Upload
anamarija-kandrac
View
85
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
interdisciplinarnost
Citation preview
SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Diplomski rad
INTERDISCIPLINARNOST U SREDNJOKOLSKOJ NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI
Ivana Obradovi
ZAGREB, 2014.
SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek za povijest umjetnosti
Diplomski rad
INTERDISCIPLINARNOST U SREDNJOKOLSKOJ
NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI
Mentor: dr. sc. Frano Dulibi, izv. prof. Savjetnica u radu: dr. sc. Jasmina Nesti, asist.
Studentica: IVANA OBRADOVI
ZAGREB, veljaa 2014.
Temeljna dokumentacijska kartica
Sveuilite u Zagrebu Diplomski rad Filozofski fakultet
Odsjek za povijest umjetnosti
INTERDISCIPLINARNOST U SREDNJOKOLSKOJ NASTAVI LIKOVNE UMJETNOSTI
Ivana Obradovi
SAETAK
Ovaj rad istie vanost interdisciplinarnosti kao nastavnog principa 21. stoljea, ija uloga osobito dolazi do izraaja u nastavi likovne umjetnosti jer potie kreativnost i razvoj kritikog naina razmiljanja kod uenika. Usporednom analizom osnovnokolskih i srednjokolskih kurikuluma likovnih predmeta te navoenjem njihove zastupljenosti u obrazovnim sustavima Slovenije, Finske, Kanade (pokrajina Ontario) i Sjeverne Karoline (SAD) pokuava se dati kontekst likovnoj umjetnosti unutar hrvatskog obrazovnog sustava, s posebnim naglaskom na zastupljenost
interdisciplinarnosti u nastavi likovne umjetnosti u hrvatskim srednjim kolama. Nastoji se istaknuti uloga likovnih predmeta u razvoju i obrazovanju djece i mladih, ali isto tako navodi se i
problem njihove male satnice ime se uvelike ograniava uporaba interdisciplinarnosti u nastavi. Osim programa i broja sati predmeta, uporaba interdisciplinarnosti ovisi i o inicijativi profesora
to se moe vidjeti na danim pozitivnim primjerima iz pojedinih hrvatskih gimnazija. U radu se navode primjeri razliite uporabe interdisciplinarnosti u nastavi likovne umjetnosti, ujedno i razliiti principi povezivanja gradiva likovne umjetnosti s drugim predmetima i to su: usputna korelacija, povezivanje putem kulturno-povijesnog konteksta, korelacija po nastavnoj cjelini te
korelacija na konkretnom umjetnikom djelu.
Rad je pohranjen u: knjinici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rad sadri: 122 stranice, 17 reprodukcija. Izvornik je na hrvatskom jeziku. Kljune rijei: interdisciplinarnost, integracija, korelacija, kroskurikularno povezivanje, likovna umjetnost, meupredmetne teme, srednjokolsko obrazovanje Mentor: dr. sc. Frano Dulibi, izv. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ocjenjivai: dr. sc. Frano Dulibi, izv. prof. (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu); dr. sc. Danko ourek, vii asistent (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu); dr. sc. Jasmina Nesti, asistentica (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu) Datum prijave rada: ______________________________
Datum predaje rada: 28. I. 2014. .
Datum obrane rada: 6. III. 2014. .
Ocjena: _________________________________________
1
Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................................... 2
2. O interdisciplinarnosti openito ........................................................................................... 5
3. Interdisciplinarnost u srednjokolskoj nastavi Likovne umjetnosti ........................................ 9
3.1. Likovno obrazovanje i interdisciplinarnost ................................................................... 9
3.2. Interdisciplinarnost i likovni odgoj u Europi i svijetu .................................................. 13
3.3. Interdisciplinarnost i likovna umjetnost u Europi i svijetu ........................................... 15
3.3.1. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sloveniji ....................... 16
3.3.2. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Finskoj ......................... 21
3.3.3. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Kanadi (Ontario) .......... 25
3.3.4. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama (Sjeverna Karolina) .......................................................................................... 30
3.4. Pristup interdisciplinarnosti u Hrvatskoj ..................................................................... 36
3.4.1. Interdisciplinarnost u predmetu Likovna kultura u Hrvatskoj ................................... 37
3.4.2. Interdisciplinarnost u predmetu Likovna umjetnost u Hrvatskoj ............................... 39
3.4.3. Interdisciplinarnost u udbenicima iz Likovne umjetnosti ......................................... 53
3.4.4. Uporaba interdisciplinarnosti u nastavi Likovne umjetnosti konkretni primjeri iz hrvatskoga kolstva ........................................................................................................... 62
4. Primjeri primjene interdisciplinarnosti u nastavi Likovne umjetnosti .................................. 67
4.1. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja likovne umjetnosti i latinskog i grkog jezika ................................................................................................................................ 68
4.2. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja likovne umjetnosti i povijesti, zemljopisa,
glazbene umjetnosti te hrvatskog jezika i knjievnosti ....................................................... 71
4.3. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja likovne umjetnosti, fizike, biologije i
kemije ............................................................................................................................... 72
4.4. Interdisciplinarnost u primjeru povezivanja nastave likovne umjetnosti i engleskog
jezika, sociologije, psihologije, biologije, povijesti, i vjeronauka ....................................... 76
5. Zakljuak .......................................................................................................................... 79
6. Prilozi ............................................................................................................................... 82
7. Popis reprodukcija i tablica ............................................................................................. 108
8. Izvori reprodukcija i podataka tablica koritenih u radu ................................................... 109
9. Popis literature ................................................................................................................ 111
10. Saetak/Summary.......................................................................................................... 121
2
1. Uvod
Likovna umjetnost se, kao humanistika disciplina koja se bavi prouavanjem i
interpretacijom umjetnikog djela, bilo slike, skulpture, graevine ili umjetnosti ljudskoga
tijela,1 oslanja na vizualni aspekt umjetnosti, ali i na nebrojeno mnogo ostalih disciplina. Kako
sam pojam likovne umjetnosti sugerira, ona je spoj svega onoga to je likovno i umjetnosti
pri tome je pojam umjetnost iri od pojma likovno koji se usredotouje na ue podruje
likovnog, tj. vizualnog prouavanja. Tako moemo primijetiti da rije umjetnost susreemo i u
ostalim humanistikim disciplinama, kao to su glazbena umjetnost, plesna umjetnost,
kazalina umjetnost ili filmska umjetnost te se izmeu njih mogu uoiti mogunosti
meusobnog povezivanja gradiva, s obzirom na to da se srodnosti istiu ve i u samom
njihovom nazivu. Nadalje, likovna umjetnost obuhvaa jo jedan vaan aspekt u prouavanju
likovnih djela njihovu povijest, odnosno kulturno-povijesni kontekst te su velike
mogunosti za njezinim povezivanjem i s ostalim humanistikim disciplinama koje su takoer
predmetom prouavanja u srednjokolskom obrazovanju: s povijesti i geografijom. Kroz
kulturno-povijesni kontekst tako likovnu umjetnost moemo lako povezati i s razliitim
jezicima, jer pisana rije takoer pripada domeni vizualnoga, to su mnogi konceptualni
umjetnici vjeto upotrijebili u svojim djelima.
Takoer, likovnu umjetnost lako moemo povezati i s matematikom te prirodoslovnim
predmetima kao to su kemija, fizika, biologija, odnosno ekologija kao dio gradiva biologije.
Primjerice, bez pomoi matematike uenicima bismo teko mogli objasniti princip zlatnog
reza, a kod pouavanja nastavne cjeline Boja teko da bi se izbjeglo objanjavanje fizikalnih i
kemijskih principa vezanih uz razlikovanje boje kao svjetlosti i boje kao pigmenta. Gradivo
likovne umjetnosti, a osobito tematska cjelina Umjetnost 20. stoljea moe se lake objasniti
pomou primjera iz biologije i ekologije, pa se tako za vjebu na satu mogu usporeivati
apstraktne slike s primjerima mikroskopskih fotografija stanica ili organizama iz biologije, a
koncept, odnosno (ne)trajnost land art-a moe se povezati s problemima koje uzrokuje ljudsko
interveniranje u prirodu i okoli, ime se bavi ekologija.
Prirodoslovne, drutveno-humanistike i umjetnike discipline (glazbena, plesna,
filmska i kazalina umjetnost) moemo veoma lako povezati s likovnom umjetnou pomou
1 Poput body arta, performansa i happeninga.
3
jedne neznanstvene, no sveobuhvatne kategorije, a to su mediji. Svijet kakvoga danas znamo,
bio bi nezamisliv bez razvoja novih medija. Samo uporaba raunala u nastavi likovne
umjetnosti dovela je do znaajnog poboljanja kvalitete predmeta i do niza novih pogodnosti
kao to su poveanje interaktivnosti na satu uporabom nastavnih filmova, video isjeaka,
glazbe i slinih multimedijalnih sadraja. Pritom osobitu vanost moemo pridodati i Internetu
kao sveobuhvatnoj platformi za niz interdisciplinarnih vjebi i primjera koje se mogu
primijeniti u nastavi likovne umjetnosti, ali i kao nastavak uenja likovne umjetnosti u vidu
izvannastavnih aktivnosti.
U ovome radu nastojat e se objasniti vanost interdisciplinarnosti, kao interakcije vie
razliitih disciplina i kao nastavne metode kojom se gradivo moe uvelike obogatiti i
uenicima uiniti zanimljivijim. Posebna pozornost pridodat e se, dakako,
interdisciplinarnosti u kontekstu srednjokolske nastave iz predmeta Likovna umjetnost, a
ujedno e se istraiti zastupljenost interdisciplinarnih tema unutar sadraja ovoga predmeta
kroz analizu nacionalnog kurikuluma i udbenika. Takoer, nastojat e se dati uvid u razliite
mogunosti za poboljanje nastave uporabom interdisciplinarnosti, s naglaskom na uvoenje
meupredmetnih tema, te e se ponuditi konkretni primjeri interdisciplinarnih tumaenja
likovne umjetnosti, uporabivi u srednjokolskoj nastavi.
Vanost uporabe interdisciplinarnosti vidljiva je ve u samoj prirodi likovne umjetnosti
kao predmeta koji obuhvaa veliko kulturno-humanistiko podruje. Uenici u srednjoj koli
sami mogu lako uoiti tu povezanost ve u klasifikaciji gradiva povijesti, glazbene umjetnosti,
hrvatskog jezika i knjievnosti te naposljetku i likovne umjetnosti na gotovo ista kulturno-
stilska i povijesna razdoblja. Samim time bilo bi dobro u nastavi i naglasiti tu meupovezanost
navedenih predmeta, a isto tako bilo bi veoma poeljno to vie koristiti interdisciplinarnost
kao sredstvo povezivanja gradiva i kod onih cjelina gdje ta povezanost i nije toliko oita. Time
potiemo uenike na interakciju i samostalan rad te im pomaemo u lakem savladavanju
sadraja ne samo jednog predmeta (likovne umjetnosti u ovom sluaju) ve i ostalih
srednjokolskih predmeta. Vanost predmeta Likovna umjetnost, njezina sadraja i zadataka,
lei i u razvijanju vizualne kulture uenika koju Miko uvakovi u Pojmovniku suvremene
umjetnosti (2005.) naziva: skupom razvijenih, vrijednih, znaajnih i odreujuih naina i
oblika vizualnog stvaranja, opaanja i razumijevanja vanjskog artificijelnog svijeta te ju
definira kao obrazovnu i odgojnu djelatnost njegovanja, uvanja i razvijanja sposobnosti i
4
moi ljudskog osjetilnog [] znai vizualnog opaanja.2 Upravo je vizualno opaanje
kljuno u obrazovanju pojedinca, a dokaz tome svjedoe udbenici, itanke, zbirke i ostali
prirunici iz razliitih podruja djelatnosti koji vrlo esto koriste slike bilo fotografije ili
ilustracije dakle, jedan vid umjetnosti, u svrhu objanjavanja i dodatnog ilustriranja gradiva
te time vrlo esto zalaze u podruje interdisciplinarnosti. Profesor likovne umjetnosti, na
slian nain, posee za materijalima i gradivom iz drugih predmeta ne bi li interdisciplinarnim
pristupom dodatno objasnio, tj. bolje predoio odreene aspekte, pojmove i djela likovne
umjetnosti.
