Kao odgovor na informacije koje je dostavilo nadležno tijelo ispravljene su sve činjenične pogreške uočene u nacrtu izvješća; sva pojašnjenja navedena su u obliku bilješke.

EUROPSKA KOMISIJAGLAVNA UPRAVA ZA ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

Revizije i analize u području zdravlja i hrane

GU (SANTE) 2018-6384

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE REVIZIJE

PROVEDENE U

HRVATSKOJ

OD 16. LISTOPADA 2018. DO 25. LISTOPADA 2018.

U CILJU

EVALUACIJE SUSTAVA SLUŽBENIH KONTROLA MIKROBIOLOŠKE SIGURNOSTI U PRIMARNOJ PROIZVODNJI HRANE NEŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Ref. Ares(2019)4036413 - 25/06/2019

II

Sažetak

U ovom se izvješću opisuju rezultati revizije GU-a za zdravlje i sigurnost hrane, koja je provedena u Hrvatskoj od 16. listopada do 25. listopada 2018. na temelju odredbi Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004.

Cilj revizije bio je ocijeniti sustav službenih kontrola u području higijene hrane kako bi se spriječila mikrobiološka kontaminacija u proizvodnji hrane neživotinjskog podrijetla, prvenstveno za rizično voće i povrće, klice za izravnu konzumaciju i sjeme namijenjeno klijanju.

Postoji sustav službenih kontrola hrane neživotinjskog podrijetla koji se ne temelji na riziku u fazi primarne proizvodnje. Postoji sustav za registraciju subjekata u poslovanju s hranom u cijelom lancu proizvodnje hrane neživotinjskog podrijetla te sustav za odobravanje objekata za proizvodnju klica.

Sustav službenih kontrola pokazuje niz nedostataka, osobito u pogledu identifikacije subjekata u poslovanju s hranom koji proizvode hranu neživotinjskog podrijetla s većim mikrobiološkim rizikom, tehničkog znanja i osposobljavanja osoblja te analitičkih kapaciteta kad je riječ o virusima koji se prenose hranom i bakteriji Escherichia coli koja stvara shiga toksin. To utječe na sposobnost nadležnih tijela za otkrivanje nedostataka subjekata u poslovanju s hranom u primarnoj proizvodnji i u poduzećima koja proizvode klice te na učinkovitu provedbu primjenjivog zakonodavstva EU-a.

Izvješće sadržava preporuke nadležnim tijelima radi otklanjanja utvrđenih nedostataka i poboljšanja provedbe kontrolnih mjera.

III

Sadržaj1 Introduction ....................................................................................................................................1

2 Objectives.......................................................................................................................................1

3 Legal Basis .....................................................................................................................................2

4 Background ....................................................................................................................................2

5 Findings and Conclusions ..............................................................................................................4

5.1 National Legislation ................................................................................................................4

5.2 Organisation and Implementation of Official Controls...........................................................4

5.2.1 Designation of CAs and Resources for Official Control .................................................4

5.2.2 Registration / Approval of Food Establishments .............................................................5

5.2.3 Organisation and Scope of Official Controls ...................................................................7

5.2.4 Implementation of Official Controls over FBO's Obligations .........................................9

5.2.5 Official Sampling Procedures ........................................................................................12

5.2.6 Laboratory Performance.................................................................................................13

5.2.7 Procedures for Performance and Reporting of Control Activities .................................15

5.3 Rapid Alert System for Food and Feed .................................................................................15

OVERALL CONCLUSIONS............................................................................................................16

CLOSING MEETING .......................................................................................................................16

6 Recommendations ........................................................................................................................16

IV

KRATICE I DEFINICIJE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU U IZVJEŠĆU

Kratica Objašnjenje

(S)NT (Središnje) nadležno tijeloHZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvoHVI Hrvatski veterinarski institutUPPI Uprava za poljoprivrednu i prehrambenu industrijuUSI Uprava za sanitarnu inspekcijuEFSA Europska agencija za sigurnost hraneEU Europska unijaSPH (SPH-i) Subjekt (subjekti) u poslovanju s hranomHNŽP Hrana neživotinjskog podrijetla

GAP Dobra poljoprivredna praksaHACCP Analiza opasnosti i kritične kontrolne točkeIAKS Integrirani administrativni i kontrolni sustavISO Međunarodna organizacija za normizacijuMP Ministarstvo poljoprivredeMZ Ministarstvo zdravstvaNRL Nacionalni referentni laboratorijLRP Lančana reakcija polimerazePT Ispitivanje osposobljenostiRASFF/CRO RASFF Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje na razini EU-a i

HrvatskeSISSI Središnji informacijski sustav sanitarne inspekcijeSTEC/VTEC Escherichia coli koja proizvodi shiga toksin/vero toksin

1

1 UVOD

Revizija je provedena u Hrvatskoj od 16. listopada 2018. do 25. listopada 2018. Revizorski tim činila su dva revizora iz GU-a za zdravlje i sigurnost hrane te jedan nacionalni stručnjak. Revizija je provedena u okviru godišnjeg programa revizija GU-a za zdravlje i sigurnost hrane.

Predstavnici jednog od središnjih nadležnih tijela (SNT), Ministarstva poljoprivrede (MP), pratili su revizorski tim tijekom revizije. Uvodni sastanak održan je 16. listopada 2018. u prisustvu predstavnika MP-a, Ministarstva zdravstva (MZ) i službenih laboratorija. Na tom je sastanku revizorski tim potvrdio ciljeve i plan revizije, a nadležna tijela opisala su sustav kontrole.

2 CILJEVI

Ciljevi revizije bili su sljedeći:

ocijeniti sustav službenih kontrola u području higijene hrane radi sprječavanja mikrobiološke kontaminacije hrane neživotinjskog podrijetla (HNŽP),

ocijeniti sustav službenih kontrola u području sljedivosti klica i sjemena namijenjenog klijanju, uključujući primjenjive mikrobiološke kriterije, odobravanje objekata koji proizvode klice i kontrole uvoza.

Kad je riječ o opsegu, revizijom su preispitane kontrole proizvodnje, prerade i izvoza, uključujući nacionalno zakonodavstvo na snazi, organizaciju i rad nadležnih tijela (NT-i) i njihove kontrole usklađenosti subjekata u poslovanju s hranom (SPH) s pravilima higijene i postupkom certifikacije za izvoz. Kad je riječ o opsegu, revizijom su preispitane službene kontrole higijene hrane radi sprječavanja mikrobiološke kontaminacije u primarnoj proizvodnji HNŽP-a, uključujući klice i sjeme namijenjeno klijanju. Revizijom su preispitani planiranje i provedba službenih kontrola, postupci kontrole i uzorkovanje.Provedba službenih kontrola nad obvezama subjekata u poslovanju s hranom, uključujući: uzgoj voća i povrća (za konzumaciju u sirovom stanju), zamrznuto povrće, uzgoj sjemena za klijanje (ako je primjenjivo), objekte koji proizvode klice, internetsku prodaju klica i sjemena za klijanje, trgovce i uvoznike sjemena za klijanje te način postupanja s neusklađenim proizvodima.

