417

US - Metodologija Revizije

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    1/415

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    2/415

    UNIVERZITET SINGIDUNUM

    Prof. dr Milovan Stanii

    METODOLOGIJA

    REVIZIJE

    Tree izdanje

    Beograd, 2009.

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    3/415

    METODOLOGIJA REVIZIJE

    Autor:

    Prof. dr Milovan Stanii

    Recenzent:

    Prof. dr Zoran Petrovi

    Izdava:

    UNIVERZITET SINGIDUNUMBeograd, Danijelova 32

    www.singidunum.ac.rs

    Za izdavaa:

    Prof. dr Milovan Stanii

    Tehnika obrada:

    Novak Njegu

    Dizajn korica:

    Aleksandar Mihajlovi

    Godina izdanja:

    2009.

    Tira:

    200 primeraka

    tampa:Mladost GrupLoznica

    ISBN:978-86-7912-235-3

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    4/415

    Sa dra j

    Prvi deoAnalitike procedure i tehnike i metode uzorkovanja

    Prikupljanje i dokumentovanje dokaza revizije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

    Programi revizije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Vrste dokaza revizije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Priroda testova revizije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

    Ukupni ciljevi revizije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Glavne vrste testova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

    Analitiki testovi (procedure) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Posmatranje i istraivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

    Testovi transakcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Testovi salda rauna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Posebne tehnike revizije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Fiziko ispitivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Konrmacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Postupak s dokumentima (dokumentovanje). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Praenje evidencije dokumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Ponavljanje aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Posmatranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Usaglaavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Istraga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Inspekcija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Analitike procedure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

    Povezivanje tehnika revizije sa dokazima revizije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Dokumentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Evidencija dokaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

    Planiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Nadgledanje i kontrola saradnika u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

    III

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    5/415

    Analitike procedure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26

    Priroda analitikih procedura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Analiza trenda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

    Prosta analiza trenda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Regresivna analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Racio analiza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

    Pristupi racio analizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Metode racio analize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Finansijski racio. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Iskazi o postotku uea kategorija u strukturi bilansa . . . . . . . . . . . . . 33Upotreba racia u delatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

    Uobiajena racia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Ogranienja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

    Testovi loginosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Vremenski raspored analitikih procedura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Analitike procedure kao komponenta supstantivnog testiranja . . . . . . . . . . . 42

    Pomo u izradi efektivnih i ekasnih analitikih procedura. . . . . . . . . . . . 42Pouzdanost podataka za izradu prognoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42Auriranost i tanost prognoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

    Sigurnost u vezi sa odstupanjima od prognoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Trokovi analitikih procedura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

    Koncepti i metode uzorkovanja u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

    Neizvesnost i uzorkovanje u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Rizik revizije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

    Prednosti i nedostaci statistikog uzorkovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Vrste modela statistikog uzorkovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

    Procena dinarske vrednosti nasuprot testiranju revizijskih hipoteza . . . . . . . . 50Izbor uzorka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

    Populacija, okvir uzorkovanja, i reprezentativni uzorak . . . . . . . . . . . . . . 51Stratikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52Izbor po sistemu sluajnog broja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52Sistematsko uzorkovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53Sluajni izbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Blok izbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

    Neispitani uzorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Uzorkovanje sa ili bez zamene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

    IV

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    6/415

    Uzorkovanje kod testova kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55Planiranje uzoraka za testove kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Izbor uzoraka za testove kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Ocena rezultata uzorkovanja testova kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

    Uzorkovanje u supstantivnim testovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Planiranje supstantivnih uzoraka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Izbor i ocena supstantivnog uzorka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

    Metode uzorkovanja u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

    Kvalitativno uzorkovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63Odreivanje veliine uzorka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63Koraci u uzorkovanju testova kontrola:statistiko i nestatistiko uzorkovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

    Potcenjivanje rizika kontrole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64Prihvatljiva stopa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Oekivana stopa devijacije u populaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Ocena uzoraka testova kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

    Otkrivanje uzoraka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Procena dinarske vrednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

    Procena razlika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73Testiranje revizijskih hipoteza: klasino varijatorno uzorkovanje. . . . . . . . . . 74

    Izraunavanje rizika nekorektnog prihvatanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74Koraci za aplikaciju klasinog varijatornog uzorkovanja. . . . . . . . . . . . . . 75

    Testiranje revizijskih hipoteza: uzorkovanje na osnovuproporcionalnosti veliine i verovatnoe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

    Prednosti i nedostaci primene uzorkovanja na osnovu proporcionalnosti veliine i verovatnoe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

    Odreivanje veliine uzorka u uzorkovanju na osnovu proporcionalnosti veliine i verovatnoe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

    Izbor uzorka u uzorkovanju na osnovu proporcionalnosti veliine i verovatnoe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79Pitanja i zadaci: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

    Drugi deoMetode i tehnike prikupljanja dokaza

    Postupci ispitivanja ispravnosti salda gotovine i ciklusa prihoda. . . . . . . . . . . . . . . .90

    Upoznavanje strukture unutranje kontrole za ciklus prihoda . . . . . . . . . . . . . 91Kontrolno okruenje, procena rizika, komunikacija i nadzor. . . . . . . . . . . 91

    V

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    7/415

    Raunovodstveni sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91Prodajne transakcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92Naplate u gotovom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

    Kontrolne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

    Provera poslovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95Obrada podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95Fizike kontrole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96Pravilna raspodela poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

    Procena rizika kontrole za ciklus prihoda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96Testiranje ispravnosti tvrdnji u nansijskim izvetajima

    iz ciklusa prihoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101Tvrdnja o osnovanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

    Tvrdnja o integralnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104Tvrdnja o oceni ili alokaciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106Transakcije korekcije efekata prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107Tvrdnja o osnovanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109Tvrdnje o integralnosti i oceni ili alokaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

    Gotovinske naplate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110

    Tvrdnja o osnovanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111Tvrdnja o integralnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111Tvrdnje o oceni ili alokaciji, pravima i obavezama, i

    izvetavanju i prikazivanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112Utvrivanje nivoa rizika kontrole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112

    Revizija stanja gotovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113Ciljevi revizije gotovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114Testovi ispravnosti u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114

    Zakljuivanje blagajnikog dnevnika gotovine i poreenje sa knjienjima u glavnoj knjizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115

    Potvrde nansijskih institucija i testovi koji se na njih odnose . . . . . . . . .115Potvrde nansijskih institucija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116Dobijanje usaglaavanja s bankom i sprovoenje procedura revizije . . . .118Izvetaji o razgranienju sa bankom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118Plan bankarskih transfera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .119Provera iro rauna dnevnih pazara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

    Revizija prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121Usaglaavanje prodaje sa transportom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122

    VI

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    8/415

    Poreenje transportnih dokumenata sa dnevnikom prodaje . . . . . . . . . . . 122Ispitivanje razgranienja prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123Raunska provera podataka u izlaznim fakturama . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123Pregled dnevnika prodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123Analitiki postupci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123Revizija rauna potraivanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124Uobiajeni postupci ispitivanja ispravnosti u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . 124Raunska kontrola pomonog knjigovodstva i

    potvrda ukupnog iznosa u glavnoj knjizi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124Dobijanje i vrednovanje pregleda dospelih potraivanja . . . . . . . . . . . . . 125Potvrde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

    Priroda testa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Priroda potvrenih informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127Vremensko planiranje testiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127Obim testiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128Odravanje kontrole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128Raspolaganje odgovorima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129Izostanak odgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129Provera naknadnih gotovinskih naplata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

    Pregled dokumentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130Ocena rezultata postupka potvrivanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130Analitiki postupci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131Peglanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

    Revizija proizvodnje i zaliha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

    Osnove organizacije obrauna proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138Protni centri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

    Trokovni centri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139Set uobiajene poslovne dokumentacije u vezi sa

    obraunom proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139Koncept rezultata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

    Metod kalkulacije cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144Raunovodstvena kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145Raunovodstveno planiranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145Upoznavanje strukture unutranje kontrole za

    ciklus proizvodnje i zaliha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Kontrolno okruenje, procena rizika, komunikacija i nadzor. . . . . . . . . . 148

    VII

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    9/415

    Testiranje ispravnosti tvrdnji u nansijskim izvetajima iz ciklusa proizvodnje i zaliha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

    Tvrdnja o osnovanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153Tvrdnja o integralnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154Tvrdnja o oceni ili alokaciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

    Postupci ispitivanja ispravnosti rauna AVR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163

    Tvrdnja o osnovanosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164Tvrdnja o integralnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165Tvrdnja o oceni ili alokaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

    Revizija nansijskih ulaganja i plasmana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169

    Upoznavanje strukture unutranje kontrole zasegment nansijskih ulaganja i plasmana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170

    Procena rizika kontrole za segment stalnih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171Testiranje ispravnosti tvrdnji u nansijskim izvetajima iz

    segmenta nansijskih ulaganja i plasmana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172Tvrdnja o osnovanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172Tvrdnja o integralnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172Tvrdnja o oceni ili alokaciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174

    Revizija stalnih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178

    Stalna sredstva u materijalnom obliku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179Upoznavanje strukture unutranje kontrole za ciklus stalnih sredstava. . . . . 183

    Procena rizika kontrole za segment stalnih sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . 185Testiranje ispravnosti tvrdnji u nansijskim izvetajima

    iz segmenta stalnih sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188Tvrdnja o osnovanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188Tvrdnja o integralnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190

    Tvrdnja o oceni ili alokaciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

    VIII

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    10/415

    Postupci ispitivanja ispravnosti nabavki i obaveza iz poslovanja. . . . . . . . . . . . . . .196

    Upoznavanje strukture unutranje kontrole za ciklus nabavkii obaveza iz poslovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196

    Kontrolno okruenje, procena rizika, komunikacija i nadzor. . . . . . . . . . 197Raunovodstveni sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197Pregled aktivnosti u ciklusu nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197Nabavne transakcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198Kontrolne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199Procena rizika kontrole za ciklus nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