2 Miko uvakovi, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, Ghent : Horetzky; Vlees & Beton, 2005., str. 644.
5
2. O interdisciplinarnosti openito
Pojam interdisciplinarnost nije jednostavno objasniti. Postoji mnogo definicija kojima
se interdisciplinarnost moe opisati, a najopenitija bi bila da je to postupak ili podruje
djelovanja koje ukljuuje kombiniranje dvaju ili vie akademskih podruja unutar jedne
discipline. Slinu definiciju interdisciplinarnosti donosi i Bratoljub Klai u Rjeniku stranih
rijei (1981.), navodei jednostavno objanjenje interdisciplinarnog, odnosno
meudisciplinarnog kao onoga koje se tie nekoliko razliitih znanstvenih disciplina.3
Hrvatski jezini portal (HJP) navodi definiciju interdisciplinarnosti kao projekta,
istraivanja, znanstvenoga rada ili djelovanja koji se zasnivaju na suradnji vie disciplina.4
Niti porijeklo ideje o interdisciplinarnosti ne moemo tono definirati. Julie Thompson
Klein u knjizi Interdisciplinarity: History, Theory & Practice (1990.) navodi da je, prema
nekim izvorima, ideja interdisciplinarnosti postala ukorijenjena ve u mislima velikih
filozofa; Platona, Aristotela, Rabelaisa, Kanta, Hegela te kod nekih drugih povijesnih linosti
koje su bile opisivane kao interdisciplinarni mislioci.5 Dok je prema drugim izvorima,
nastavlja Klein, interdisciplinarnost fenomen vezan iskljuivo za 20. stoljee, koji je usaen
u modernim obrazovnim reformama, u primijenjenim istraivanjima te prelaenju
disciplinarnih granica.6 Time dolazimo do jo jedne definicije u kojoj je svrha
interdisciplinarnosti opisana kao konstantna tenja stvaranju neega novog prelaenjem
granica odreenih disciplina te razmiljanjem koje se ne zadrava unutar uokvirenih granica
znanstvenog ili humanistikog podruja djelovanja.
Problematika u definiranju interdisciplinarnosti proizlazi i iz porijekla naziva pojma.
Naime, pojam interdisciplinarnost nastaje slaganjem rijei latinskog porijekla, spajanjem
prefiksa inter- koji je vieznaan jer moe oznaavati komunikaciju izmeu neega, odnosno
spajanje neega, ali isto tako moe oznaavati neto potpuno suprotno; to jest, moe sugerirati
i rastavljanje neega te rijei disciplina, koja se odnosi na disciplinu, granu prouavanja. Joe
Moran, u knjizi Interdisciplinarity (2008.), napominje da upravo stoga interdisciplinarnost
3 Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei: tuice i posuenice, priredio eljko Klai, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1981., str. 600. 4 Mrena stranica Hrvatski jezini portal (HJP), http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search (posjeena 19. rujna 2012.) 5 Julie Thompson Klein, Interdisciplinarity: History, Theory & Practice, Detroit: Wayne University Press, 1990.,
str. 19. (slobodan prijevod Ivana Obradovi) 6 Usp. Isto.
6
moe sugerirati povezivanje razliitih grana prouavanja, ali isto tako moe oznaavati jednu
vrstu nediscipliniranog, meuprostora izmeu grana prouavanja, ili ak pokuaj prelaenja
sveukupnih granica razliitih podruja prouavanja. Vieznanost termina je dio razloga zato
su neki kritiari uveli druge termine poput post-disciplinarnog, anti-disciplinarnog i trans-
disciplinarnog.7 Kao to Moran istie, osim interdisciplinarnosti, kao najee koritenog
pojma, u uporabi su jo i drugi, srodni pojmovi poput multidisciplinarnosti i
transdisciplinarnosti. Slinost pojmova vidljiva je iz sljedeih definicija autora The Oxford
Handbook of Interdisciplinarity u kojima multidisciplinarnost supostavlja vie razliitih
disciplina i ukljuuje ire znanje, informacije i metode pri emu discipline ostaju razdvojene, a
elementi disciplina u svom izvornom obliku, ime postojea struktura znanja nije upitna;
transdisciplinarnost koristi pristup koji polazi od jednog specifinog problema ili sluaja, dok
interdisciplinarnost prelazi preko tradicionalnih granica izmeu akademskih podruja te
integrira razliite pristupe ili metode.8
Osim navedenih pojmova, u literaturi vezanoj uz interdisciplinarne studije, prisutni su
jo i pojmovi intradisciplinarnost i krosdisciplinarnost. Njih opisuje Marilyn Stember u
lanku Advancing the Social Sciences through the Interdisciplinary Enterprise (1991.), uz ve
spomenute pojmove interdisciplinarnosti, multidisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. Stember
definira intradisciplinarnost kao rad unutar jedne discipline, dok krosdisciplinarnost
podrazumijeva prouavanje jedne discipline kroz perspektivu neke druge discipline. Tako
profesor fizike koji objanjava fiziku glazbe ili studij slikarstva koji nudi kolegij povijesti
umjetnosti ine primjere krosdisciplinarnog djelovanja. Nadalje, prema Stember,
multidisciplinarnost ukljuuje zajedniki rad ljudi iz razliitih podruja djelatnosti, od kojih
svatko doprinosi oslanjajui se na znanje iz vlastite discipline, dok interdisciplinarnost
podrazumijeva integraciju znanja i metoda iz razliitih disciplina, koristei sintezu razliitih
pristupa rjeavanju problema. Transdiciplinarnost, istie Stember, ukljuuje viu razinu,
primjerice kod integriranih studija, kada se nastoji stvoriti jedinstveni intelektualni konstrukt
koji nadilazi disciplinarne perspektive.9
7 Usp. Joe Moran, Interdisciplinarity. London: Routledge, 2008., str. 24. 8 Usp. Robert Frodeman, Julie Thompson Klein, Carl Mitcham (ur.), The Oxford Handbook of
Interdisciplinarity.ppt, preuzeto s mrene stranice Centra za prouavanje interdisciplinarnosti (CSID) http://csid.unt.edu/research/Oxford-Handbook-of-Interdisciplinarity/index.html, 15. prosinca 2012. 9 Usp. Marilyn Stember, Advancing the Social Sciences through the Interdisciplinary Enterprise u: Social
Science Journal, svezak 28, br. 1, 1991., Academic Search Complete, str. 4 (preuzeto 27. prosinca 2012.)
7
Slika 1. Nacrt razliitih vrsta disciplinarnosti Alexandera Refsuma Jenseniusa
Prema Stemberinim definicijama, Alexander Refsum Jensenius ilustrirao je navedene
vrste interdisciplinarnosti pojednostavljenim prikazom disciplina, odnosno predmeta
prouavanja kao spojenih ili razdvojenih krugova [Slika 1]. Broj krugova odnosi se na broj
disciplina koje se prouavaju, dok poloaj krugova sugerira u kakvim su meusobnim
odnosima te discipline tijekom prouavanja ili rjeavanja nekog problema.
Osim navedenih srodnih pojmova disciplinarnosti J. Thompson Klein (1990.) navodi
jo i izgradnju mostova i restrukturiranje kao metaforike nazive dvaju razliita pristupa u
interdisciplinarnom prouavanju, koje je British Group for Research and Innovation in Higher
Education (Britanska skupina za istraivanje i inovaciju u visokom obrazovanju)10
sedamdesetih godina 20. stoljea, zajedno s transdisciplinarnosti izdvojila kao tri pristupa u
integriranju razliitih disciplina, odnosno podruja prouavanja. Pritom se izgradnja mostova
odnosi na povezivanje cjelovitih, vrsto definiranih disciplina, dok restrukturiranje ukljuuje
promjene u nekim dijelovima disciplina.11
Takoer, bitno je napomenuti da interdisciplinarnost moemo shvatiti kao postupak,
odnosno pristup u pouavanju kojim se pomou razliitih disciplina nastoji objasniti odreeno
gradivo ili kao nadreen pojam prethodnome kao zasebnu disciplinu koja se bavi
prouavanjem uporabe interdisciplinarnosti u obrazovanju i drugim, neobrazovnim
podrujima te procesa vezanih uz interdisciplinarnost. Tako J. Moran (2008.) istie da
interdisciplinarnost s jedne strane formira dio tradicionalne potrage za sveobuhvatnim,
cjelovitim znanjem, dok s druge strane predstavlja radikalnije propitkivanje prirode samoga
znanja i nae pokuaje da ga organiziramo i prenesemo.12 U ovome e radu naglasak biti na
10 Budui da se grupa ne spominje u hrvatskoj literaturi, prijevod njezina naziva nije sluben, ve slobodan prijevod autorice rada. 11 Usp. Julie Thompson Klein, nav. dj., 1990., str. 27. (slobodan prijevod I. Obradovi). 12 Joe Moran, nav. dj., 2008., str. 24.
8
interdisciplinarnosti kao nastavnikom pristupu koji ima funkciju obogaivanja gradiva
nastavnog programa, odnosno na interdisciplinarnosti kao tom dijelu tradicionalne potrage za
sveobuhvatnim znanjem.13
Pojava interdisciplinarnosti kao nastavnikog pristupa direktno se vee uz nove
trendove u obrazovnom sustavu koji se poinju javljati u 20. stoljeu. Tada postupno dolazi do
promjene u pristupu obrazovanju javlja se tendencija da se princip razvrstavanja znanja po
odvojenim granama i disciplinama zamijeni ili kombinira s holistikim pristupom koji gleda
na znanje kao jedinstvenu cjelinu koja ukljuuje poznavanje i interakciju razliitih disciplina.
M. uvakovi (2005.) istie pojam holizma kao gledita po kojem pojave u prirodi, kulturi,
teoriji ili umjetnosti stjeu znaenja i vrijednosti mjestom u cjelini iji su funkcionalni,
egzistencijalni, konceptualni ili vizualni element.14 Postupno se tradicionalni obrazovni
pristup sa strogo odijeljenim podrujima izuavanja poinje shvaati prekrutim te se
interdisciplinaran pristup primjenjuje u cjelinama koje se tiu vie razliitih disciplina. No,
ukupno gledajui, tradicionalni pristup i dalje ostaje vrsti temelj obrazovnog sustava u
veini zemalja, dok uporaba interdisciplinarnosti ovisi o vie faktora, primjerice, o kakvom je
predmetu ili cjelini rije, o satnici predmeta, kakav obrazovni pristup sam nastavnik preferira,
kakva je praksa u kolama ili fakultetima i sl. Vanost primjene interdisciplinarnosti u
nastavnom procesu potvruje i Barbara Noel Dowds (1998.) koja u lanku Helping Students
Make Connections Across Disciplines na temelju predmetnog istraivanja u kojemu se
interdisciplinarni pristup primjenjivao u nastavi psihologije dolazi do zakljuka da bi
uporaba interdisciplinarnosti u nastavi mogla biti kljuan element u poticanju kreativnosti kod
uenika, kao i u poticanju samostalnog povezivanja gradiva razliitih predmeta,15 to bi
potaknulo i razvoj vlastitog kritikog miljenja kod uenika.