Tablica 1.: Revizijski posjeti i sastanci

Sastanci/posjeti KomentariNadležna tijelaSredišnja 2 Uvodni i završni sastanak s predstavnicima

Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva

2

zdravstvaRegionalna/lokalna 4 Sastanci s inspektorima iz županijskih ureda u

Osijeku, Splitu i ZagrebuLaboratorijiSlužbeni 2 Posjeti Hrvatskom veterinarskom institutu (HVI)

i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ)

Poljoprivredna gospodarstva/prerađivačiJagodasto voće 1 Poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj jagoda

Povrće 5 1 poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj zelene salate s tunelima od folije i proizvodnjom na otvorenom1 miješano poljoprivredno gospodarstvo (bundeve, poriluk)2 poljoprivredna gospodarstva sa staklenicima s miješanom proizvodnjom1 veliko poljoprivredno gospodarstvo s proizvodnjom na otvorenom (zelena salata, dinje)

Prerađivač zamrznutog povrća 1 1 pakiratelj zamrznutog povrća i bobičastog voća

Objekti koji proizvode klice 2 Odobreni objekti

3 PRAVNA OSNOVA

Revizija je provedena u skladu s općim odredbama zakonodavstva Europske unije (EU), a posebno člankom 45. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

Cijeli popis pravnih instrumenata EU-a relevantnih za opseg ove revizije nalazi se u Prilogu I. ovom izvješću. Kod navedenih pravnih akata misli se, ako je to primjenjivo, na zadnju izmijenjenu verziju.

Cijeli popis pravnih instrumenata EU-a na koje se upućuje u ovom izvješću nalazi se u Prilogu 1. Kod pravnih akata EU-a navedenih u ovom izvješću misli se, ako je to primjenjivo, na zadnju izmijenjenu verziju.

4 KONTEKST

Znanstvena mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o riziku koji predstavlja HNŽP mogu se pregledati na adresi: http://www.efsa.europa.eu/en/publications/efsajournal.htm.

3

EFSA je napomenula da se HNŽP konzumira u različitim oblicima i glavni je sastojak gotovo svih obroka. Te vrste hrane mogu se povezati s velikim izbijanjima, primjerice 2011. kada se pojavila bakterija Escherichia coli koja stvara verocitotoksin (VTEC) O104. Provedena je usporedba učestalosti takvih slučajeva u ljudi povezanih s konzumacijom HNŽP-a i hrane životinjskog podrijetla kako bi se pružila indikacija relativne učestalosti između tih dviju skupina hrane. Prema podacima od 2007. do 2011. HNŽP je povezan sa 10 % izbijanja, 26 % slučajeva, 35 % hospitalizacija i 46 % smrtnih slučajeva. Ako se izuzmu podaci iz 2011. o izbijanju prouzročenom bakterijom VTEC O104, HNŽP je bio povezan sa 10 % izbijanja, 18 % slučajeva, ali samo 8 % hospitalizacija i 5 % smrtnih slučajeva.Najvažnije kombinacije hrane i patogena bile su sljedeće:• zeleno lisnato povrće koje se jede sirovo kao salata/Salmonella spp. i norovirus,• lukovičasto i stabljičasto povrće; rajčice; dinje; klice/Salmonella spp.,• svježe mahune, mahunarke ili žitarice/patogena Escherichia (E.) coli. EFSA je donijela nekoliko znanstvenih mišljenja o riziku za javno zdravlje koji predstavljaju patogeni koji mogu kontaminirati HNŽP. EFSA je u pogledu konkretnih opcija za smanjenje rizika za ljude koji predstavljaju patogeni u HNŽP-u općenito zaključila sljedeće: primjerena provedba sustava za upravljanje sigurnošću hrane, uključujući dobru poljoprivrednu praksu, dobru higijensku praksu i dobru proizvođačku praksu, trebala bi biti primarni cilj subjekata koji proizvode predmetne usjeve. Te sustave za upravljanje sigurnošću hrane treba uvesti u cijelom lancu „od poljoprivrednog gospodarstva do vilice” i oni bi trebali biti usmjereni na kontrolu različitih mikrobioloških opasnosti. Čimbenici rizika za kontaminaciju usjeva koji se ocjenjuju u primarnoj proizvodnji s različitim patogenima u fazama rasta vjerojatno uključuju sljedeće:

okolišne čimbenike, osobito klimatske uvjete (npr. obilne kiše), koji mogu povećati prijenos patogena iz kanalizacije ili otpadnih voda u izvore vode za navodnjavanje ili polja,

upotrebu netretiranog ili nedovoljno tretiranog gnojiva ili komposta, upotrebu zagađene poljoprivredne vode (onečišćene otpadnim vodama) za navodnjavanje ili za primjenu poljoprivrednih kemikalija kao što su fungicidi,

kontakt sa životinjskim rezervoarima (domaćim ili divljim) koji imaju pristup poljima,

kontaminaciju i unakrsnu kontaminaciju preko berača, osoba koje rukuju hranom i opreme, tijekom ili nakon žetve.

Nakon izbijanja prouzročenog bakterijom Escherichia coli (STEC) koja stvara shiga toksin u svibnju 2011. u EU-u, EFSA je donijela znanstveno mišljenje o riziku koji predstavljaju ta bakterija i ostale patogene bakterije u sjemenu i klicama. Izvješće EFSA-e dostupno je na adresi:http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/2424.htm

Konzumacija klica identificirana je kao najvjerojatniji uzrok izbijanja u svibnju 2011. Prijavljeno je više od 4 000 slučajeva u ljudi, a umrlo je 55 osoba. EFSA je u svojem mišljenju zaključila da je kontaminacija sjemena bakterijskim patogenima bila najvjerojatniji

4

početni izvor izbijanja povezanih s klicama. Bakterijski patogeni prisutni na suhom sjemenu mogu se razmnožiti na klicama zbog velike vlažnosti i pogodne temperature tijekom klijanja.S obzirom na broj velikih izbijanja i veliki broj obavijesti Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) koje se odnose na primarne proizvode neživotinjskog podrijetla, GU za zdravlje i sigurnost hrane odlučio je provesti niz revizija u državama članicama u primarnoj proizvodnji HNŽP-a. Ovo je bila prva revizija GU-a za zdravlje i sigurnost hrane u Hrvatskoj u vezi s tom temom.

