INFORMACIJSKI SUSTAVI

U TRGOVINI

(II. kolokvij)

2

Sadraj aktivnosti ris-a i wis-a

Maloprodajni i veleprodajni informacijski sustavi (RIS i WIS) su interaktivno organiziranje: ljudi, opreme i metoda oblikovanja da bi se proizvele tone, kontinuirane i pouzdane informacije neophodne za rjeavanje poslovnih problema i donoenje poslovnih odluka.

Maloprodajni informacijski sustav Interne i eksterne Informacije Interne - financijska izvjea

- raun rashoda (trokova) - sustavi zaliha

Eksterne - maloprodajno znanje - maloprodajna istraivanja

Financijska izvjea - Raun dobiti i gubitka; Bilanca;

Pokazatelji poslovanja Financijski pokazatelji: Bilanca Kratkotrajna imovna; Dugotrajna imovina; Kratkorone obveze; Neto vrijednost

(kapital); Dugorone obveze

Bilanca

Bilanca je jedan od kljunih elemenata financijskih izvjea; To je izvjee o trgovevu financijskom stanju na odreeni dan; Bilanca sumira odnose izmeu trgoveve imovine obveza i neto vrijednosti (kapitala); Kapital = ukupna imovina-ukupne obveze Slijedea relacija pokazuje temeljni odnos bilance: Imovina = obveze + neto vrijednost (kapital) Bilanca se izrauje kako bi pokazala stanje i strukturu imovine s kojom trgovac raspolae, to trgovac duguje (stanje i strukturu obveza) i koliko trgovac vrijedi (razlika izmeu imovine i obveza); Usporedbom bilance tekue godine s bilancom prethodne godine trgovac moe prepoznati promjene u financijskom stanju (poziciji) i utvrditi da li su neka operativna poboljanja mogua; Tipina forma bilance se daje na nain: IMOVINA Kratkotrajna imovina Gotovina Potraivanja od kupaca.. Zalihe trgovake robe Ukupno kratkotrajna imovina.. Dugotrajna imovina Zgrade (umanjeno za iznos amortizacije). Postrojenja i oprema (umanjeno za iznos amortizacije).. Ukupno dugotrajna imovina.. Ukupno imovina.

3

Obveze i kapital (neto vrijednost)

Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima. Plae. Porezi Ostale kratkorone obveze.............................. Ukupne kratkorone obveze Dugorone obveze Hipoteke.. Ostale dugorone obveze Ukupne dugorone obveze Kapital (neto vrijednost) Kapital uvean za dobit tekueg razdoblja. Zadrana dobit ranijih razdoblja. Ukupan kapital (neto vrijednost). Ukupne obveze i kapital..

Imovina se kategorizira u dvije skupine: kratkotrajna i dugotrajna imovina; Obveze su dugovi prema bilo kome.

Pokazatelji poslovanja : Bruto prodaja / Neto prodaja; Troak prodane robe / Neto prodaja; Bruto mara / Neto prodaja; Trokovi poslovanja / Neto prodaja; Operativna dobit / Neto prodaja; Neto dobit / Neto prodaja.

4

5

Financijski pokazatelji: Pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i profitabilnosti

Obveze/imovina = koeficijent zaduenosti 40% etrdeset posto tui izvori, a 60% vlastiti. Razlika do 100% su vlastiti izvori. Kapital/imovina = vlastito financiranje Kapital = ukupna imovina ukupne Obveze

6

Elementi rauna dobiti i gubitka

Svaki raun dobiti i gubitka ima najmanje devet osnovnih elemenata neovisno od veliine, vrste ili organizacijske strukture trgovinskog poduzea na malo ili na veliko; Elementi rauna dobiti i gubitka mogu se podijeliti u dvije skupine: pokazatelje dobiti i gubitka i modifikatore; Pokazatelji su: bruto prodaja, neto prodaja, bruto mara, operativna dobit i neto profit; Modifikatori su: povrati i popusti, troak prodane robe, operativni trokovi, ostali prihodi i(li) trokovi; Ostali (drugi) prihodi obino predstavljaju prihod koje trgovac na malo ili na veliko ostvaruje izvan uobiajenih maloprodajnih ili veleprodajnih aktivnosti.

Pokazatelji produktivnosti u trgovini

Produktivnost u trgovini Jedan od temeljnih pokazatelja uspjenosti poslovanja; Definiramo ju kao napor lanova radne zajednice (kolektiva) trgovakog poduzea da ostvari to vei promet, vrijednost prodaje trgovake robe i pruenih usluga, uz to manje angairanog ivog rada; Pokazatelj produktivnosti u trgovini se izraunava na nain da je u brojniku promet, vrijednost prodaje ili prihod, a u nazivniku broj zaposlenih ili sati rada (mogu biti: ostvareni ili planirani); Proizvodnost (Pr) = Vrijednost prodaje / Broj zaposlenih; Reciprono: Proizvodnost (Pr) = Broj zaposlenih / vrijednost prodaje; Radi se o pokazatelju uspjenosti poslovanja kojim se utvruje vrijednost prodaje po zaposlenom ili broj zaposlenih po jedinici prodaje; Umjesto vrijednosti prodaje moe alternativno biti: ostvareni prihod, ali i dobit; Pokazatelj produktivnosti u trgovini iskazan kao: vrijednost prodaje trgovake robe i pruenih usluga po zaposlenom; prihod po zaposlenom ili dobit po zaposlenom; Prihodi ostvareni po osnovu prodaje trgovake robe i pruenih usluga su najznaajniji segment prihoda trgovakih poduzea;

7

Ostali segmenti prihoda su: a) prihodi ostvareni po osnovu financiranja; b) prihodi po osnovu razliitih subvencija i c) izvanredni prihodi;

O emu je nuno voditi rauna kod izrauna produktivnosti rada u trgovini? Izraun pokazatelja produktivnosti ima smisla ako slui u usporedbi s vrijednostima istog pokazatelja u prolom vremenu, s planiranim vrijednostima, s konkurencijom, odnosno segmentom trgovine kojem konkretno trgovako poduzee pripada; Kako ne bi dolo do metodolokih pogreaka u njezinom izraunu nuno je voditi rauna o slijedeem: a) vrijednost prodaje iskazati u stalnim cijenama (eliminirati utjecaj inflacije-deflacionirati vrijednost prodaje)i b) usporedbe raditi za istovrstan asortiman prodaje trgovake robe; Ako zanemarimo prethodno mogue je donositi pogrene odluke u segmentu poslovne politike trgovakog poduzea (primjer toga: nagraivanje zaposlenih povezano s visinom ostvarenog prometa); Trgovci imaju pravo na promjenu asortimana trgovake robe te mogu pratiti utjecaj asortimana na vrijednost prodaje i broj zaposlenih; Broj zaposlenih se moe iskazati i preko broja ostvarenih ili planiranih sati rada koji su bili u funkciji ostvarenja vrijednosti prodaje; Interpretacije pokazatelja produktivnosti bi bile na nain: 1. Vrijednost prodaje po zaposlenom; 2. Vrijednost prodaje po ostvarenom satu rada; 3. Vrijednost prodaje po planiranom satu rada ili reciprono (broj zaposlenih po jedinici); 4. Ostvareni sati rada po jedinici prodaje ili planirani sati rada po jedinici prodaje.

Iskustvo razvijenih zemalja potvruje da se dogaaju strukturne promjene u segmentu prihoda ostvarenih po osnovu prodaje trgovake robe i pruenih raznovrsnih usluga na nain da se udio prihoda po osnovu realizacije raznovrsnih usluga poveava; Poslovni ljudi ulau napore u osmiljavanju novih usluga ime ire njihovu lepezu pokuavajui na taj nain postii trinu prednost; Nasuprot spomenutom konceptu irenja lepeze usluga prisutan je poslovni koncept njihove redukcije ime se stvaraju pretpostavke za voenje fleksibilnije politike cijena u trg.posl.

Metodologija izrauna produktivnosti u trgovini: a) Naturalna metoda - prodaja iskazana naturalno u fizikim jedinicama mjere. Metoda

izrauna je praktino neprimjenjiva u segmentu trgovine. Ne postoje trgovci koji prodaju jedan proizvod. Pa i kada nam izgleda da bi primjena ove metode bila mogua to nije tako. Primjer: prodaja ogrijevnog drveta. Razliite vrste drveta, njihova kalorina vrijednost, razliiti stupanj ugraene usluge (ispiljeno i (ili) iscjepano drvo u potpunosti spremno za loenje) pa po tom osnovu i utjecaj na cijenu. Spomenutim asortiman ponude dobiva nove dimenzije. Ova metoda je teko primjenjiva i u segmentu materijalne proizvodnje. Zakljuak: ova metoda izrauna produktivnosti nije upotreb u trg.

b) Naturalno uvjetna metoda - Pretpostavke za njezinu primjenu su: 1) istovrsna tehnologija izrade proizvoda i

2) istovrsna sirovinska osnova.

8

Metoda je primjenjiva u segmentu materijalne proizvodnje- industrijska proizvodnja (primjer: limovi razliitih debljina ili poljoprivredna proizvodnja-segment stoarstva-uvjetno grlo kao osnova za projektiranje panjakih povrina ili povrina za uzgoj dostatne koliine krmiva. Zakljuak: ova metoda izrauna produktivnosti u segmentu trgovine nije primjenjiva.

c) Radna metoda - Po ovoj metodi produktivnost se izraunava odnosom ostvarenog fonda sati prema planiranom fondu sati ili obrnuto. Zakljuak: Ova metoda je primjenjiva i u segmentu trgovine pri izraunu produktivnosti rada.

d) Vrijednosna metoda - Bogatstvo asortimana u trgovini (primjer: format prodaje kakav je super centar-Wal Mart, nudi oko 150 tisua raznovrsnih artikala) se

pretvara u vrijednost prodatog umnokom koliine proizvoda i njegove cijene. Zakljuak: Ova metoda je primjenjiva i najee koritena pri izraunu produktivnosti u trgovini.

Razvoj razliitih suvremenih tipova (formata) prodaje je u funkciji poticanja rasta produktivnosti. Utjecaj tehnologije na porast prioduktivnosti rada u trgovini; Tehnologijom se supstituira ljudski rad; Sustavi prodaje zasnovani na depersonalizaciji prodaje kroz samoizbor i samoposluivanje ukljuujui i elektroniku trgovinu.