    Testiranje ispravnosti tvrdnji iz ciklusa nabavki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203Tvrdnja o osnovanosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203Tvrdnja o integralnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205Tvrdnja o oceni ili alokaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206Ispitivanje razgranienja nabavke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206Raunska provera podataka u izlaznim fakturama . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207Pregled dnevnika nabavke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207Analitiki postupci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207Revizija rauna obaveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207Uobiajeni postupci ispitivanja ispravnosti u reviziji . . . . . . . . . . . . . . . . 208Raunska kontrola pomonog knjigovodstva i potvrda ukupnog

    iznosa u glavnoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208Dobijanje i vrednovanje pregleda dospelih obaveza . . . . . . . . . . . . . . . . 209Potvrde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209Priroda testa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209Vremensko planiranje testiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210Obim testiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .211Odravanje kontrole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .211Raspolaganje odgovorima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Izostanak odgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Pregled dokumentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Ocena rezultata postupka potvrivanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213Analitiki postupci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213

    Postupci ispitivanja ispravnosti rauna PVR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .218

    Tvrdnja o osnovanosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219Tvrdnja o integralnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

    IX

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    11/415

    Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220Tvrdnja o oceni ili alokaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

    Revizija dugoronih obaveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224Upoznavanje strukture unutranje kontrole zaciklus obaveza iz poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224

    Kontrolno okruenje, procena rizika, komunikacija i nadzor. . . . . . . . . . 224Testiranje ispravnosti tvrdnji o obavezama iz poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . 225

    Tvrdnja o osnovanosti postojanja dugoronih obaveza . . . . . . . . . . . . . . 225Tvrdnja o integralnosti dugoronih obaveza iz poslovanja . . . . . . . . . . . 225Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226Tvrdnja o oceni ili alokaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226

    Revizija kapitala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .229

    Tipovi preduzea (poslovnih organizacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229Jednolano drutvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230Partnerska preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231Korporativna preduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

    Upoznavanje strukture unutranje kontrole za kapital . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234Tvrdnja o osnovanosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234Tvrdnja o integralnosti obaveza iz poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235Tvrdnja o pravima i obavezama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236Tvrdnja o oceni ili alokaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236Tvrdnja o prikazivanju i izvetavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236

    Pitanja i provere: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238

    Trei deo:Poslovna dokumentacija i

    raunovodstveno revizijski terminiDokument kao element organizacije raunovodstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246

    Denisanje dokumenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246Pojava dokumentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247

    Funkcije dokumenta u klasinoj organizaciji raunovodstva . . . . . . . . . . 248Dokumentacija u raunovodstvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251

    X

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    12/415

    Dokumentacija u vezi sa proizvodnjom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252Eksterna dokumentacija kao osnov za

    knjienje u poslovnom knjigovodstvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252Interna dokumentacija kao osnov za

    knjienje u poslovnom knjigovodstvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254Interna izvorna dokumentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254Interna izvorna dokumentacija koja anticipira (nagovetava)

    nastanak poslovnog dogaaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254Interna izvorna dokumentacija koja potvruje (dokumentuje)

    stvarno nastale poslovne dogaaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258Interna izvedena dokumentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262

    Dokumentacija u vezi knjigovodstva osnovnih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . 264Dokumentacija o pribavljanju osnovnih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264Dokumentacija o osnovnim sredstvima u upotrebi. . . . . . . . . . . . . . . . . . 265Dokumentacija o stavljanju van upotrebe osnovnih sredstava . . . . . . . . . 266

    Dokumentacija u vezi knjigovodstva analitike kupaca . . . . . . . . . . . . . . . . . 266Dokumentacija u vezi knjigovodstva analitike dobavljaa . . . . . . . . . . . . . . 267Dokumentacija u vezi knjigovodstva glavne knjige prvog stepena . . . . . . . . 267

    Funkcije dokumenta u savremenoj organizaciji raunovodstva . . . . . . . . 268

    Problemi koje dokumentacija postavlja organizaciji raunovodstva . . . . 271Pravci razvoja funkcije dokumenata u raunovodstvu . . . . . . . . . . . . . . . 272

    etvrti deoEnglesko srpski i srpsko engleski renik,

    pojmovnik iz raunovodstva, revizije nansija i ekonomije

    Englesko-srpski renik i pojmovnikiz oblasti raunovodstva, revizije, nansija i ekonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274

    Srpsko-engleski renik i pojmovnik iz oblastiraunovodstva, revizije, nansija i ekonomije - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337

    Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400

    XI

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    13/415

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    14/415

    Ovaj tekst je rezultat viegodinjeg bavljenja teorijom i praksom revizijeu naim uslovima. Svrha teksta je da revizorima omogui sagledavanja delatehnika, postupaka, procedura i metoda prikupljanja dokaza za formiranje revi-

    zijskog miljenja. Kao uilo ovaj tekst je primarno namenjen studentima Smeraza reviziju Fakulteta za nansijski menadment i osiguranje Univerziteta Singi-dunum iz Beograda.

    Pored studenata pomenutog smera ovaj tekst moe koristiti svim praktikan-tima revizije ili onima koji revizijom treba da se bave. U kombinaciji sa drugimtemama iz revizije (Revizija, Raunovodstvena regulativa, Meunarodni rauno-vodstveni standardi, Ugovaranje i planiranje revizije, Revizija uz primenu kom-

    pjutera i Praktikum metodologije revizije) predstavlja solidnu osnovu za teorij-sku i strunu praktinu edukaciju buduih revizora.

    1

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    15/415

    2

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    16/415

    Prvi deo

    Analitike procedure i tehnike imetode uzorkovanja

    3

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    17/415

    Prikupljanje i dokumentovanjedokaza revizije

    Ciljevi uenja

    Shvatiti znaaj dokaza u reviziji.

    Denisati i objasniti razliku i meusobni odnos testova kontrola i supstan-tivnih testova.

    Opisati i objasniti svrhu etiri glavna testa revizije:

    analitikih testova,

    posmatranja i istrage,

    testova transakcija, i

    testova salda rauna.

    Popisati, opisati i objasniti ciljeve osnovnih tehnika revizije.

    Objasniti odnose izmeu tvrdnji, ciljeva, dokaza, tehnika i procedura.

    Sveukupne revizijske aktivnosti mogu da se podele na:

    period pre revizijskog angamana,

    period revizijskog angamana, i

    period revizijskog angamana.

    Period pre revizijskog angamana obuhvata sve aktivnosti koje se odnose

    na sklapanje revizijskog angamana. U sklopu tih aktivnosti su prikupljanje infor-macija o potencijalnim klijentima, prikupljanje informacija o delatnosti poten-cijalnih klijenata, prirodi njihovog poslovanja, poslovnom okruenju, internimperformansama potencijalnog klijenta i tome slino. U fazi kada se sa poten cijal-nim klijentom stupi u neposredniji kontakt koji zahteva davanje ponude, prima-nja pisma o angaovanju i prihvatanja angaovanja neophodno je sagledati rizikpotencijalnog revizijskog angamana. Sagledavanje rizika potencijalnog revizij-skog angamana je u funkciji kontrole sveukupnog rizika revizijskog angamana

    i poslovanja. Kontrola treba da omogu i ostvarenje sledeih postavki: treba denisati prihvatljiv rizik revizijskog angamana,

    4

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    18/415

    treba za svaki potencijalni revizijski angaman proceniti potencijalni rizik,

    treba prihvatati samo one revizijske angamane koji imaju manji pro-cenjeni rizik revizijskog angamana od prihvatljivog rizika revizijskogangamana,

    treba preuzeti rizik revizijski angamana drati u planiranim i prihvatlji-vim granicama,

    sve poslove revizije treba nadzirati u funkciji prevencije i korekcije poten-cijalnih i stvarnih rizika.

    Od momenta preuzimanja revizijskog angamana kontrola preuzetih rizikase sprovodi na vie raznih naina sve u zavisnosti od poslovne specinosti i kom-petentnosti revizijske rme. U delu rizika revizijskog angamana koji se odnosi na

    rizik formiranja i izraavanja ispravnog revizijskog miljenja osnovna aktivnostje usmerena na obezbeenje dovoljno relevantnih revizijskih dokaza koji e kaobaza posluiti za formiranje i izraavanje adekvatnog ili ispravnog revizijskogmiljenja. Ako se poe od rizika formiranja i izraavanja adekvatnog ili ispravnogrevizijskog miljenja postoje dve osnovne vrste rizika:

    da se neto to je ispravno pro glasi kao neispravno i time formira nepri-mereno revizijsko miljenje, i

    da neto to nije tano bude prihvaeno od strane revizora i potvrenokao tano i time stvore uslovi za formiranje neprimerenog revizijskogmiljenja.

    Prevazilaenje rizika formiranja neadekvatnog i neprimerenog revizijskogmiljenja moe da se obezbedi istovremenim preduzimanjem niza aktivnosti imera. Sve aktivnosti i mere od izbora profesionalnog i kompetentnog tima revizo-ra, koji radei po zahtevima standarda profesionalne etike, raunovodstva i revizi-je, preko nadzora revizijskog tima na terenu i u osu, do primene najsavremenijih

    postupaka i tehnika revizijskog rada treba da rezultiraju u postizanju dovoljno rele-vantnih revizijskih dokaza koji e kao baza posluiti za formiranje i izraavanjeadekvatnog ili ispravnog revizijskog miljenja.

    Konani cilj revizije je iznoenje miljenja o tome da li se nansijski izveta-ji pravilno prikazuju u skladu sa opte prihvaenim raunovodstvenim principima.Da bi izrazio ovo miljenje, revi zor mora da smanji rizik pojave materijalnih grea-ka u nansijskim izvetajima na prihvatljivo nizak nivo. Da bi obavio taj zadatak,revizor uzima u obzir to da li podaci koji prikazuju ekonomsku aktivnost, to jest,

    prezentirane raunovodstvene injenice i informacije odgovaraju ustanovljenimkriterijumima (opte prihvaenim raunovodstvenim principima).