13 Usp. Isto. 14 Miko uvakovi, nav. dj., 2005., str. 265. 15 Usp. Barbara Noel Dowds, Helping Students Make Connections Across Disciplines u: Creativity Research
Journal, Svezak 11, Br. 1, Mahwah, New Jersey, London: Lawrence Erlbaum Associates, Inc, 1998., str. 58.
9
3. Interdisciplinarnost u srednjokolskoj nastavi Likovne umjetnosti
Uporaba interdisciplinarnog pristupa u srednjokolskoj nastavi predmeta Likovna
umjetnost moe imati samo pozitivne posljedice, kako na kvalitetu uenikova obrazovanja,
tako i na sam status predmeta. Ovo poglavlje bavi se ulogom interdisciplinarnosti u likovnom
obrazovanju te usporedbom zastupljenosti interdisciplinarnosti u kurikulumima likovne
umjetnosti u pojedinim dravama Europe i svijeta s hrvatskim obrazovnim sustavom.
Poglavlje se dotie i problematike trenutnoga stanja u likovnom obrazovanju Hrvatske te nudi
prijedloge i rjeenja za poboljanje postojee situacije, odnosno istie potrebu poveanja
zastupljenosti interdisciplinarnosti u nastavi kao pozitivnom svjetskom trendu kojemu bi i
Republika Hrvatska trebala teiti.
3.1. Likovno obrazovanje i interdisciplinarnost
Posljednjih godina sve se vie u svijetu nastoji istaknuti vanost predmeta Likovna
umjetnost u obrazovanju i razvoju djece i mladei. Organizacija Ujedinjenih naroda za
obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) glavni je inicijator i poticatelj obavezne likovne
izobrazbe tijekom cjelokupnog osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja. Polazei od
iste ideje da je likovno obrazovanje neophodno za sve uenike tijekom obaveznog
kolovanja Hrvatska udruga nastavnika likovne kulture (HUNLU) je sredinom 1999. godine
provela anketu o vanosti likovnog govora u neumjetnikim strukama.16 Anketu je provela
profesorica likovne kulture Ana obat, a rezultati ankete prvi put su javnosti predstavljeni na
strunom skupu Nastava likovne kulture: recentni trenutak profesije 27. lipnja 2002. godine u
organizaciji Hrvatskog vijea INSEA-e.17 U anketi je sudjelovao 51 ispitanik i obuhvatila je
strunjake s 25 podruja, veinom neumjetnikih znanosti,18 a cilj ankete bio je da se njome
dobije uvid o zastupljenosti likovnih aktivnosti u neumjetnikim strukama.19 Anketa je
16 Kao to su, primjerice, agronomija, prirodoslovno-matematie znanosti, rudarstvo, medicina ili pravo. 17 Engl. The International Society for Education Through Art, Meunarodno drutvo za obrazovanje putem umjetnosti 18 Od umjetnikih struka bile su ukljuene samo povijest umjetnosti i arhitektura. 19
Ana obat, Je li likovna izobrazba potrebna svima ili samo nekima? (Rezultati ankete) u: Ana obat, Mirjana
Tomaevi Danevi, Likovna kultura: prirunik za uiteljice/uitelje likovne kulture za 7. i 8. razred osnovne kole, Zagreb: Profil, 2003., str. 216.
10
izmeu ostaloga pokazala, kako navodi obat u zakljunoj analizi, da je likovna izobrazba
neophodna pri osposobljavanju mladog narataja za veoma razliita (neumjetnika) zanimanja
[te] da su elementi likovnog izraavanja u visokom postotku neophodni za razliite struke.20
Rezultati ankete su takoer pokazali visoku zastupljenost likovnih tehnika, razliitih oblika i
elemenata likovnog izraavanja te naela likovnog komponiranja u strukama ispitanika.
Primjena navedenih elemenata je u svim kategorijama izrazito visoka, a u rezultatima ankete
moemo izdvojiti crte (kao oblik likovnog izraavanja), liniju/crtu i volumen (kao formalne
elemente likovnog izraavanja), raunalo i olovku, kao najzastupljenije likovne tehnike,
odnosno medije koji se primjenjuju u struci ispitanika, s iznosima od 86% za raunalo,
odnosno 78% za olovku.21
Od sposobnosti pojedinca, bitnih za uspjeno bavljenje strukom
ispitanici su izdvojili dobro zapaanje (92%), sintetiziranje razliitih elemenata (70%) i
analiziranje uoenog (68% ispitanika),22 dakle, sve one sposobnosti koje se ue i razvijaju
tijekom nastave likovne kulture (u osnovnoj koli) i likovne umjetnosti (u srednjoj koli).
Navedeni podaci jasno ukazuju na neophodnost likovne izobrazbe tijekom cjelokupnog
osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja.
Takoer, 1999. godine je unutar inicijative Vijea Europe pod nazivom Culture,
Creativity and the Young, provedena anketa o likovnom obrazovanju u europskim dravama
koja je pokazala da je u veini drava likovno obrazovanje obavezno na osnovnokolskoj
razini i u prva dva ili tri razreda srednje kole, nakon ega je uenje likovnog opcionalno, u
obliku izbornih predmeta. Naalost, anketa je takoer pokazala da u svim ispitanim dravama
likovna umjetnost ima loiji status od matematike i znanosti.23 Studija Anne Bamford o
utjecaju likovne izobrazbe na obrazovanje openito (2006.)24 pokazuje da lo status
predmeta, odnosno sam uspjeh likovnog obrazovanja ovisi o nekoliko kljunih faktora, od
kojih su najvaniji premalo ulaganje vremena, prostora i sredstava u likovne predmete.25
Tematski izvjetaj EACEA-e26 o umjetnikom obrazovanju u Europi navodi i neke pozitivne
20 Usp. Isto, str. 224. 21 Usp. Isto., str. 218., 219. 22 Usp. Isto. 23 Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, Arts and Cultural Education at School in Europe, tematski izvjetaj P9 EURYDICE, Europska komisija, Bruxelles: EACEA, 2009., str.11 24 Usp. Anne Bamford, The Wow Factor: Global Research Compendium on the Impact of the Arts in Education,
Berlin: Waxmann Verlag, 2006. 25 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 12. 26 The Education, Audiovisual and Culture Executive Agency, izvrna agencija odgovorna za provoenje odreenih dijelova programa s podruja obrazovanja, audiovizualnoga i kulture unutar Europske Unije.
11
trendove koje su razliite europske studije posljednjih godina zabiljeile, a to su poglavito
uporaba i uenje novih medija (kao to su film, fotografija, digitalna umjetnost) i
informacijskih tehnologija te uvoenje kroskurikularnih sadraja, koji bi povezivali umjetnost
s drugim, neumjetnikim predmetima, kao dio kreativnog nastavnog procesa.27 Prema
EACEA-inom izvjetaju, ak i u onim dravama kod kojih se kroskurikularne poveznice u
nastavnim programima ne spominju postoje elementi koji ukljuuju kreativnost, kulturno
nasljee i kulturnu razliitost, razvoj individualnog izraavanja i identiteta, razliite oblike
umjetnikog izraavanja, socijalne vjetine, grupni rad te interes za sudjelovanjem u kulturnim
djelatnostima, a koji su pokazatelji kroskurikularnog potencijala unutar umjetniko-kulturnog
obrazovanja.28
O vanosti interdisciplinarnosti raspravljalo se i na svjetskoj konferenciji o
umjetnikom odgoju u organizaciji UNESCO-a u Lisabonu 2006. godine pod nazivom
Oblikovanje stvaralakih mogunosti za 21. stoljee.29 Tako se u Smjernicama za umjetniki
odgoj i obrazovanje,30
temeljenima na raspravama s konferencije, istie [...] kako se mnogi
oblici umjetnikog stvaranja ne mogu ograniiti na samo jedno umjetniko podruje;
interdisciplinarna dimenzija umjetnosti i istovjetnost meu raznim podrujima mora biti jae
naglaena.31 Smjernice takoer navode da postoje dva glavna pristupa umjetnikom odgoju:
pristup u kojem se umjetnost prouava kao zaseban predmet i pristup u kojem se umjetnost
koristi kao metoda uenja u kojoj su umjetnike i kulturne dimenzije ukljuene u sve kolske
predmete.32
Za potonji, interdisciplinarni pristup, Smjernice navode sljedee: Oslanjajui se
na teoriju mnogostrukih inteligencija odgoj kroz umjetnost nudi poboljanja u nastavi i
uenju u svim predmetima i za sve uenike. Navedeni pristup takoer nastoji kontekstualizirati
teoriju kroz praktinu primjenu razliitih vrsta umjetnosti. Da bi bio uinkovit,
interdisciplinarni pristup zahtijeva promjene u metodama pouavanja kao i u izobrazbi
uitelja.33 Sve do sada navedene ideje o vanosti likovnog odgoja i obrazovanja u oujku
2009. godine potvrdio je Europski parlament donijevi odluku o likovnom obrazovanju u
Europskoj Uniji, s kljunom preporukom da se uvede obavezno likovno obrazovanje na svim
27 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 14. 28 Usp. Isto, str. 23. 29 Engl. The World Conference on Arts Education: Building Creative Capacities for the 21st Century 30 Engl. Road Map for Arts Education 31 Smjernice za umjetniki odgoj: Oblikovanje stvaralakih mogunosti za 21. stoljee, Svjetska konferencija o umjetnikom odgoju, Lisabon: UNESCO, 6. 9. oujka 2006., str. 7. 32 Usp. Isto, str. 7. 33 Usp. Isto, str. 7.
12
kolskim razinama te da se na satu likovne umjetnosti koriste najnovije informacije i
komunikacijske tehnologije.34
Dakle, vidljiva su sve prisutnija nastojanja odgovornih
obrazovnih institucija u europskim zemljama da se istakne vanost uloge likovne umjetnosti u
izobrazbi uenika i da se likovni uvede kao obavezan predmet, kako na osnovnokolskoj tako i
na srednjokolskoj razini obrazovanja. Nastoji se, takoer, skrenuti pozornost na osobitost
likovne umjetnosti kao centralnog predmeta kojim bi se moglo povezati gradivo svih ostalih
predmeta, odnosno kao jednog od najpogodnijih predmeta za uporabu interdisciplinarnog
pristupa u nastavi. U skladu s time, Vera Turkovi u tekstu Mo slike u obrazovanju (2001.)
naglaava vanost likovnog obrazovanja i pozitivne posljedice koje ono ima na izobrazbu
uenika openito te smatra da bi umjetniko obrazovanje trebalo zauzeti sredinje mjesto u
kolskom programu jer Umjetnost ui gledati i sluati isto toliko koliko i itati i pisati.