Dodana vrijednost po zaposlenom

Konstantan rast produktivnosti rada u distribuciji je vidljiv kroz vee poveanje dodane vrijednosti sa manjim poveanjem u inputu rada. To se dogaa i u europskoj distribuciji; Kod proizvodnje smanjenje zaposlenih i sporiji porast dodane vrijednosti po zaposlenom. Proizvodnja: dodana vrijednost po zaposlenom je rasla 2002/1998. godina za 11% (indeks 111), a kod distribucije, za isti period, za 16% (indeks 116; 1998. godina = 100,00).

Pokazatelji produktivnosti

Prodaja (naturalno) po zaposlenom; Prodaja (naturalno) po satu rada; Vrijednost prodaje po zaposlenom; Vrijednost prodaje po satu rada; Trokovi prodajnog osoblja u postotku od prodaje; Prosjeni trokovi plaa po satu rada; Trokovi rada po jedinici prometa; Prodaja po etvornom metru prodajne povrine Prodaja po kupcu; Broj kupaca po jedinici vremena (satu rada); Broj prodanih artikala po jedinici vremena; Vrijednost prodaje po blagajni; Prodaja : uloena sredstva; Prodaja : zalihe; Bruto profit po metru etvornom prodajne povrine; Neto profit po metru etvornom prodajne povrine; Bruto i neto profit u odnosu na vrijednost prodaje Mara kao postotak od vrijednosti prodaje; Ostali trokovi kao postotak od prodaje; Gubitak kao postotak od prodaje.

9

Razine izrauna produktivnosti u trgovini a) Odjeljenje unutar poslovne jedinice u trgovini na malo kakva je prodavaonica; b) Na razini poslovne jedinice kakva je prodavaonica, stovarite ili skladite; c) Na razini istovrsnih tipova (formata) prodavaonica i d) Na razini trgovakog poduzea u cjelini.

Ekonominost u trgovini

Ekonominost-kljuni pokazatelj uspjenosti poslovanja poduzea; Ekonominost u trgovini moemo definirati kao napor lanova radne zajednice trgovakog poduzea da ostvari to vei promet ili prihod u odnosu na trokove; Ekonominost = promet (prihod) / trokovi ili Ekonominost = trokovi / promet (prihod). Ekonominost = promet (prihod) / trokovi: a) Ekonominost =1,00 b) Ekonominost >1,00 c) Ekonominost 1,00 c) Ekonominost

10

Neto profitna mara Izraunava se dijeljenjem neto dobiti sa ukupnim prihodom. Udio neto dobiti (dobit nakon plaenog poreza) u ukupnom prihodu.

Bruto profitna mara Pokazatelj profitabilnosti koji se dobije dijeljenjem ostvarene dobiti prije oporezivanja sa ukupnim prihodom.

Rentabilnost ukupne imovine ili povratak na imovinu (ROA) Neto dobit ili gubitak / ukupna aktiva

Rentabilnost vlastitog kapitala ili povratak na kapital (ROE) Neto dobit ili gubitak / kapital i rezerve

U kakvom odnosu stoje pokazatelji produktivnosti, ekonominosti i profitabilnosti? S porastom produktivnosti i ekonominosti raste profitabilnost. initelji od utjecaja na porast profitabilnosti u trgovini mogu biti interne i eksterne naravi. Interne naravi su: politika cijena s posebnim naglaskom na politiku mari, politika asortimana, prodajna tehnologija i formati prodaje, organizacijska rjeenja. Eksterni initelji od utjecaja na profitabilnost su: trina situacija te razliite mjere organiziranog drutva iz domene monetarne, fiskalne politike ili poticaja odnosno ogranienja trgovanju.

Kljuni initelji od utjecaja na poveanje dobiti u trgovini na malo

NISKA RAZINA PROFITABILNOSTI Veina trgovinskih poduzea na malo u europskoj trgovini ima nisku stopu profitabilnosti; Udio dobiti u neto prodaji je ispod 1% za veinu europskih trgovaca na malo ( 0,7% kako je navedeno u: Krafft, M. & Mantrala, M.K. (urednici), Retailing in the 21st Century-Current and Future Trends, Springer, Berlin, 2006, str. 271); Nepovoljno ekonomsko okruenje je kljuni razlog niske razine profitabilnosti;

Obiljeja nepovoljnog okruenja Analiza odnosa rasta: osobne potronje, BDP i prihoda trgovine na malo; Bri rast osobne potronje u odnosu na rast prihoda trgovine na malo; Bri rast BDP od porasta prihoda trgovine na malo; Konkurencija cijenama se pretvara u rat za kupce i poveanje trinog udjela; Utjecaj oblika prodaje na visinu ostvarenih prihoda; Tradicionalni trgovci gube trinu poziciju; Trgovci koji poslovanje temelje na oblicima prodaje kakvi su hipermarketi i diskonti kontinuirano poveavaju prihode iz godine u godinu;

Time se potvruje da se prilagodbom oblika prodaje trinoj situaciji moe eliminirati utjecaj nepovoljnog ekonomskog okruenja i poveavati prihode po osnovu prodaje trgovake robe; Primjeri takvih trgovaca koji temelje poslovanje na hipermarket konceptu su: Metro, Carrefour , Aldi, IKEA i drugi; Tradicionalnim trgovcima trini opstanak ugroavaju snienja cijena i strukturne promjene na tritu koje se prvenstveno odnose na porast znaaja jednih i smanjenje trinog znaaja drugih oblika prodaje:

11

Kljuni initelji od utjecaja na korekciju dobiti u trgovini na malo Dobit = Prihod Rashod Kljuni generatori za ostvarenje vee dobiti su tri initelja: a) cijena; b) koliina (obim) prodate trgovake robe ili pruenih usluga i c) trokovi

Trokovi Smanjiti ili rezati trokove. Osnovni instrument u funkciji poveanja dobiti u maloprodajnoj industriji; Smanjenje trokova openito. Smanjenje trokova poslovanja. Smanjenje trokova ulaganja u modernizaciju postojeih i gradnju novih prodajnih kapaciteta. Razvoj jeftinijih sustava prodaje trgovake robe; Trgovci mogu smanjivati neke trokove direktno ili indirektno. Kao primjer nam mogu posluiti trokovi nabavljanja trgovake robe. Direktno smanjenje trokova nabavljanja kroz postizanje niih nabavnih cijena trgovake robe; Indirektno snienje trokova nabave kroz postizanje povoljnijih popusta na neke aktivnosti trgovaca koje su u funkciji prodaje trgovake robe. Primjer toga mogu biti razliite promidbene aktivnosti koje e operativno provoditi trgovci, a proizvoai (dobavljai) e im dati vee popuste za pokrie trokova tih aktivnosti; Snienje trokova moe za posljedicu imati niu cijenu trgovake robe i nije nuno u funkciji porasta profitabilnosti; Sve tee je nalaziti prostor za budua snienja trokova u istim oblicima prodaje; Ulaganje u prodajnu tehnologiju otvara mogunosti buduih snienja (ili rezanja) trokova.

Poveanje obima prodaje Zasienost trita; Poveati trini udio; Prakticiranje agresivnih strategija ekspanzije (diskonti, hipermarketi); Smanjenje produktivnosti prodajnog prostora (promet po etvornom metru prodajne povrine) nastoji se kompenzirati poveanjem prihoda voenjem agresivne politike cijena; Poveanje dobiti kroz poveanje obima prodaje ili poveanje trinog udjela je nedostino za veinu trgovaca na malo s obzirom na sve zaotreniju koncentraciju u ovom trgovinskom segmentu;

Cijena Cijena trgovake robe ili pruene trgovinske usluge je direktno u funkciji ostvarenja financijskog rezultata; Vea cijena uz sve ostale neizmijenjene elemente je direktno u funkciji porasta dobiti; Poveanje koliine prodate trgovake robe moe utjecati na porast dobiti indirektno. To indirektno se odnosi na granini financijski rezultat koji je razlika izmeu dodatnih (graninih) prihoda i dodatnih (graninih) trokova za dodatnu jedinicu ili za dodatnu koliinu prodate trgovake robe. Utjecaj promjene cijene za 1% na ostvarenu dobit je izuzetan. Primjer: Metro porast cijena za 1% utjee na porast dobiti od 66%. Prema: Isti izvor, str. 273. Voenje politike cijena je kontinuirani posao u trgovinskom poduzeu; Nuno je da management provodi kontrolu i nadzor u ovom segmentu robne politike; Anketiranjem 50 managera vodeih maloprodajnih trgovinskih poduzea mogue je rangirati kljune pokazatelje poslovanja kojima poklanjaju panju pri nadzoru i kontr. posl.

12

Ti pokazatelji su: prihod, bruto dobit, produktivnost prodajne povrine, indeks cijena konkurencije, trini udio, prosjene zalihe, pokrivenost kupcima, veliina kupljene koarice, uestalost kupovina, stopa lojalnosti kupaca, zadovoljenje tranje i utjecaj imagea.

