5
Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi D. Grundler, T. Rolich, S. Šutalo Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Tehnička škola Karlovac, Karlovac, Hrvatska [email protected] U radu su opisana višegodišnja praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi. Opisani su različiti oblici primijenjenih nastavnih materijala prikladnih za e-učenje, te uočene prednosti i nedostaci. Navedene su i ukratko analizirane značajke pojedinih web CMS i LMS sustava i njihova prikladnost s gledišta nastavnika i korisnika. Prikazana je uporaba javno dostupnih i privatnih LMS sustava. Opisana su višegodišnja iskustava primjene računalne provjere znanja. Navedene su razlike primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi. Posebno je težište rada na odzivu korisnika (učenika i studenata) na primijenjene postupke e-učenja te prednostima i nedostacima s gledišta nastavnika. Opisani su i formalni okviri za primjenu e-učenja u nastavnoj instituciji. U zaključku se uz ostalo navode razlozi relativno maloj zastupljenosti e-učenja u nastavi unatoč raspoloživoj tehnologiji i besplatnim alatima za e-učenje. I. UVOD Primjena e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi unatoč naporima i promidžbi ograničenog je obi- ma. Usprkos brojnim prednostima e-učenja i postojećoj informacijskoj infrastrukturi te računalnoj pismenosti ko- risnika postoje značajni otpori uvođenju e-učenja u redov- nu nastavu. Glavni razlozi sporog uvođenja e-učenja su nedovoljna upućenost nastavnika u tehnologiju e-učenja i njihova nespremnost primjene e-učenja. Određeni izuze- tak su nastavne ustanove kojima je temeljna zadaća ili važan dio poučavanje informacijskih tehnologija. Na te- melju u ovom radu opisanih iskustava može se zaključiti da su učenici i studenti mnogo spremniji za primjenu e- učenja od nastavnika II. NASTAVNI MATERIJALI Nastavni materijali se mogu podijeliti u nekoliko sku- pina: Tiskane publikacije su nastavni materijali koji posto- je odavno i koji su i danas važan i potreban dio obrazov- nih materijala. Najvažniji su verificirani udžbenici, npr. [1,2,3] kod kojih proces verifikacije jamči prikladnost nastavnom procesu. Nedostatak tiskanih publikacija je trošak njihovog izdavanja i raspoloživost (publikacija mora biti fizički prisutna pri učenju). E-knjige (engl. e-books) su publikacije koje po svom sadržaju i izgledu nalikuju tiskanim publikacijama ali su u računalno čitljivom obliku. Često su to izravne preslike tiskanih publikacija u pdf formatu npr. [12]. Prednost e- knjiga je mnogo manji trošak objave i raspoloživost (dos- tupno na svakom računalu i u svako doba). PowerPoint prezentacije su najrasprostranjeniji ob- lik objave računalno čitljivih nastavnih materijala. Razlog je relativno jednostavna uporaba programa za izradu pre- zentacija te činjenica da iste materijale nastavnici rabe u nastavi ex cathedra. Pri publiciranju PowerPoint prezen- tacija postoji mogućnost objave u izvornom PowerPoint formatu, npr. [11] ili u nekom od formata koji omogućuju samo pregled ali ne i izmjenu prezentacija, npr. PowerPoint show. Sve čće se PowerPoint prezentacije objavljuju u formatu koji se može izravno prikazati u web pregledniku (npr. u flash formatu) [9]. E-udžbenici su verificirani nastavni materijali u raču- nalno čitljivom obliku koji osim pasivnih (pdf, PowerPoint i sl.) nastavnih materijala sadrže i interaktiv- ne nastavne materijale, npr. [10]. Takvi su udžbenici naj- čće u formatu čitljivom pomoću web preglednika i pi- sani u html formatu. Ponekad se rabi CMS (engl. content management system) kao podloga za objavu e-udžbenika. Važan događaj za primjenu e-udžbenika je odluka o for- malnom priznanju e-udžbenika kao ravnopravnog tiska- nom verificiranom izdanju udžbenika. Npr. Sveučilište u Zagrebu priznaje kao ravnopravne tiskane i e-udžbenike koji su prošli propisanu proceduru (Sveučilišni udžbeni- ci). LMS (engl. learning management system) je prog- ramska potpora učenju posredstvom računala. Temeljne zadaće LMS sustava s gledišta nastavnika su: olakšati objavu različitih nastavnih materijala, olakšati komunika- ciju s korisnicima (učenicima i studentima) i omogućiti provjeru znanja na daljinu. Glavne zadaće LMS sustava s gledišta korisnika (učenika i studenata) su: olakšani pris- tup nastavnim materijalima, moguće provjere znanja na daljinu i olakšana komunikacija između učenika i nastav- nika. Pri izboru LMS sustava nastavnik se mora odlučiti između sustava koji će implementirati u okviru vlastite ustanove, npr. [6] ili sustava koji je instaliran i kojeg odr- žava druga ustanova, npr. [14]. U prvom slučaju prednos- ti su potpuni nadzor i prilagodba LMS sustava vlastitim potrebama i željama, a nedostatak je potreba za infras- trukturom (server, program, stručna osoba) i održavanjem sustava. U drugom slučaju glavna je prednost potpora u smislu infrastrukture, instaliranja, održavanja i obuke, a nedostatak ograničene mogućnosti prilagodbe sustava vlastitim specifičnim potrebama. Na razini institucionalne potpore nastavnicima osnovnih i srednjih škola ponajprije 1684 MIPRO 2012/CE

Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i

  • Upload
    letram

  • View
    224

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i

Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi

D. Grundler, T. Rolich, S. Šutalo Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Tehnička škola Karlovac, Karlovac, Hrvatska [email protected]

U radu su opisana višegodišnja praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi. Opisani su različiti oblici primijenjenih nastavnih materijala prikladnih za e-učenje, te uočene prednosti i nedostaci. Navedene su i ukratko analizirane značajke pojedinih web CMS i LMS sustava i njihova prikladnost s gledišta nastavnika i korisnika. Prikazana je uporaba javno dostupnih i privatnih LMS sustava. Opisana su višegodišnja iskustava primjene računalne provjere znanja. Navedene su razlike primjene e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi. Posebno je težište rada na odzivu korisnika (učenika i studenata) na primijenjene postupke e-učenja te prednostima i nedostacima s gledišta nastavnika. Opisani su i formalni okviri za primjenu e-učenja u nastavnoj instituciji. U zaključku se uz ostalo navode razlozi relativno maloj zastupljenosti e-učenja u nastavi unatoč raspoloživoj tehnologiji i besplatnim alatima za e-učenje.

I. UVOD Primjena e-učenja u srednjoškolskoj i visokoškolskoj

nastavi unatoč naporima i promidžbi ograničenog je obi-ma. Usprkos brojnim prednostima e-učenja i postojećoj informacijskoj infrastrukturi te računalnoj pismenosti ko-risnika postoje značajni otpori uvođenju e-učenja u redov-nu nastavu. Glavni razlozi sporog uvođenja e-učenja su nedovoljna upućenost nastavnika u tehnologiju e-učenja i njihova nespremnost primjene e-učenja. Određeni izuze-tak su nastavne ustanove kojima je temeljna zadaća ili važan dio poučavanje informacijskih tehnologija. Na te-melju u ovom radu opisanih iskustava može se zaključiti da su učenici i studenti mnogo spremniji za primjenu e-učenja od nastavnika

II. NASTAVNI MATERIJALI Nastavni materijali se mogu podijeliti u nekoliko sku-

pina:

Tiskane publikacije su nastavni materijali koji posto-je odavno i koji su i danas važan i potreban dio obrazov-nih materijala. Najvažniji su verificirani udžbenici, npr. [1,2,3] kod kojih proces verifikacije jamči prikladnost nastavnom procesu. Nedostatak tiskanih publikacija je trošak njihovog izdavanja i raspoloživost (publikacija mora biti fizički prisutna pri učenju).

E-knjige (engl. e-books) su publikacije koje po svom sadržaju i izgledu nalikuju tiskanim publikacijama ali su u računalno čitljivom obliku. Često su to izravne preslike tiskanih publikacija u pdf formatu npr. [12]. Prednost e-

knjiga je mnogo manji trošak objave i raspoloživost (dos-tupno na svakom računalu i u svako doba).