Likovna umjetnost ui primati sliku (vizualna percepcija) i stvarati sliku (ekspresija), [...]
njena je uloga nenadomjestiva, jer kod djece i mladih razvija sposobnost kreativnog
izraavanja i kreativnog rjeavanja problema, razliitim sredstvima izraavanja.35 Turkovi
takoer smatra da bi interdisciplinarnost, odnosno integracija umjetnosti, znanosti i
tehnologije, trebala imati kljunu ulogu u restrukturiranju kolskog sustava u svrhu
poboljavanja i osuvremenjivanja obrazovanja.36 Interdisciplinarni pristup je, prema Turkovi,
logini nastavak u primjenjivanju savladanoga gradiva likovne umjetnosti i povezivanju s
ostalim predmetima, ve zbog same prirode predmeta, to autorica objanjava na sljedei
nain: Sposobnost vizualne percepcije koju razvija umjetniki predmet mladi ovjek
apsolutno moe transferirati na druga podruja: matematiku, fiziku, biologiju. On e lake
vizualizirati ono o emu raspravlja. Dakle, kad je rije o obrazovanju putem umjetnosti, onda
se upravo misli na pozitivan transfer u druga podruja. Ako se razvija inteligencija na jednom
podruju, time se ne zakida drugo podruje inteligencije, ako se razvijaju emocije, time se ne
zakida razum.37 Iz ovih tvrdnji je vidljivo ne samo da interdisciplinarnost slui
osuvremenjivanju znanja koje uenici stjeu obrazovanjem, ve i da se uporabom
interdisciplinarnosti uvruje status predmeta Likovna umjetnost te se istie njegova vanost
u obrazovnom sustavu. Zbog prirode samoga predmeta, likovnu umjetnost lako moemo
34 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 10. 35 Vera Turkovi, Mo slike u obrazovanju u: Radovan Ivanevi, Vera Turkovi (ur.), Vizualna kultura i likovno obrazovanje / Visual Culture and Art Education, Zagreb: Hrvatsko vijee InSEA, 2001., str. 63. 36 Usp. Isto, str. 63. 37 Usp. Isto, str. 75.
13
povezati sa svim ostalim kolskim predmetima i to je vidljivo u konkretnim primjerima kojima
se bavi etvrto poglavlje ovoga rada. No, vano je istaknuti da korelacija interdisciplinarnosti i
likovne umjetnosti moe tei u dva smjera interdisciplinarnost se moe koristiti kao princip
u nastavi likovne umjetnosti, ali isto tako likovna umjetnost moe se interdisciplinarno
koristiti u nastavi drugih kolskih predmeta, kao sredstvo povezivanja razliitih gradiva.
Naposljetku, poznata je izreka da slika govori tisuu rijei, a zadatak likovne umjetnosti jest
da osposobi svakog uenika za promatranje i tumaenje svega to pripada vizualnoj sferi, koja,
naravno, nije ograniena samo na podruje likovne umjetnosti.
3.2. Interdisciplinarnost i likovni odgoj u Europi i svijetu
U izvjetaju EACEA-e, koji je obuhvatio usporedbu umjetnikih38 kurikuluma u
zemljama Europske Unije na osnovnokolskoj razini, interdisciplinarnost se kao pojam ne
spominje, ve se koriste zamjenski termini kao to su kroskurikularne poveznice ili
kroskurikularan sadraj, pa se tako u izvjetaju navodi podatak da je tek treina zemalja uvela
kroskurikularne poveznice izmeu umjetnosti i ostalih predmeta na kurikulumskoj razini.
Belgija (flamanska zajednica), eka, Grka, panjolska, Irska, Latvija, Austrija, Slovenija i
Finska ine devet zemalja koje potiu uporabu kroskurikularnih poveznica izmeu umjetnosti
i ostalih predmeta, kao dio ciljeva cijeloga kurikuluma.39
Od svih zemalja ukljuenih u
izvjetaj istie se Luksemburg kao jedina drava s predmetnim poveznicama izmeu
umjetnikih i prirodoslovnih predmeta u kurikulumu.40
Od znanstvenih radova koji se bave usporedbom hrvatskih kurikuluma sa stranima,
moemo izdvojiti samo dva rada koja usporeuju kurikulume likovne umjetnosti, a oba se
bave sadrajima predmeta na osnovnokolskoj razini. Miroslav Huzjak u Komparaciji
kurikuluma usporeuje engleski, slovenski, ameriki i kanadski kurikulum predmeta
ekvivalentnim hrvatskom osnovnokolskom predmetu Likovna kultura. Meu ostalim
sadrajem stranih kurikuluma, Huzjak navodi takozvane meupredmetne poveznice, koje se
direktno dotiu uporabe interdisciplinarnosti u nastavi, te iz engleskog kurikuluma za predmet
38 Engl. Arts kao predmet u ovom sluaju ne odnosi se samo na likovnu umjetnost, ve i na glazbu, glumu i ples, tj. sve umjetnike predmete zajedno. 39 Usp. Nathalie Badak, Anna Horvath, Caroline Sharp, Caroline Kearney, nav. djelo, 2009., str. 33. 40 Usp. Isto, str. 34.
14
Art and Design navodi primjere nastavnih jedinica, u kojima se provodi korelirajua
povezanost prema odreenim podrujima.41 Tako na satu matematike nastavnik moe govoriti
o arhitekturi ili na satu informatike o grafikom dizajnu.42 Pri analizi slovenskog kurikuluma
predmeta Likovna vzgoja za uzrast 3. i 4. razreda osnovne kole Huzjak opisuje uporabu
meupredmetnih poveznica i navodi sljedee: Pri davanju likovnih uputa uenicima uitelj
trai smislene poveznice s drugim predmetnim podrujima. Pri tome mora sauvati cjelovitost
i istou predmeta likovnog odgoja likovni zadaci se moraju izvoditi po likovnim naelima i
zakonitostima. Ishodita za povezivanje predmeta likovnog odgoja s drugim predmetima
uitelj moe potraiti u likovnom podruju, likovnim tehnikama, likovnom motivu ili
likovnom pojmu (problemu).43 Na konkretnom primjeru slovenskog osnovnokolskog
kurikuluma jasno je da je odgovornost o koliini zastupljenih interdisciplinarnih primjera u
gradivu predmeta iskljuivo na nastavniku koji ga predaje. Huzjak nadalje istie da se u
kurikulumu predmeta Visual Arts u Sjevernoj Karolini (SAD) naglaava integrirano uenje iz
drugih predmetnih podruja poput matematike, lingvistike ili prirodoslovnih predmeta44 te da
je kanadski kurikulum (pokrajina Ontario) za predmet likovne umjetnosti (Visual Arts)
napisan u sklopu zajednikog kurikuluma za sve umjetnike predmete (The Arts), a da se u
njemu takoer istie uenje povezivanja umjetnosti s drugim predmetima.45 Drugi relevantan
rad u ovom kontekstu je onaj V. Turkovi pod nazivom Umjetniko obrazovanje u tranziciji:
Likovno obrazovanje u europskom obrazovnom sustavu (2009.), u kojem autorica analizira
poloaj osnovnokolskog likovnog obrazovanja u jedanaest europskih zemalja u vedskoj,
Norvekoj, Finskoj, Nizozemskoj, Engleskoj, kotskoj, Irskoj, Njemakoj, Austriji, Maarskoj
i Sloveniji te ih usporeuje sa situacijom u Hrvatskoj. Turkovi u zakljuku analize navodi:
[...] da u europskom sustavu obveznog obrazovanja likovnoj umjetnosti pripada vano mjesto
jer nastava likovne/vizualne umjetnosti razvija likovno/vizualno miljenje i estetsku i etiku
svijest uenika te osposobljava uenika za samostalno vizualno izraavanje, to pridonosi
usvajanju znanja i kvalitetnom odgoju i obrazovanju. Uoene su, meutim, stanovite razlike
meu analiziranim zemljama, likovno obrazovanje bolje je pozicionirano u onim zemljama u
41 Usp. Miroslav Huzjak, Komparacija kurikuluma.doc, preuzeto s mrene stranice Uiteljskog fakulteta http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/tekstovi.htm, 12. sijenja 2013., str. 6. 42 Usp. Isto. 43 Usp. Isto, str. 9., 10. 44 Usp. Isto., str. 11., 13. 45 Usp. Isto, str. 15., 18.
15
kojima o razvoju kurikula skrbe nacionalni instituti, nacionalna vijea za vrednovanje kurikula
i sl. i koji imaju nacionalni kurikulski okvir. Unato tomu, generalno gledano moe se rei da
likovno/vizualno obrazovanje ima bolji poloaj i kvalitetniji sadraj unutar navedenih zemalja
nego u Hrvatskoj.46 to se tie interdisciplinarnosti, ona se kao pojam u navedenoj analizi
direktno ne spominje, ve autorica navodi uporabu kroskurikularnih tema u opisu organizacije
predmeta u pojedinim dravama. Tako se u Finskoj predmet Vizualna umjetnost (Visual Arts)
povezuje s materinskim (finskim) jezikom, stranim jezikom, glazbom, povijesti i drutvom.47
U Irskoj se kroskurikularne teme opisuju na kraju svake tematske cjeline i nastoji se povezati
vizualni sadraj najee iz podruja umjetnosti s glazbom, glumom i plesom, s time da se
povezivanje gradiva planira na poetku kolske godine izvedbenim nastavnim planom.48
Turkovi takoer navodi slovenski predmet Likovni odgoj (Likovna vzgoja), kao primjer
uporabe interdisciplinarnosti jer ukljuuje kroskurikularne teme u kojima se likovni sadraji
povezuju s upoznavanjem okolia, glazbenim i tjelesnim odgojem, slovenskim jezikom,
matematikom te u viim razredima sa zemljopisom, fizikom, kemijom, povijesti, tehnikom i
tehnologijom.49
Iz navedenih primjera moe se uoiti da praktina provedba kurikulumskih
odrednica u velikoj mjeri ovisi o nastavniku, ime moemo zakljuiti da uporaba
interdisciplinarnog pristupa u nastavi likovne kulture i likovne umjetnosti isto tako uvelike
ovisi o profesoru koji ih predaje.
3.3. Interdisciplinarnost i likovna umjetnost u Europi i svijetu
Da bi se dobio uvid u trenutan poloaj predmeta Likovna umjetnost te uporabu
interdisciplinarnosti u likovnoj umjetnosti u hrvatskim srednjim kolama navest emo za
usporedbu stanje u nekoliko odabranih drava Europske Unije i svijeta, prvenstveno uvidom u
kurikulume i nastavne planove srednjokolskih predmeta koji opisom odgovaraju hrvatskom
predmetu likovne umjetnosti. Za usporedbu su odabrane upravo etiri drave koje su navedene
u prethodnom poglavlju kao pozitivni primjeri uporabe interdisciplinarnosti u likovnoj nastavi
46 Vera Turkovi, Umjetniko obrazovanje u tranziciji: Likovno obrazovanje u europskom obrazovnom sustavu, Metodika 18, Vol. 10, br. 1, 2009., str. 89. 47 Usp. Isto, str. 21. 48 Usp. Isto. str. 26. 49 Usp. Isto, str. 32.
16
na osnovnokolskoj razini, kako bismo dobili uvid i o korelaciji uporabe interdisciplinarnosti u
nastavi likovnih predmeta u sekundarnom obrazovanju u odnosu na primarno obrazovanje.
Takoer, ovom usporedbom nastoji se pokazati i korelacija uporabe interdisciplinarnosti u
nastavi likovne umjetnosti u odnosu na satnicu likovnih predmeta (broj sati u godini). Od
drava spomenutih u prethodnom poglavlju izdvojene su Slovenija, Finska, Kanada (pokrajina
Ontario) i Sjeverna Karolina (SAD) zbog preglednosti mrenih stranica njihovih ministarstava
obrazovanja te dostupnosti podataka koji se tiu kurikuluma likovne umjetnosti tijekom
srednjokolskog obrazovanja. Uzet emo u obzir sve predmete koji u sadraju ukljuuju
likovnu umjetnost i gradivo povijesti umjetnosti, odnosno, sve srednjokolske predmete koji
sadrajno odgovaraju hrvatskom predmetu Likovna umjetnost.