5 NALAZI I ZAKLJUČCI

5.1 Nacionalno zakonodavstvo

Pravni zahtjevi

Članak 291. Ugovora o funkcioniranju EU-a.

Nalazi

1. Sljedeći nacionalni pravni akti dopunjuju zakonodavstvo EU-a koje se izravno primjenjuje: Zakon o hrani (Narodne novine 81/13 i 14/14), Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (Narodne novine

81/13), Zakon o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani

za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne novine 81/13, 14/14 i 56/15),

Pravilnik o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom (Narodne novine 84/15) kojim su uređeni registracija primarnih proizvođača i odobravanje objekata koji proizvode klice,

Smjernice za službene kontrole HNŽP-a za poljoprivredne inspektore.

2. Hrvatsko zakonodavstvo objavljuje se na internetu: https://narodne-novine.nn.hr.

3. Ne postoje nacionalne smjernice za subjekte u poslovanju s hranom u primarnoj proizvodnji HNŽP-a.

Zaključci o relevantnom nacionalnom zakonodavstvu

4. Na snazi su pravne odredbe koje ovlašćuju nadležna tijela za provedbu službenih kontrola i korektivnih mjera u pogledu mikrobioloških rizika povezanih s HNŽP-om.

5

5.2 Organizacija i provedba službenih kontrola

5.2.1Imenovanje nadležnih tijela i resursi za službenu kontrolu

Pravni zahtjevi

Članak 4. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

Nalazi

5. Pregled organizacije sustava kontrole u Hrvatskoj (na temelju informacija koje je dostavio SNT) nalazi se u profilu zemlje:http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/country_profiles/details.cfm?co_id=HR

6. Uprava za poljoprivrednu i šumarsku inspekciju (UPŠI) Ministarstva poljoprivrede i njegova poljoprivredna inspekcija na regionalnoj i lokalnoj razini nadležene su za koordinaciju i provedbu službenih kontrola HNŽP-a, odgovorne za službene kontrole prije, tijekom i nakon žetve te odobrenje i kontrolu poduzeća koja proizvode klice.

7. Uprava za sanitarnu inspekciju (USI) Ministarstva zdravstva i njezini županijski uredi nadležni su za koordinaciju i provedbu službenih kontrola u pogledu HNŽP-a u fazama prerade, distribucije i uvoza.

8. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane MP-a imenuje službene i referentne laboratorije za mikrobiološke analize HNŽP-a te upravlja nacionalnim Sustavom brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (CRO RASFF).

9. Na središnjoj razini 17 je zaposlenika i približno 70 inspektora zaduženo za službene kontrole u primarnoj proizvodnji. Njih 30-ak posvećeno je kontrolama sigurnosti hrane. Oni imaju najmanje prvostupničku diplomu s dodatnim osposobljavanjem za pitanja sigurnosti hrane. Inspektori su 2017. prošli osposobljavanje o mikrobiološkim rizicima u fazi primarne proizvodnje. Međutim, dio osoblja pokazao je nedostatak znanja o osnovnim zahtjevima u pogledu higijene hrane kad se radi o HNŽP-u i pravnim obvezama poduzeća koja proizvode klice (vidjeti poglavlje 5.2.4.).

10. Inspektori su opremljeni prijenosnim računalima s mobilnim pristupom internetu, što im omogućuje da tijekom inspekcija pristupe službenoj bazi podataka za kontrolne aktivnosti „E-inspektor” te svim ostalim relevantnim dokumentima. Inspektori mogu upotrebljavati mobilne pisače za ispis inspekcijskih izvješća na mjestu inspekcije.

11. SNT je obavijestio revizorski tim da je za siječanj 2019. planirana velika reorganizacija Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva. Sve inspekcijske službe spojit će se u jednu administrativnu jedinicu.

Zaključci o imenovanju nadležnih tijela i resursima za službene kontrole

12. Nacionalnim zakonodavstvom uspostavljena su središnja i regionalna tijela nadležna za planiranje, koordinaciju i provedbu službenih kontrola u pogledu mikrobioloških rizika u svim fazama proizvodnje.

6

13. Osoblje koje provodi službene kontrole u primarnoj proizvodnji osposobljava se za smanjenje mikrobioloških rizika u primarnoj proizvodnji i proizvodnji klica. Međutim, osposobljavanje nekih inspektora nije im omogućilo da potpuno kompetentno obavljaju svoje zadatke, što nije u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) i člankom 6. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

5.2.2 Registracija/odobrenje objekata u poslovanju s hranom

Pravni zahtjevi Članak 6. Uredbe (EZ) br. 852/204, članak 2. Uredbe (EU) br. 210/2013 i članak 31. Uredbe (EZ) br. 882/2004

Nalazi

Registracija primarnih proizvođača14. Poljoprivredna gospodarstva zakonski su obvezna registrirati se u Upisniku

poljoprivrednih gospodarstava. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dio je Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS)1. Sustav IAKS omogućuje jedinstvenu identifikaciju korisnika programa plaćanja u poljoprivredi. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava uspostavljen je 2002. kao središnja baza podataka registriranih poljoprivrednika u Hrvatskoj. Među ostalim sadržava informacije o sljedećem: poljoprivrednom gospodarstvu, odgovornoj osobi na poljoprivrednom gospodarstvu, sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, posjedovanju poljoprivrednog zemljišta, upotrebi poljoprivrednog zemljišta u nacionalnoj bazi podataka sa satelitskim

fotografijama poljoprivrednih parcela (ARKOD).

15. UPŠI je izjavio da informacije u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava nisu dovoljne da bi se poljoprivredna gospodarstva razlikovala u pogledu mikrobioloških rizika njihovih usjeva.

16. Upisnik trgovaca voćem i povrćem elektronička je baza podataka MP-a koja sadržava odredbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. U Upisnik trgovaca voćem i povrćem unose se svi trgovci koji kupuju, prodaju, uvoze i izvoze voće i povrće. Poljoprivredni inspektori obvezni su redovito ažurirati Upisnik unošenjem informacija prikupljenih tijekom kontrole sukladnosti voća i povrća s tržišnim standardima te kontrole trgovaca voćem i povrćem.

1 IAKS je sustav za upravljanje plaćanjima poljoprivrednicima i za kontrolu tih plaćanja, koja izvršava država članica primjenom zajedničke poljoprivredne politike.