Elektronika trgovina: pojava, razvoj, formati prodaje

RAZVOJ FORMATA (TIPOVA) PRODAJE ivotni ciklus prodajnih formata (tipova prodaje; poslovnih jedinica) postaje sve krai; potreba uvoenja novih formata prodaje; pad trinog znaaja prethodnih formata prodaje; potreba da se radi na uvoenju novih formata prodaje; kriteriji za klasifikaciju prodajnih formata; suvremeni trendovi u razvoju formata prodaje; smanjene broja poslovnih jedinica u trgovini na malo uz istovremeno narastanje mase prodajne povrine; okrupnjavanje poslovnih jedinica tipa prodavaonica pretpostavka za uvoenje najsuvremenijih prodajnih tehnologija; prva primjena elektronike trgovine (electronic commerce; ecommerce; e-trgovine poetkom 70-tih godina prolog stoljea) inovacije: a) EFT-eletronic funds transfer Elektroniki prijenos novca je postupak prijenosa novca izmeu dvaju mjesta, bez fizikog prijenosa gotovine pomou elektronikog prijenosa poruke. Omoguava: elektroniki prijenos novca sa jedne organizacije na drugu; ogranienje: nedostatno za velike korporacije (d.d.); financijske institucije i sva druga poduzea i organizacije spremne da prihvate izazove rasta i razvoja te da smiono idu naprijed;

13

b) EDI-electronic data interchange EDI = standard, definira strukturu poslovnih dokumenata kakvi su: narudba, faktura, otpremnica i drugi te nain njihova prijenosa izmeu dvaju raunala. omoguava: elektroniki prijenos rutinskih dokumenata. Primarno se to odnosilo na financijske transakcije. Kasnije se primijenilo i na druge poslovne procese. Korisnici: a) financijske institucije; b) proizvoai; c) trgovci na malo; d) pruatelji drugih usluga; e) druge organizacije Stvorene su pretpostavke za: odvijanje razliitih poslovnih procesa na nain meusobnog povezivanja raznovrsnih poslovnih subjekata posredstvom spomenute tehnologije; Koristi: a) bre odvijanje poslovnih procesa; b) njihovo jeftinije obavljanje. sustavi: povezuju raznovrsne organizacije (IOS-interorganizational system); vrijednost takvih sustava: - strategijskog znaaja: - prepoznati od strane organizacija; - iroko primijenjeni. c) nove aplikacije u segmentu elektronikog poslovanja - pruatelji usluga avionskog prijevoza; - usluge rezervacija hotelskog smjetaja; - rezervacija najma automobila; - integrirani sustavi rezervacija - druge primjene. d) pojava Interneta: - eksperimentalni poetak (1969, amerika vlada); - prvi korisnici: razliite vladine institucije, organizacije i agencije; - istraivai i znanstvenici-lanovi akademske zajednice; e) komercijalizacija Interneta: vrijeme:- rane 90-te godine prolog stoljea; -World Wide Web; - pojava termina (pojma): electronic commerce; - pojava velikog broja organizacija tipa dat-coms ili onih za koje je Internet bio kljuni poticaj za njihovo osnivanje Internet start-ups.

Razlozi za brzo irenje elektronike trgovine a) materijalno-tehnike pretpostavke; - razvoj novih mrea(networks); - razvoj software u funkciji e-trgovine; - protokoli (standardizacija i pravila Internet poslovanja); b) sloenija trina situacija - porast stupnja konkurencije, - drugi poslovni pritisci. c) razvoj novih mogunosti od 1995. godine: - mogunost direktne online prodaje; - mogunosti e-learninga; - Web stranica (srednja i velika poduzea i organizacije);

14

- portali koji omoguavaju svima zainteresiranima da mogu pristupiti nizu informacija; d) neke naznake promjene znaaja pojedinih sudionika u elektronikoj trgovini - porast znaaja B2B u odnosu na B2C u 1999. godini; - projekcije koje su raene do 2004. godine su predviale da e 80% elektroniki generirane trgovine biti u segmentu B2B; - porast znaaja B2E u odnosu na B2B u 2001. godini. Napomena: e-everything (sve elektroniko). Pod pojmom e) se misli na: a) elektroniku trgovinu (e-commerce); b) elektroniku upravu (e-government); c) elektroniko uenje (e-learning); d) mobilna trgovina (m-commerce). h) pojava drutvenih mrea - izaziva sve veu pozornost od 2005. godine; - razvoj i primjena beinih aplikacija; - razvoj mikroelektronike, tehnologije i Interneta utjee na promjene u e-trgovini

Pojmovno odreenje elektronike trgovine

Definicija elektronike trgovine (e-commerce; electronic commerce Kljune sastavnice definicije: a) poslovni proces: kupnja, prodaja, prijenos ili razmjena; b) predmet poslovnog procesa: proizvodi, usluge, informacije; c) tehnologija odvijanja poslovnog procesa u potpunosti ili djelomino: elektronika tehnologija (raunala, druga elektronika pomagala i ureaji, raunalne mree ukljuujui i Internet). Definicija elektronike trgovine (e-trgovine) je sinteza navedenih kljunih sastavnica. Elektronika trgovina je proces kupnje, prodaje, prijenosa ili razmjene proizvoda, usluga i (ili) informacija putem raunalnih mrea, ukljuujui i Internet. Prema: Turban i drugi, Electronic commerce 2008-A Managerial Perspective, Pearson International Edition-Prentice Hall, New Yersey, 2008, str. 5.

Mogui aspekti definiranja e-trgovine Pet je moguih aspekata definiranja e-trgovine (isti izvor, str.5) 1. Poslovni proces. E-trgovina je obavljanje poslovanja elektroniki zavravajui poslovne procese preko elektronikih mrea ime informacije zamjenjuju fizike poslovne procese; 2. Usluga. E-trgovina je alat usmjeren prema zadovoljenju elja upravnih organa, poduzea, potroaa i managementa ka snienju trokova usluga uz poboljanje kvalitete usluge kupcima i porast brzine pruene usluge; 3. Uenje. E-trgovina kao osposobljiva putem online obuke i obrazovanja u kolama, fakultetima i drugim organizacijama, ukljuujui i poslovne. 4. Suradniki. E-trgovina je okvir za suradnju izmeu i unutar organizacija; 5. Zajednica. E-trgovina omoguava mjesto okupljanja lanova zajednice za uenje, razmjenu i suradnju. Drutvene mree su izuzetno popularne.

Definiranje elektronikog poslovanja Svoenje pojma trgovina (commerce) na transakcije izmeu poslovnih partnera. Prvenstveno se to odnosi na kupnju i prodaju online, odnosno elektronikim putem. Napomena: vrlo usko poimanje elektronike trgovine; Pojam e-poslovanje. Odnosi se na ire definiranje e-trgovine. To nije samo kupnja i prodaja proizvoda i usluga online ili elektronikim putem nego pruanje ire lepeze usluga. To

15

mogu biti usluge: a) pruanje servisa kupcima; b) suradnja s poslovnim partnerima; c) e-uenje i d) obavljanje transakcija elektronikim putem unutar organizacija (online aktivnosti izmeu i unutar poslova).

E-poslovanje iri pojam od pojma e-trgovina. Etrgovina je segment e-poslovanja. E-poslovanje je koritenje Interneta i drugih informacijskih tehnologija za podrku trgovini i poboljanje poslovne izvedbe E-poslovanje je e-trgovina u irem smislu rijei. esto se ti pojmovi meusobno zamjenjuju. E-trgovina u uem smislu: kupnja i prodaja online. E-trgovina u irem smislu = E-poslovanje E-trgovina tada ukljuuje i druge poslovne procese i usluge (izraziti primjer toga je plaanje elektronikim putem, isporuka kod digitalnih proizvoda)

Tipovi (formati) elektronike trgovine Moe se razlikovati nekoliko tipova (formata ili vrsta) e-trgovine; Kljuni kriterij razlikovanja je stupanj digitalizacije. Digitalizacija kao transformacija iz fizikog u digitalni oblik; Digitalizacija se moe odnositi na: a) proizvode (usluge); b) poslovne procese (naruivanje, plaanje, izvrenje); c) nain isporuke.

Dimenzije elektronike trgovine Mogu se razlikovati tri dimenzije e-trgovine: a) proizvod (Y) - fiziki proizvod; - digitalni proizvod; b) nain isporuke (X) - fiziki posrednik (ili agent); - digitalni posrednik (ili agent); c) proces - fiziki proces; - digitalni proces;

Trgovina moe biti: a) Tradicionalna trgovina - sve tri dimenzije (proizvod; nain isporuke i proces) su tradicionalni. Sve tri dimenzije su fizike. Nita nije u digitalnom obliku; b) Djelomino elektronika trgovina - nuno je zadovoljen uvjet ako je jedna od navedene tri dimenzije (proizvod; nain isporuke i proces) u digitalnom obliku. Uvjet je zadovoljen i ako su dvije od navedene tri dimenzije u digitalnom obliku. Djelomino elektronika trgovina je uvijek kada sve tri dimenzije nisu u elektronikom obliku. Stoga su mogue razliite kombinacije navedenih dimenzija; c) ista (potpuna) elektronika trgovina - sve tri dimenzije (proizvod, nain isporuke, proces) su u digitalnom obliku. Modeli tipova trgovine: kombinacija spomenutih triju dimenzija; model ini osam kocki (2x2x2=8); na osi x je nain isporuke (fiziki posrednik; digitalni posrednik); na osi y je proizvod (fiziki proizvod; digitalni proizvod);

16

trea dimenzija u prostoru je proces koji moe biti fiziki ili digitalni odnosno njihova kombinacija kod razliitih poslovnih procesa; posloene tri dimenzije u prostoru ine osam kocaka osnovice 2x2 u dva reda (ili 4x2 =8); prva kocka u dnu lijevo predstavlja tip tradicionalne trgovine (sve tri dimenzije su fizike: nain isporuke fiziki posrednik; proizvod-fiziki, opipljiv, dodirljiv i proces-fiziki proc); osma kocka u drugom redu gore po dubini (trea dimenzija-proces)druga desno predstavlja istu (potpunu) elektroniku trgovinu; ostalih est kocki u modelu ini podruje djelomine elektronike trgovine gdje su mogue Razliite kombinacije navedenih dimenzija od kojih najvie dvije mogu biti u digit. obliku.

Tradicionalna trgovina: sve dimenzije u fizikom obliku; ista (potpuna) elektronika trgovina: sve dimenzije u digitalnom obliku; Podruje djelomine elektronike trgovine: jedna ili dvije od navedene tri dimenzije su u elektronikom obliku.

17

18

Kljuni poticaji za elektroniku trgovinu Kljuni poticaj za razvoj e-trgovine je ekonomski. Procjenjivalo se za period 1999-2004. godina da e 80% porasta elektroniki posredovane trgovine biti preko B2B e-trgovine. B2B je kljuni segment elektronike trgovine. Kljuni su transakcijski trokovi i utede koje se u tom segmentu poslovnih procesa mogu postii. Primjer: Troak obavljanja financijskih transakcija preko Weba moe u bankarskom poslovanju biti viestruko nii. Presudni su fiksni trokovi koji proizlaze iz potrebne opreme i telekomunikacijskih linija. Dodatni trokovi servisiranja poslovnih transakcija na Webu mogu biti veoma niski. Elektroniko poslovanje omoguava da uz relativno mali troak, kako tvrtke tako i pojedinci, budu preko Weba globalno dostupni. Time je pao mit o znaaju lokacije za obavljanje poslova pa i trgovakih. Telekomunikacijska revolucija je uklonila prostorne granice trgovanja. Time element lokacija nije vie klju za veinu poslovnih odluka. Tvrtke koje elektroniki posluju mogu se locirati bilo gdje na svijetu. Bilo gdje mogu nai najpogodnije i jeftinije potrebne vjetine te pretpostavke za ostvarivanje visoke produktiv. Internet moe olakati trini rast za pojedinane kompanije.