3.3.1. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sloveniji
U Sloveniji se predmet Likovna umetnost pouava u gimnazijama opeg tipa (klasina
i splona gimnazija) i u specijaliziranim gimnazijama (tehnika, ekonomska i umetnika
gimnazija).50
U veini slovenskih strukovnih kola (srednje poklicno izobraevanje, srednje
strokovno izobraevanje i poklicno-tehniko izobraevanje) uenici kao obavezan predmet
sluaju predmet naziva Umjetnost (Umetnost), koji se ovisno o strukovnom smjeru i odabiru
samih uenika moe odnositi na likovnu umjetnost, ali i na glazbenu umjetnost.51
U nastavnom planu za likovnu umjetnost u opoj, klasinoj i strukovnoj52 gimnaziji
predvia se 70 kolskih sati godinje obaveznog izbornog predmeta likovne umjetnosti
(Likovna umetnost) u 1. razredu gimnazije, koji se dijele na 35 sati likovnog stvaralatva
(likovno snovanje) i 35 sati povijesti umjetnosti (umetnostna zgodovina).53
U nastavnom planu
likovne umjetnosti navode se meupredmetne poveznice s ostalim gimnazijskim predmetima
50 Mrena stranica, Zavod Republike Slovenije za olstvo, http://www.zrss.si/?rub=178, (posjeena 29. lipnja 2013.) 51 Nataa Golob et al., Srednje strokovno izobraevanje (STI), Srednje poklicno-tehniko izobraevanje (PTI), Katalog znanja: Umetnost, Doloil Strokovni svet Republike Slovenije za splono izobraevanje na 99. seji dne 15. 2. 2007., str. 3., mrena stranica Ministarstva za izobraevanje, znanost in port Republike Slovenije http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/Ssi/KZ-IK/katalog.htm, (preuzeto 29. lipnja 2013.). 52 Termin strukovna gimnazija (strokovna gimnazija) odnosi se na tehniku, ekonomsku ili umjetniku gimnaziju u Sloveniji. 53 Usp. Nataa Purkat (ur.), Uni nart, Likovna umetnost: Gimnazija: Splona, klasina, strokovna gimnazija, Zavod Republike Slovenije za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 5.
17
po navedenim cjelinama. Tako se likovno stvaralatvo (likovno snovanje) povezuje s
materinjim slovenskim jezikom, stranim jezikom, sociologijom, matematikom, tjelesnim
odgojem, psihologijom, prirodoslovnim predmetima (biologijom, kemijom, fizikom), zatim s
glazbenom i plesnom umjetnosti te informatikom, a uz svaki navedeni predmet navode se
natuknice kao okvirno objanjenje.54 Drugi dio predmeta povijest umjetnosti (umetnostna
zgodovina) autori nastavnoga plana istiu kao interdisciplinarnu znanost te opirnije navode
mogue poveznice povijesti umjetnosti sa slovenskim jezikom, matematikom, stranim
jezikom, povijesti, geografijom, glazbenom umjetnosti, biologijom, kemijom, fizikom,
informatikom, dajui konkretne primjere za svaki predmet.55
U 2., 3. i 4. razredu gimnazije uenici mogu odabrati izborni predmet Likovno
stvaralatvo (likovno snovanje) za koji je predvieno 70 kolskih sati godinje (ukupno 210
sati u tri godine) i koji, za razliku od hrvatskog predmeta Likovna umjetnost, osim teoretskog
dijela ukljuuje i praktian rad. U nastavnom planu likovnog stvaralatva takoer se navode
meupredmetne poveznice sa slovenskim jezikom, stranim jezikom, kemijom, fizikom,
biologijom, filozofijom, sociologijom, psihologijom, glazbenom umjetnosti, povijesti
umjetnosti, povijesti i geografijom u kratkim, okvirnim natuknicama.56
U slovenskim umjetnikim gimnazijama obavezan strukovni i maturalni predmet je
Likovna teorija. Satnica predviena za ovaj predmet iznosi 210 sati, odnosno 280 sati ako se
slua kao maturalni predmet. U nastavnom planu likovne teorije u neto opirnijim
natuknicama navode se meupredmetne poveznice, prvenstveno s umjetnikim strukovnim
predmetima i povijesti umjetnosti, ali i s neumjetnikim predmetima poput biologije,
geografije, matematike, fizike, psihologije, povijesti, slovenskog i stranog jezika.57
Osim navedenih umjetnikih predmeta u slovenskim gimnazijama postoje jo dva
predmeta koji odgovaraju hrvatskom predmetu Likovna umjetnost, a koji nose slian naziv
Povijest umjetnosti (Umetnostna zgodovina) i Povijest umjetnosti: Umjetnost u Sloveniji
(Umetnostna zgodovina: Umetnost na Slovenskem). Predmet Povijest umjetnosti: Umjetnost u
54 Usp. Nataa Purkat (ur.), nav. dj., 2008., str. 1617. 55 Usp. Nataa Purkat (ur.), nav. dj., 2008., str. 3235. 56 Usp. Uni nart: Likovno snovanje, Mrena stranica, http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2010/programi/gimnazija/gimnazija/LIKOVSNOVizb2000M.htm,
posjeena 29. lipnja 2013. 57 Usp. Marjan Ocvirk, Nina utari Remic, Darja Ravnik, Bla de Gleria, Uni nart, Likovna teorija: Umetnika gimnazija, likovna smer, Ministrstvo za olstvo in port, Zavod RS za olstvo, Ljubljana, 2010., str. 4044.
18
Sloveniji je izborni predmet koji se pouava u opoj, klasinoj i strukovnoj gimnaziji tijekom
dvije kolske godine, a satnica predviena za njega iznosi ukupno 70 kolskih sati (35 sati
godinje). U nastavnom planu predmeta takoer je navedena stavka meupredmetnih
poveznica, no ne navode se konkretni primjeri povezivanja ve se povijest umjetnosti istie
kao interdisciplinarna znanost, a za primjere se upuuje na nastavni plan gimnazijskog
predmeta likovne umjetnosti.58
Drugi je maturalni predmet59
Povijest umjetnosti (Umetnostna
zgodovina) koji je predvien za opu i klasinu gimnaziju kroz sve etiri godine kolovanja s
ukupnom satnicom od 280 kolskih sati (70 sati godinje). Autori nastavnog plana ovoga
predmeta istiu vanost interdisciplinarnog pristupa u pouavanju povijesti umjetnosti
navodei sljedee: Potrebno je posebno skrenuti pozornost na interdisciplinarnu prirodu
povijesti umjetnosti, koja u svojim temeljnim segmentima sadri relevantna znanja mnogih
drugih disciplina. Moderna povijest umjetnosti uvijek se promatra kao povijest ideja, izraenih
u klasinoj umjetnosti i u drugim vizualnim medijima. Podruje povijesno-umjetnikog
istraivanja iri se i svestrano ispreplie s drugim tematskim podrujima te ih rasvjetljava s
vlastite toke gledita.60
Unutar srednjeg strukovnog i profesionalno-tehnikog obrazovanja61 u Sloveniji
predviena je satnica od 68 kolskih sati (34 sata po kolskoj godini) za predmet Umjetnost
(Umetnost), u kojem se uenici opredjeljuju za jednu od jednakovrijednih umjetnikih
tematskih cjelina: povijest umjetnosti (umetnostna zgodovina), likovno stvaralatvo (likovno
snovanje) i glazbu (glasba). Od navedene tri cjeline, za potrebe ovoga rada fokusirat emo se
na povijest umjetnosti i likovno stvaralatvo kao na sadraje koji tematski odgovaraju
hrvatskom predmetu likovne umjetnosti. U nastavnom programu povijesti umjetnosti ve se u
poglavlju Usvajanje vjetina (Udejanjanje kompetenc skozi predmet) indirektno upuuje na
interdisciplinarnu prirodu predmeta i to kroz opise komunikacijskih i matematikih vjetina
koje se stjeu ovim predmetom. Navode se komunikacijske vjetine, jer se kroz predmet
uenici ue izraavati i iznositi vlastito miljenje na materinjem (slovenskom) jeziku, a
58 Usp. Katja Krinik, Nataa Purkat (ur.), Uni nart, Umetnostna zgodovina: Umetnost na Slovenskem, Ministrstvo za olstvo in port, Zavod RS za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 13. 59 Maturalni predmeti u Sloveniji (maturitetni predmeti) su predmeti s pojaanom satnicom namijenjeni maturantima u sklopu tzv. maturitetnog teaja koji traje jednu kolsku godinu, tj. 29 tjedana. 60 Nina Ostan, Tine Germ, Jasna Rojc, Alenka Puschner, Uni nart, Umetnostna zgodovina, Ministrstvo za olstvo in port, Zavod RS za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 5. (slobodan prijevod Ivana Obradovi) 61 Na slovenskom jeziku srednje strokovno izobraevanje i srednje poklicno-tehniko izobraevanje (slobodan prijevod Ivana Obradovi)
19
takoer ue i povijesno-umjetnike pojmove na stranom jeziku, a koji su vezani uz njihovu
odabranu struku.62
U nastavnom planu istie se i injenica da kroz prouavanje zlatnog reza,
zakonitosti kompozicije, raznih prostornih koncepata u umjetnosti, idealnih proporcija
ljudskog tijela od antike do danas te arhitekture, uenici otkrivaju meuovisnosti izmeu
umjetnikih djela i matematikih zakona, odnosno stjeu tzv. matematike vjetine.63 U
programu likovnog stvaralatva istie se vanost meupredmetnog planiranja i povezivanja te
se navode mogui primjeri interdisciplinarnog povezivanja. Tako se osim povezivanja
praktine nastave s gradivom (sadrajem) povijesti umjetnosti, kroz primjere naglaava
povezanost predmeta sa slovenskim i stranim jezikom, sociologijom, matematikom, tjelesnim
odgojem, glazbom i prirodoslovnim znanostima.64
U srednjem profesionalnom obrazovanju65
u Sloveniji takoer je ukljuen predmet Umjetnost (Umetnost) u ukupnom trajanju od 35 sati.
Ovdje Umjetnost ima status obaveznog predmeta ije gradivo ukljuuje lekcije iz povijesti
umjetnosti, likovne teorije te praktini dio. U programu predmeta takoer se naglaava
meupredmetno povezivanje, kao i mogunost integracije s ostalim predmetima, a navode se i
krai, okvirni interdisciplinarni primjeri po predmetima.66
Nadalje, valja napomenuti da se u Programskim smernicama za srednjokolsko
obrazovanje u Sloveniji, kao jedno od temeljnih naela navodi upravo naelo
interdisciplinarnosti, strukovne suradnje i povezivanja (integracije) te se time istie vanost
interdisciplinarnosti i izvan okvira nastave; jer se ono odnosi na interdisciplinarno djelovanje u
vidu meustrukovnog povezivanja nastavnikog osoblja, psihologa i ostalih strunjaka u
podruju rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.67
62
Usp. Nataa Golob et al., Srednje strokovno izobraevanje (STI), Srednje poklicno-tehniko izobraevanje (PTI), Katalog znanja: Umetnost, Doloil Strokovni svet Republike Slovenije za splono izobraevanje na 99. seji dne 15. 2. 2007., str. 3. mrena stranica Ministarstva za izobraevanje, znanost in port Republike Slovenije http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/Ssi/KZ-IK/katalog.htm, (preuzeto 29. lipnja 2013.) 63 Usp. Isto, str. 3. 64 Usp. Isto, str. 2829. 65 Na slovenskom jeziku srednje poklicno izobraevanje (slobodan prijevod Ivana Obradovi) 66 Usp. Srednje poklicno izobraevanje, Katalog znanja: Umetnost, Doloil Strokovni svet Republike Slovenije za splono izobraevanje na 99. seji dne 15. 2. 2007., str. 18. i 20., mrena stranica Ministarstva za izobraevanje, znanost in port Republike Slovenije http://portal.mss.edus.si/msswww/programi2011/programi/SPI/KZ-IK/katalog.htm (preuzeto 8. sijenja 2014.) 67 Usp. Andreja Nagode (ur.), Programske smernice: Program srednjeolskega izobraevanja, Zavod Republike Slovenije za olstvo, Ljubljana, 2008., str. 1112., preuzeto s mrene stranice Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije
http://www.mizks.gov.si/fileadmin/mizks.gov.si/pageuploads/ministrstvo/Publikacije/Programske_smernice_SS.
pdf (preuzeto 26. lipnja 2013.)