7

Registracija subjekata u poslovanju s hranom17. Subjekti u poslovanju s hranom neživotinjskog podrijetla, trgovci hranom, ugostitelji i

uvoznici obvezni su podnijeti prijavu za registraciju na lokalnoj razini, a podaci se prenose u bazu podataka MP-a. Baza podataka središnji je informacijski sustav sanitarne inspekcije (SISSI). SISSI omogućuje izradu godišnjih programa kontrola i uzorkovanja, kategorizaciju rizika subjekata u poslovanju s hranom i određivanje učestalosti kontrola koje se treba pridržavati. Nakon provjere dokumentacije potrebna je dodatna fizička inspekcija ako se subjekt u poslovanju s hranom nalazi u kategoriji višeg rizika. U Hrvatskoj su trenutačno registrirana tri objekta za zamrzavanje/prepakiranje HNŽP-a. Svrstana su u kategoriju niskog rizika i u njima bi se trebala provoditi inspekcija najmanje jednom godišnje.

Odobravanje objekata koji proizvode klice18. Prema podacima koje je dostavio UPŠI, u vrijeme revizije u Hrvatskoj su postojala dva

objekta za proizvodnju klica. Oba su odobrena, stavljena na popis i objavljena na web-mjestu MP-a.

19. Unutar MP-a postoji tehnički odbor koji je odgovoran za odobravanje objekata općenito te posebno za proizvođače klica. Postupak započinje primitkom zahtjeva za odobrenje, nakon čega slijedi fizička inspekcija. Ako SPH ispunjava zahtjeve Uredbe (EZ) br. 852/2004, Priloga I. i Uredbe (EU) br. 210/2013, objektu za proizvodnju klica izdaje se odobrenje.

20. Revizorski tim provjerio je dokumente odobrenja obaju objekata koji proizvode klice i primijetio je da je za jedan od njih bio potreban plan uzorkovanja koji je dostavljen nakon inspekcije. Međutim, dostavljenim analitičkim rezultatima nisu obuhvaćene bakterije koje se zahtijevaju u planu uzorkovanja, točnije nedostajala je analiza za bakteriju STEC. Međutim, objekt je dobio odobrenje. Osim toga, tijekom posjeta utvrđeno je nekoliko neusklađenosti (vidjeti poglavlje 5.2.4.).

Zaključci o registraciji/odobravanju objekata u poslovanju s hranom

21. Uspostavljeni su postupci i baze podataka za registraciju subjekata u poslovanju s hranom neživotinjskog podrijetla na svim razinama proizvodnje.

22. Postoji sustav za odobravanje objekata za proizvodnju klica koji ima za cilj osigurati da subjekt u poslovanju s hranom koji podnosi zahtjev ispunjava relevantne zahtjeve, ali taj sustav ne osigurava ispravljanje neusklađenosti prije dodjele odobrenja.

5.2.3 Organizacija i opseg službenih kontrola

Pravni zahtjevi

Članak 17. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i članak 3. Uredbe (EZ) br. 882/2004

8

Nalazi

Primarni proizvođači i poduzeće koje proizvodi klice23. Sustav službenih kontrola za HNŽP na razini poljoprivrednog gospodarstva

uspostavljen je 2016., a prve službene kontrole provedene su 2017.

24. Održana su osposobljavanja i inspektorima je dostavljen zajednički kontrolni popis. Kontrolni popis slijedi odredbe za primarnu proizvodnju navedene u Prilogu 1. Uredbi (EZ) 852/2004.

25. Za provedbu programa kontrole HNŽP-a prije, tijekom i nakon žetve te programa za kontrolu objekata za proizvodnju klica UPŠI daje dokument sa smjernicama koji se ažurira svake godine i sadržava podrobne informacije o aspektima kontrole. Inspektori upotrebljavaju dokument sa smjernicama te postupak i kontrolni popis za kontrolu HNŽP-a prije, tijekom i nakon žetve te tijekom kontrole objekata za proizvodnju klica. U slučaju neusklađenosti poduzimaju provedbene mjere u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

26. Poljoprivredni inspektori dobivaju pisanu obavijest o planiranim kontrolama koje treba provesti u određenoj godini. Svaki poljoprivredni inspektor zadužen za sigurnost hrane morao je 2017. i 2018. provesti deset kontrola HNŽP-a. Inspektori su izjavili da bi trebali provesti zahtjevna pojedinačna istraživanja kako bi utvrdili poljoprivredna gospodarstva s najrizičnijim usjevima. Stoga su inspektori s kojima se susreo revizorski tim odlučili pridodati kontrole mikrobiološkog rizika kontrolama subjekata u poslovanju s hranom odabranih za kontrole zaštite bilja.

27. Osim toga, poljoprivredni inspektori moraju provesti kontrole u drugim poljoprivrednim sustavima kontrole koji, među ostalim, obuhvaćaju poljoprivredna i ekološka pitanja, označivanje, sjeme, gnojiva i standarde ekološke proizvodnje. Revizorski tim obaviješten je da bi sve te rutinske inspekcije zahtijevale približno 210 inspekcijskih posjeta godišnje po inspektoru. Osim 210 rutinskih inspekcija, inspektori bi morali provesti i kontrole nakon pritužbi, sumnji i neusklađenosti, uz svoje administrativne zadaće. Prema podacima UPŠI-ja, zbog nedostatka osoblja 2017. je provedeno samo 80 % planiranih kontrola.

28. Jedini kriterij odabira koji je UPŠI dao inspektorima bila je veličina poljoprivrednog gospodarstva koju je trebalo uzeti u obzir.

29. Tablica u nastavku prikazuje kontrole provedene 2016., 2017. i u prvoj polovini 2018. u pogledu primarne proizvodnje HNŽP-a u opsegu revizije. Prve kontrole uspostavljene su 2017. Tablica prikazuje ukupan broj primarnih proizvođača, uključujući gospodarstva na kojima se drže životinje. Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji približno 20 000 proizvođača mekog bobičastog voća i povrća (procjena UPŠI-ja).

Tablica: Podaci o primarnim proizvođačima HNŽP-a i službenim kontrolama

Godina Objekti PP-i HNŽP-a Br. provedenih inspekcija

Br. uzetih službenih uzoraka

Br. neusklađenih

uzoraka

9

Cjelokupni sustav kontrole opisan je u višegodišnjem planu kontrole (VPK), čija najnovija verzija obuhvaća razdoblje od srpnja 2015. do lipnja 2020. Plan kontrole za službene kontrole HNŽP-a i objekata za proizvodnju klica ne nalazi se u VPK-u jer su kontrole HNŽP-a i poduzeća koja proizvode klice počele 2017. UPŠI je izjavio da će se VPK ažurirati za sljedeću verziju VPK-a.