PowerPoint prezentacije su najrasprostranjeniji ob-lik objave računalno čitljivih nastavnih materijala. Razlog je relativno jednostavna uporaba programa za izradu pre-zentacija te činjenica da iste materijale nastavnici rabe u nastavi ex cathedra. Pri publiciranju PowerPoint prezen-tacija postoji mogućnost objave u izvornom PowerPoint formatu, npr. [11] ili u nekom od formata koji omogućuju samo pregled ali ne i izmjenu prezentacija, npr. PowerPoint show. Sve češće se PowerPoint prezentacije objavljuju u formatu koji se može izravno prikazati u web pregledniku (npr. u flash formatu) [9].

E-udžbenici su verificirani nastavni materijali u raču-nalno čitljivom obliku koji osim pasivnih (pdf, PowerPoint i sl.) nastavnih materijala sadrže i interaktiv-ne nastavne materijale, npr. [10]. Takvi su udžbenici naj-češće u formatu čitljivom pomoću web preglednika i pi-sani u html formatu. Ponekad se rabi CMS (engl. content management system) kao podloga za objavu e-udžbenika. Važan događaj za primjenu e-udžbenika je odluka o for-malnom priznanju e-udžbenika kao ravnopravnog tiska-nom verificiranom izdanju udžbenika. Npr. Sveučilište u Zagrebu priznaje kao ravnopravne tiskane i e-udžbenike koji su prošli propisanu proceduru (Sveučilišni udžbeni-ci).

LMS (engl. learning management system) je prog-ramska potpora učenju posredstvom računala. Temeljne zadaće LMS sustava s gledišta nastavnika su: olakšati objavu različitih nastavnih materijala, olakšati komunika-ciju s korisnicima (učenicima i studentima) i omogućiti provjeru znanja na daljinu. Glavne zadaće LMS sustava s gledišta korisnika (učenika i studenata) su: olakšani pris-tup nastavnim materijalima, moguće provjere znanja na daljinu i olakšana komunikacija između učenika i nastav-nika. Pri izboru LMS sustava nastavnik se mora odlučiti između sustava koji će implementirati u okviru vlastite ustanove, npr. [6] ili sustava koji je instaliran i kojeg odr-žava druga ustanova, npr. [14]. U prvom slučaju prednos-ti su potpuni nadzor i prilagodba LMS sustava vlastitim potrebama i željama, a nedostatak je potreba za infras-trukturom (server, program, stručna osoba) i održavanjem sustava. U drugom slučaju glavna je prednost potpora u smislu infrastrukture, instaliranja, održavanja i obuke, a nedostatak ograničene mogućnosti prilagodbe sustava vlastitim specifičnim potrebama. Na razini institucionalne potpore nastavnicima osnovnih i srednjih škola ponajprije

1684 MIPRO 2012/CE

Page 2: Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i

je namijenjen CARNetov sustav za online učenje Moodle [14]. Kako je navedeno na web stranicama „Svi članovi akademske i školske zajednice imaju pravo na potpuno besplatno korištenje i svu pomoć oko korištenja ovoga sustava.“. Uz to besplatni su i tečajevi za nastavnike i potpora. Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagre-bu održava sustav Merlin [13]. Na web stanicama je na-vedeno „Merlin je sustav za e-učenje uspostavljen kao platforma za projekte primjene e-učenja, odnosno izvo-đenje kolegija sveučilišnih studija uz primjenu tehnologi-ja e-učenja. Sustav održavaju djelatnici Centra za e-učenje osiguravajući pouzdan i neprekidan rad sustava i njegovu dostupnost sveučilišnim ustanovama, nastavni-cima i studentima, te ujedno pružajući tehničku podršku u uporabi sustava.“. U oba slučaja riječ je o LMS sustavima o kojima se brine CARNet, odnosno SRCE pa je korisnik oslobođen brige o infrastrukturi e-učenja.

Svi navedeni materijali (osim tiskanih publikacija) dostupni su posredstvom interneta ili u iznimnom slučaju za korisnike koji nemaju pristup brzom internetu na op-tičkom mediju (DVD) uz određena ograničenja u odnosu na on-line inačicu. Inačicu na optičkom mediju ako je to nužno mora pripremiti nastavnik pomoću programa za presliku web mjesta. U oba slučaja korisnici imaju pristup nastavnim materijalima u računalno čitljivom obliku.