20
Tablica 1. Interdisciplinarnost u slovenskom osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti
Slovenija
osnovna kola srednja kola
1. 9. razred strukovne kole gimnazije
naziv predmeta
(status predmeta*)
- Likovni odgoj (O)
Umjetnost:
- Povijest umjetnosti ili
- Likovno stvaralatvo (Oi)
Umjetnost (O)
- Povijest umjetnosti (I/M)
- Likovna teorija (Os/M)
- Likovno stvaralatvo (I) - Likovna umjetnost (Oi)
- Povijest umjetnosti:
Slovenska umjetnost (I)
ukupan broj sati 487/401/417 sati** 70/52,5/35/32 sata
godinje
68 sati/35 sati
70/210/280 sati
likovni kurikulum -zaseban kurikulum
-u sklopu kurikuluma za
umjetnika podruja/ zaseban kurikulum
-zasebni kurikulumi
interdisciplinarnost
unutar kurikuluma
- meupredmetne poveznice
/
kroskurikularne teme
- indirektno se spominje
kroz opise
komunikacijskih i
matematikih vjetina koje uenici stjeu
predmetom;
meupredmetno planiranje i povezivanje
(materinji i strani jezik,
sociologija, matematika,
tjelesni odgoj, glazbena umjetnost i prirodoslovne
znanosti), integracija
- meupredmetne poveznice (materinji i
strani jezik, biologija,
kemija, fizika, matematika,
povijest, geografija,
glazbena umjetnost,
informatika, sociologija,
psihologija, filozofija)
interdisc. primjeri u
kurikulumu
NE DA DA
dodatne
karakteristike
- nastavnikov je
zadatak da pronalazi i
koristi u nastavi
interdisciplinarne
poveznice izmeu likovnog i ostalih
predmeta
- u Programskim smernicama za srednjokolsko obrazovanje u Sloveniji kao jedno od temeljnih naela
navodi se naelo interdisciplinarnosti, strukovne suradnje i povezivanja (integracije), a odnosi se na
kolske djelatnike
* I = izborni predmet, O = obavezni predmet, Oi= obavezni izborni, Os = obavezni strukovni, M = maturalni predmet ** broj sati likovnog varira s obzirom na vrstu osnovne kole; u dvojezinim kolama iznosi 401 sat, dok u kolama s naglaskom na uenje talijanskog jezika iznosi 417 sati, u ostalim kolama iznosi 487 sati
Zakljuno, priloena tablica prua kratak pregled u svojevrsno upuivanje na
interdisciplinarnost u slovenskim kurikulumima likovne umjetnosti tijekom osnovnokolskog i
srednjokolskog obrazovanja [Tablica 1.]. U njoj je vidljiv pozitivan pomak uporabe
interdisciplinarnosti u srednjokolskim likovnim predmetima u odnosu na osnovnokolski
kara
kte
rist
ike
likovn
ih
pre
dm
eta
21
predmet likovnog odgoja. Naime, dok uporaba interdisciplinarnosti u osnovnoj koli uvelike
ovisi o nastavnikovoj volji, u srednjim kolama su tzv. meupredmetne poveznice regulirane u
nastavnim planovima likovnih predmeta pa se tako u njima mogu pronai primjeri
interdisciplinarnosti po konkretnim podrujima.
Sudei po zastupljenosti interdisciplinarnosti u razmatranim nastavnim planovima u
Sloveniji, broj sati samih predmeta naizgled nema presudnu ulogu u uporabi
interdisciplinarnosti u nastavi. Meutim, uoljiva je bitno manja satnica likovnih predmeta u
strukovnim kolama u odnosu na gimnazije, pa u skladu s time moemo pretpostaviti da je
praktina primjena interdisciplinarnosti u nastavi takoer manja nego u gimnazijskoj nastavi.
3.3.2. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Finskoj
U izvjetaju finskog Ministarstva obrazovanja i kulture iz 2010. godine istie se sve
vea vanost likovnog obrazovanja i kulture u ivotima mladih ljudi, kao i vanost umjetnosti
i kulture kao kljunih konstruktivnih dijelova civilizacije. U skladu s tim injenicama u ovom
izvjetaju navodi se i zabrinutost nadlenih institucija zbog satnice i broja umjetnikih
predmeta koji bi obzirom na suvremene potrebe trebali biti jo vei.68
Nakon obaveznog osnovnokolskog obrazovanja u trajanju od 9 godina, uenici u
Finskoj mogu upisati opu srednju kolu ili srednju strukovnu kolu u prosjenom trajanju od
3 godine.69
U spomenutom izvjetaju se navodi da uenici upisani u opu srednju kolu imaju
pet obaveznih predmeta s podruja umjetnosti i savladavanja umjetnikih vjetina, dok uenici
srednje strukovne kole imaju samo jedan takav predmet. Potrebno je naglasiti da su ove
razlike u opreci s miljenjem istaknutim u izvjetaju da su umjetniki predmeti i vjetine
jednako vani u razvoju svake mlade osobe, bez obzira na smjer obrazovanja.70 to se satnice
umjetnikih predmeta tie, ona godinje u prosjeku ukljuuje 38 kolskih sati po predmetu.71
68 Usp. Arts Education And Cultural Education In Finland, Finska: Policy Analysis Reports of the Ministry of
Education and Culture, 2010., str. 1., e-publikacija preuzeta s mrene stranice finskog Ministarstva obrazovanja i kulture http://www.minedu.fi/OPM/Julkaisut/2010/koulutuksen_tila.html?lang=en (preuzeto 8. srpnja 2013.) 69 Engl. general upper secondary school i vocational upper secondary education and training (slobodan prijevod:
Ivana Obradovi). 70 Arts Education And Cultural Education In Finland, Finska: Policy Analysis Reports of the Ministry of
Education and Culture, 2010., str. 25. 71 Usp. Isto, str. 4.
22
U finskom kurikulumu za ope srednjokolsko obrazovanje opisuju se sadrajni ciljevi
i bitne odrednice svakog predmeta pojedinano, pa tako i likovne umjetnosti. Finska likovna
umjetnost u opim srednjim kolama ukljuuje pet predmeta od kojih su obavezni predmeti Ja,
vizualna slika i kultura i Okoli, mjesto i prostor, a specijalizacijski su predmeti Mediji i
vizualne poruke, Od umjetnike slike do osobne slike i Radionica suvremene umjetnosti.72 U
opisima navedenih predmeta ne navode se konkretni interdisciplinarni primjeri, ve se u
openitom opisu likovne umjetnosti istie vanost interdisciplinarnog pristupa u vidu
kroskurikularnih tema, to je vidljivo iz sljedeih uputa navedenih u kurikulumu: Obrazovni
sadraji povezat e se u kroskurikularne teme te e se u nastavi primjenjivati spoj razliitih
oblika i grana znanosti. [...] Suradnja izmeu razliitih predmeta nastojat e poboljati kolsko
okruenje te poveati kulturne aktivnosti.73 Nedostatak konkretnih interdisciplinarnih
primjera u opisu predmeta kompenzira se zasebnim interdisciplinarnim poglavljem
Kroskurikularne teme, koje se odnosi na sve gimnazijske predmete. Finski kurikulum kao
kroskurikularne teme navodi: Aktivno graanstvo i poduzetnitvo, Sigurnost i dobrobit,
Odrivi razvoj, kulturni identitet i poznavanje kulture, Tehnologije i drutvo te Komunikaciju i
medijske kompetencije.74
Navedene interdisciplinarne teme odnose se na obrazovni sadraj
koji je od drutvene vanosti, koji prelazi predmetne granice, a koji se ujedno tie
svakodnevnog ivota. Kroskurikularne teme su integrirane u nastavi pojedinih predmeta, a
nastavnici mogu uvesti nove interdisciplinarne teme u predmete koje predaju, neovisno o
kurikulumu.
Uvid u opis i ustroj modula pojedinih strunih smjerova, kao i kurikulum za srednje
strukovne kole u Finskoj pruaju dokumenti naziva Strukovne kvalifikacije,75 koje sadrajno
72 Obavezni predmeti su navedeni u razmatranom dokumentu: Me, visual images and culture (KU1),
Environment, place and space (KU2), specijalizacijski predmeti: The media and visual messages (KU3), From
images in art to personal images (KU4), Contemporary art workshop (KU5) (slobodan prijevod Ivana
Obradovi), National Core Curriculum for Upper Secondary Schools: National Core Curriculum for General Upper Secondary Education Intended for Young People, Finnish National Board of Education, 2003., dokument preuzet s mrene stranice finskog Ministarstva obrazovanja i kulture http://www.minedu.fi/OPM/Koulutus/lukiokoulutus/?lang=en (preuzeto 8. srpnja 2013.). 73 Usp. Isto. 74 Predmeti su navedeni u razmatranom dokumentu na engleskom jeziku: Active citizenship and
entrepreneurship, Safety and well-being, Sustainable development, Cultural identity and knowledge of cultures,
Technology and society, Communication and media competence (slobodan prijevod Ivana Obradovi). 75 Strukovna usmjerenja navedena su na razmatranoj mrenoj stranici na engleskom kao Vocational Qualification (slobodan prijevod Ivana Obradovi), Mrena stranica, Finski nacionalni odbor za obrazovanje, http://www.oph.fi/english/sources_of_information/core_curricula_and_qualification_requirements/vocational_ed
ucation_and_training (posjeena 9. srpnja 2013.)
23
odgovaraju opem kurikulumu, iako ne nose taj naziv. Za strukovne kole u Finskoj
predviene su 52 razliite strukovne kvalifikacije sa 120 vrsta obrazovnih programa. Satnica
se rauna u bodovima (credits) pa tako uenici u godini dana trebaju odsluati i poloiti
predmete u ukupnom iznosu od 40 bodova, odnosno sveukupno 120 bodova tijekom
trogodinjeg strukovnog obrazovanja. Od toga obavezni predmet Umjetnost i kultura (Arts and
Culture) nosi 1 bod to je jednako kao 40 sati uenja godinje. Predmet se takoer moe
sluati i kao izborni predmet u iznosu do 4 boda tijekom ukupnog strukovnog kolovanja.76
Valja napomenuti da je predmet Umjetnost i kultura obavezan u gotovo svim strukovnim
usmjerenjima te sadrajno ujednaen u svim smjerovima. Iznimke ine jedino Specijalistika
kvalifikacija za menadment i Strukovna kvalifikacija za poslovanje i administraciju,77 kao
jedina strukovna usmjerenja koja ne ukljuuju predmete s podruja umjetnosti. Za predmet
Umjetnost i kultura u strukovnim kurikulumima ne navode se interdisciplinarne poveznice s
primjerima, ve se upuuje na kroskurikularne teme iz opeg kurikuluma.78
U priloenoj tablici navedeni su podaci koji pruaju uvid u zastupljenost
interdisciplinarnosti u finskom osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne
umjetnosti [Tablica 2.]. Iz podataka je vidljivo da su finski likovni predmeti od osnovne kole
do kraja srednjokolskog obrazovanja zadrali status obaveznih predmeta i ujednaen broj sati
po predmetu godinje. Kao i u Sloveniji, u finskim strukovnim kolama likovni predmeti su
manje zastupljeni brojem, ali i statusom samih predmeta jer se mogu sluati kao obavezni i
kao izborni predmet zbog ega je mogua situacija da uenici strukovnih kola zavre svoje
kolovanje bez ijednog odsluanog predmeta s podruja likovne umjetnosti.