Kontrola subjekata u poslovanju s hranom nakon primarne proizvodnje30. USI je odgovoran za kontrole pri preradi i na maloprodajnoj razini. Trenutačni sustav

klasifikacije rizika subjekata u poslovanju s hranom integriran je u SISSI. SISSI svrstava subjekt u poslovanju s hranom u jednu od triju kategorija rizika i utvrđuje učestalost inspekcija. USI ima više od 37 000 objekata pod nadzorom s više od 7 000 kontrolnih posjeta godišnje.

31. USI je 2017. uzeo približno 2 700 službenih uzoraka hrane, uglavnom na maloprodajnoj razini, od čega je 268 uzeto na svježem voću i povrću, a 23 na zamrznutom voću i povrću. Neusklađeno je bilo 17 uzoraka. Nisu uzeti uzorci za otkrivanje virusa koji se prenose hranom u HNŽP-u.

32. Podrobniji opis dostupan je u profilu zemlje za Hrvatsku2.

Kontrola uvoznika sjemena za klijanje33. USI, koji je odgovoran za uvoz, izjavio je da trenutačno nema izravnog uvoza sjemena

za klijanje iz trećih zemalja.

2 http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/country_profiles/details.cfm?co_id=HR

PP-i HNŽP-a 176 213 0 0 0

2016

.Objekti za

proizvodnju klica 0 0 0 0

PP-i HNŽP-a 170 469 265 0 0

2017

.

Objekti za proizvodnju klica 2 2 0 0

PP-i HNŽP-a 164 464 155 0 0

2018

.Si

j.–lis

.

Objekti za proizvodnju klica 2 1 0 0

10

Zaključci o organizaciji i opsegu službenih kontrola

34. Postoji sustav službenih kontrola koji obuhvaća primarnu proizvodnju uz podršku digitalnih alata za planiranje kontrola.

35. Međutim, kad je riječ o primarnoj proizvodnji, sustav službenih kontrola ne temelji se na riziku u pogledu mikrobiološke kontaminacije. Nadalje, odabir poljoprivrednih gospodarstava temelji se na kriterijima za kontrole zaštite bilja, a ne posebno za mikrobiološke rizike. To nije u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

5.2.4 Provedba službenih kontrola nad obvezama subjekata u poslovanju s hranom

Pravni zahtjevi

Članak 10. stavak 2. točka (b) podtočka i., članak 10. stavak 2. točka (c), članak 10. stavak 2. točka (d) i članak 15. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004, članak 4., članak 5., članak 6., članak 7., članak 8. Uredbe (EZ) br. 852/2004 te Prilog I. i Prilog II. toj uredbi, članak 18. Uredbe (EZ) br. 178/2002, članak 3. Uredbe (EU) br. 208/2013, Uredba (EU) br. 211/2013, članak 1. Uredbe (EZ) br. 2073/2005 i Prilog I. toj uredbi.

Nalazi

Inspekcije na poljoprivrednim gospodarstvima36. Revizorski tim promatrao je šest inspekcija primarnih proizvođača HNŽP-a u trima

različitim županijama. Jedan od njih certificiran je u okviru privatnog programa treće strane. Dva proizvođača od njih šest provodila su redovita mikrobiološka ispitivanja vode za navodnjavanje. Nijedan subjekt u poslovanju s hranom nije uzorkovao i analizirao svoj gotovi proizvod.

37. Inspektori u pratnji revizorskog tima upotrebljavali su nacionalne smjernice i kontrolni popis. Pregledavali su se glavni elementi povezani s mikrobiološkim rizicima, uključujući zdravstveno stanje radnika, higijenu osoblja, sanitarne čvorove (nužnici, pranje ruku), rizik od ulaska divljih životinja u polja, upotrebu vode za navodnjavanje te upotrebu kemijskih i organskih gnojiva.

38. Inspektori su svoje nalaze upisali u elektroničku bazu podataka i ostavili primjerak inspekcijskog izvješća poljoprivredniku.

39. Inspekcijama su bili obuhvaćeni najmanje:

okolišni čimbenici rizika za usjev, npr. obližnja industrija, zagađenje, rizik od poplave, otpadne vode, domaće i divlje životinje),

izvori vode i njihov nadzor (bunari, ribnjaci, kanali, rijeke), suzbijanje štetnika, osposobljavanje osoblja u području higijene, sanitarni čvorovi (nužnici, poljski nužnici, objekti za pranje ruku), alati i spremnici koji se upotrebljavaju tijekom žetve, upotreba gnojiva,

11

sljedivost.

40. Kontrolni popis obuhvaća sve potrebne stavke, ali revizorski tim napomenuo je da inspektori tijekom inspekcije nisu primijetili nekoliko neusklađenosti:

poljski nužnici i nužnici na poljoprivrednom gospodarstvu bez sapuna, dezinfekcije, ručnika,

nefunkcionalni nužnici, kartonske ploče na podovima nužnika, nedostatak uputa za osoblje i upozorenja za pranje ruku i dezinfekciju u nužnicima

za osoblje, drvene kutije pohranjene na otvorenom za berbu lisnatog povrća, potencijalno rizična upotreba stajaće vode i spužvi za tretiranje rezne površne za

zelenu salatu, prisustvo ptičjih gnijezda i izmeta u području za pakiranje i skladištenje hrane, prljavi strojevi za pakiranje/sortiranje za koje se kaže da se ne upotrebljavaju, ali

nisu označeni ili utvrđeni kao takvi, prljavi materijal za pakiranje (kartonske kutije).

Objekti za proizvodnju klica41. Nacionalno tržište opskrbljuju dva proizvođača klica. Odobrava ih UPŠI i jednom

godišnje kod njih provodi inspekcijski nadzor uz upotrebu kontrolnog popisa u kojem nema neusklađenosti. Oba je posjetio revizorski tim nadgledajući inspekcije nadležnog tijela. Međutim, inspektor koji je proveo inspekciju nije zabilježio da su objekti pokazali znatne nedostatke u pogledu higijene (npr. neperive površine, prljav ručni tuš, površine u proizvodnom području koje se teško čiste i dezinficiraju).

42. Kad je riječ o sjemenu za klijanje, ni subjekti u poslovanju s hranom ni nadležno tijelo nisu bili svjesni zahtjeva u pogledu certificiranja za sjeme uvezeno iz trećih zemalja. Sjeme je kupljeno u drugoj državi članici i smatralo se proizvodom iz EU-a. Analitičko ispitivanje sjemena, koje se zahtijeva u Uredbi (EZ) br. 2073/2005, nije bilo provedeno. SNT je obavijestio revizorski tim da je na snazi odstupanje za predispitivanje, ali nije bilo raspoloživih pisanih dokaza. UPŠI je izjavio da su odstupanja odobrena neslužbeno i bez daljnjih uvjeta, jer su pošiljke sjemena koje ti subjekti u poslovanju s hranom primaju male.