Tablica: Udio prihoda elektronike trgovine u GDP u 2000. godini u %-ku

Ostali kljuni initelji su: a) Mogunost lakog regrutiranja specijalistiki osposobljene radne snage; b) Dostupnost informatike i prometne infrastrukture i moda najvaniji; c) Razvoj i odrivost uvjerljivog inovativnog okruenja u kojem se razvijaju novi fin proizv.

Znaajan pad trokova koji prate elektroniko poslovanje u zadnjih tridesetak godina. Spominje se primjer misije Apollo (odlazak na Mjesec) krajem 60-tih godina prolog stoljea koja bi se danas mogla usporediti s kompjutorom ija bi vrijednost bila manja od 1000 $.

Globalizacija i konkurencija. Sam pojam izaziva mnoge rasprave u vezi s novom ekonomijom. Ekonomska globalizacija bi se mogla odrediti na slijedei nain: - razvoj i raspolaganje tritima, organiziranje proizvodnje, korporativno odluivanje i potroake strategije na globalnoj razini; - mogunost trinog poslovanja uz pomo elektronikih medija 24 sata na dan; - razvoj transnacionalnih korporacija u kojima je znaajna zastupljenost inozemnog vlasnitva i u kojima je odbor direktora, u najveem dijelu sastavljen od ino lanova.

Politiki imperativi Relativno jednostavno razumijevanje Internet ekonomije; Potreba uvoenja e-Government. Uprava je u suvremenim ekonomijama odgovorna za 40%

19

nacionalnog dohotka; Veliki je nabavlja dobara i usluga. Investira mnogo u infrastrukturu i informacijske sustave i zapoljava veliki broj ljudi; Ona pokree i potpisuje velika tehnoloka istraivanja i inovativne programe i projekte unutar izgradnje i odrivosti ekonomije znanja. Politiki imperativ poticanja Internet ekonomije je koliko konkretan toliko i apstraktan.

Barijere Nuna je telefonska linija ili neki drugi oblik komunikacijskog linka kako bi se moglo pristupiti Internetu pomou nekog Internet uslunog provajdera. U mnogim ekonomijama su telefonske provizije znaajno porasle kao posljedica politika deregulacije na tom tritu.

Shema klasifikacije transakcija izmeu poduzea i potroaa Bitno za svaku trinu transakciju, bez obzira na zemljopisnu ili virtualnu lokaciju, je razmjena informacija. Informacije o cijenama poslovnih transakcija izmeu potroaa i proizvoaa i izmeu proizvoaa od posebnog su znaaja u trinoj ekonomiji. Know where to find the information and how to use it thats the secret of success-Albert Einstein. Poslovne relacije proizvoai-potroai i proizvoai-proizvoai imaju u elektronikoj trgovini ekvivalente u odnosima Business-to-Consumers (B2C) i Business-to- Business (B2B). Kljuna prednost za proizvoae i trgovce je da elektronikom trgovinom mogu imati drektan (neposredan) pristup veem trinom potencijalu za plasman njihovih proizv. i usl. Nedostatak za mnoge B2C tvrtke je poslovanje u segmentu asortimana trgovake robe za kojega kupac eli da ga prije kupovine moe stvarno dotaknuti (opipati). Kljuni problem za takav asortiman trgovake robe je odsutnost primjerenog distribucijskog sustava koji je pouzdan (siguran) i ekonomski efikasan. Poduzea trgovine na malo takvih asortimana trgovake robe u on-line varijanti plasmana imaju znaajne tekoe u postizanju prednosti ekonomije obujma kakvu ostvaruju velike prodavaonice u klasinoj prodaji u trgovakim centrima. Business to Business (B2B). Kljuni je segment u razvoju elektronike trgovine (procjena 1999- 2004.godina, 80% elektroniki posredovane trgovine u ovom segmentu). B2B je u funkciji poslovanja i upravljanja lancima snabdijevanja Prednosti koje se postiu razvojem suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije skrauju realno vrijeme potrebno za realizaciju jedne narudbe. Sve ee se koristi sustav Just-in-Time (JIT).

Razlikuju se dvije grupe dobavljaa s obzirom na asortiman robe i usluga koje nude: a) Dobavljai koji primjenjuju elektroniko posredovanje kako bi organizirali isporuke robe koja zahtijeva fiziki transport i ije se plaanje obavlja na tradicionalni nain poslovanja meu poduzeima. Rije je o proizvoaima opipljivih dobara; b) Dobavljai trgovake robe ije nabavljanje moe biti posredovano na elektroniki nain u potpunosti. Primjer toga su digitalni proizvodi (primjer: kompjutorski programi). Mogue ih je razvijati, pretraivati, ispitivati, naruivati, fakturirati, platiti i isporuiti kupcima primjenom elektronikog naina u potpunosti.

20

Varijante plaanja pri e-prodaji: a) Kreditnom karticom. Kod narudbe robe kupac popunjava e-obrazac i u njega, pored ostalog, upisuje podatke o kreditnoj kartici (ime korisnika, vrstu kartice, broj kartice, rok valjanosti); b) Pouzeem. Oblik plaanja koji se moe koristiti u domaem robnom prometu. Kupac elektronski naruuje robu, a plaa ju po isporuci na kunoj adresi; c) Bezgotovinskim tradicionalnim uplatama. Nakon uplate kupac alje obavijest dobavljau o izvrenom plaanju. To moe biti elektronika obavijest (e-mail). d) Elektronikim plaanjem. Elektroniko plaanje predstavlja izravni elektroniki transfer sredstava na elektroniki raun prodavaa (dobavljaa).

to iskustvo i praksa potvruju kada su najei oblici plaanja u e-prodaji u pitanju? kreditna kartica je vodea opcija plaanja u eprodaji u svijetu. domai promet razlikuje fizike i pravne osobe kao kupce. Kod fizikih osoba je to plaanje poduzeem, a kod pravnih osoba bezgotovinski oblici plaanja. opcija izravnog plaanja s Web mjesta. Nije iroko rasprostranjena u svjetskim okvirima. e-plaanje je najpogodniji oblik plaanja u online okruenju.

Mogui naini naruivanja trgovake robe: Primjer: Neckermann Hrvatska Kataloka prodaja. Dio je europskog lanca Neckermann AG. Podrunice u 15 europskih zemalja. Vie od 15 milijuna kupaca. U Hrvatskoj oko 250 000 kupaca. Asortiman trgovake robe. enska moda, muka moda, djeji svijet, sve za slobodno vrijeme, sve za dom, namjetaj, moda za svaki stas, tehnika, auto svijet, jubilarna ponuda, boini ukrasi. Naruivanje: a) Web trgovina (online trgovina) www.neckermann.hr b) Telefonom: 042/401 000 c) Telefaksom: 042/401 001 d) Pismenom narudbom: Neckermann kataloka prodaja d.o.o., p.p. 58; 42 000 Varadin

Napomena: Porast broja artikala i izmijenjena struktura ponude. Na dan 28.09.2004.godine su nudili ukupno 3016 artikala. Artikli enske mode su sudjelovali u ukupnoj ponudi s 23% Pretraivanje asortimana se obavlja prema broju artikla (ifri) ili kljunoj rijei. Runi unos artikala u virtualnu koaru. ifra, boja, veliina, koliina. Jedinina cijena. Iznos za vie artikala. Ukupan iznos i potarina. Opcije: obrii sve, prihvati izmjene i poalji narudbu.

Vidljiv sadraj koarice: a) Naziv proizvoda i ifra; Top ()-svijetloplavi 381/694TO b) boja: 17 c) veliina: 002 d) dobavljiv: Da (Ne) e) koliina: 2 f) cijena: 145,00 kn g) Iznos: 290,00 kn Obrii sve Prihvati izmjenu artikala: 2 iznos: 290,00 kn potarina: 20,00 kn ukupno: 310,00 kn

21

Poalji narudbu Plaanje: a) Pouzeem. Kod preuzimanja poiljke plaanje u gotovini b) Kreditnom karticom. Uz odgodu do 30 dana od dana narudbe (American Express, Diners, Eurocard/Mastercard, Visa) c) Obrona otplata. Iskljuivo namjetaj i tehnika. -do 12 obroka; - Diners karticom na rate; - American Express uz potroaki kredit Privredne banke zagreb.

Shema klasifikacije transakcija izmeu poduzea i potroaa u elektronikoj prodaji ukljuuje i dvije manje i rijee navoene opcije - Consumer-to-Consumer (C2C) i Consumer-to- Business (C2B). Consumer-to-Consumer (C2C) podrazumijeva prodaju robe i usluga izmeu pojedinaca (fizikih osoba). U tu svrhu se koriste aukcijski sites (primjer: eBay). Consumer-to-Business (C2B) ukljuuje pojedinano (individualno) prodavanje roba i usluga poduzeima. Primjer toga bi mogao biti prodaja vozila od strane pojedinca poduzeu. Spomenuto je primjer na kojem je pojmovno teko odrediti tko je potroa, a tko je proizvoa. Po definiciji potroa ne prodaje. Mogue je navesti jo jedan model kakav je model Business-to-Public Institution. Najee je poznat kao model Business-to-Government (B2G). B2G se odnosi na situacije i prilike kada se trguje robama i uslugama izmeu privatnog sektora (poduzea) i razliitih oblika i razina uprave (lokalne, regionalne, nacionalne). Sve se vie nastoji promovirati e-Government. Kao krajnju opciju moguih odnosa u elektronikom posredovanju mogue je spomenuti User-to-User ili Peer-to-Peer . U2U ili P2P. to spomenuta relacija odnosa znai? Spomenuto podrazumijeva odnos izmeu dvaju individua (pojedinaca) koji se elektroniki povezuju ali ne preko bilo kakvog centralnog tijela. Primjer spomenutog je freenet, mrea koja omoguava digitalnu razmjenu muzikih proizvoda na P2P osnovi. Napomena: freenet je: - decentralizirani sustav komuniciranja izmeu ravnopravnih raunala; - omoguava distribuiranu pohranu necenzuriranih podataka; - svrha sustava je borba protiv cenzure informacija na svjetskoj razini.