III. RAČUNALNA PROVJERA ZNANJA Pod računalnom provjerom znanja ovdje se podrazu-

mijeva provjera znanja koja se u potpunosti provodi po-moću računala. To znači da ispitanik pokreće program i na računalu odgovara na postavljena pitanja ili rješava postavljeni zadatak. Nakon što ispitanik završi s rješava-njem računalo provjerava odgovore i rješenja i na temelju unaprijed zadanog i ispitaniku poznatog kriterija ocjenju-je ispitanika. Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveuči-lišta u Zagrebu računalne provjere znanja se provode već dvadesetak godina. U doba kad je operacijski sustav bio MS-DOS rabio se program Question Mark [4], a nakon uvođenja Windows operacijskog sustava rabi se po na-rudžbi izrađen program (Sustav za provjeru znanja, autor mr.sc. Ivan Felja, program izrađen 2006. godine) kojeg je moguće rabiti i na daljinu posredstvom interneta. U oba slučaja riječ je o sustavu koji iz velike baze zadataka i pitanja ispitaniku nasumce zadaje određeni broj zadataka. Pri tome ni nastavnik ni ispitanik ne može unaprijed znati koja će pitanja pojedini ispitanik dobiti. Zna se samo da su pitanja iz unaprijed određene skupine pitanja. U načelu svaki ispitanik ima različita pitanja od ostalih ispitanika. To omogućuje istodobnu provjeru znanja više ispitanika zajedno (npr. u informatičkom praktikumu s mnogo raču-nala) bez opasnosti od prepisivanja. Pokazalo se da s gle-dišta nastavnika računalna provjera znanja pruža veliku uštedu vremena glede ispravljanja, obrade podataka, evi-dencije i statističke obrade rezultata. S gledišta ispitanika dvije glavne prednosti su: nepristranost provjere znanja i činjenica da je rezultat provjere poznat neposredno po završetku provjere. Windows inačica omogućuje provjeru znanja posredstvom interneta tako da se primjerice po-moću istog programa na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu znanje provjerava u Zagrebu i Va-raždinu.

IV. ISKUSTVA SREDNJOŠKOLSKE NASTAVE Prije deset godina u Tehničkoj školi u Karlovcu u ok-

viru nastavnog predmeta Računalstvo pripremljeni su računalno čitljivi nastavni materijali u PowerPoint forma-tu [17]. Uvođenjem PowerPoint prezentacija nastava je postala dinamičnija i zanimljivija ali se i dalje izvodila ex chatedra. U izvjesnoj mjeri takav način rada nastavniku olakšava pripremu za nastavu i učenicima nudi dodatni nastavni materijal u obliku različitom od tiskanih udžbe-nika. Učenicima je takav način prikaza nastavnih materi-jala zanimljiviji od pisanja po ploči, a pruža i dodatne mogućnosti (multimedija, fotografija i dr.). Unatoč tome i dalje se svi učenici nalaze pred istim ciljevima i zadaci-ma.

Uvođenjem drugačijih modela e-učenja željelo se učenike iz pasivne postaviti u aktivnu ulogu. Za početak, nastavno gradivo osnova programiranja i osnova korište-nja jezika C++ oblikovano je u formi mrežnih stranica [18]. Za oblikovanje mrežnih stranica korištena su Goog-le mrežna mjesta (Google Sites) [8] jer nude besplatan i jednostavan način rada. Nastavno gradivo je podijeljeno na relativno male cjeline koje su ustrojene hijerarhijski zbog lakšeg snalaženja. Cjeline u kojima se tumači novo gradivo popraćene su riješenim primjerima, a publicirane su i vrlo opsežne Vježbenice sa zadatcima s pripadajućim rješenjima (ukupno približno 100 riješenih zadataka) [19]. Mrežne su stranice korištene kao podrška tradicio-nalnoj nastavi. Glavna prednost takvog načina rada je mogućnost individualiziranog pristupa učenicima različi-tih sposobnosti i motivacije. Nastavnik ponuđene zadatke treba klasificirati i odrediti koja skupina zadataka odgo-vara pojedinom stupnju znanja i sposobnosti. Ovaj model e-učenja se pokazao vrlo dobrim. Zadovoljni su i učenici i nastavnik jer pojedini učenik uči koliko može i unapri-jed zna koja je skupina zadataka primjerena određenoj razini znanja (ocjeni). Opisano web mjesto nema moguć-nost on-line provjere znanja što je i najveći nedostatak.