43. Kad je riječ o gotovom proizvodu, subjekti u poslovanju s hranom sustavno su analizirali svoje gotove proizvode, ali jedan od njih nije provjeravao postojanje bakterije Listeria, a drugi postojanje bakterije STEC kako se zahtijeva.

Objekti za zamrzavanje/pakiranje

44. Revizorski tim posjetio je prepakiratelja pošiljki zamrznute hrane u rasutom stanju u pakiranja zamrznute hrane za potrošače. USI ga je registrirao i nad njim provodio inspekcijski nadzor najmanje jednom godišnje. U inspekcijskim izvješćima opisane su i zatim praćene manje neusklađenosti.

45. Revizorski tim primijetio je da su objekti u dobrom stanju s manjim nedostacima (npr. boja koja se ljušti na zidu u blizini prijenosne trake za zamrznutu hranu).

12

46. Subjekt u poslovanju s hranom ima uveden sustav HACCP i sustav praćenja za mikrobiološke rizike s kontrolama u vlastitom laboratoriju i vanjskim akreditiranim laboratorijima.

47. Revizorski tim istražio je uzorkovanje brisova bakterije Listeria monocytogenes i otkrio da je brisove uzeo jedan hrvatski vanjski laboratorij. Laboratorij je imao akreditaciju za ispitivanje prisutnosti bakterije Listeria u okolišu. Nisu bili ispunjeni neki standardi za brisove opisani u normi ISO3 18593:2018-10, „Mikrobiologija u lancu hrane – Horizontalne metode za postupke uzorkovanja s površine” te smjernicama za uzorkovanje područja i opreme za preradu hrane radi otkrivanja baterije Listeria monocytogenes4. Brisovi su uzeti na odgovarajućim mjestima (kanalizacija), ali prije početka proizvodnje. To nije prikladno za otkrivanje bakterije Listeria monocytogenes tijekom proizvodnje.

Neusklađeni proizvodi48. Središnja nadležna tijela izjavila su da su u slučaju neusklađenosti na snazi

proporcionalne i odvraćajuće administrativne mjere i sankcije u cijelom lancu opskrbe hranom neživotinjskog podrijetla. U nekim slučajevima subjekt u poslovanju s hranom mora pružiti dokumentirane dokaze o korektivnim mjerama ili mogu biti potrebni naknadni posjeti radi provjere provedbe mjera.

49. Primjeri naknadnih aktivnosti bili su dostupni za objekte za preradu. Dokazi o naknadnim aktivnostima za primarne subjekte u poslovanju s hranom nisu bili dostupni u opsegu ove revizije.

50. Prema hrvatskom Zakonu o hrani, subjekti u poslovanju s hranom mogu dobiti novčane kazne od 1 000 do 100 000 kuna.

3 Međunarodna organizacija za normizaciju4 EURL L. m., verzija 3, 20.8.2012.

13

Zaključci o provedbi službenih kontrola nad obvezama subjekata u poslovanju s hranom

51. Postoji sustav službenih kontrola u cijelom proizvodnom lancu HNŽP-a. Međutim, provedba u primarnoj proizvodnji pokazuje niz nedostataka, osobito u pogledu pružanja osposobljavanja i posebnih uputa (npr. koje su relevantne neusklađenosti kada je riječ o higijeni osoblja, sigurnom postupanju s hranom i odgovarajućim objektima). Stoga, značajne neusklađenosti nisu uočene. Stoga bi neusklađeni proizvodi mogli ostati neotkriveni i možda se ne provodi ispravna primjena relevantnog zakonodavstva.

52. Kad je riječ o poduzećima koja proizvode klice, inspektori nisu učinkovito provjerili usklađenost certifikata za uvoz jer nisu bili upoznati sa zahtjevima u pogledu certificiranja i sljedivosti koji su utvrđeni u uredbama (EU) br. 208/2013 i br. 211/2013. Osim toga, inspektori nisu provjeravali jesu li vlastite provjere sadržavale analize klica kako bi se utvrdila prisutnost bakterija Listeria monocytogenes i STEC. Stoga provedba službenih kontrola nad proizvođačima klica nije dovoljno učinkovita u provjeri i, prema potrebi, u izvršenju primjenjivih pravila o higijeni.

53. Nadležno tijelo neslužbeno je odobrilo odstupanja za predispitivanje sjemena za klijanje bez ikakvih uvjeta, što nije u skladu s pravilima i kriterijima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 2073/2005 za sjeme namijenjeno klijanju. Dakle, neusklađeni proizvodi mogli bi biti stavljeni na tržište i predstavljati rizik za zdravlje potrošača.

5.2.5 Službeni postupci uzorkovanja

Pravni zahtjevi

Članak 11. Uredbe (EZ) br. 882/2004 i poglavlje 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2073/2005

Nalazi

54. UPŠI je obavijestio revizorski tim da ne postoje nacionalni programi redovitog praćenja ili nadzora u pogledu mikrobioloških opasnosti povezanih s HNŽP-om.

55. Tablica u nastavku prikazuje podatke koje je dostavio NFA o službenim mikrobiološkim uzorcima HNŽP-a u kojima su analizirani patogeni virusi i mikroorganizmi. Službeni uzorci uglavnom se uzimaju u fazi nakon primarne proizvodnje.

56. USI uzima uzorke u okviru važećeg VPK-a za mikrobiološke kriterije, uglavnom u fazi maloprodaje. Analize ne obuhvaćaju viruse koji se prenose hranom ni bakterije STEC/VTEC u HNŽP-u.

14

Zaključci o službenim postupcima uzorkovanja

57. Ne postoji nacionalni program praćenja za mikrobiološke rizike povezane s HNŽP-om na razini primarne proizvodnje.

58. Na maloprodajnoj razini postoji nacionalni program praćenja. On ne obuhvaća viruse koji se prenose hranom ni bakterije STEC/VTEC.