Shema klasifikacije izmeu poduzea i potroaa

22

E-prodajna ili e-trgovinska politika

E-prodajnom ili e-trgovinskom politikom i raznovrsnom regulativom koja bi trebala omoguiti dostatan stupanj sigurnosti sudionika u elektronikim trgovinskim transakcijama bave se mnoga tijela i institucije na: internacionalnim, regionalnim i nacionalnim razinama. Osnovna meunarodna tijela proizlaze iz okvira UN (World Trade Organization-WTO; World Intellectual Property Organization-WIPO i United Nations Commite for International Trade and Law-UNCITRAL) i sudjelovala su u izradi Model Law for Electronic Commerce.

to mu je smisao? Smisao mu je potpora komercijalnoj (poslovnoj) uporabi meunarodnih ugovora u e-trgovini i nuenje strune pomoi koja se odnosi na upravljanje i pripremu. Europska unija je na europskoj razini donijela direktive koje omoguavaju stvaranje pravnog okvira za e-trgovinu unutar EU. Mnoge zemlje, lanice EU su se obvezale slijediti donesene direktive stvarajui novo pravo u namjeri da usklade pravni okvir na prostoru jedinstvenog trita-zemalja lanica EU. Navodimo neke od direktiva kljunih za potporu sigurnijem razvoju e-trgovine: a) The Electronic Signature Directive. (Direktiva o elektronikom potpisu). Namjera joj je osigurati minimalnu razinu sigurnosti u e-trgovinskom poslovanju. Odreuje uvjete za elektronike potpise i njihovo potvrivanje. Moemo spomenuti primjer V.Britanije koja je donijela Electronic Communication Act u 2000. godini. Spomenutim se djelovalo na potrebu popravljanja 300 zakona tako da se dobio ekvivalent dokumenata, rukopisa i potpisa u elektronikom obliku. b) The Conditional Acess Services Directive. Direktiva o uvjetnom pristupu uslugama. Ciljevi su postizanje jamstva (zatite) protiv neovlatene upotrebe uvjeta pristupa uslugama. Isto se odnosi i na zatitu od izrade i primjene ilegalne tehnologije koja omoguava dekodiranje satelitskih televizijskih usluga mimo i bez postojanja ugovora izmeu korisnika i davatelja usluge. c) The Data Protection Directive. Direktiva o zatiti podataka. Cilj je uskladiti prava pojedinaca i obveze organizacija oko upotrebe osobnih podataka sakupljenih u aktivnostima koje prate e-trgovanje. d) The Misleading Advertising Directive. Direktiva o oglaavanju koje dovodi u zabludu. Odnosi se na traenje zabrane upotrebe oglaavanja na EU Web mjestima ako bi oglaavanje dovodilo ili moglo dovesti u zabludu potroae-korisnike. e) The Distance Selling Directive. Direktiva o prodaji na distancu. Namjera je zatititi interese onih koji kupuju proizvode i usluge putem Interneta unutar trita zemalja EU. Kupcu se omoguava rok od sedam dana, tzv. cooling off period. To je period unutar kojega kupci mogu izabrati opciju odustajanja od dogovorene poslovne transakcije. Direktiva se ne primjenjuje na financijske usluge koje su predmet aukcijske prodaje ili imaju kratak rok trajanja (brzo pokvarljivi proizvodi).

POS sustavi

POS (POINT OF SALE) - Mjesto prodaje, blagajniko mjesto. EPOS (ELECTRONIC POINT OF SALE) SUSTAVI. POS je modularno rjeenje blagajnikog poslovanja u prodaji koje omoguuje koritenje blagajnike funkcije. POS se oblikuje tako da olaka maloprodajno poslovanje. POS sustav je primjenjiv bez obzira na veliinu trgovinskih poduzea ili prodajnih centara. POS blagajne se povezuju u lokalnu mreu.

23

to ini POS sustav? 1) POS software - Napomena: Odabir odgovarajueg POS software je vana odluka za svaki business. Nuno je prije njegova odabira raspraviti i zauzeti jasan stav u vezi s nekolicinom pitanja. To su slijedea pitanja: a) da li je odabrani POS software prikladan za nae specifine poslovne potrebe?

b) da li je jednostavan za upotrebu? c) da li je jednostavno nauiti zaposlenike da se s njim slue? d) da li njegova primjena tedi vrijeme i novc e) to su mu druga svojstva koja mogu biti od pomoi naem poslovanju?

POS software paket se najee sastoji iz dva dijela: a) programska rjeenja za rad na samoj blagajni (POS Frontoffice) i b) programska rjeenja za rad u Backoffice.

Aplikacije POS software moraju biti: - vrlo pregledne; - da se veoma lako s njima koristiti; - da im se lako prilagoditi; - blagajnici se mogu mijenjati tijekom rada unosom ifre; - dobro rijeeni ispisi R1 i R2 rauna; Sustav izraunava iznose koji se vraaju kupcima. On ukazuje na greku i blokira daljnje izvoenje poslovnog procesa dok se greka ne otkloni.

Sustav sadri mogunost pregleda cijena. To omoguava da se u svakom trenutku pregledaju cijene trgovake robe sa porezom i bez poreza, polog novca u blagajni te isplata novca iz blagajne na neko sigurnije mjesto. Aplikacije omoguavaju povezivanje pojedinih blagajni sa serverom unutar prodavaonice i meusobno povezivanje servera iz svake prodavaonice. Time se omoguava mreni rad.

2) Materijalno-tehniki dio POS sustava: a) klasini PC - kuite - monitor - tipkovnica b) display za kupca c) ita bar koda d) ispisiva bar koda e) ispisiva za raun f) ladice za novac POS blagajna rjeava kompletno poslovanje. Prodaja preko POS blagajne odvija se na jednostavan nain: a) unosi se ifra trgovake robe (artikla) preko tipkovnice ili se ifra unosi automatskim itanjem bar-kod zapisa. Potom se unosi koliina i ispisuje raun za kupca; b) plaanje se vri: gotovinom, ekovima, karticom. Blagajna se zakljuuje po zavretku rada. Svi podaci o naplati po vrstama plaanja, podaci o obraunatim porezima, podaci o prodanim artiklima prenose se u druge module programskog paketa te se automatski knjie. Mogue je krajem dana napraviti obraun dnevnog prometa po pojedinoj blagajni kao i ispis odreenih izvjetaja koji su potrebni za poslovanje.

24

POS Frontoffice. Aplikacija namijenjena samom poslovanju na blagajni. POS Backoffice. Takva aplikacija nije namijenjena samom poslovanju na blagajni. Ona slui za obradu svih podataka sa svih blagajni. Obrada se obavlja na nekom serveru sa kojega sve blagajne crpu informacije iz velike baze podataka. Mogu je irok spektar mogunosti takvih aplikacija. Aplikacija se sastoji od potprograma koji su svi meusobno povezani sa blagajnom i sa sredinjom bazom podataka.

POS Backoffice omoguava: a) unos novih artikala u bazu podataka; b) brisanje artikala iz baze podataka; c) promjenu informacija o artiklu; d) unos grupa artikala; e) unos komitenata-po nazivu, iframa, adresa, iro-raun i druge informacije; f) unos pomou ifri blagajnika na razliitim blagajnama i uvid u njihovo poslovanje. POS Backoffice potprogrami omoguavaju prikaz razliite kombinacije prodaje artikala.

Mogunost provjere u svakom trenutku: a) satnog, dnevnog, tjednog, mjesenog financijskog prometa po pojedinoj blagajni ili na svima zajedno; b) raspon prometa pojedinih artikala po blagajnama; c) prikaz prometa artikala po svakom blagajniku; d) provjera raspona prometa po grupama artikala (prehrambeni proizvodi itd) e) satni raspon prodaje odreenog artikla ili ukupnu prodaju grupe ili svih artikala u satnom rasponu. POS Backoffice se esto sastoji i od potprograma za backup podataka sa svih blagajni. Nakon to se backup obavi evidentiraju se automatski sve promjene podataka o artiklima u bazi podataka.

Spomenutim se omoguava: a) obrada i ispis raznih dokumenata (primka, izdatnica, povratnica robe i drugo); b) mogue je pregledati dnevni promet po blagajnama i ukupno; c) mogue je mijenjati prodajne cijene ; d) knjige popisa radi lakeg obavljanja inventure i e) mogunost ispisa CRO-EAN kodova za odreenu vrstu artikala ako se pokae potrebnim. POS sustav sadri suvremene blagajnike terminale koji pojednostavljuju i ubrzavaju uslugu.

to omoguava POS sustav? Tonost popisa trgovake robe (inventure); Tonost knjienja; Ubrzava neke poslovne transakcije; Smanjuje broj zaposlenih i mogunost krae od strane kupca.

25

Prednosti po osnovu primjene pos sustava Hard i soft prednosti. a) hard prednosti: - porast produktivnosti blagajne; - utede u radu; - laka je promjena cijena (intervencija u kompjutorski file cijena i oznaka cijene na polici); - smanjuje se pogrean unos na blagajnama. b) soft prednosti: - vie upravljakih informacija; ( broj kupaca po jedinici radnog vremena, prodaja trgovake robe prema linijama i tijekom radnog vremena, nadziranje blagajnikog poslovanja i produktivnosti, efikasnija robna politika kroz praenje promidbenih efekata i uvoenja novih proizvoda) - bolje upravljanje zalihama (kontrola); - olakavanje automatskog naruivanja; - tona indentifikacija smanjenja trgovake robe (krae, lomovi i tete od njih, prijevare i slino) - poboljice u rasporedu zaposlenih u prodavaonicama.