    5

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    19/415

    U vrenju svojih poslova revizor prvo postavlja tvrdnje za svaku materijalnukomponentu (ili, element) nansijskih izvetaja i razmatra rizik materijalne grekeza svaku tvrdnju. Revizor utvruje ciljeve revizije u vezi sa tim tvrdnjama.

    Poto utvrdi ciljeve revizije, revizor osmiljava posebne procedure revizije

    koje e rezultirati produkcijom dovoljno uverljivog dokaznog materijala koji erevizoru omoguiti da formira miljenje o nansijskim izvetajima. Ove procedu-re predstavljaju korake ili aktivnosti iji je cilj da prikupe posebne vrste dokazarevizije. U toku sprovoenja ovih procedura, on mora dokumentovati ili evidenti-rati obavljeni posao i nalaze.

    Realni svet revizije Izvor: Amy Barrett,Business Week(23. maj, 1994.), str. 109.

    Revizori su se kod ispitivanja nansijskih izvetaja uvek oslanjali na zike dokaze kao to su

    poniteni ekovi, nalozi za nabavku, i potvrde o depozitu. Proteklih godina, revizor su poelida se oslanjaju na elektronske podatke, kao to su elektronski ekovni zahtevi i telefonskitransferi. Ironino, ista tehnologija koja je pojednostavila dnevne poslove knjigovoa dovelaje do poveanja prevare, i tako iskomplikovala stvari revizorima.

    Kriminalci su koristili papir za ekove i magnetsko mastilo da bi falsikovali ekove. Neko-liko faktora, ukljuujui propise koje je donela vlada u cilju zatite potroaa, zahteva da seekovi realizuju u roku od pet dana. To za posledicu ima da se novac esto povlai pre nego tonansijske institucije i korporacije otkriju prekraje. Poto je unapreena elektronska opremaolakala pravljenje lanih ekova i priznanica, revizori moraju biti oprezni kod sprovoenja

    testova transakcija, zikog ispitivanja, i potvrivanja.

    PROGRAMI REVIZIJE

    Program revizijepredstavlja skup procedura koje revizor smatra neophod-nim da bi dao neko miljenje. Procedure u programu revizije predstavljaju korake

    u prikupljanju dokaza koje revizor planira da upotrebi. Programi se razlikuju uformi i sadraju od revizije do revizije, i specinosti svakog programa trebalo biprikazati u pismenoj formi. Programi revizije obino se pripremaju za saldo sva-kog glavnog rauna ili ciklus transakcija. Ovi programi:

    obezbeuju osnovu za koordinaciju i nadzor revizije i kontrolu vremenaprovedenog na poslovima revizije.

    pomau kod upuivanja asistenata u posao koji se mora obaviti.

    obezbeuju dokaz pravilnog planiranja i evidenciju obavljenog posla u

    toku revizije.Primer programa revizije bie predstavljen u nastavku izlaganja.

    6

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    20/415

    VRSTE DOKAZA REVIZIJE

    Program revizije sadri korake za prikupljanje dokaza koji e se koristiti ureviziji. Revizor za korienje dokaza treba obezbediti da dokaz mora u odreenoj

    meri da bude: relevantan, nepristrasan, objektivan, i ubedljiv.

    Za ostvarenje postavljenog cilja revizije revizoru na raspolaganju stoji estvrsta dokaza revizije:

    1. ziki dokazi;2. iskazi treih lica;3. matematiki dokazi;4. dokumentacija;5. prikazi klijentovog osoblja;6. meusobni odnosi podataka.

    Ovih est vrsta dokaza u razliitoj meri poseduje ove etiri karakteristike ina taj nain pokazuje razliite prednosti. Revizor bi trebalo da izabere vrstu doka-za koja zadovoljava cilj revizije po najnioj ceni.

    Fiziki dokazje onaj koji revizor moe stvarno da vidi. Postoje dve vrstezikih dokaza: ispitivanje aktive i posmatranje aktivnosti klijenta. Na primer, dabi utvrdio da li graevinski objekat zaista postoji, revizor mora izai na teren ina bazi odgovarajue dokumentacije i iskaza osoblja klijenta utvrditi da li dotinigraevinski objekat zaista postoji i da li u odnosu na stanje u nansijskim izveta-jima i poslovnim knjigama klijenta ima odstupanja u delu vlasnitva, vrednova-

    nja, postoja nja objekta, pozicije na kojoj se objekat iskazuje i slino. Ili, modarevizor eli da prikupi dokaze o nekoj aktivnosti. Na primer, revizor moda elida utvrdi da li slubenik sprovodi adekvatnu kontrolu prijema zaliha zajedno sadrugim lanovima komisije za kvantitativni i kvalitativni prijem. U ovom sluajurevizor bi mogao prikupiti zike dokaze posmatranjem aktivnosti slubenikakoji obavlja odreenu funkciju.

    Fiziki dokaz predstavlja osnovni tip dokaza koji revizori koriste. Izuzetno jeubedljiv i esto se koristi za potvrdu postojanja zike aktive: na primer, gotovine,zaliha i opreme. Iako ziki dokazi obino predstavljaju dobre dokaze o postojanjuaktive i aktivnostima, njihov znaaj je ogranien za ostale ciljeve revizije. Na primer,revizori pored kontrole zikog postojanja nekog imovinskog elementa veoma esto

    7

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    21/415

    nisu u mogunosti iz raznih razloga da provere neke druge aspekte tih imovinskihdelova. Na primer, revizor vidi zalihe neke robe i ne zna da li je njen kvalitet u skladusa cenom, ili da li je neka ivotna namirnica higijensko tehniki ispravna. Za to supotrebne naknadne analize i aktivnosti revizora ili nekih drugih strunjaka. U sluaju

    revizije vazduhoplovne kompanije revizor moe da vidi avi one i da ue u njih ali jeneophodno da ih pogleda strunjak za avione i da svoje neutralno miljenje.

    Iskazi treih licapredstavljaju dokaze koje revizor dobija u direktnoj komu-nikaciji sa licima izvan preduzea klijenta ili preduzeima sa kojima preduzeeklijent ima poslovne odnose. Veina raunovodstvenih transakcija podrazumevaodnos klijenta i spoljnjeg pravnog ili zikog lica. Kod prikupljanja iskaza direkt-no od ovih treih lica, revizor sakuplja dokaze koji se tiu pogleda treeg lica natransakcije. Oigledno, vrednost takvog iskaza zavisi od kvalikacija treeg lica i

    njegove spremnosti na saradnju.Revizori esto dobijaju iskaze od sledeih treih lica:1. kupaca - da bi potvrdili stanja na raunima potraivanja;2. prodavaca - da bi potvrdili stanja na raunima dugovanja;3. banaka - da bi potvrdili stanja na raunima obaveza po osnovu kredita, ili

    stanja na posebnim raunima, i ostale informacije;4. advokata - da bi potvrdili mogue obaveze;5. javnih skladita i konsignanata - da bi potvrdili pozicije zaliha u javnim

    skladitima, ili vrednost zaliha na konsignaciji.

    Najea procedura revizije za sakupljanje dokaza o iskazima od treih licajeste zahtev za potvrdom ili konrmacija. Da bi potvreni dokaz bio pouzdan,revizor bi trebalo da izabere stavke koje e potvrditi, kontrolie slanje zahteva zapotvrdom, i direktno prima odgovore treih lica. Naravno, rukovodstvo mora bitiukljueno u taj proces, zbog toga to su nansijski izvetaji u potpunosti u nadle-nosti rukovodstva. Na primer, saldo koji treba potvrditi pravi klijent. Isto tako, zaveinu treih lica, klijent mora dati dozvolu za izdavanje takve informacije revizo-

    ru. Na primer, banka revizoru nee dati saldo klijentovog specijalnog rauna (devi-zni rauni i rauni posebnih namena) bez njegove dozvole. Prema tome, potvrdeuglavnom potpisuje klijent, ali ih kontrolie, alje, i prima revizor.

    Zahtevi za potvrdom obino su po svojoj formi pozitivni ili negativni.Pozitivan zahtev za konrmaciju, treem licu pokazuje: da revizor sprovodi reviziju, i da tree lice mora da odgovori na zahtev za potvrdom i prui odreene

    informacije.

    U pozitivnom zahtevu za potvrdom revizor trai od treeg lica da odgovorida li je saldo taan ili nije.

    8

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    22/415

    Negativan zahtev za konrmacijuje for ma komunikacije sa treim licemkojomrevizor trai od treeg lica da odgovori samo ukoliko informacija nije tana.Prema tome, negativna potvrda implicitno pretpostavlja da je informacija tana uko-liko tree lice ne odgovori. Naravno, tree lice ne mora da odgovori na negativni zah-

    tev za potvrdom iz mnogo razloga kada, u stvari, saldo nije taan. Na primer, treelice moda ne razume zahtev i jednostavno ga odbacuje. Pretpostavka da je negativ-na potvrda tana ukoliko tree lice ne odgovori moe biti sumnjiva. Zbog toga, pozi-tivne potvrde pruaju pouzdaniji dokaz od negativnih. Da bi se koristile negativnepotvrde stanja neophodno je da ne postoji ni jedan razlog za uverenost da primaocizahteva za konrmacijom nee iste razmotriti, da je kombinovani nivo inherentnogi kontrolnog rizika nizak, i da postoji veliki broj malih salda.

    Iskazi treih lica pojednostavljuju dobre dokaze. Obino su nepristrasni i

    uglavnom su relevantni za ispitivanu tvrdnju. Takve iskaze revizori koriste u mno-gim aspektima revizije.

    Primer pozitivne forme zahteva za konrmacijom

    Vodovac AD za usluge i prometBeograd, Danijelova 32. Planum AD Zemun, Karaorev trg 12.Gospodo:

    Nai revizori, Stanii audit preduzee za reviziju i konsalting, trenutno vre reviziju naih nan-sijskih izvetaja. Da bi olakali ovu reviziju, molimo vas da potvrdile saldo dugovanja prema namana dan 31. 12.200X. godine, koji je prikazan u naoj evidenciji u iznosu od dinara 12.000.824,00.

    Navedite da li se taj iznos slae sa vaom evidencijom. Ukoliko postoje izuzeci, molimo vas danam pruite sve informacije koje revizorima mogu pomoi u usaglaavanju ove razlike.