5.2.6 Učinkovitost laboratorija

Pravni zahtjevi

Članak 4. stavak 2. točka (c), članak 11. stavak 1., članak 12. stavci 1., 2. i 3. te članak 33. Uredbe (EZ) br. 882/2004

Nalazi

Općenito

59. Hrvatski veterinarski institut i Hrvatski zavod za javno zdravstvo službeni su laboratoriji koji se nalaze u Zagrebu. Oba su pod nadzorom MP-a. Hrvatski veterinarski institut imenovan je nacionalnim referentnim laboratorijem (NRL) za: bakterije E. coli (STEC), Salmonella i Campylobacter. Obje su ustanove imenovane NRL-om za: bakteriju Listeria spp, uključujući bakteriju Listeria monocytogenes i koagulaza-pozitivne stafilokoke, uključujući Staphylococcus enterotoxins. Nijedan laboratorij u Hrvatskoj nije imenovan NRL-om za viruse koji se prenose hranom. Oba laboratorija ispituju i službene i privatne uzorke.

60. Laboratoriji imaju sveobuhvatan sustav upravljanja kvalitetom i akreditirala ih je Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) u skladu s normom EN ISO 17025:2005. U objema ustanovama akreditirano je nekoliko mikrobioloških metoda u fiksnom opsegu, uključujući bakterije Salmonella (EN ISO 6579-1: 2017 i CEN ISO/TR 6579-3:2014) i Listeria monocytogenes (EN ISO 11290-1:2017 i EN ISO 11290-2:2017). U Hrvatskom veterinarskom institutu uspostavljena je metoda za bakteriju STEC (ISO/TS 13136:2012), ali nije akreditirana zbog proračunskih ograničenja. Nije uspostavljena metoda za otkrivanje norovirusa i virusa hepatitisa A u jagodastom voću, lisnatom, stabljičastom i lukovičastom povrću (ISO 15216-1:2017 i ISO 15216-2:2013). Njezina se uspostava planira u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Obje ustanove sudjelovale su u nekoliko međunarodnih ispitivanja osposobljenosti (PT) sa zadovoljavajućim rezultatima.

61. Uloga laboratorija kao NRL-ova zasad je ograničena na organizaciju radionica svake dvije godine kako bi se informacije prenijele regionalnim laboratorijima u Hrvatskoj (26 veterinarskih i 40 regionalnih laboratorija za javno zdravlje). Ispitivanja osposobljenosti za te laboratorije provedena su 2016. za bakterije Salmonella, Listeria monocytogenes i koagulaza-pozitivne stafilokoke, podugovorom preko privatnog pružatelja ispitivanja osposobljenosti.

Tehnička oprema i situacija s osobljem

15

62. Mikrobiološki i molekularno-biološki laboratoriji u Hrvatskom veterinarskom institutu dobro su osmišljeni. Tehnički raspored slijedi načelo protoka prema naprijed u skladu sa zahtjevima za molekularne analize (VTEC). Tehnička oprema ispunjava zahtjeve za mikrobiološke analize i stroj za lančanu reakciju polimeraze (LRP) u stvarnom vremenu. Osoblje je vrlo predano i općenito je pokazalo temeljito znanje. Međutim, zbog proračunskih ograničenja i činjenice da dosad nije analiziran nijedan uzorak primarnih proizvoda HNŽP-a, metoda za bakteriju VTEC nije provjerena i laboratorij ima vrlo malo iskustva u izoliranju VTEC-a.

63. Mikrobiološki laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo malen je, ali dovoljno opremljen za primjeren rad. Tehnička oprema ispunjava potrebne zahtjeve za mikrobiološku analizu. Revizorski tim primijetio je ograničen kapacitet hladnjaka i neodgovarajuću pohranu medija zajedno s uzorcima hrane te prisutnost izloženog drva. U slučaju nužde, primjerice izbijanja bolesti koja se prenosi hranom, laboratorij ne bi mogao pohraniti i obraditi dovoljno uzoraka. Osoblje je vrlo predano i pokazalo je temeljito znanje o općenitim aspektima klasičnih mikrobioloških metoda. U vrijeme revizije nije bilo iskustva u tehnikama LRP-a u stvarnom vremenu koje su potrebne za bakteriju VTEC i viruse koji se prenose hranom.

64. Oba laboratorija imaju instaliran softver za registriranje uzoraka. U objema ustanovama revizorski je tim obaviješten da nema dovoljno osoblja za obavljanje svih potrebnih poslova (NRL-i, uzorci, uspostavljanje metoda).

Obrada uzoraka

65. Postupanje s uzorcima i obrada uzoraka slijede jasne strukture s označenim područjima za svaki korak u kojem su određene odgovornosti. Do provođenja revizije protok službenih uzoraka HNŽP-a bio je relativno malen:

Hrvatski veterinarski institut Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Službeni uzorci 02017.

Privatni uzorci 12 (klice)

39 službenih uzoraka HNŽP-a (na maloprodajnoj razini)

Službeni uzorci 02018.

Privatni uzorci 5 (4 klice)

7 službenih uzoraka HNŽP-a (na maloprodajnoj razini)

66. Revizorski tim obaviješten je da do tog trenutka u Hrvatskoj nije uzet ni analiziran nijedan službeni uzorak HNŽP-a iz primarne proizvodnje.

16

Zaključci o učinkovitosti laboratorija

67. Laboratoriji općenito imaju kapacitete za analizu službenih uzoraka klasičnim mikrobiološkim metodama. Međutim, kad je riječ o bakteriji VTEC, metoda koja se upotrebljava nije provjerena za HNŽP i nije akreditirana.

68. U Hrvatskoj ne postoje službeni laboratoriji s akreditiranim metodama za analizu virusa koji se prenose hranom u HNŽP-u.

69. Kad je riječ o njihovoj ulozi nacionalnih referentnih laboratorija, laboratoriji u Hrvatskoj distribuiraju informacije u vrlo ograničenom opsegu i s ograničenom učestalošću. Provode se ispitivanja osposobljenosti hrvatskih službenih laboratorija, ali ona ne uključuju bakterije Escherichia coli i Campylobacter.

5.2.7 Postupci za provođenje kontrolnih aktivnosti i izvješćivanje o njima

Pravni zahtjevi

Članak 8. i članak 9. Uredbe (EZ) br. 882/2004

Nalazi

70. MP ima internu jedinicu za revizije i provodi revizije u regionalnim uredima. Međutim, HNŽP u primarnoj proizvodnji dosad nije bio predmet internih revizija i kontrola.

71. Učinkovitost poljoprivrednih inspektora ocjenjuju predstojnici regionalne uprave pregledom dokumentacije inspekcijskih izvješća i sudjelovanjima u inspekcijama. Revizorski tim pregledao je nekoliko dopisa u kojima je riječ o učinkovitosti inspektora. Još uvijek nije ocijenjena učinkovitost kontrola mikrobioloških rizika povezanih s HNŽP-om.

Zaključci o postupcima za provođenje kontrolnih aktivnosti i izvješćivanju o njima

72. Postupci za provođenje kontrolnih aktivnosti postoje i u skladu su sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 882/2004.