Sljedeća je zamisao bila, skupine učenika pojedinih razrednih odjela društvenom mrežom povezati u grupe zbog bolje suradnje nastavnika i učenika, dijeljenja nas-tavnih materijala i mogućnosti on-line provjere znanja. Zamisao je ostvarena pomoću društvene edukacijske mreže Edmodo [7]. Nastavnik stvara zatvorene grupe učenika, može slati poruke svim članovima grupe ili sa-mo određenim učenicima, a ima i uvid u kompletnu ko-munikaciju unutar grupe. Mogu se slati i dijeliti povezni-ce te sve vrste multimedijalnih datoteka. Za informiranje učenika o predstojećim zadacima postoji kalendar, a dos-tupni su i alati za zadavanje testova i zadataka te njihovo ocjenjivanje i uvrštavanje ocjena u razredni imenik. Isku-stva s ovom društvenom mrežom su vrlo pozitivna. Uče-nici je rado prihvaćaju jer mogu pitati što im nije jasno i dobiti odgovarajuće savjete i odgovore od nastavnika ili ostalih učenika u bilo koje doba. Sučelje je slično sučelju Facebook-a pa već prvi susret s Edmodo-m kod učenika izaziva pozitivne reakcije. Uz određena ograničenja sus-tav omogućuje on-line provjeru znanja.

Nakon ovih pozitivnih iskustava napravljen je sljedeći korak uporabom sustava za e-učenje koji objedinjava većinu prethodno navedenih metoda e-učenja. Izabran je CARNetov sustav Moodle [14] jer omogućava prikladno publiciranje nastavnih materijala u e-obliku, dobru orga-

MIPRO 2012/CE 1685

Page 3: Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i

nizaciju i izvođenje e-učenja. Prednost sustava Moodle je i u tome što članovi školske zajednice imaju pravo na besplatno kreiranje vlastitog e-tečaja i na raspolaganju im je pomoć oko uporabe sustava. Sustav primjerice omogu-ćuje: oblikovanje nastavnih sadržaja, upravljanje učeni-cima - sudionicima tečaja, stvaranje rasporeda aktivnosti, zadavanje sadržaja u kalendaru obaveza, izradu on-line testova znanja, automatsko provjeravanje odgovora i oc-jenjivanje korisnika, te uporabu raznih alata za komuni-kaciju i kolaboraciju među korisnicima. Sadržaj se može organizirati po tematskim cjelinama, poglavljima i lekci-jama što omogućava jednostavan pregled. Usvojena zna-nja i vještine moguće je provjeriti pomoću Zadataka (učenici rješenja pohrane u sustav da bi ih nastavnik–mentor pregledao i vrednovao) i Testova. Treba istaći velike mogućnosti oblikovanja testova sustavom Moodle. Moguće je oblikovati pitanja različitog oblika i vrste, a zbog smanjivanja mogućnosti varanja, moguće je uključi-ti promjenu redoslijeda pitanja te mogućnost promjene redoslijeda odgovora u pitanju. Testovi se ispravljaju automatski, pa učenik dobiva povratnu informaciju od-mah po završetku testa. Nastavnik ne mora trošiti vrijeme na rutinske poslove ispravljanja i ocjenjivanja. Zbog ob-jektivnosti vrednovanja uspješnosti rada učenika bitno je Testove i Zadatke provoditi za vrijeme nastavnog sata, u kontroliranom okruženju. Suradnja između nastavnika i učenika ostvaruje se forumom i elektroničkom poštom.