76 Usp. Mrena stranica, Finski nacionalni odbor za obrazovanje, http://www.oph.fi/english/sources_of_information/core_curricula_and_qualification_requirements/vocational_ed
ucation_and_training (posjeena 9. srpnja 2013.) 77 Strukovna usmjerenja navedena su na razmatranoj mrenoj stranici na engleskom: Specialist Qualification in Management, Vocational Qualification in Business and Administration (slobodan prijevod Ivana Obradovi), 78 Usp. Isto.
24
Tablica 2. Interdisciplinarnost u finskom osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti
Finska
osnovna kola srednja kola (3 godine)
1. 9. razred strukovna kola opa gimnazija
naziv predmeta
(status
predmeta*)
- Vizualna umjetnost (O)
- Obrt (O)
- Umjetnost i kultura (O/I)
- Ja, vizualna slika i kultura (O)
- Okoli, mjesto i prostor (O) - Mediji i vizualne poruke (O)
- Od umjetnike do osobne slike (O)
- Radionice suvremene
umjetnosti (O)
ukupan broj
sati
38 sati po predmetu**: ukupno
304 sata Vizualne umjetnosti i
418 sati Obrta, sveukupno: 718
sati
0 ili 40 sati/ maksimalno
160 sati
38 sati po predmetu: ukupno
190 sati
likovni
kurikulum
- u sklopu kurikuluma za sveukupno osnovno
obrazovanje
- u sklopu s ostalim predmetima unutar
kurikuluma za odreeni strukovni smjer
- ciljevi predmeta su opisani u sklopu podruja Vizualne
umjetnosti, unutar kurikuluma
za ope srednje kole, zajedno s ostalim predmetima
interdiscipli-
narnost
unutar
kurikuluma
- u zasebnom poglavlju
Integracija i kroskurikularne
teme; Osobni razvoj, Kulturni
identitet i internacionalnost,
Medijske vjetine i komunikacija, Aktivno
graanstvo i poduzetnitvo, Briga za okoli, dobrobit i
odrivu budunost, Sigurnost i promet, Tehnologija i
pojedinac koje se odnose na
sve predmete i kojima se
vizualna umjetnost povezuje s
materinjim i stranim jezikom,
glazbom, povijesti i drutvom. - predmet Obrt je
interdisciplinarne prirode jer
ukljuuje uz uenje tehnikih vjetina i dizajn, poduzetnitvo, primijenjenu umjetnost, razvoj
kritikog razmiljanja
- samo se upuuje na kroskurikularne teme
iz opeg kurikuluma, koje bi trebale biti sadrane
unutar kljunih kompetencija za
cjeloivotno uenje (uenje i rjeavanje problema, interakcija i suradnja,
strukovna etika, zdravlje i
sigurnost, poduzetnitvo, estetika, (informacijska)
tehnologija, aktivno
graanstvo...)
- zasebno interdisciplinarno
poglavlje Kroskurikularne
teme koje se odnose na sve
predmete: Aktivno graanstvo i poduzetnitvo;
Sigurnost i dobrobit; Odrivi razvoj, kulturni identitet i
poznavanje kulture; Tehnologije i drutvo; Komunikacija i
medijske kompetencije
interdisc.
primjeri
NE NE NE (ne navode se u opisu
likovnih predmeta)
dodatne
karakteristike
-/-
Predmet je sadrajno ujednaen u svim
strukovnim usmjerenjima.
Nastavnici mogu osmisliti nove
interdisciplinarne teme ukoliko
to ele.
* I = izborni predmet, O = obavezni predmet ** izdvojen broj sati je otprilike izraunat s obzirom na to da se broj predvienih nastavnih sati za Vizualnu umjetnost i Obrt odreuje okvirno unutar broja sati za Umjetnost, obrt i tjelesni odgoj i da broj distribuiranih sati po predmetima moe varirati ovisno o koli
kara
kte
rist
ike
likovn
ih
pre
dm
eta
25
S druge strane, u finskim opim srednjim kolama pronalazimo pozitivan primjer
zastupljenosti likovne umjetnosti u pet obaveznih predmeta, to je znatan broj s obzirom na
trajanje srednje kole od 3 godine.
Prakticiranje interdisciplinarnog pristupa u nastavi prisutno je u svim kurikulumima
od osnovnokolskog do srednjokolskih i to na razini svih predmeta, ne samo likovnog, u
vidu kroskurikularnih tema koje se dotiu i praktine primjene znanja u svakodnevnom ivotu.
Pri kraju analize, treba kao pozitivan primjer istaknuti osnovnokolski predmet Obrt kao
likovni predmet koji prednjai po zastupljenosti interdisciplinarnosti, kao i po praktinoj
primjeni znanja u finskim kolama jer, meu ostalim znanjima, ukljuuje i stjecanje tehnikih
vjetina, uenje dizajna, poduzetnitva, primijenjene umjetnosti te razvoj kritikog
razmiljanja.
3.3.3. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Kanadi
(Ontario)
U kanadskoj pokrajini Ontario srednjokolsko obrazovanje obuhvaa razdoblje od
uenikove 15. do 18. godine i ukljuuje razrede od 9. do 12., koji se nastavljaju na osam
razreda osnovne kole. Srednjokolski predmeti u Ontariju koji opisom kurikuluma
odgovaraju hrvatskom predmetu likovne umjetnosti pripadaju skupini predmeta pod nazivom
Umjetnost (The Arts) i to su: Integrirana umjetnost (Integrated Arts), Medijska umjetnost
(Media Arts) i Vizualna umjetnost (Visual Arts).79
Osnovna razlika izmeu kanadskih
predmeta i likovne umjetnosti u hrvatskim srednjim kolama, izuzevi kole primijenjenih
umjetnosti i pojedine strukovne smjerove, jest da kanadski likovni predmeti ukljuuju i
praktinu nastavu, odnosno praktinu primjenu teoretskog dijela nastave. Program i ciljevi
umjetnikih predmeta (The Arts) tijekom cjelokupnog srednjokolskog obrazovanja opisani su
u dva kurikuluma, u kurikulumu za 9. i 10. razred te u kurikulumu za 11. i 12. razred. U 9. i
10. razredu, koji odgovaraju prvom i drugom razredu srednje kole u Hrvatskoj, navedeni
umjetniki predmeti su izborni predmeti otvorenoga tipa, to znai da nisu meusobno
79 Osim navedenih predmeta u skupinu The Arts ukljueni su i sljedei predmeti: Dance (Ples), Drama (Drama) i Music (Glazba).
26
uvjetovani i uenici ih mogu sluati u skladu sa svojim preferencijama te svi predmeti nose po
1 bod (credit). U ovim je razredima predvieno izborno sluanje predmeta Vizualne umjetnosti
(Vizualna umjetnost 1 i 2),80
dok se Integrirana umjetnost slua tijekom jedne kolske godine
(u 9. ili 10. razredu), slino kao i Medijska umjetnost (u 10. razredu).81 U 11. i 12. razredu,
koji odgovaraju 3. i 4. razredu srednje kole u Hrvatskoj, dolazi do promjena u uvjetovanosti
predmeta. Tako je, primjerice, za sluanje Vizualne umjetnosti u 12. razredu potrebno
prethodno odsluati Vizualnu umjetnost u 11. razredu. Za sluanje predmeta Istraivanje i
stvaranje u umjetnosti (Exploring and Creating in the Arts), predvienog za 11. ili 12. razred,
potrebno je prethodno odsluati jedan predmet iz podruja umjetnosti tijekom 9. ili 10.
razreda.82
Osim predmeta otvorenoga tipa (open courses), koji doprinose uenikovom opem
obrazovanju, uenicima su ponueni predmeti koji ih pripremaju za daljnje fakultetsko
obrazovanje (university/college preparation) ili za odreenja zanimanja (workplace
preparation).83
Neovisno o obrazovnom i predmetnom opredjeljenju, za stjecanje
srednjokolske diplome (The Ontario Secondary School Diploma OSSD)84 uenici moraju
skupiti minimalno 30 bodova (credits), od toga 18 bodova iz obaveznih predmeta i 12 bodova
iz izbornih predmeta. Meu 18 obaveznih predmeta, ukljuen je jedan obavezni predmet iz
bilo kojeg podruja umjetnosti, to naalost znai da uenik moe proi cijelu srednjokolsku
izobrazbu bez ijednog odsluanog predmeta s podruja likovne umjetnosti. Svaki
srednjokolski predmet nosi jedan bod koji iznosi minimalno 110 sati, s time da se broj sati
odnosi na isplanirane aktivnosti uenja, na interakciju uenika i profesora na nastavi, na
80 Isto vrijedi i za Ples, Dramu i Glazbu. 81 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 9 and 10: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine Ontario 2010., str. 11., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 82 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 11 and 12: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine
Ontario, 2010., str. 12., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 83 Usp. Ontario Schools, Kindergarten to Grade 12: Policy and Program Requirements, 2011 (OS), Ministarstvo
obrazovanja pokrajine Ontario, 2011., str. 68., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/document/curricul/secondary/oss/oss.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 84 Osim navedenih bodova, za stjecanje diplome uenici takoer moraju poloiti srednjokolski test pismenosti i odraditi 40 sati drutvenih aktivnosti.
27
dodijeljeni individualan ili grupni rad uenika, na uenje na daljinu (e-learning) te na praksu
izvan kole.85
Interdisciplinarnost se u navedenim kurikulumima direktno ne spominje, pa tako u
njima ne nalazimo ni primjere interdisciplinarnog povezivanja u opisima pojedinih
umjetnikih predmeta. Meutim, valja istaknuti kako se ve u samome opisu kurikuluma kao
jedna od etiri glavne smjernice navodi Povezivanje (Making Connections) koje se odnosi na
povezivanje, odnosno prijenos znanja, gradiva i vjetina razliitih podruja i predmeta.86
Takoer, u kurikulumu umjetnikih predmeta istiu se vjetine koje uenici stjeu sluanjem
navedenih predmeta pismenost, istraivake vjetine, matematika pismenost, kritiko
razmiljanje i kritika pismenost a kao sastavni dio umjetnikog obrazovanja navode se i
ekologija (zatita okolia), etiki standardi i koritenje novih medija.87 Vidljivo je da se ve u
uvodu za sva umjetnika podruja naglaava vanost interdisciplinarnih vjetina koje se stjeu
umjetnikim obrazovanjem. Osim navedenoga, umjetniki predmeti Medijska umjetnost
(Media Arts), Integrirana umjetnost (Integrated Arts) i Istraivanje i stvaranje u umjetnosti
(Exploring and Creating in the Arts) takoer ukljuuju interdisciplinarna istraivanja, no ona
se uglavnom odnose na ve spomenute umjetnike discipline: glazbu, ples, dramu, medijsku i
vizualnu umjetnost.