5.3 Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje

Pravni zahtjevi

Članak 50. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i članak 19. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 882/2004

Nalazi

73. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u MP-u nacionalna je kontaktna točka za RASFF i upravlja hrvatskom mrežom za razmjenu informacija (CRO RASFF). CRO RASFF obuhvaća tijela nadležna za provedbu službenih kontrola, upravljanje rizikom i procjenu rizika.

17

74. U posljednjih pet godina nije bilo obavijesti RASFF-a o proizvodima iz opsega ove revizije. Neki slučajevi izloženi su revizorskom timu kako bi se pokazale daljnje mjere koje su na snazi (npr. 2018.1955 o povlačenju špinata).

75. Više informacija dostupno je u profilu zemlje za Hrvatsku5.

Zaključci o Sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje

76. Postoji sustav za postupanje s obavijestima RASFF-a koji NT-u omogućuje poduzimanje odgovarajućih mjera kao odgovor na obavijesti RASFF-a.

OPĆI ZAKLJUČCIPostoji sustav službenih kontrola HNŽP-a koji se ne temelji na riziku u fazi primarne proizvodnje. Postoji sustav za registraciju subjekata u poslovanju s hranom u cijelom lancu proizvodnje hrane neživotinjskog podrijetla te sustav odobravanja za objekte za proizvodnju klica. Sustav službenih kontrola pokazuje niz nedostataka, osobito u pogledu identifikacije subjekata u poslovanju s hranom koji proizvode hranu neživotinjskog podrijetla s većim mikrobiološkim rizikom, tehničkog znanja i osposobljavanja osoblja te analitičkih kapaciteta kad je riječ o virusima koji se prenose hranom i bakteriji Escherichia coli koja stvara shiga toksin. To utječe na sposobnost nadležnih tijela za otkrivanje nedostataka subjekata u poslovanju s hranom u primarnoj proizvodnji i u poduzećima koja proizvode klice te na učinkovitu provedbu primjenjivog zakonodavstva EU-a.

ZAVRŠNI SASTANAKZavršni sastanak održan je 25. listopada 2018. s predstavnicima središnjeg nadležnog tijela i ostalih predmetnih nadležnih tijela. Na tom je sastanku revizorski tim izložio glavne nalaze i preliminarne zaključke revizije. Nadležna tijela nisu izrazila neslaganje s izloženim nalazima.

6 PREPORUKE

Kao odgovor na preporuke, službama Komisije treba proslijediti akcijski plan u roku od 25 dana od primitka izvješća. U akcijskom planu treba jasno utvrditi što će i u kojem roku nadležna tijela poduzeti u vezi sa svakom od sljedećih preporuka.

Br. Preporuka

1. Nadležna tijela u svoj sustav službenih kontrola trebaju uvesti kriterije rizika za primarne proizvođače u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

5 http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/country_profiles/details.cfm?co_id=HR

18

Preporuka na temelju zaključka: 35.

Povezani nalazi: 15., 26. i 28.

2. Nadležna tijela trebaju povećati kvalifikacije inspektora koji provode službene kontrole odgovarajućim osposobljavanjem kako bi se osigurale učinkovite i primjerene službene kontrole u skladu sa zahtjevima iz članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 6. Uredbe (EZ) br. 882/2004.

Preporuka na temelju zaključaka: 13., 22., 51., 52. i 53.

Povezani nalazi: 9., 20., 40., 41., 42. i 43.

3. Nadležna tijela trebaju provjeriti usklađenost objekata za proizvodnju klica s pravilima i kriterijima utvrđenima u poglavlju 1. i poglavlju 3.3. Priloga 1. Uredbi (EZ) br. 2073/2005, u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 u pogledu ispitivanja sjemena za klijanje i klica.

Preporuka na temelju zaključaka: 52. i 53.

Povezani nalazi: 42. i 43.

4. Nadležna tijela trebaju provjeriti usklađenost objekata za proizvodnju klica s pravilima i kriterijima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 208/2013 u pogledu sljedivosti sjemena za klijanje i u Uredbi (EU) br. 211/2013 u pogledu uvoza sjemena za klijanje.

Preporuka na temelju zaključka: 52.

Povezani nalazi: 42.

5. Nadležna tijela trebaju osigurati da nacionalni referentni laboratoriji ispunjavaju svoje odgovornosti u opsegu za koji su imenovani kada je riječ o komunikaciji i ispitivanju osposobljenosti u skladu s člankom 33. točkama (c) i (d) Uredbe (EZ) br. 882/2004.

Preporuka na temelju zaključka: 69.

Povezani nalaz: 61.

Odgovor nadležnog tijela na preporuke dostupan je na sljedećoj poveznici:

http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/rep_details_en.cfm?rep_inspection_ref=2018-6384

19

PRILOG 1. – PRAVNA OSNOVA

Pravna osnova Službeni list NazivUredba 882/2004 SL L 165,

30.4.2004., str. 1., ispravljena i ponovno objavljena u SL L 191, 28.5.2004., str. 1.

Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja

Uredba 178/2002 SL L 31, 1.2.2002., str. 1.–24.

Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane

Uredba 852/2004 SL L 139, 30.4.2004., str. 1., ispravljena i ponovno objavljena u SL L 226, 25.6.2004., str. 3.

Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane

Uredba 853/2004 SL L 139, 30.4.2004., str. 55., ispravljena i ponovno objavljena u SL L 226, 25.6.2004., str. 22.

Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla

Uredba 854/2004 SL L 139, 30.4.2004., str. 206., ispravljena i ponovno objavljena u SL L 226, 25.6.2004., str. 83.

Uredba (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi

Uredba 882/2004 – članak 45. (države članice)

SL L 165, 30.4.2004., str. 1., ispravljena i ponovno objavljena u SL L 191, 28.5.2004., str. 1.

Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja

Uredba 2073/2005 SL L 338, 22.12.2005., str. 1.–26.

Uredba Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu

20

Uredba 208/2013 SL L 68, 12.3.2013., str. 16.–18.

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 208/2013 od 11. ožujka 2013. o zahtjevima za sljedivošću klica i sjemena namijenjenog proizvodnji klica

Uredba 210/2013 SL L 68, 12.3.2013., str. 24.–25.

Uredba Komisije (EU) br. 210/2013 od 11. ožujka 2013. o odobravanju objekata za proizvodnju klica u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća

Uredba 211/2013 SL L 68, 12.3.2013., str. 26.–29.

Uredba Komisije (EU) br. 211/2013 od 11. ožujka 2013. o zahtjevima u pogledu certificiranja za uvoz u Uniju klica i sjemena namijenjenih za proizvodnju klica