Praktično iskustvo je pokazalo da je e-učenje pomoću sustava Moodle odličan način prenošenja znanja. Za izra-du kvalitetnog tečaja nastavnik treba biti educiran i treba utrošiti mnogo vremena i truda. E-tečaj treba neprestano provjeravati, nadzirati i popravljati. Nagrada nastavniku je djelotvorniji prijenos znanja i zadovoljstvo učenika.

Kao pilot projekt u Tehničkoj školi u Karlovcu izra-đen je e-tečaj Osnove programa za tablično računanje MS Excel 2007 [16] u sustavu Moodle (za pregled može se prijaviti kao gost i zatim kliknuti na izbornik Popis svih kolegija u sustavu te pronaći kolegij Excel 2007). O tome govori i činjenica da je tečaj uključen u CARNet-ove tečajeve za korištenje u nastavi [5] u rujnu 2011. Objava tečaja na CARNet-u omogućuje da nastavnici s iste ili druge ustanove rabe gotov tečaj te se time višestruko šte-di trud i jamči kvaliteta tečaja (tečajevi koji se objavljuju prolaze postupak provjere kvalitete). Tečajevi objavljeni na web stranicama CARNet-ovih tečajeva za korištenje u nastavi su prošli provjeru koja jamči određenu razinu kvalitete tečajeva.

Iskustva primjene e-učenja u srednjoj školi su više nego dobra. Na raspolaganju su i prikladni besplatni alati i potpora. Jedina ozbiljna prepreka većoj zastupljenosti e-učenja u srednjoškolskoj nastavi je nespremnost nastav-nika educirati se i uložiti trud u pripremu i provođenje e-učenja.

V. ISKUSTVA VISOKOŠKOLSKE NASTAVE Iskustva višegodišnje primjene e-učenja i računalne

provjere znanja u visokoškolskoj ustanovi mogu se podi-jeliti u dvije skupine: iskustva nastavnika i iskustva stu-denata. Prva prepreka uvođenju e-učenja je potreba da nastavnik stekne specifična znanja potrebna za pripremu nastavnih materijala i sustava za e-učenje. Postoje poku-

šaji pomoći pri obrazovanju nastavnika na primjenu e-učenja, npr. Centar za e-učenje SRCE-a [15]. Čak i kad se takva znanja usvoje potrebno je uložiti velik trud i utrošiti mnogo vremena za pripremu nastavnih materijala u e-obliku. Kako nastavnici već imaju pripremljene nastavne materijale za nastavu tradicionalnim načinom („kreda i ploča“ ili PowerPoint prezentacije) često ne žele uložiti dodatni znatni trud za pripremu e-učenja. U većini obra-zovnih ustanova takav trud neće ni na koji način biti nag-rađen, a moguće poteškoće primjene e-učenja mogu do-vesti nastavnika u neugodan položaj. Nakon uspostave sustava nastavnik će utrošiti često više vremena u radu sa studentima nego u slučaju tradicionalne nastave ali će njegova uloga biti drugačija. Umjesto prenošenja znanja ex cathedra nastavnik preuzima ulogu savjetnika i osobe koja usmjerava korisnika kako usvojiti potrebna znanja. Mnogo više vremena nastavnik provodi u kreativnom načinu poučavanja. S gledišta korisnika prednosti su: multimedijalnost nastavnih materijala, mogućnost učenja u vrijeme i na mjestu koje korisniku odgovara i dostup-nost nastavnika. S obzirom na sve višu informatičku pis-menost i navike uporabe računalne tehnologije kod stu-denata, njima e-učenje postaje prirodan način razmjene informacija i nije potrebno praktično nikakvo učenje da bi se mogli služiti tehnologijom e-učenja. Kao ilustracija prikladnosti e-učenja može poslužiti ovdje prikazana an-keta. Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu kolegija Računalstvo preddiplomskog studija Tekstilna tehnologija i inženjerstvo te kolegija Računalni jezik za dizajn preddiplomskog studija Teks-tilni i modni dizajn korištene su metode e-učenja. Na kra-ju zimskog semestra 2011./2012. godine provedena je anonimna anketa o prikladnosti e-učenja prikazana u Tab. I. U anketi je sudjelovalo 110 studenata (neki nisu odgo-vorili na sva pitanja). U tablici je prikazan broj i postotak odgovora.