Ono to istie srednjokolski sustav pokrajine Ontario od ostalih razmatranih drava je
uvoenje tzv. Interdisciplinarnog uenja (Interdisciplinary Studies) u kurikulum 11. i 12.
razreda srednje kole. Interdisciplinarno uenje odnosi se na pojedinane interdisciplinarne
predmete koje donose 1 bod ili paket interdisciplinarnih predmeta koje uenici mogu
odabrati. Primjeri takvih interdisciplinarnih skupina predmeta koji ukljuuju likovne predmete
jesu Primijenjeni dizajn (Applied Design) i Primijenjeno novinarstvo (Applied Journalism),
koji meu ostalima ukljuuju sluanje predmeta Medijske umjetnosti i Arhitekture
(Architectual Studies) te Djeja knjievnost (Children's Literature) koja ukljuuje sluanje
85 Usp. Ontario Schools, Kindergarten to Grade 12: Policy and Program Requirements, 2011 (OS), Ministarstvo
obrazovanja pokrajine Ontario, 2011., str. 66., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/document/curricul/secondary/oss/oss.html (preuzeto 12. srpnja 2013.) 86 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 9 and 10: The Arts (Revised) i The Ontario Curriculum, Grades 11 and
12: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine Ontario 2010., str. 7., dokumenti preuzeti s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html
(preuzeto 12. srpnja 2013.) 87 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 9 and 10: The Arts (Revised), str. 37.,4143. i The Ontario Curriculum, Grades 11 and 12: The Arts (Revised), str. 39., 4245., dokumenti preuzeti s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/subjects.html (preuzeto 12. srpnja 2013.)
28
Vizualne umjetnosti.88
Od pojedinanih interdisciplinarnih predmeta uenici mogu sluati tri
istoimena predmeta Interdisciplinarno uenje (Interdisciplinary Studies) od kojih je jedan
predvien kao izborni predmet u 11. razredu, dok se preostala dva sluaju u 12. razredu kao
izborni predmet (open course) ili kao predmet u sklopu priprema za fakultetsko obrazovanje
(university course).89
Vano je istaknuti da u svim navedenim predmetima odabir, metode i
prezentacija interdisciplinarnih primjera i vjetina uvelike ovise o samim profesorima, a opisi
interdisciplinarnih predmeta i njihovih ciljeva koje nudi kurikulum slue kao smjernice koje
ne bi smjele ograniavati profesore u njihovom radu.
Iz usporednih podataka o zastupljenosti interdisciplinarnosti u osnovnokolskom i
srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti u kanadskoj pokrajini Ontario, moe se
iitati tendencija pripajanja predmeta likovne umjetnosti ostalim umjetnikim predmetima
[Tablica 3.]. To osobito dolazi do izraaja u osnovnokolskom kurikulumu, kako u opisu
predmeta tako i u broju nastavnih sati koji se navodi za sve umjetnike predmete (The Arts)
zajedno. Takva praksa se oituje i u srednjokolskom obrazovanju i to u zajednikom
kurikulumu za sve predmete s podruja umjetnosti. No, u srednjim kolama dolazi i do
negativnih promjena u statusu likovnih predmeta likovni u potpunosti postaje izborni
predmet. Interdisciplinarnost se u osnovnokolskom kurikulumu pokrajine Ontario opisuje u
zasebnom poglavlju, koje se odnosi na sve umjetnike predmete, pod nazivom
Kroskurikularno i integrirano uenje, no ne navode se primjeri takvoga integriranog uenja.
Interdisciplinarni pristup navodi se u oekivanim postignuima u umjetnikom kurikulumu
kao transfer znanja i vjetina te povezivanje unutar ili izmeu razliitih konteksta90 koji se
odnose na povezivanje umjetnosti s drugim predmetima, takoer bez konkretnih primjera.
88 Usp. The Ontario Curriculum, Grades 11 and 12: Interdisciplinary Studies, Ministarstvo obrazovanja
pokrajine Ontario, 2002., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education, http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/secondary/interdisciplinary1112curr.pdf (preuzeto 12. srpnja 2013.) 89 Usp. Isto, str. 11., 13. 90 Engl. transfer of knowledge and skills, making connections within and between various contexts (slobodan
prijevod Ivana Obradovi), The Ontario Curriculum, Grades 18: The Arts (Revised), Ministarstvo obrazovanja pokrajine Ontario, 2009., dokument preuzet s mrene stranice Ontario Ministry of Education http://www.edu.gov.on.ca/eng/curriculum/elementary/arts18b09curr.pdf preuzeto 19. srpnja 2013.)
29
Tablica 3. Interdisciplinarnost u osnovnokolskom i srednjokolskim kurikulumima likovne umjetnosti u
kanadskoj pokrajini Ontario
Kanada (Ontario)
osnovna kola srednja kola (High School)
1. 8. razred 9. 12. razred
naziv
predmeta
(status
predmeta*)
Vizualna umjetnost (O)
Umjetnost: Integrirana umjetnost (I), Medijska umjetnost (I),
Vizualna umjetnost 1-4 (I), Istraivanje i stvaranje u umjetnosti (I)
broj sati nedostupni podaci** 0 ili 110 sati godinje po predmetu
likovni
kurikulum
- u sklopu kurikuluma
za umjetnika podruja - u sklopu kurikuluma za umjetnika podruja koji je
organiziran u dva dijela: za 9. i 10. razred i za 11. i 12. razred
Interdisci-
plinarnost
unutar
kurikuluma
- istie se uloga umjetnosti u
svakodnevnom ivotu (interdisciplinaran
aspekt)
- zasebno poglavlje
Kroskurikularno i
integrirano uenje (odnosi se na sve
umjetnike predmete) - u oekivanim
postignuima navode se: Transfer znanja i
vjetina te Povezivanje
unutar ili izmeu razliitih konteksta
koje se odnosi na
povezivanje umjetnosti
s drugim predmetima
- kao jedna od etiri glavne smjernice u kurikulumu navodi Povezivanje koje se odnosi na povezivanje ili prijenos i razumijevanje znanja, gradiva i vjetina razliitih podruja i
predmeta
-u kurikulumu umjetnikih predmeta istiu se interdisciplinarne vjetine koje uenici stjeu: pismenost,
istraivake vjetine, matematika pismenost, kritiko razmiljanje i kritika pismenost, ekologija (zatita okolia),
etiki standardi i koritenje novih medija - predmeti Medijska umjetnost, Integrirana umjetnost i
Istraivanje i stvaranje u umjetnosti ukljuuju interdisciplinarna istraivanja koja se odnose na
umjetnike discipline: glazbu, ples, dramu, medijsku i vizualnu umjetnost.
- u 11. i 12. razredu uvodi se tzv. Interdisciplinarno uenje: paketi predmeta na razini kole; koji ukljuuju likovne predmete: Primijenjeni dizajn, Primijenjeno novinarstvo,
Arhitektura i Djeja knjievnost i pojedinani istoimeni interdisciplinarni predmeti: Interdisciplinarno uenje (I, Of)
interdisc.
primjeri
NE NE
dodatne
karakteristi
ke/posebno-
sti
- kurikulum upuuje nastavnike na dodatne
izvore materijala na
temu kroskurikularne pismenosti
Interdisciplinarno uenje kao izborni predmet ili skupina predmeta s naglaskom na interdisciplinarnost
* I = izborni predmet, O = obavezni predmet, Of= obavezan za pripremu za fakultetsko obrazovanje ** za umjetnike predmete (The Arts) predvieno je tjedno 200 min (1.3. razred) te 120 min tjedno (4.8. razred)
kara
kte
rist
ike
likovn
ih
pre
dm
eta
30
Interdisciplinarnost u srednjokolskim kurikulumima pokrajine Ontario dijelom se
nastavlja na osnovnokolsku praksu te se opet navodi navodi povezivanje kao prijenos
znanja, gradiva i vjetina razliitih predmeta, a istiu se i interdisciplinarne vjetine koje
uenici stjeu umjetnikom izobrazbom (pismenost, istraivake vjetine, matematika
pismenost, kritiko razmiljanje i kritika pismenost, ekologija i zatita okolia, etiki
standardi i koritenje novih medija). Pozitivan pomak u odnosu na osnovnokolski kurikulum
predstavlja tzv. Interdisciplinarno uenje koje ine zasebni interdisciplinarni predmeti ili
skupine predmeta koji spajaju gradivo likovnih predmeta s ostalim podrujima. Takoer, valja
napomenuti da uenici srednjih kola u Ontariju imaju priliku uiti likovnu umjetnost putem
vie razliitih opcija: mogu sluati do etiri izborna likovna predmeta, mogu ih sluati u sklopu
etiriju interdisciplinarnih paketa predmeta, kao i u sklopu tri istoimena predmeta
Interdisciplinarno uenje.
3.3.4. Likovna umjetnost unutar srednjokolskoga obrazovanja u Sjedinjenim
Amerikim Dravama (Sjeverna Karolina)
U Sjevernoj Karolini esto se za osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje kao
cjelinu koristi kratica K-12,91 osobito u opisima kurikuluma. Tijekom cjelokupnog K-12
obrazovanja uenici Sjeverne Karoline mogu sluati likovni predmet Vizualna umjetnost
(Visual Arts), koji poput istoimenog kanadskog predmeta takoer ukljuuje i praktian rad
uenika na nastavi. Tijekom srednjokolskog obrazovanja predmet Vizualna umjetnost nije
obavezan i moe se sluati u svakom razredu, pa se tako od 9. do 12. razreda redom slua
Vizualna umjetnost I, II, III i IV. Predmet se po razredima razlikuje u stupnjevima znanja koje
e uenici na njima stei. Tako se u 9. razredu, koji odgovara prvom razredu srednje kole u
Hrvatskoj, slua poetniki stupanj (Beginning Level) Vizualne umjetnosti namijenjen
uenicima koji tijekom osnovne kole nisu stekli poetno likovno obrazovanje. Zatim slijedi
srednji stupanj (Intermediate Level) u 10. razredu, nakon kojega se nastavlja struni stupanj
(Proficient Level) u 11. razredu, pa napredni stupanj (Advanced Level) u 12. razredu, s kojim
91 K-12 oznaava razdoblje kolovanja od vrtia (Kindergarten) do 18. godine (12. razred). Osnovnokolsko obrazovanje se jo oznaava kraticom K-8, dok se srednja kola jednostavno navodi kraticom 9-12.
31
se zakljuuje srednjokolsko likovno obrazovanje u Sjevernoj Karolini.92 Uenici mogu
predmet Vizualna umjetnost sluati u sklopu specijalizacije u umjetnosti, odnosno radi daljnjeg
obrazovanja koje e biti usmjereno na podruja (likovne) umjetnosti ili ga mogu sluati na
naprednoj razini tijekom 11. i 12. razreda u sklopu predmeta za visoko-motivirane uenike
(Honors Courses).93
Za stjecanje srednjokolske diplome, tj. da bi mogli maturirati, uenici
moraju skupiti etiri boda (credits) iz izbornih predmeta te mogu proizvoljno odsluati bilo
koju kombinaciju predmeta iz sljedeih podruja: iz umjetnikog obrazovanja, strukovnog i
tehnikog obrazovanja, iz predmeta u sklopu amerikog federalnog vojnog programa (Junior
Reserve Officers' Training Corps)94
ili bilo kojeg drugog predmeta (Matematika, Drutvene
znanosti