Obiljeja pos sustava koja generiraju njegove prednosti a) otvorenost sustava. Mogunost da se ista aplikacija izvrava na razliitoj opremi; b) prilagodljivost sustava. Jednostavno postavljanje i prilagoavanje zahtjevima korisnika. Mogunost da podupire svaki oblik trgovine i da ga je mogue povezati s drugim programskim paketima koji se mogu nalaziti na istom radnom mjestu, istoj ili drugoj lokaciji; c) pouzdanost sustava i jednostavno odravanje. Ako su POS blagajne povezane u lokalnu mreu tada mogu, u sluaju kvara na mrei, raditi i samostalno; d) modularnost sustava. Mogunost postupne nadogradnje. e) iroka baza korisnika. f) niska cijena projekta. Mogunost primjene manje zahtjevne i jeftinije opreme. Mogunost koritenja postojee opreme. Sustav centralizacijom rada stvara pretpostavke za manji broj ljudi, manje trokove kolovanja, koritenja i odravanja

POS blagajna Pos blagajna obuhvaa sve potrebne funkcije za rad blagajne u prodavaonici. Omoguava rad s vie vrsta plaanja (gotovina, ekovi, kartice). POS sustavi, openito govorei, imaju samo prednosti. Jedina znaajnija slabost ovog sustava bi mogao biti troak njegove nabave i instaliranja. Razvoj tehnologije utjee na njihovo snienje i opu prihvatljivost POS sustava. Omoguava rad s vie valuta. Izdani rauni se automatski prenose u knjigovodstveni sustav. Na blagajni je mogue izdavati R1 i R2 raune. POS blagajna podrava rad s vagama. PC komunikacija se ostvaruje direktnom vezom ili preko modema.

Osnovne pc komponente blagajne 1. Displey (jedan ili dva). Ako je jedan onda je on najee fiksan i u funkciji je blagajnika. Ako su dva tada je jedan fiksan i u funkciji je blagajnika, a drugi moe biti fiksan ili pomian i u funkciji je kupca. Njegova pominost je u funkciji bolje vidljivosti i prilagodljivosti poloaju kupca 2. Tipkovnica. Omoguava unos podataka. Najee u trgovini slui za unos ifri. Moe biti

26

oblikovana uzdignuto ili ravno. Nuno ju je zatititi od utjecaja vode i masnoe. Omoguava brz poziv artikla. Mogue je ifru ukucati postepeno (broj po broj). Mogua su rjeenja po kojima je tipki dodana ifra. Tipka je oznaena sliicom, ifrom ili nazivom odgov. artikla. S pojavom touch screena tipkovnica se moe nalaziti i na ekranu. Osjetljiva je na dodir. Princip rada je isti kao kod standardne tipkovnice. 3. Printer. Slui za ispis rauna. Mogue su razliite irine ispisa. 4. Ladice za novac. 5. Dodatne ladice za novac. 6. Strana valuta. 7. ekovi. 8. Kartice. Sve vie se javljaju i ugradbeni itai magnetskih kartica. Napomena: Svaki zaposleni u RH ima 3-5 kartica. Potroeno je u kartinom poslovanju oko 45 milijardi kuna u 2003.godini. Rezultat do kojega je dola HGK: -istraivanje je obuhvatilo 24 banke i najvanije kartiarske kue (Master, Maestro, Visa, Diners, American); - broj kartica se u Hrvatskoj od kraja 2000. godine poveao za vie od dva puta. Broj bankomata je udvostruen (1536). POS terminali su poveani za 3,5 puta i dostigli su brojku od 29 000 krajem 2003. godine; - broj kartica raste prosjeno 25-30% godinje. etvrtinu svih kartica ine kreditne kartice; - banke su kartiarima od 2002.godine preotele oko 40% trita. Procjenjuje se da su konani rezultati za 2003.godinu premaili 45 milijardi kuna u svim kartinim transakcijama; - 2/3 svih transakcija se odnosilo na podizanje gotovine, a 1/3 na direktno plaanje. - obavljeno je 110 milijuna transakcija prosjene vrijednosti oko 390 kuna. Prosjek plaanja je iznosio 200 kuna, a na bankomatima se dizalo prosjeno 570 kuna; - na POS terminalima u trgovini je utroeno oko 10 milijardi kuna i obavljeno je oko 37 milijuna transakcija prosjene vrijednosti od 260 kuna; - porazan je podatak da se jedino financijska industrija primakla svjetskim standardima ulaganja u informatiku tehnologiju. Jedino banke, odnosno financijski sektor, u informatiku ulau 12-14% svojih ukupnih prihoda. Sve ostale djelatnosti u Hrvatskoj su imale oko 0,3% od vrijednosti prihoda uloeno u informatiku tehnologiju. 9. Bar kod itai. Da bi se iskoristila prednost bar-kod tehnologije nuno je imati kvalitetno otisnut bar kod. Slijedi njegovo itanje. Nuan nam je skener koji e oitati i dekodirati niz tapia i praznina, sam prekontrolirati proitano i poslati informaciju dalje (blagajni, raunalu...). Postoje; runi itai, stolni itai i ugradbeni itai.

a) Runi itai. Najuestaliji nain itanja bar kod zapisa. Nalazimo ih u trgovinama, skladitima, industriji itd. Izbor tipa itaa je uvjetovan: tehnologijom itanja, zahtijevanom brzinom, daljinom itanja, uvjetima okoline i slino. b) Ugradbeni itai: Instaliraju ih u okruenjima koja zahtijevaju veliku brzinu itanja bar kod zapisa. Ugrauju se u pult. Omoguavaju brz protok trgovake robe jednostavnim provlaenjem proizvoda preko itaa. Mogua je varijanta ugradnje vage u ita. Tako ita obavlja i vaganje robe. Potreba ugradbenih itaa je nuna u svim velikim trgovakim centrima. c) Stolni itai: Prijenos proizvoda kroz polje skeniranja ispred skenera na blagajni. Stolni skeneri mogu funkcionirati i kao runi skeneri kada su u pitanju krupniji, kabastiji proizvodi.

Bar kodiranje Bar kod se sastoji od serije (niza) linija (tapia) koje mogu biti itane optikim itaem. Taj sustav kodiranja poznat je kao EUROPEAN ARTICLE NUMBER (EAN). Razvijen je na meunarodnoj osnovi i omoguava kompatibilnost za uvezene i izvezene robe. Kod se uobiajeno sastoji od 13 brojeva poznatih pod nazivom EAN-13. Krai kod je EAN-8 koji postoji za sitnije, nevane proizvode.

27

Struktura EAN-broja

Standardna verzija je EAN-13, a skraena verzija je EAN-8. Struktura EAN-13 (za dravu dvije pozicije): - dvije pozicije za dravu proizvoaa; - deset pozicija za indentifikaciju proizvoda (pet za indentifikaciju proizvoaa i pet za Indentifikaciju proizvoda) - jedna pozicija za kontrolni broj koji se izraunava na osnovu algoritma za EAN. Struktura EAN-13 (za dravu tri pozicije) - tri pozicije za oznaku drave; - devet pozicija za indentifikaciju proizvoda (4 za oznaavanje proizvoaa i 5 za oznaavanje proizvoda); - jedna pozicija je kontrolni broj. Proizvod se indentificira prema: cijeni, veliini, boji, aromi i veliini pakiranja. V.Britanija (50) RH (385) 385 Zastava zemlje porijekla 8883 Broj tvrtke proizvoaa 52019 Broj za proizvod 4 Kontrolni broj. Napomena: 1974. godine su se proizvoai i trgovci 12 europskih zemalja nali na dogovoru oko stvaranja mogunosti jedinstvenog sustava oznaavanja proizvoda koji bi bio slian a amerikom UPC (UNIVERSAL PRODUCT CODE). Primjenjuje se na tritu SAD i Kanade. Kreiran je kompatibilni sustav EUROPEAN ARTICLE NUMBERING (EAN). Udruenje je osnovano u veljai 1977.godine kao neprofitna organizacija koja djeluje po belgijskom zakonu sa sjeditem u Bruxellsu.

Procesi u suvremenoj europskoj maloprodaji

Koncentracija je jedna od pojava koja je, poevi od sredine 19.stoljea pa sve do naih dana, obiljeje ekonomskog razvoja niza zemalja. Njezino djelovanje na suvremeni ekonomski razvoj je posebno intenzivirano zadnjih desetljea. Posljedica je to utjecaja dostignua znanstveno-tehnikog progresa. Procesi koncentracije u proizvodnoj sferi su poticajno djelovali na odvijanje istovrsnih procesa u prometnoj sferi drutvene reprodukcije. Ona se i kao pojava i kao proces manifestira kroz stvaranje krupnijih poduzea, sve do onih gigantskih veliina.

28

Koncentracija proizvodnje. Disperzija potronje

Dostignuti stupanj koncentracije u trgovini Ocjena dostignutog stupnja koncentracije u trgovini najee se zasniva na podacima koji se odnose na relativni udio malog broja vodeih trgovakih poduzea u ukupno ostvarenom prometu. Isti pristup se koristi i pri istraivanju koncentracije u proizvodnji. Primjena metode K4, K5, K8 ili Kn. K = koncentracija; n = broj vodeih poduzea iji udio u ukupnosti neke pojave promatr,

Koncentracija u trgovini: hrvatska specifinost ili neto drugo? Koncentracija u trgovini nije nikakva hrvatska specifinost. To je zakonitost koja se u formi procesa to vie naglaava to je neka zemlja razvijenija. Ljudi kojima je trgovina struka i koji upravljaju poduzeima su tu zakonitost trebali anticipirati i pripremati se za izazove koje ona nosi i pred njih postavlja. Dogaanja na hrvatskom tritu su samo vremenski pomaknuta slika dogaanja koja su se dogodila na tritima razvijenih zemalja.

Koji su to procesi koji se odvijaju u razvijenoj europskoj maloprodaji? Sporiji rast, vie segmentacije; Manje nacionalnih, vie internacionalnih trgovaca; Manje prodavaonica, vie prodajne povrine; Manje zaliha, vie usluga kupcima; Manje nezavisnih, vie mnogo filijalnih trgovaca; Nii promet po etvornom metru prodajne povrine, vee mare.

Spomenuti procesi pod b, c i e izravno su u funkciji porasta znaaja procesa koncentracije. Proces pod f je svojevrsna posljedica prethodno spomenutih procesa. Potvrujemo proces koncentracije i njegove posljedice na primjerima koji su ilustrativni i predstavljaju povijesne konstatacije.

Primjeri koncentracije u trgovini

Primjer 1: Procjenjuje se da e 50% prehrambenog maloprodajnog trita razvijenih europskih zemalja kontrolirati samo 50 poslovnih grupa (Grupa autora: International Retailing-Trends and Strategies, Pitman Publishing, London,1995, str. 42-45); Gornje e u zemljama visoke razine dostignute koncentracije trgovine biti posljedica prakticiranja strategije akvizicije; To se odnosi prije svega na zemlje kakve su: Njemaka, V. Britanija i Francuska; Mediteranske zemlje (Italija, panjolska i Grka) imaju znaajno niu razinu koncentracije trgovine i generator poveanja stupnja koncentracije trgovine e primarno biti gospodarski razvoj. Mediteranske zemlje predstavljaju rubni dio EU.