Na temelju rezultata ankete mogu se izvesti ovi zak-ljučci:

Većina anketiranih studenata se nije prije susrela s e-učenjem (77 %) pa su dobar uzorak za ocjenu prikladnos-ti e-učenja kod korisnika kojima je to prvi susret s e-učenjem.

Većina anketiranih (50% - 80% ovisno o području) ni-je prije znala gradivo koje je obuhvaćeno e-učenjem (od-govori na pitanja o prethodnom znanju pojedinih područ-ja zbog obima nisu prikazana u ovom radu).

Većina anketiranih su zadovoljni ovakvim načinom učenja (81%) i smatra da je imala sve uvjete za svladava-nje gradiva. To je posebno važna konstatacija koja je po-tvrđena i u usmenim razgovorima sa studentima koji su redom izjavljivali da im ovakav način sasvim odgovara.

Većina anketiranih smatra najboljim kombinaciju e-učenja i tradicionalne nastave s nastavnikom (74%).

Više od 90% anketiranih bi i ubuduće željelo rabiti ovakav način poučavanja (iako je bila riječ o poučavanju bez tradicionalne nastave).

1686 MIPRO 2012/CE

Page 4: Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i

VI. ZAKLJUČAK Na temelju višegodišnjeg iskustva autora i rezultata

anonimnih anketa korisnika (učenika i studenata) može se zaključiti da su suvremene generacije korisnika (učenika i studenata) spremne za e-učenje i da im je to prirodan na-čin učenja. Na temelju činjenice da je 90% anketiranih studenata izjavilo da bi i ubuduće željelo rabiti ovakav način poučavanja nedvojbeno se može konstatirati da je to suvremenim generacijama poželjan način prenošenja zna-nja. Ne postoje više ni tehnološke ni spoznajne prepreke primjene e-učenja s gledišta učenika i studenata i e-učenje im je „prirodan“ način usvajanja novih znanja. Glavna prepreka široj primjeni e-učenja je nespremnost nastavni-ka i nedovoljna formalna uvjetovanost takvog načina nas-tave (napredovanja, novčana naknada i sl.). Zbog toga bi glavne napore trebalo usmjeriti u sustavno i na neki način obvezno obrazovanje nastavnika za primjenu e-učenja u nastavi. Napredovanje nastavnika trebalo bi uvjetovati primjenom e-učenja u nastavi. Zbog interneta i novih na-vika mlađe populacije e-učenje postaje sve poželjniji na-čin prijenosa znanja. Pri tom nikako ne treba izostaviti ulogu nastavnika koja postaje savjetodavna i usmjeravaju-ća.

LITERATURA [1] Grundler, D., Rolich, T., Hursa, A., MATLAB i primjena u

tekstilnoj tehnologiji, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, 2010, 698 str.

[2] Grundler, D., Šutalo, S., RAČUNALSTVO 1, udžbenik s CD-om, 1. i 2. razred, Udžbenik za srednje strukovne škole, Školska knjiga, 2010, 414 str.

[3] Grundler, D., Šutalo, S., RAČUNALSTVO 1, radna bilježnica, 1. i 2. razred, Udžbenik za srednje strukovne škole, Školska knjiga, Školska knjiga, 2010, 284 str.

[4] Grundler, D., Elektroničko računalo kao pomagalo pri provjeri znanja - praktična iskustva, SITH VI. Savjetovanje o informacijskim sustavima u tehnološkom razvoju, Tehnologije suvremenog komuniciranja, Opatija 7-9. studenoga 1990, str. 149-158.

[5] CARNet, (2.9.2011), Osnove programa za tablično računanje MS

Excel 2007, e-tečajevi za primjenu u nastavi, CARNet <http://www.carnet.hr/e-tecajevi_za_primjenu_u_nastavi/Osnove_Excel>. Pristupljeno 19.1.2012.

[6] E-učenje, Web stranice e-učenja, Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb, <http://nama.ttf.hr>. Pristupljeno 19.1.2012.

[7] Edmodo, <http://www.edmodo.com>. Pristupljeno 19.1.2012. [8] Google, Google Sites,

<https://accounts.google.com/ServiceLogin?continue=https%3A%2F%2Fsites.google.com%2F%3Ftab%3Dw3&followup=https%3A%2F%2Fsites.google.com%2F%3Ftab%3Dw3&service=jotspot&passive=true&ul=1>. Pristupljeno 19.1.2012.