    Molimo Vas da svoj odgovor poaljete direktno u Stanii audit preduzee za reviziju ikonsalting Beograd, Danijelova 32. na ruke revizora Nemanje Staniia. Priloena je kovertasa markicom i napisanom povratnom adresom.

    Srdaan pozdrav,Mini MilenkoVodovacAD

    DirektorPlanum ADZemun, Karaorev trg 12.:

    Gore navedeni iznos od dinara 12.000.824,00 je taan iznos koji se u naim poslovnim knjigamavodi na datum 31. 12.200X. godine, sa sledeim izuzetkom (ukoliko ih ima):

    Potpis

    9

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    23/415

    Primer negativne forme zahteva za konrmaciju

    Kosmaj AD za proizvodnju i montau liftova 25. januar 2006Beograd, Danijelova 32

    Planum AD Zemun, Karaorev trg 12.

    Gospodo:

    Nai revizori, Stanii audit preduzee za reviziju i konsalting, trenutno su angaovani naispitivanju naih nansijskih izvetaja. U vezi s tim, oni ele da potvrde saldo vaeg rauna nadan 31.12.200X godine koji je prikazan u naoj evidneciji (i priloenom izvetaju) u iznosu oddinara 240.000,00.

    Ukoliko ova informacija NIJE tana, molimo vas da navedete izuzetke ispod teksta, i potpietei vratite ovaj formular u priloenoj koverti. Ukoliko je ova informacija tana, molimo vas daovu potvrdu ne razmatrate.

    Srdaan pozdrav,Vladimir Milojevi

    Gornji saldo NIJE TAAN.Taan saldo iznosi dinara .

    PotpisDatum

    Matematiki dokaziobuhvataju ili podrazumevaju ponovna preraunava-nja klijentovih rauna koja sprovodi revizor da bi potvrdio matematiku tanostklijentove evidencije. Revizor, na primer, moe sabrati listu inventarnih stavki dabi utvrdio da li se ukupan inventar slae sa ovom listom.

    Matematiki dokaz je uglavnom neophodan deo revizije. ak iako klijent

    ima pouzdan raunovodstveni sistem i poje dine stavke pravilno prikazuje, ukoli-ko ukupne vrednosti nisu tane, nansijski izvetaji mogu sadravati materijalnugreku. Naravno, sam matematiki dokaz nije dovoljno ubedljiv dokazni materi-jal. Brojevi koji se ponovo izraunavaju nisu bolji od osnovnih raunovodstve-nih podataka iz kojih su izvueni. Na primer, inventar moe biti tano sabran, alimoda nije pravilno prikazan: sami brojevi moda jesu tano sabrani, ali to nedokazuje da inventar ziki postoji ili da je pravilno vrednovan.

    Dokumentacijakao svaki oblik pismene isprave predstavlja veoma pouzda-

    nu vrstu dokaza o nekom poslovnom dogaaju. ispitivanje dokumenata koje revi-zor vri da bi potkrepio raunovodstvenu transakciju. Na primer, da bi utvrdio da

    10

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    24/415

    li je troak opravdan, revizor se moe uveriti ispitivanjem fakture za taj troak.Revizor moe da pregleda i prateu dokumentaciju uz fakturu.

    Dokumentacija1kao revizijski dokaz moe da se formira i od internih i odspoljnih dokumenata.Interni dokumentipripremaju se o ostaju u odgova rajuem

    broju primeraka u preduzeu. Spoljne dokumentepriprema tree lice van preduze-a ali se oni nalaze u arhivi u klijentovim kancelarijama. Na primer, prodavac eklijentu poslati fakturu sa zahtevom za plaanje robe ili usluga. Klijent e uvatifakturu u arhivi. Spoljna dokumenta smatraju se pouzdanijim dokazom od inter-nih dokumenata zbog toga to potiu od nezavisnog treeg lica i verovatno e bitimanje pristrasni od internih dokumenata. Meutim, poto spoljna dokumenta uuu klijentov informacioni sistem ona nisu vie toliko pouzdana kao direktan dokazkoji potie iz iskaza treih lica.

    Iskazi klijentovog osobljapredstavljaju odgovore na pitanja koja je posta-vio revizor.

    Iskaze klijentovog osoblja revizor esto koristi u ranim fazama planiranjarevizije da bi obezbedio dokaz o posebnim klijentovim politikama i informaci-jama u vezi sa optim okruenjem. Poto ove iskaze priprema klijent, njihovaupotreba je ograniena. Jasno je da iskazima klijentovog osoblja nedostaje jednaod etiri osnovne karakteristike dokaza: nepristrasnost. Meutim, revizija zahteva

    odreene iskaze koje priprema klijent kao to su napomene uz nansijske izveta-je, izjave rukovodstva o odgovornosti za sastavljanje nansijskih izvetaja i slinobez kojih je nezamislivo dovrenje revizije.

    Meusobni odnosi podatakaili racija obuhvataju ispitivanje podataka i pore-enje meusobno uporedivih podataka. Takvi podaci, koji mogu biti nenansijski(na primer, broj kupaca, direktni radni sati), ili nansijski (na primer, nansijskeinformacije iz prethodne godine, nansijske informacije o privrednoj delatnosti),

    mogu se ispitivati u cilju utvrivanja trendova i odnosa. Dokaz koji se tie meu-sobnih odnosa podataka moe se dobiti putem analitikih procedura.

    PRIRODA TESTOVA REVIZIJE

    Proce dure revizije koje se koriste za prikupljanje dokaza obino se nazivajutestovi revizije. U strunoj literaturi i u toku revizije za pojedine testove revizijekoriste se razliiti termini. Studenti koji ue reviziju trebalo bi da su u stanju da

    1 Videti prilog o poslovnoj dokumentaciji na kraju ove knjige.

    11

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    25/415

    raspoznaju razliite termine tako to e shvatiti svrhu i odnos svakog testa. Jedankoristan pristup tome jeste klasikacija testova prema:

    ukupnim ciljevima testova,

    glavnim vrstama testova, i posebnim tehnikama revizije.

    Ukupni ciljevi revizije

    Program revizije sastoji se od testova revizije iji je cilj da ostvare jedan ilioba glavna cilja revizije.

    Testovi kontroleutvruju efektivnost oblika i delovanja politika i proce-

    dura strukture interne kontrole. Supstantivni testoviutvruju da li postoje materijalne dinarske greke ili

    greke u prikazivanju u nansijskim izvetajima.

    Ukoliko je struktura interne kontrole jaka, to jest, rizik kontrole nizak, manjeje verovatno da e nansijski izvetaji sadravati materijalne greke nego ako jestruktura interne kontrole slaba to jest, rizik kontrole visok.

    Ukoliko je klijent uspostavio dobru strukturu inter ne kontrole, revizor moe

    odluiti da smanji supstantivno testiranje zbog toga to e klijentova strukturainterne kontrole verovatno spreiti ili otkriti materijalne greke. Ovaj odnos jelogian i jednostavno znai da ako je manje verovatno da e nansijski izvetajiimati materijalne greke, revizor opravdano moe da sprovede manje supstantiv-nih testova nego ako je verovatnoa pojave materijalnih greaka u nansijskimizvetajima vea.

    Odnos strukture interne kontrole i supstantivnog testiranja u reviziji

    STRUKTURAINTERNE

    KONTROLE

    FINANSIJSKIIZVETAJI

    REVIZIJAREVIDIRANI FINANSIJSKI

    IZVETAJI

    RIZIK KONTROLE:VEROVATNOA

    POJAVE GREAKA:SUPSTANTIVNO

    TESTIRANJE:

    NIVO SIGURNOSTI DAFINANSIJSKI IZVETAJI

    NE SADRE MATERIJALNEGREKE:

    NIZAK NISKA OGRANIENO PRIHVATLJIV

    VISOK VISOKA PROIRENO PRIHVATLJIV

    12

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    26/415

    Glavne vrste testova

    Revizori ostvaruju ciljeve testova kontrola i supstantivnih testova sprovoe-njem testova koji se mogu podeliti u etiri glavne kategorije:

    1. analitiki testovi;2. posmatranje i istraivanje;

    3. testovi transakcija;

    4. testovi salda rauna.

    Analitiki testovi (procedure)

    Analitiki testovi nansijskih informacija, ili analitike procedure sprovode sena osnovu prouavanja i poreenja odnosa meu podacima. U centru panje nalazi

    se loginost ovih odnosa i utvrivanje neobinih uktuacija u takvim podacima. Naprimer revizor na bazi nansijskih izvetaja i zakljunog lista pre odlaska kod klijen-ta moe da sprovede niz prethodnih analitikih procedura i testova kao to su:

    Test Primer

    Poreenje nansijskih informacija perioda kojise revidira sa uporedivim prethodnim periodima;

    Uporediti vrednost prihoda od prodaje za godinukoja se revidira sa vrednou prihoda od proda-

    je za prethodne godine.

    Poreenje nansijskih informacija sa oekivanimrezultatima;

    Uporediti stvarne rabate na prodate koliine saoekivanim rabatima na bazi prodaje.

    Prouavanje odnosa elemenata nansijskihinformacija koji bi trebalo da budu u odgovaraju-oj proporciji;

    Utvrditi da li postoji odgovara jui porast spornihdugovanja vezan za poveanje obima prodaje.

    Poreenje nansijskih informacija preduzea

    klijenta sa slinim informacijama koje se tiu pri-vredne grane u okviru koje preduze e posluje; i

    Uporediti uee plata u prodaji, uee troko-

    va materijala izrade u prodaji, uporediti ueezaliha u aktivi i tome slino.

    Prouavanje odnosa izmeu nansijskih informa-cija i relevantnih nenansijskih informacija.

    Povezati broj prodatih jedinica sa evidentiranimprihodima od prodaje uzevi u obzir cenu proda-je po jedinici.

