho ne uje savjet. Vrela hranaje tena i to ju je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,abranio. sto tako, Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je zabranio da osoba jede dok je oslonjena." Ubej ibn Ka'b, r a., jerekao: "Ovako ade silnici. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikda nije puha niti u hranu, niti u pie i nije disao u posudu (dokpije) ." llahov Poslanik, sallallahu aejhi ve sellem, je zabranio pu

Bil Bhari Mslim rmii bn-Mad Ahmd i Daimi Bil Bhai Ahmd Darimi i Bgavi


73/325

SHR ZU D S

hanj u hranu l p r ua no adr zjnu olnu mro

a rua oj mogu dopj u hranu uolo u nju pu o uzron bol uno u ova naon ga javljajubron bol Oo u armnoj mdn mara jdnom odnajljph olanoh allallahu alh llm nruja

jdnj naon jaj-namaza voma j orno a am namazpodr na njga ao b hrana u lu rarla o pomo boljoj proba Od Vrojna allallahu aljh v lm prno da rao

Uini ito vau hanu soinan Alha i na not savati naon nga (jla va sca n iotvd rrno od Ena r a ( ' da j rao "Vra pa

maar prgr muranh dul Iovlan r n d r ar"2

rno od Dabr r a ( da j ro " N ropuavru maar on bl amo dul r njno zoavlnj nda br ar" 3

Naon pavanja rba or ru Allaho olan allllahualh v llm rao

" no od v ud savao a na uci u ud sno tga nto ogodi na n vi nioga osia saoga s

Pan (ruu otanu sioatvo a an (ruu naon nga otau igu "5

Rao j laon "Ko o non jl o prj vnma ljp zgld

Bi EbuNu'am Ukaji Sujui Tabrai Bjhki; hadis sab (dai

Bii irmizi; hadis sab (da i

3 Bii b-Mad; hadis j sab (dai Bi imii, EbuDavud IbMad Ibibba i jsmis Bii Hsmi


74/325

ANA L UM

U hadiu koj prnoi Bra in i ka

r m m a kao nama "1

Bl Bhr Ms


75/325

OD

Tokom i pij jla n pij s voda (navst mo adis o pijnju vodtokom jla) ili (ako s v pij) tba s popiti polovina oliinvod koju smo navikli piti; to j dobo za bolju pobavu ana i otklanjaju s smtnj uzokovan ladnoom vod disajnimoganima posbno nkon vl an kolaa dok jdmo voili tokom in

Documents

Ishrana Poslanika Muhammeda, Alejhis-selam