[9] Grundler, D., Napredno pretraživanje interneta, <http://nama.ttf.hr/courses/PRA1/document/_01_PREDAVANJA/010_NPI_Napredno_pretrazivanje_interneta_2011_2012.htm>. Pristupljeno 19.1.2012.

[10] Grundler, D.,(2011.), Excel – priprema za kolokvij, <http://www3.ttf.hr/info/racunalstvo/racunala_u_poslovanju/flash/16_uvod_u_program/Web/16_uvod_u_program.html>. Pristupljeno 19.1.2012.

[11] Grundler, D., Šutalo, S., (2009.), Dopunski nastavni materijali, <http://gir.ttf.hr/Student_Documents/pdf/Dopunski%20nastavni%20materijali>. Pristupljeno 19.1.2012.

[12] Grundler, D., Kako radi računalo, <http://e-knjiznica.carnet.hr/e-knjige/racunalo>. Pristupljeno 19.1.2012.

[13] Merlin, Merlin – sustav za e-učenje, Srce, <http://merlin.srce.hr/2011-2012/>. Pristupljeno 19.1.2012.

[14] Moodle, CARNet, Moodle, <https://moodle.carnet.hr/>. Pristupljeno 19.1.2012.

[15] Srce, Centar za e-učenje, Srce, <http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/>. Pristupljeno 19.1.2012.

[16] Šutalo, S., (2011.) Moodle tečaj – Osnove programa za tablično računanje MS Excel 2007, CARNet Moodle, <https://login.aaiedu.hr/sso/module.php/core/loginuserpass.php?AuthState=_8d78241b33e878f139ccedc77166873dca1acd665c%3Ahttps%3A%2F%2Flogin.aaiedu.hr%2Fsso%2Fsaml2%2Fidp%2FSSOService.php%3Fspentityid%3Dmoodle.carnet.hr%26cookieTime%3D1327775240%26RelayState%3Dhttps%253A%252F%252Fmoodle.carnet.hr%252Fauth%252Fsimplesaml%252Findex.php>. Pristupljeno 19.1.2012. Potrebna autentifikacija.

[17] Šutalo, S., (30.9.2011), Nastavni materijali, Računalstvo- učimo zajedno, <http://www.sanda-sutalo.from.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3&Itemid=19 >. Pristupljeno: 3. ožujka 2012.

[18] Šutalo, S. (27.11.2010), Nove mrežne stranice – Osnove programiranja u jeziku C++, Pogled kroz prozor,

TABLICA I. REZULTATI ANKETE O PRIKLADNOSTI E-UČENJA

Jeste li se prije sreli s ovakvim načinom učenja (E-učenje)? Da 25 22,73%

Ne 85 77,27%

Kakvo je vaše mišljenje o ovakvom načinu učenja?

Vrlo sam zadovoljna/zadovoljan 89 80,91%

Osrednje sam zadovoljna/zadovoljan 21 19,09%

Uopće nisam zadovoljan/zadovoljna 0 0,00%

Kad biste mogli birati koji način učenja bi odabrali?

E-učenje bez nastavnika 23 21,10%

Tradicionalnu nastavu s nastavnikom 5 4,59% Kombinaciju E-učenja i tradicionalne nastave s nastavnikom 81 74,31%

Smatrate li da ste imali sve uvjete na ovaj način naučite potrebno gradivo?

Da 102 92,73%

Ne 8 7,27%

Želite li i ubuduće rabiti ovaj način učenja? Da 99 90,83%

Ne 10 9,17%

.

MIPRO 2012/CE 1687

Page 5: Praktična iskustva primjene e-učenja u srednjoškolskoj i

<http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2010/11/27/nove-mrezne-stranice-osnove-programiranja-u-jeziku-c>. Pristupljeno 19.1.2012.

[19] Šutalo, S., Grundler, D., (16.1.2010), Osnove programiranja u jeziku C++,

<https://sites.google.com/site/sandasutalo>.Pristupljeno: 3. ožujka 2012.

1688 MIPRO 2012/CE