Primjer 2: Broj prodavaonica je u panjolskoj, za nepunu jednu deceniju smanjen za 57 tisua; Prosjeno godinje smanjenje broja prodavaonica bilo je neto vie od sedam tisua ili za

29

oko 10% u osmogodinjem intervalu. Nestala je svaka deseta prodavaonica; Sektor mjeovitog robnog asortimana je posebno podloan procesu koncentracije. Tako je broj prodavaonica mjeovitog robnog asortimana smanjen za 82 tisue. Prosjeni godinji nestanak je bio vei od deset tisua ili ili 29% svih prodavaonica mjeovitog robnog asortimana s poetka razdoblja; Podaci se odnose na razdoblje od 1980 do 1988.godine. Podaci su povijesnog karaktera, ali su u funkciji potvrde onoga s ime se hrvatsko trite susree danas; Gornje je samo potvrda teze da se moglo biti spremniji za izazove koji su pred trgovcima na hrvatskom tritu. Napomena: Izvor isti kao u prethodnom primjeru, str. 43 i vlastita obrada.

Primjer 3: Na talijanskom maloprodajnom tritu broj prodavaonica s prehrambenim robnim Asortimanom smanjio se za osam godina (1982-1990) za 41 tisuu ili za neto vie od pet tisua prosjeno godinje, odnosno za 12% tijekom promatranog vremenskog razdoblja.

Primjer 4: Spomenuti procesi prate i britansko maloprodajno trite; Broj prodavaonica se smanjio za 185 tisua u razdoblju od 24 godine (1971-1995) (37%). Izvor: R.Cox-P.Brittain: Retail Management, Pitman Publishing, London 1996, str.4.

Primjer 5: Dostignuta razina koncentracije trgovaca na malo prehrambenim robnim asortimanom na primjeru est zemalja EU; Prvih 4-5 trgovaca kontroliralo je od 40 do 45% maloprodajnog trita prehrambenih proizvoda; Izuzetak je bila Italija u kojoj je razina koncentracije bila dvostruko nia; Takvo stanje u talijanskoj maloprodaji posljedica je: a) usitnjenosti maloprodajne strukture; b) relativno veeg znaaja nezavisnih trgovaca i c) nieg znaaja krupnih integriranih oblika maloprodaje.

30

Primjer 6: Razina dostignute koncentracije u trgovini na malo odjeom prati trini udio prvih deset trgovaca; Njihov udio je bio od 45% u V.Britaniji do 7% u Portugalu; Britanska koncentracija je bila 6,4 puta intenzivnija od dostignute razine koncentracije u Portugalu; Potvruje se teza o nioj razini dostignute koncentracije u zemljama mediteranskog dijela EU bez razlike na promatrani robni asortiman; Posljedica je to dostignute razine gospodarske razvijenosti; Slino konstatiramo na primjerima zemalja kakve su panjolska i Italija. Prvih deset trgovaca na malo za prodaju odjee u 1995.godini

NAPOMENE Slini procesi se odvijaju i u nordijskim zemljama; Sve spomenute zemlje se ne razlikuju po procesu ve po intenzitetu njegovog odvijanja; Proces reduciranja broja prodavaonica posebno je naglaen u asortimanima kakvi su prehrambeni i mjeoviti asortiman trgovake robe, Nedovoljni i povrni poznavatelji te problematike bi, suoeni s navedenim podacima imali osjeaj katastrofinog dogaanja; Mogli bi postavljati pitanja o broju radnih mjesta koja su ugaena s nestalim prodavaonic. Bolji i upueniji poznavatelji te problematike bi studioznije prili procesu koji se odvija u europskoj maloprodaji, a spomenuli smo ga pod c) manje prodavaonica, vie prodajne povrine.

Primjer 7: Stupanj dostignute razine koncentracije u prodaji mjeovite robe i robnih kua; Pet zemalja (panjolska, V.Britanija, Njemaka, Francuska, vedska); Porast znaaja stupnja koncentracije prva tri trgovca

31

Stupanj koncentracije u prodaji mjeovite robe i robnih kua (prva tri trgovca)

Primjer 8: Potvrda ekstremno visoke koncentracije u segmentu mjeovite robe Vrijede konstatacije izreene o koncentraciji u europskoj maloprodaji u ranijim primjerima Prvenstveno se to odnosi na dostignute razlike u njezinu intenzitetu na primjeru zemalja europskog sjevera i juga Prva 2-3 trgovca mjeovitom robom i njihov trini udio u petnaest europskih zemalja u 1995.

32

to znai proces: manje prodavaonica, vie prodajne povrine?

Spomenuti proces je u funkciji okrupnjavanja prodavaonica; Prosjena veliina prodavaonice je u porastu; Vea prodajna povrina je kljuna pretpostavka za uvoenje suvremenih malopr tehnologija; Porast mase prodajne povrine utjee na porast vrijednosti pokazatelja razvijenosti maloprodajne strukture kakav je pokazatelj prodajne povrine po stanovniku; Suvremena tehnologija prodaje i porast prodajne povrine po stanovniku su u funkciji poveanja: propusne moi prodajnih objekata, brzine kupovanja i podizanja kvalitete maloprodajne usluge Posljedica smanjenja broja prodavaonica u naim navedenim primjerima (1-4) nije bila manje kvalitetna usluga i smanjenje propusne moi prodavaonica nego ba obrnuto.

Pokazatelji razvijenosti prodajne strukture Broj stanovnika po prodavaonici; Broj prodavaonica na (00, 000, 0000, 00000, 000 000) stanovnika Prodajna povrina po stanovniku, Napomena: Broj razliitih tipova prodavaonica i masa njihove prodajne povrine. Bitno u komercijalnom urbanizmu i voenju poslovne i razvojne politike trgovinskih poduzea. Broj trgovaca na veliko po jednom trgovcu na malo; Broj trgovaca na malo po jednom trgovcu na veliko;

MOGUA ZABUNA Istraivanje pokazatelja maloprodajne strukture na hrvatskom primjeru (broj stanovnika po prodavaonici) i nekih visoko razvijenih zemalja upuuje na zapaanje da smo po spomenutom pokazatelju veoma slini njima; Spomenut emo primjere zemalja kakve su: Austrija, vedska ili SAD; Moglo bi se zakljuiti:Gledajte, pa nismo mi tako loi. Skoro smo isti kao oni. to biste htjeli? Nesporazum bi mogao biti u nerazumijevanju uzroka takvog stanja; Na hrvatskom primjeru je takvo stanje maloprodajne strukture posljedica nedovoljno razvijene maloprodajne mree i njezine usitnjenosti; Kod spomenute tri zemlje posljedica je to visoko razvijene maloprodajne mree u kojoj dominiraju krupni prodajni objekti do gigantskih razmjera.

33

Sluajnost ili zakonitost? Spomenuto nije sluajnost; Spomenuto je zakonitost. Broj trgovakih poduzea i broj prodavaonica su u tijesnoj vezi s razinom gospodarske razvijenosti; Ta zakonitost bi se mogla grafiki prikazati na nain da os y predstavlja broj trgovinskih poduzea (broj stalnih prodavaonica), a da os x predstavlja razinu gospodarske razvijenosti (GDP, GDP per capita). Detaljnije vidjeti grafikone koji slijede.

to su nam zapaanja na primjeru hrvatske distributivne trgovine u 2000. godini Prodavaonice i prodajna mjesta su usitnjena i to kako ukupno tako i prema veliini poduzea: Gotovo 70% od ukupnog broja prodavaonica i prodajnih mjesta imala su prodajnu povrinu do 129 etvornih metara Neto vie od svake druge prodavaonice i prodajnog mjesta imali su prodajnu povrinu do 60 etvornih metara Usitnjenost prodavaonica i prodajnih mjesta ne pogoduje ekspanziji suvremene maloprodaje

34

zasnovane na tehnologiji samoizbora i samoposluivanja kupaca Gornje se, bez obzira na sitnije varijacije, podjednako odnosi na sve kategorije trgovinskih poduzea bez obzira na njihovu veliinu.

Manje nacionalnih vie internacionalnih trgovaca Manje domaih, a vie inozemnih ili meunarodnih trgovaca. Proces je u funkciji internacionalizacije poslovanja. Internacionalizacijom poslovanja u trgovini trgovaka poduzea prenose poslovanje na inozemn trita. Kljuni initelji stimuliranja izlaska trgovakih poduzea na inozemna trit su: zakonodvna regulativa zemlje domicila kojom se ograniava njihovo narastanje, kupovna mo i stanovnitvo. Njegovi nosioci su veliki strani trgovaki lanci. Njihova veliina je u funkciji ostvarenja prednosti koje proizlaze iz prednosti ekonomije obima. Poslovni trgovaki sustavi zasnovani na: a) prednostima koje proizlaze iz prednosti ekonomije obima; b) depersonalizaciji trgovinske usluge i c) redukciji naraslih usluga. Internacionalizacija na hrvatskom tritu pridonosi ostvarenju trgovine kakvu kao kupci prieljkujemo. To je trgovina s: a) razvijenom prodajnom strukturom; b) bogatom ponudom; c) prihvatljivom cijenom i d) kvalitetnijom uslugom.

Internacionlizacija poslovanja se moe operacionalizirati u razliitim pojavnim oblicima od izvoza proizvod na inozemna trita do otvaranja poduzea na inozemnim tritima. Iskustva internacionalizacije poslovanja u trgovini pokazuju da trgovci idu na inozemna trita s onim formatima (tipovima prodaje) s kojima su postigli najbolje rezultate na domaem tritu. Nuno je razlikovati pojmove:internacionalizacija,regionalizacija i globalizacija. Svaka regionalizacija koja prelazi granice jedne zemlje je istovremeno i internacionalizacija. To vrijedi i za globalizaciju. Dakle, svaka regionalizacija, uz gore spomenuti uvijet, i globalizacija su internacionalizacije, a samo neke interncinalizacije poslovanja predstavljaju globalizaciju. Globalizacija poslovanja nije biti prisutan na svakom segmentu svjetskog trita. Alan Rughman u knjizi Globalizacija:mit ili stvarnost-da li se ikada dogodila polazi od triadnog pristupa globalizaciji. Globalno trite tretira kao trokut u kojem vrhovi predstavljaju tri kljuna segmenta svjetskog trita. Ti segmenti su trita: Japana, USA i Kanade te EU. Samo oni trgovci koji su prisutni na ta tri segmenta svjetskog trita na bilo koji nain i u bilo kojem obliku predstavljaju prema Rughmanu istinske globalne igrae. Rughman je analizirao desetak vodeih svjetskih industrija (primjer: kemijska industrija, automobilska, teka oprema i druge) te direktne inozemne investicije i zakljuio dase glavnina proizvodnji plasira tamo gdje se stvara. To je isto zakljuio i za generiranje sredstava direktnih inozemnih investicija. Po tome je zakljuio da je na djelu regionalizam, a ne globalizam. On sugerira managementima da mijenjaju moto: misli globalno-djeluj lokalno u misli regionalno, djeluj lokalno, zaboravi globalno.