    Ovi testovi mogu revizoru skrenuti panju na potencijalne materijalne dinar-

    ske greke u nansijskim izvetajima. Na bazi ovih testova revizor usmerava svo-

    je aktivnosti i planira druge testove. Na primer, ako je porast rabata na ostvarenegodine u godini koja se revidira vei nego prethodnih godina to bi mogao da bude

    13

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    27/415

    signal revizoru da su moda zalihe po cenama bile precenjene, nisu bile kvalitetneili im je loa konjuktura.

    Posmatranje i istraivanje

    Posmatranje i istraivanje koriste se za testiranje kontrola za koje ne postojeodgovarajui dokumentarni dokazi. Revizori ispituju razna lica i sprovode testoveposmatranja da bi utvrdili ko vri odreenu aktivnost ili kako ili kada se ta aktiv-nost izvrava. Na primer, revizor moe pitati razliita lica ko je zaduen za knjiguulaznih faktura, moe posmatrati ko priprema usaglaavanje s bankom, ili moeposmatrati koji radnici unose podatke u raunar.

    Istraivanje se moe koristiti i kao supstantivni test. Na primer, ispitivanjau vezi sa kasnijim dogaajima predstavljala bi supstantivni test zbog toga to ona

    obezbeuju dokaz koji se tie tanosti prikaza u nansijskim izvetajima.Testovi transakcija

    Test transakcija predstavlja ispitivanje dokumenata i raunovodstvene evi-dencije ukljuene u obradu odreenog tipa transakcije. Ovi testovi mogu posluitii kao testovi kontrole i kao supstantivni testovi.

    Testovi transakcija ostvaruju cilj kontrole kada je cilj testiranja koje sprovo-di revizor da utvrdi da li su potovane politike i procedure strukture interne kon-trole. Na primer, revizor moe proveriti potpis slubenika odgovornog za proverumatematike tanosti na izlaznim fakturama. Ukoliko postoji potpis, to je indika-cija da kontrolna procedura dobro funkcionie. Ukoliko ne postoji potpis, revizormoe da zakljui da kontrolna procedura nije izvrena.

    Testovi transakcija ostvaruju supstantivni cilj kada cilj ispitivanja koje spro-vodi revizor jeste da utvrdi da li su se tokom obrade transak cije javile dolarskegreke. Revizor moe izabrati uzorak izlaznih faktura da bi utvrdio da li su istetano evidentirane u dnevniku prodaje i proknjiene u glavnoj knjizi. Ako revizortestiranjem otkrije fakture koje nisu evidentirane, znai da je otkrio materijalnu

    novanu greku.Ako test istovremeno ostvaruje ciljeve testova kontrole i supstantivne cilje-ve, on predstavlja dvonamenski test. Na primer, revizor moe izabrati uzorak izla-znih faktura i:

    ispitati da li na njima stoji potpis slubenika koji ukazuje da je sprovede-na kontrola i

    utvrditi da li su fakture tano proknjiene u dnevniku prodaje.

    Prvi predstavlja test kontrola, zbog toga to revizor procenjuje da li je sprove-

    dena kontrola, a drugi pred stavlja supstantivni test, zbog toga to revizor ispitu jedinarske greke.

    14

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    28/415

    Testovi salda rauna

    Testovi revizije koji direktno ispituju zavrna salda rauna nazivaju se testovisalda rauna. Ovo su supstantivni testovi iji je cilj da utvrde greke direktnim ispitiva-

    njem zavrnog salda a ne ispitivanjem transakcija koje sainjavaju taj saldo. Na primer,kada revizori potvruju raune potraivanja oni direktno testiraju zavrni saldo.Supstantivni testovi transakcija i testovi salda rauna meusobno su poveza-

    ni tako da svaka klasa transakcija utie na odreeni saldo rauna. Poto iznosi unansijskim izvetajima predstavljaju nagomilane transakcije, revizor moe testi-rati transakcije koje sainjavaju dotini raun, sam saldo rauna, ili oboje.

    Ukupan cilj revizora jeste da potvrdi uzorak pomonog salda rauna potraiva-nja. Ovaj test obuhvata direktno ispitivanje zavrnog salda bez obzira na pojedina-ne transakcije koje su sainjavaju taj saldo. U veini revizija revizori e upotrebiti

    oba tipa testova, birajui odgovarajui test na osnovu kvaliteta dokaza koji on prua,cene izvrenja procedure, i prikladnosti procedure u datim okolnostima. Na primer,rauni u bilansu uspeha su takve prirode da se njihova zavrna salda ne mogu testi-rati direktno. Za te raune, revizor se oslanja na testove transakcija ili testove saldarauna u bilansu stanja koji utiu na odgovarajui raun u bilansu uspeha.

    Iz naredne tabele moe se zapaziti odnos izmeu testova revizije klasikova-nih prema ukupnim ciljevima i testove revizije klasikovane prema tipu.

    Matrica testova revizije prema tipu i nameniTip testa Supstantivni test Test kontrola

    Analitike

    procedure

    DaUporediti ovogodinje tro-kove sa prologodinjim,

    i ispi tati neuobiajeneuktuacije.

    Ne primenjuje se

    Posmatranje i

    istraivanje

    DaRaspitati se o kasnijim

    dogaajima.

    DaPosmatrati da li se poseban slubenik

    svaki dan deponuje gotovinu.Raspi ta ti se o tome ko deponuje gotovinu i koliko esto.

    Testovi

    transakcija

    DaIspitati fakture da bi se

    potvrdila dodavanja(posebne transakcije) na

    raunu ksne aktive utoku godine.

    DaIspitati izlazne fakture da bi se utvrdilo da li na njima stoji potpis

    direktora koji oznaava odobrenje kredita (inspek cija).Proveriti izlazne fakture i fajl odobrenih prodaja na odloeno da bi

    se utvrdilo da li kupac ima saglasnost za prodaju na kredit(odloeno) i da li mu je odobren kredit (test ponovnog izvrenja).

    Testovi salda

    rauna

    Da

    Potvrditi salda rauna potra-ivanja na kraju godine.

    Ne primenjuje se.

    15

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    29/415

    Posebne tehnike revizije

    Tehnike revizije predstavljaju metode koje revizori koriste da bi prikupilidokaze. Ove metode mogu se klasikovati u 10 osnovnih tehnika koje sainjavaju

    osnovu izrade programa revizije:1. ziko ispitivanje;

    2. konrmacija;

    3. postupak s dokumentima;

    4. praenje evidencije dokumenata;

    5. ponavljanje aktivnosti;

    6. posmatranje;

    7. usaglaavanje;8. istraga;

    9. inspekcija;

    10. analitike procedure.

    Fiziko ispitivanje

    Fiziko ispitivanje predstavlja prikupljanje zikih dokaza. Ono predsta-vlja supstantivni test koji obuhvata prebrojanje ili inspekciju realne materijalne

    aktive, kao to su gotovina, zalihe, osnovna sredstva i oprema. Kada revizor pre-brojava gotovinu ili zalihe ili proverava postojanje nove maine, primenjuje se teh-nika zikog ispitivanja. Ova tehnika se ne primenjuje na aktivu ije postojanje seevidentira prvenstveno dokumentacijom, kao to su rauni potraivanja, patenti,licence, goodwil, ili unapred plaeni trokovi.

    Tehnika zikog ispitivanja je osnovna tehnika kada se testira ili proveravatvrdnja o osnovanosti ili postojanju aktive. Imajui u vidu da se ovom tehnikomutvruje koliina njome se posredno proverava tvrdnja o vrednovanju. To stoga

    to se vrednost neke pozicije dobija kao proizvod koliine i cene. Tvrdnja o pravi-ma i obavezama testira se zikim ispitivanjem samo ukoliko to potvruje vlasni-tvo nad aktivom. Na primer, u toku prebrojavanja zaliha revizor moe otkriti daklijent nije obuhvatio neke stavke u zalihama.

    Iako ziko ispitivanje obino prua najpouzdaniji oblik dokaza o postoja-nju aktive, u nekim situacijama mogu se prihvatiti i neki alternativni oblici. Kadanije u pitanju materijalna aktiva, ziko ispitivanje nije mogue i mogu se koristi-ti drugi oblici dokaza kao to su fakture ili potvrde. Osim toga, poeljnost aktive,lakoa sa kojom se moe pretvoriti u gotovinu, i njena osetljivost na manipulaciju

    utiu na potrebu za zikim ispitivanjem. Fiziko ispitivanje materijalnih iznosaraspoloive gotovine bilo bi veoma vano, dok se ziko ispitivanje osnovnih

    16

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    30/415

    sredstava i opreme ponekad izostavlja ili ograniava na ispitivanje dodataka utoku revidiranog perioda.

    Da li e revizor ziki ispitati aktivu koja se nalazi kod treih lica zavisi odprirode aktive i njenog znaaja za nansijske izvetaje, reputacije i nezavisnosti

    treeg lica, ovlaenja koja ima tree lice, i klijentove kontrole nad tim licem. Pre-ma tome, ako zalihe koje se nalaze kod treeg lica, na primer na javnom stovaritu,predstavljaju znaajan deo tekue ili ukupne aktive, revizor moe smatrati da jeziko ispitivanje zaliha od presudnog znaaja.

    Pouzdanost dokaza dobijenih zikim ispitivanjem zavisi od znanja i stru-nosti revizora koji sprovodi reviziju. U ziko ispitivanje treba da idu revizori kojidobro poznaju performanse pozicije koja se ziki ispituje. Ako revizor nepaljivovri prebrojavanje ili nije upoznat sa procedurama koje klijent koristi za odreivanje

    obima, mase, ili dimenzija, dokaz dobijen zikim ispitivanjem moe biti pogrean.Osim toga, ako revizor nema dovoljno znanja da oceni tip ili kvalitet zaliha, kao naprimer u reviziji aviona, alkohola, oruja, prodavnici nakita, onda bi trebalo da potra-i strunu pomo od nezavisnog lica u vezi sa stavkom koju ispituje.

    Konrmacija

    Kada koristi tehniku konrmacije, revizor zahteva pismeni odgovor od odre-enog treeg lica u vezi sa posebnom stavkom koja utie na nansijske izvetaje.

    Revizori esto koriste konrmaciju. Prema tome, odreeno tree lice od koga setrai konrmacija zavisie od posebnog rauna koji se revidira.Osnovne tvrdnje koje se testiraju konrmacijom jesu tvrdnje o osnovanosti,

    i pravima i obavezama. Ova tehnika moe obezbediti dokaz o tvrdnjama o vredno-vanju ili alokaciji, celovitosti, i prikazivanju i objavljivanju. Tvrdnje o osnovano-sti i pravima i obavezama za gotovinu i raune potraivanja esto se testiraju kon-rmacijom. Treba imati u vidu injenicu da se ne moe oekivati da konrmacijatekuih rauna potraivanja kupaca prui pouzdan dokaz o celovitosti, zbog togato kupci ne moraju prijavljivati greke umanjenja na svojim raunima i zbog toga

    to revizor za konrmaciju obino bira raune sa veim saldom. Tvrdnja o vredno-vanju ili alokaciji za raune potraivanja deli mino se testira konrmacijom, iakobi vrednovanje tog rauna zahtevalo i reviziju otpisa sumnjivih rauna. Kada revi-zor potvrdi gotovinu kod banke, na formularu za konrmaciju potrebno je navestii informacije koje se tiu zalonica za kredite. Prema tome, tehnika konrmacijemoe pruiti i dokaz o prikazivanju i objavljivanju.

    Postupak s dokumentima (dokumentovanje)

    Postupak s dokumentima predstavlja ispitivanje dokumenata koji potkre-pljuju evidentiranu transakciju ili raun. Poto je svrha ove tehnika da prui

    17

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    31/415

    dokaz o evidentiranoj stavci u raunovodstvenoj evidenciji, pravac potrage zapotkrepljujuim dokazima je od najveeg znaaja. Kod ispitivanja dokumena-ta, pravac testiranja ide od obelodanjene pozicije u nansijskim izvetajimapreko poslovne evidencije prema potkrepljujuoj dokumentaciji. Postupak je

    suprotan postupanju pri tretiranju i knjienju poslovne dokumentacije u svako-dnevnom ivotu.

    Na primer, da bi sakupio dokaze da utvrdi da li su evidentirane prodaje zai-sta izvrene, revizor moe da proveri prodaju u prateoj dokumentaciji kao to jeotpremnica koja uz fakturu i robu ili uslugu ide ka kupcu. Ispitivanje dokumenataesto se koristi i za sakupljanje dokaza o evidentiranim promenama (kupovina,izgrad nja, rekonstrukcija, dogradnja, remont, montaa, itd...) na graevinskimobjektima ili opremi tokom godine. Proverom evidentiranih nabavki graevin-

    skih objekata i opreme u pomonoj dokumentaciji kao to su ulazne fakture, revi-zor moe dobiti dokaz o tome da li se kupovina odigrala (osnovanost), da li jeevidentirani iznos taan (ocena ili alokacija), da li aktiva pripada klijentu (pra vai obaveze), i da li je kupljena stavka pravilno klasikovana kao ksna aktiva (pri-kazivanje i objavljivanje).

    Tvrdnju o celovitosti je tee testirati putem ispitivanja dokumenata zbogtoga to testiranje celovitosti zahteva od revizora da potrai dokaz o stavkamakoje nisu evidentirane. Ispitivanje dokumenata poinje sa evidentiranim stavkamai obino se ne mogu utvrditi transakcije ili rauni koji nisu evidentirani. Meutim,revizor moe da koristi proveru dokumenata za testiranje celovitosti u nekim okol-nostima. Na primer, revizor moe izabrati prodaje evidentirane posle kraja godinei proveriti te stavke u izlaznim fakturama i prateoj dokumentaciji (na primer:otpremnicama) da bi utvrdio da li one predstavljaju prodaje koje je trebalo eviden-tirati pre kraja godine (celovitost).

    Testovi dokumenata koji se tiu stavki koje nisu evidentirane obino se pra-ve pomou jedne druge tehnike revizije - praenja evidencije dokumenata.

    Praenje evidencije doku menataPraenje evidencije dokumenata predstavlja tehniku pomou koje revizor

    prati da li su izvorni dokumenti zavedeni u prirune evidencije a potom da lisu proknjieni u knjigovodstvenoj evidenciji. Revizor sprovodi ovu proceduruizborom izvornih dokumenata, kao to su izlazne fakture ili izve taji o otpre-mi, i prati kroz raunovodstveni sistem da li su konano zavedeni u pomonimevidencijama i u glavnoj knjizi, kao to su knjiga izlaznih faktura, dnevnici pro-daje, glavna knjiga. Smer testiranja suprotan je od onoga u ispitivanju dokume-

    nata odnosno ide kao simulacija stvarnog postupanja sa dokumentacijom kao urealnom ivotu. Stoga, revizor esto koristi ovu tehniku za testiranje tvrdnje o

    18

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    32/415

    celovitosti (kompletnosti). Celovitost se moe testirati pomou ove tehnike zbogtoga to revi zor poinje sa izvornim dokumentom koji bi trebalo da rezultira evi-dentiranom transakcijom ili iznosom u raunovodstvenoj evidenciji. Praenjemizvornog dokumenta u raunovodstvenoj evidenciji, revizor dobija dokaz o tome

    da li je dotina stavka bila evidentirana. Izvorni dokumenti koji nisu evidentiranipredstavljaju greke u tvrdnji o celovitosti.

    Tvrdnje o oceni ili alokaciji, i o pravima i obavezama mogu se takoe testi-rati pomou ove tehnike. Poto revizor ne samo da e utvrditi da je stavka eviden-tirana ve i da li evidentiran pravi iznos, samim tim on ispituje tvrdnju o oceni ilialokaciji. Pored toga, ako revizor otkrije da je stavka evidentirana, ali da iznos nijetaan, on time otkriva greku u prikazivanju ili objavljivanju.

    Ponavljanje aktivnostiTehnika koju revizori esto koriste jesteponovno izvoenjeklijentovih aktiv-

    nosti koje sainjavaju raunovodstveni proces. U stvari, revizor dobija dokaz oaktivnostima klijenta ponavljanjem istih aktivnosti i poreenjem rezultata sa rezul-tatima klijenta. Poto ova tehnika obuhvata ponavljanje neega to je revizor veuradio, moe se koristiti i kao test kontrola i kao supstantivni test.

    Ponavljanje aktivnosti slui kao test kontrola kada revizor ponavlja kontrol-ne procedure da bi utvrdio da li je ona prvi put bila efek tivna. Na primer, ako revi-

    zor ponovo sabira uzorak faktura koje je sabrao i potpisao klijentov slubenik iprona e greku, to pokazuje da kontrola nije pravilno funkcionisala.Primeri tehnike ponavljanja esti su u supstantivnom testiranju. Revizori

    esto preraunavaju odgovarajue stavke tro kova ili prihoda za dati period i upo-reuju svoje rezultate sa rezultatima klijenta. Revizori mogu da testiraju i matema-tiku tanost zaliha ponovnim sabiranjem stavki zaliha. Ova ponovna izraunava-nja odnose se na ocenu ili alokaciju.

    Tehnika ponavljanja odnosi se i na knjigovodstvene funkcije koje obavlja kli-jent. Da bi dobio dokaz o tanom knjienju i tanosti dnevnika, rauna u glavnoj knji-

    zi, i probnih bilansa, revizor moe ponoviti ove funk cije. Revizor tako moe ponovoproknjiiti uzorak stavki iz dnevnika da bi ispitao tanost knjienja i ponovno sabratiraune iz dnevnika i glavne knjige da bi ispitao matematiku tanost.

    Greke koje revizor otkrije pomou ovih testova mogu predstavljati prekr-aje tvrdnji o osnovanosti, celovitosti, ili prikazivanju i objavljivanju. Na primer,ako kod ponovnog sabiranja nekog rauna glavne knjige revizor otkrije da su nekestavke dvaput raunate, prekrena je tvrdnja o osnovanosti. Ako revizor otkrijestavke koje su izostavljene, prekrena je tvrdnja o celovitosti. Kod ponovnog knji-

    enja, revizor moe otkriti greke prikazivanja i objavljivanja ako su stavke u dnev-niku knjiene na pogrean raun.

    19

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    33/415

    Posmatranje

    Posmatranjemrevizor dobija uvid u zike aktivnosti i stanje klijenta. Naprimer, revizor moe posmatrati klijentove zalihe ocenjujui stepen odgovornosti

    postupanja sa istim. Na primer, ako revizor zapazi da zalihe nisu dobro uskladi-tene, nisu dobro sloene, nisu dobro sortirane i obeleene, to moe biti signal dase osoblje klijenta neodgovorno odnosi prema ukupnoj imovini klijenta. Posebanznaaj ove tehnike revizije je u nadgledanju i posmatranju, nekih politika i proce-dura strukture interne kontrole zbog toga to o njihovom sprovoenju nema doku-mentarnih dokaza. Primeri ovih kontrola obuhvataju pravilnu raspodelu dunostii kompetentnost osoblja.

    Posmatranje se razlikuje od zikog ispitivanja. Fiziko ispitivanje obuhvatabrojanje ili inspekciju odreenih stavki aktive, kao to su gotovina, zalihe, ili osnov-

    na sredstva i oprema sa ciljem da se primarno kvantitativno deniu. Za razliku odtoga u sreditu posmatranja nalaze se aktivnosti klijenta, to jest, neki proces koji onobavlja ili ne obavlja, potom da utvrdi ko te procese obavlja, kako ili kada.

    Usaglaavanje

    Usaglaavanjeje proces spajanja i poreenja dva nezavisna skupa evidenci-je. U reviziji, jedan skup evidencije nalazi se obino kod klijenta a drugi skup kodtreeg lica. Proces usaglaavanja sa poslovnom bankom predstavlja najbolji pri-

    mer ove tehnike. Tehnikom usaglaavanja revizor proverava stanje iro rauna ilispecijalnih rauna sa evidencijom iz ban ke. Slina je situacija sa usaglaavanjemstanja zaliha na konsignaciji ili javnom skladi tu.