35

Veliki broj initelja od utjecaja na intenzitet odvijanja proces internacinalizacije moe se razvrstati u dvije skupine:push i pull. Push initelji od utjecaja na internacionalizciju u trgovini su: nestabilna politika struktura, nestabilna ekonomija, potpuno zrelo domae trite, zasienost oblika prodaje, malo domae trite, restriktivno zakonodavno okruenje, neprijateljsko konkurentsko okruenje, siromani ekonomski uvjeti (nizak rast), negativno socijalno okruenje-nizak populacijski rst, nepovoljno poslovno okruenje, restriktivna politika potroakih kredita i trokovi poslovanja-rad i distribucija. Pull initelji su: inovativna prodajna kultura, stabilna politika struktura, stabilna ekonomija, nerazvijena prodajna truktur, veliko trite, blaa zakonodavna regulativa dobri ekonomski uvjeti-visoke stope rasta i drugi.

Manje nezavisnih, vie mnogofilijalnih trgovaca Jedan od procesa u suvremenoj maloprodaji; Ovaj proces za posljedicu ima podizanje stupnja koncentracije maloprodaje na viu razinu; Nezavisni trgovci su najslabiji segment maloprodaje (nezavisni neudrueni trgovci); Teko se mogu oduprijeti snanijoj konkurenciji; Uvijek e ih biti, ali e njihov relativni znaaj u stupnju kontrole maloprodajnog trita biti sve manji;

ZAKLJUAK Procesi koji se odvijaju u hrvatskoj trgovini danas nisu nikakva sluajnost ili neto to se dogaa u Hrvatskoj i nigdje drugdje; Na nizu prikazanih primjera koji su povijesne vrijednosti dokazujemo da se paljivim oslukivanjem, praenjem i poznavanjem strune problematike moglo biti spreman za dolazee procese; Nita se ne dogaa sluajno. Nije to naa specifinost Proces koncentracije hrvatske trgovine e s vremenom biti jo naglaeniji; Njegov intenzitet e biti uvjetovan intenzitetom ukupnog gospodarskog razvoja RH; Proces koncentracije e eliminirati s trine scene mnoge trgovce; Hipertrofiranost hrvatske trgovine na veliko i ekstremna usitnjenost trgovine na malo to jednostavno, u trinom srazu sa snanijima, ne mogu izdrati.

Standardi za izradu pisane poslovne komunikacije

Standardizacija ili normiranje poslovnih procedura i kolanje dokumentacije u papirnom i digitalnom obliku omoguuje jednostavnije i bre odvijanje poslovanja svih sudionika na tritu u okviru jedne zemlje i na globalnom planu. Njemaka je prva u svijetu uvela DIN -norme (Deutsche Industrie -Normen), a formati papira su u uporabi od 1936. godine.

Tko donosi standarde? Standardi ili norme se donose na vie razina i postoje: - nacionalne - europske - internacionalne ili meunarodne norme ili standardi

Najpoznatiji Instituti za nacionalne standarde ili norme su:

36

ANSI = American National Standards Institute BSI = British Standards Institute DIN = Deutsches Institut fr Normung e V. N = sterreichisches Normungs Institut.

U Republici Hrvatskoj formiran je 1991. godine Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo -DZNM. Zadatak je zavoda predlaganje i propisivanje hrvatskih normi -HRN.

Meunarodne institucije za standarde: ICC = International Chamber of Commerce ISO = International Organization for Standardisation IEC= International Electrotehnical Commision ITU = International Telecommunication Union CCITT= Comite Consultatif International Telegraphique et Telephonique.

to se standardizira na podruju pisanih komunikacija? Formati papira (veliina, teina papira) -A4 -veliki format:210 mm x 297 mm, 80g za pisanje poslovnih komunikacija Omotnica C5 (229 x 162 mm), C6, (162 x 114 mm), duguljaste ili rukavac omotnice sa ili bez prozoria (229 x 110 mm) Izgled poslovnoga papira (elementi i raspored informacija na papiru formata A4) Struktura poslovne komunikacije Oblik poslovne komunikacije (raspored teksta)

POSLOVNI PAPIR

Poslovni papir trgovakog drutva je predstavnik je poduzea i izraen je u skladu s predmetom poslovanja prema meunarodnim standardima. Sve formalne pisane komunikacije poduzea piu se na poslovnom papiru. Izraen je na (visoko)kvalitetnom papiru formata A4 . Ima tiskane ove podatke: - naziv poduzea - zatitni znak - skraenu adresu poduzea - oznaku prostora za pisanje adrese primatelja - dio pozivnih znakova (Va znak, Na znak) - mjesto - rije predmet (fakultativno) - oznake za presavijanje (fakultativno) - oznaku granice pisanja komunikacije (fakultativno) - u podnoju: kontaktne informacije, npr. Br. Telefona, faksa, e-mail, web, adrese poslovnica, podaci bitni za poslovanje, npr. Poslovni raun, porezni broj isl, te podaci koje propisuje ZOTD: npr. temeljni kapital, matini broj subjekta, uprava

Struktura pisane poslovne komunikacije

Bitni dijelovi: - Zaglavlje i podnoje - mjesto i datum - adresa primatelja

37

- pozivne oznake - predmet - oslovljavanje - sadraj (uvod, bit, zavretak i pozdrav) - potpis.

Sporedni dijelovi: - prilozi - oznaka naina otpreme - oznaka rasporeda kopija i - dopisak

Standardni oblici pisanih poslovnih komunikacija Puni blok-oblik sve od granice pisanja ili malog razmaka (2,5 cm od lijevoga ruba) Obini blok-oblik potpis se pie od razmaka potpisa (11,5 cm od lijevoga ruba) Kombinirani blok-oblik svaki ulomak uvlai se na veliki razmak (5 cm od lijevoga ruba)

Sustavi pisanih poslovnih komunikacija

1 faza Inicijativa: Pokretanje poslovnog procesa; izraavanje ekonomskog interesa za sklapanje posla. Upit - poslovna komunikacija u kojoj poslovni partner (najee potencijalni kupac) od dobavljaa trai informacije o proizvodima i uslugama. - definirani zahtjevi ili pitanja - na upit se odgovara ponudom

Ponuda - dokument proizvoaa (dobavljaa) kojim se u pisanom obliku nude proizvode ili usluge pod odreenim uvjetima potencijalnim kupcima. - Prva komunikacija u procesu ili kao odgovor na upit - AIDA - Obvezatna (ako drugaije nije istaknuto) - Podloga za zakljuivanje posla

2. faza Zakljuak posla: - izraz volje kupca i dobavljaa za izvrenje posla; - definiranje uvjeta izvrenja kupnje/prodaje; Naini zakljuivanja posla:

UGOVOR - Izraivanje u skladu sa ZOO-om (Zakonom o obveznim odnosima); detaljna specifikacija svih bitnih elemenata kupoprodajnog odnosa; potpis dviju strana (i kupca i dobavljaa) - u trgovini se ugovorima esto samo odreuju opi uvjeti kupnje i prodaje, a konkretna kupnja/prodaja obavlja se ispostavljanjem dokumenata

NARUDBA + POTVRDA PRIMITKA NARUDBE Narudba je kupev nalog prodavau (dobavljau) u kojemu naruuje robu ili uslugu i odreuje uvjete izvrenja naloga. - U obliku poslovnog pisma ili na obrascu (narudbenici) - Na temelju ponude, prijanje isporuke, oglasa, usmenog razgovora

38

- Izraz volje kupca za sklapanjem posla

Prihvat (potvrda) narudbe je dokument u kojem prodava (dobavlja) obavjetava kupca da e izvriti nalog prema uvjetima narudbe ili prema uvjetima prihvata narudbe. - Ponavljaju se elementi narudbe - Uputno izraditi ako je rok isporuke dui od 8 dana, ako naruivanje nije na temelju pisane ponude, ako je potrebna promptna isporuka - Izraz volje prodavaa da e posao izvriti na odgovarajui nain - Narudba uz potvrdu primitka ima snagu poput ugovora (postoji izjavljena volja dviju strana da e posao obaviti na utvren nain)

3. faza Realizacija: Izvravanje zakljuenog posla 3 potprocesa: - Isporuka robe sa skladita prodavaa zajedno s prateom dokumentacijom - Zaprimanje robe od strane kupca - Plaanje za isporuenu robu (podmirenje obveze)

Raun: Izrauje ga prodava i dostavlja kupcu zajedno s robom ili uz izvjee o isporuci robe. Temeljni je financijski dokument na temelju kojega kupac plaa prodavau za isporuenu robu ili uinjene usluge. - na temelju rauna obraunava se porez ZOPDV u l. 15. propisuje elemente rauna:

1.mjesto izdavanja, broj i nadnevak 2.ime (naziv), adresu i matini broj ili jedinstveni matini broj graana (porezni broj poduzetnika), koji je isporuio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), 3.ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporuena dobra ili obavljene usluge (kupca) 4.koliina i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu i koliinu obavljenih usluga 5.nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga 6.iznos naknade (cijene) isporuenih dobara ili obavljenih usluga 7.iznos poreza 8.zbrojni iznos naknade i poreza.

Plaanje: Na temelju rauna kupac izrauje nalog za plaanje (virman) U papirnatom U elektronikom obliku - Na temelju naloga za plaanje, banka prenosi sredstva s rauna kupca na raun prodavaa - Kupac obavjetava prodavaa o podmirenju obveze (plaanju)