    Usaglaavanje prvenstveno slui za tvrdnje o celovitosti i osnovanosti. Kodusaglaavanja dva skupa evidencije, revizor moe otkriti stavke koje nisu zavede-ne u evidenciji klijenta. Na primer, kod usaglaavanja sa bankom revizor moeutvrditi isplatu gotovine koju je evidentirala banka ali ne i klijent, to jest, grekukoja se tie celovitosti. Ili, revizor moe otkriti da je isplata gotovine evidentirana

    kao gotovinska isplata u evidenciji klijenta i da je evidentirana kao isplata u ban-ci. Ovaj dokaz potvruje osnovanost transakcije gotovinske isplate evidentirane uklijentovim knjigama.

    Istraga

    Tehnika istrage (postavljanje pitanja) esto se koristi u reviziji. Odgovori nata pitanja mogu biti pismeni ili usmeni. Poto je i rukovodstvo klijenta i njegovoosoblje upoznato sa operacijama i strukturom kontrole, ak i veoma iskusan revi-zor imae koristi od istrage. Pri postavljanju pitanja revizor mora voditi rauna otome da pitanje ne sme biti po sadraju takvo da se na njega odgovara sa da ili ne.

    20

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    34/415

    Naprotiv pitanje treba tako postaviti da onaj ko odgovara opisuje neke procese iliaktivnosti u vezi sa pitanjem. Kroz to se, pored ostalog, sagledava da li se radi oosobi koja je kompetentna da daje odgovore na postavljana pitanja.

    Na primer, ako se neka osoba u skladitu pita: Da li redovito komisijski pri-

    mate robu? Odgovor moe biti da ili ne, a da ustvari ta osoba i ne zna kakva jeprak sa klijenta u vezi sa tim pitanjem. Nasuprot toga ako je pitanje: Kako sprovo-dite pri jem dospele robe u skladite? Ono lice koje odgovara treba da opie pro cesili niz aktivnosti. Kroz odgovor je mogue sagledati da li se radi o kompetentnojosobi i da li se, prema tome, revizor moe osloniti na takav odgovor ili e drugimtehnikama traiti potvrdu navedenog.

    Iako odgovori na pismena ili usmena pitanja obino nisu sasvim pouzdani,oni predstavljaju poetnu taku za sprovoenje drugih tehnika revizije. Odgovore

    na pitanja obino potkrepljuju ili potvruju druge tehnike. Meutim, revizor jeobino ekasniji kada potkrepljuje odgovore na pitanja nego kada samostalno pro-nalazi odgovore nasuminim ispitivanjem obimnih dokaza.

    S obzirom da je tehnika ispitivanja toliko iroka, odnosi se i na testove kon-trola i na supstantivne testove i korisna je kod testiranja svih tvrdnji u nansijskimizvetajima. Pomou ispitivanja revizori mogu saznati koje politike i procedurestrukture kontrole su uspostavljene, koji raunovodstveni principi se koriste, ikako se odreene transakcije obrauju, ili da od rukovodstva dobije objanjenje zarezultate odreenog testa revizije.

    Inspekcija

    Inspekcija je ispitivanje dokumenata na nain drugaiji od prethodno prika-zanih. U ovu tehniku spadaju:

    neposredan uvid,

    fotokopiranje,

    skeniranje,

    fotograsanje, i drugi srodni postupci.

    Neposredan uvid podrazumeva kritiko iitavanje originalnih dokumena-ta i poreenje informacija u njima sa drugim informacijama poznatim revizoruili evidentiranim na raunima. Ova tehnika moe se primenjivati na razliitedokumente kao to su ugovori o zakupima, zapisnici, ugovori o kreditima, poliseosiguranja, i slino...

    Fotokopiranje se koristi kada nije mogu neposredan uvid na licu mesta ori-

    ginal ne dokumentacije ve e se proces kritikog istraivanja sluaja obaviti nabazi fotokopiranih dokumenata u revizijskoj rmi.

    21

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    35/415

    Skeniranje je vrsta inspekcije pomou koje revizor pregleda dokument da biotkrio da li sadri neuobiajene stavke. Na primer, revizor moe skenirati knjigurauna potraivanja da bi utvrdio da li postoje kupci sa velikim potranim saldimakoje bi trebalo reklasikovati kao pasivu.

    U nekim sluajevima umesto fotokopiranja ili skeniranja koja trae odobre-nje klijenta do mogunosti inspekcije moe se doi foto grasanjem nekih dokume-nata specijalnim fotoaparatima sa visokom rezolucijom. Ili, u nekim sluajevimaneki dogaaji, na primer, sumnjivi odvoz robe iz magacina, deavanja u fabrici islino najbolje mogu da se obuhvate fotoaparatom.

    Pomou inspekcije revizor moe dobiti i informacije na kojima moe bazi-rati odreeni test revizije, kao to je inspekcija instrumenta dugovanja u ciljuutvrivanja kamatnih stopa koje e se koristiti kod testiranja kamatnih trokova.

    Inspekcijom se mogu potkrepiti informacije zavedene u raunovodstvenoj eviden-ciji, kao to je davanje dozvole za nabavku osnovnih sredstva ili opreme inspekci-jom zapisnika sa sastanka upravnog odbora. Poto revizor ovom tehnikom moeispitati razliite dokumente, tehnika inspekcije odnosi se na sve tvrdnje u nansij-skom izvetaju.

    Analitike procedure

    Tehnika analitikih procedura obuhvata nekoliko posebnih procedura koje

    revizoru stoje na raspolaganju. Ve je istaknuto da u reviziji egzistiraju neki uobi-ajeni tipovi analitikih testova koji analiziraju odnose meu podacima. Revizorikoriste ovu tehniku da bi procenili prihvatljivost podataka. Na primer, izrauna-vanje odreenih racia ili trendova iz informacija u nansijskim izvetajima moeukazati na neobine okolnosti koje revizora mogu podstai da potrai dalje doka-ze o odreenoj stavci u nansijskim izvetajima. Poto se neobini odnosi meupodacima mogu javiti iz mnogo razloga, analitike procedure odnose se na svihpet tvrdnji u nansijskim izvetajima.

    POVEZIVANJE TEHNIKA REVIZIJE SA DOKAZIMA REVIZIJE

    Za odreeni cilj revizije potrebno je ponekad primeniti u radu vie od jednetehnike. Nasuprot tome, odreena tehnika revizije moe zadovoljiti vie ciljevarevizije. Na primer, kod sprovoenja neke tehnike revizije za odreeni raun, revi-zor prikuplja dokaze o drugim raunima u nansijskim izvetajima kao rezultatdvostruke prirode dvojnog knjigovodstva. za ilustraciju moe posluiti da kada

    revizor testira osnovanost rauna potraivanja kupaca, on istovremeno prikupljadokaze o ispravnosti prodaje odnosno prihoda od poslovanja.

    22

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    36/415

    Povezivanje dokaza revizije sa tehnikama revizije

    VRSTA DOKAZAODGOVARAJUA

    TEHNIKA REVIZIJEVRSTA TESTA

    Fiziki dokazi Fiziko ispitivanjePosmatranje

    Test salda raunaPosmatranje i istraga

    Prikazi treih lica Konrmacija Test salda raunaTest transakcija

    Matematiki dokazi Ponavljanje aktivnosti Test salda raunaTest transakcija

    Dokumentacija 1. Ponavljanjeaktivnosti

    2. Ispitivanjedokumenata

    3. Praenje evidencijedokumenata

    4. Inspekcija

    5. Usaglaavanje

    1. Test salda raunaTest transakcija

    2. Test salda raunaTest transakcija

    3. Test salda raunaTest transakcija

    4. Test salda raunaTest transakcija

    5. Test salda raunaTest transakcija

    Prikazi klijentovog osoblja Istraga Posmatranje i istraga

    Meusobni odnosi podataka Analitike procedure Analitiki testovi

    U praktinom radu revizor primenjuje odgovarajue tehnike sprovoe-njem odgovarajuih testova da bi pribavio neki dokaz. Na primer, revizortreba da proveri tanost salda graevinskih objekata. To bi bio cilj revizije.U delu primenjenih postupaka revizor prvo treba da proveri osnovanost ilidrugim reima da li graevinski objekti zaista postoje. Tada se po pravilimasprovodi jednu od navedenih opcija budui da sprovoenje bilo koje opcije,

    po pravilu, moe rezultirati pribavljanjem neophodnih dokaza u vezi sa posta-vljenim ciljem revizije.

    23

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    37/415

    Opcija Procedura revizije Dokaz revizije Tehnika revizije Vrsta testa

    1. Poetni saldo revidiran je prolegodine; potkrepiti dodatke za ovu

    godinu ispitivanjem faktura.

    Dokumentacija Ispitivanjedokumenata

    Testtransakcija

    2. Fiziki ispitati graevinske objekteprikazane u saldu rauna uzakljunom listu.

    Fiziki dokazi Fizikoispitivanje

    Test saldarauna

    3. Uporediti ovogodinji saprologodinjim saldom.

    Meusobni odnosipodataka

    Analitikeprocedure

    Analitikitestovi

    4. Ispitati klijenta o svim promenama. Prikazi klijentovogosoblja

    Istraga Posmatranje iistraga

    5. Dobiti listu promena ugraevinskim objektima i uporeditiih sa dokumentima o osiguranju.

    Dokumentacija Inspekcija Test saldarauna

    Dokumentacija

    Trei standard rada na terenu zahteva od revizora da prikupi dovoljno uverlji-vih dokaza. Revizor mora da prikupi dokaze i da dokumentuje proces prikupljanja.Dokumentarnost se postie upotrebom i prikupljanjem radnih dokumenata. Odrevizora se oekuje da za svaki podatak koji dokazuje ima najmanje po jedan odest tipova dokaza. Iz tih razloga kada se radi o dokumentima kao vrsti dokaza revi-zor je duan da prikupi kopije, ili fotokopira originalna dokumenta koja moraju dase uvaju u revizijskoj rmi da bi potkrepili izvetaj revizije.

    Iako svrha radnih dokumenata ostaje ista bez obzira na revizora, neki aspektiradnih dokumenata, kao to su dosijei, formati, ili rasporedi, ponekad se razlikuju.Ipak, odreene karakteristike jednake su u svim angamanima u reviziji. Od revi-zora se trai da se u svakoj prilici forma i sadraj radnih dokumenata osmiljavaju

    tako da odgovaraju okolnostima svakog pojedinanog angamana.Radni dokumenti imaju dve osnovne funkcije:

    da obezbede glavnu evidenciju u skladu sa opte prihvaenim standardi-ma revizije, i

    da pomognu revizoru kod sprovoenja i nadzora revizije.

    Evidencija dokaza

    Glavna namena radnih dokumenata jeste evidentiranje dokaza revizije kaoosnove za izvetaj revizije. Od revizora se trai da prikupi dovoljno uverljivih

    24

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    38/415

    dokaza da moe dati svoje miljenje. Prikupljanje dokaza dokumentuje se upotre-bom radnih dokumenata. Radni dokumenti predstavljaju sve:

    probne bilanse,

    zakljuni list, kontrolne liste,

    konrmacije, razni rauni i obrauni sprovedeni u tabelarima i radnim papirima da bi

    se neto dokazalo ili odbacilo,

    planiranje i sprovoenje uzoraka, popisne liste,

    analize odnosa koje proistiu iz analitikih procedura, i

    ostalu dokumentaciju revizora.Radni dokumenti predstavljaju glavni dokaz o tome da je revizor sproveo

    reviziju u skladu sa opte prihvaenim standardima revizije, ukljuujui standar-de rada na terenu, i da je doneo odgovarajui zakljuak. Radni dokumen ti obu-hvataju isprave nosioce dokaza koji potiu od klijenta ili iz njegovog okruenja.Pored toga deo radne dokumentacije ine razni tabelarni i netabelarni proraunii obrauni koje obavlja revizor u vezi sa poslovima provere podataka ime stieodgovarajue dokaze. Takva dokumenta koja se u toku rada najee vode u elek-

    tronskoj formi, to jest, virtuelnoj zovu se radni papiri revizije. Radni papirikao deo radne dokumentacije mogu da se isprintaju i priloe u dosijee, ili da sesauvaju u virtuelnoj formi.

    Planiranje

    Radni dokumenti revizoru omoguavaju da pravilno planira reviziju, u skla-du sa prvim standardom rada na terenu. U toku revizije, revizor mora da utvrdikoje procedure bi trebalo sprovesti i koje su izvrene, mora proceniti tekui status

    revizije, i zabeleiti stvari koje je potrebno reiti pre nego to se revizija zavri.Radni dokumenti olakavaju takvo planiranje i dokumentuju izvrenje plana.

    Nadgledanje i kontrola saradnika u reviziji

    Prvi standard rada na terenu zahteva da se saradnici propisno nadgledaju.Jedan vaan aspekt takvog nadzora jeste pregled rada saradnika od strane nekoglica na visokom nivou (supervizor, ef revizijskog tima, menader revizije, ovla-eni revizor, itd..). Svaki lan tima za reviziju priprema radne dokumente. Stariji

    revizor ispitivanjem radnih dokumenata moe pregledati rad lanova tima za revi-ziju i na taj nain oceniti ceo proces revizije.

    25

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    39/415

    Analitike procedure

    Ciljevi uenja

    Denisati analitike procedure.

    Utvrditi i opisati prirodu analitikih procedura: analiza trenda, racio ana-liza, i testovi loginosti.

    Opisati kako se analitike procedure koriste u planiranju revizije, radu naterenu, i u zavrnom pregledu.

    Objasniti efektivnost i ekasnost analitikih procedura kao supstantivnihtestova.

    Objasniti odnos analitikih procedura i drugih supstantivnih testovarevizije.

    Analitike procedure su revizijska tehnika za ocenu i vrednovanje eleme-nata nansijskih izvetaja na osnovu istraivanja moguih odnosa izmeu nan-sijskih i nenansijskih podataka koje obuhvata poreenje iskazanih i evidentira-nih iznosa sa oekivanjima revizora. Revizor na bazi poznavanja poslovanja ispecinosti delatnosti klijenta i nansijskih izvetaja za ranije periode u vezisa nansij skim izvetajima ima odgovarajue oekivane vrednosti. Revizor imavanu ulogu u odluivanju i prognozi. On mora da razume dinamiku neke delat-nosti da bi razumeo nansijske informacije koje se na nju odnose. Razumeva-nje ovih odnosa sutinsko je za proces revizije. Osnovna pretpostavka u aplika-ciji analitikih procedura sastoji se u tome da je logino oe kivati da moguiodnosi meu podacima postoje i nastave se u odsustvu poznatih okolnosti kojedovode do suprotnog.

    Analitike procedure koriste se u reviziji za sledee svrhe:

    1. kao pomo uplaniranjuprirode, vremenskog rasporeda, i obima drugihprocedura revizije;

    2. kaosupstantivni testza prikupljanje dokaza o odreenoj tvrdnji;

    3. kao celovit pregled nansijskih informacija u fazamazavrnogpregledarevizije.

    26

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    40/415

    Analitike proceduremogu da se pri mene, praktiki, u svim fazama revi-zije nansijskih izvetaja. Na primer, u poetnoj fazi revizije da se sagledajumarkantne take koje ukazuju na neloginosti ili na neke neuobiajene tenden-cije. Na primer, u situaciji kada opada prihod a raste vrednost zaliha, to ukazuje

    na pogoranje trine pozicije rme klijenta pa posebnu panju treba posvetitikorektnosti obuhvata prihoda od fakturisanja sve do naplate, s jedne strane, ivrednosti zaliha s druge strane. Naime postoji rizik da su zalihe precenjene pazato nemaju prou na tritu. U fazi rada na prikupljanju dokaza da se priku-pe i provere odgovarajui dokazi. Na primer, tanost obrauna amortizacije sepomou analitikih procedura moe prove riti naelno na sledei nain. Ako nijebilo nabavki osnovnih sredstava u toku godine, niti procena u funkciji prome-ne vrednosti istih, onda troak amortizacije mora biti jednak ili manji nego u

    prethodnom periodu koji je ve revidiran. Ako nije manji postoji neki propusti mora da se obavi detaljnija matematika provera tanosti obrauna trokaamortizacije. U zavrnoj fazi revizije analitike procedure mogu da poslueda se provere odnosi nekih podataka da bi se sagledalo da li su neke relacijemeu dokazima prirodne, odrive i logine. Na primer, podaci o zaradama nisuu odgovarajuoj relaciji sa obraunatim i isplaenim obavezama na zarade. Tomoe ukazivati na greku u obraunu, na greku u klasikaciji, na primer, da jeneki izdatak koji nije zarada knjien na konto zarada, i slino. U zavi snosti od

    prirode nekih relacija meu podacima iz nansijskih izvetaja mogu se izvlaitiodgovarajui zakljuci u smislu potvrivanja odreenih relacija ili u prilog nji-hovog osporavanja i dodatnog proveravanja.

    Analitike procedure, kao to je napomenuto, obuhvataju poreenja evi-dentiranih iznosa ili racia sa oekivanim iznosima, koje je razradio revizor.Poreenja se vre pomou moguih odnosa za koje se logino oekuje dapostoje, na osnovu revizorovog poznavanja preduzea i delatnosti u okvirukoje ono posluje. Prognoze iznosa se prave na osnovu raznih izvora, ukljuu-

    jui sledee: nansijske informacije za uporedive prethodne periode;

    oekivani rezultati, kao to su budeti ili prognoze;

    odnosi elemenata nansijskih informacija u datom periodu;

    sline informacije o delatnosti u okviru koje preduzee posluje;

    odnosi nansijskih informacija i operativnih podataka ili drugih rele-

    vantnih nenansijskih informacija.

    27

  • 7/25/2019 US - Metodologija Revizije

    41/415

    PRIRODA ANALITIKIH PROCEDURA

    Analitike procedure analiziraju odnose meu podacima da bi se dobiodokaz o tome da li postoji materijalna greka u nansijskim izvetajima. Koristese tri uobiajene vrste analitikih procedura:

    Analiza trenda- Analiza promene stanja(vrednosti) rauna tokom vremena.

    Racio analiza- Poreenje odnosa meu raunima u nansijskom izvetaju.

    Testovi loginosti- Izraunavanja koja obino obuhvataju nenansijske

    podatke i koriste se za procenu stanja rauna.

    Analiza trenda

    Analiza trendaje najee koriena analitika procedura. Analizom pro-mena u stanju rauna tokom prolih raunovodstvenih perioda, revizor moe raz-raditi oekivani rezultat za tekui period. Ovaj pristup analizi trenda takozvanikauzalni pristup,zahteva od revizora da razradi eksplicitan oekivani rezultat.

    Ovaj pristup se koristi preteno u poetnoj fazi revizije kada se jo ne znaju svipodaci iz nansijskih izvetaja.

    Alternativni pristup je takozvani dijagnostiki pristup, u kome revizorjednostavno uporeuje tekui iznos sa trendom da bi video da li je tekuiiznos prihvatljiv. Kod primene dijagnostikog pristupa, revizor ne pravi eks-plicitnu prognozu; on pretpostavlja da ne postoji problem ako nema odstupa-nja u stanju rauna. Meutim, iz perspektive revizije, stavka za koju se inida je pravilno iskazana moe imati materijalnu greku. Prema tome, revizori

    bi trebalo da razmotre upotrebu kauzalnog pristupa otkrivanjem faktora kojiuzrokuju promenu rauna i zatim upotrebu tih faktora u izraunavanju oeki-vanog iznosa za poreenje sa stvarnim iznosom. S obzirom da zahteva vieangaovanja, kauzalni pristup je skuplji. Stoga, revizor treba da razmotri tro-kove i prednosti ova dva pristupa kod odluivanja koji e koristiti. Meutim,kada se analitike procedure koriste kao supstantivni test, prednost obinoima kauzalni pristup.

    28

  • 7/25/2019 US - Metod