SUDBINA sedamnaestorice civi-la sa Kupresa, koje su po~etkom aprila1992. godine - zajedno sa ostalim tamo-{wim Srbima - zarobili pripadniciHrvatske vojske i Hrvatskog vije}a od-brane, ni do danas nije potpuno razja-{wena.

Na potezu Kupres - Tomislavgrad -Split - Zadar gubi im se svaki trag, a wi-hove kosti ni do danas nisu prona|ene.

Recimo da su odmah po zauzimawu Ku-presa hrvatske snage, me|u kojima su bi-le jedinice "Zrinski# iz Zagreba i"@uti mravi# iz Vukovara, zarobilestotiwak Srba iz Kupresa i zatvorileih u prostorije preduze}a "Kvalitet#.

Potom slijedi sprovo|ewe u [uji-cu, koja je udaqena dvadesetak kilometa-ra od Kupresa. Zatim ih odvode u Tomi-slavgrad, da bi ih odatle prebacili uzloglasni splitski logor, nekada{wukasarnu "Lora#.

Prilikom prevo`ewa, onako odoka,iz kamiona su izdvajana po dvojica ilitrojica zarobqenika, koji su kasnije li-kvidirani.

Na{ sagovornik, koji nije `elio damu se spomiwe ime iz bezbjednosnih raz-loga, bio je u grupi kupre{kih Srba ko-ji su imali sre}u da pre`ive krvavi tran-sport i torture u "Lori#.

- Qudi koje su skidali sa kamiona,iza nas su ostajali ̀ ivi. U Eminovom Se-lu, na domak Tomislavgrada, u jednoj {ta-li, bilo nas je sedamdesetak. Osmoricasu ostala i ni{ta se o wima ne zna. Isto

toliko, izdvojeno je negdje izme|u Drni-{a i [ibenika. Bili smo u nekim ga-ra`ama, {talama... Krili su nas odMe|unarodnog komitetaCrvenog krsta - pri~aovaj ~ovjek, koji jerazmijewen 15.maja 1992. godinekod Knina.

On je biosvjedok likvida-cije Mile Spre-me, ~iji le{ jedva dana bio uprostoriji gdjesu dr`ani Srbi.Na{ sagovorniktvrdi da jeSpremo umrood posqedicamu~ewa.

- Na krajumu, vaqda, pu-klo srce. Kadasmo ga sahrawi-vali, misliosam da je i na-ma do{ao kraj -sje}a se on.

Trinaestgodina za jed-nim od kupre{kih Srba, \or|em Mari-}em, traga wegov sin Vlado. Zna da je we-gov otac, ro|en 1932. godine, bio me|uosmoricom koje su Hrvati izdvojili ne-gdje kod Tomislavgrada.

Prije nekoliko dana, Vlado je do-{ao iz Melburna u Australiji, gdje od1995. godine `ivi za preostalim ~lano-vima porodice.

- Trinaest godina je stra{no dug pe-riod, pogotovo kad ̀ ivite daleko od rod-nog mjesta i ne znate gdje vam po~ivaotac. Naslu{ali smo se svega o o~evojsudbini, ali nikako da na|emo wegoveposmrtne ostatke - ispri~ao nam je Vla-do Mari}.

Ka`e da su \or|a Mari}a svi po-znavali, da je bio je dobar ~ovjek "kojini mrava ne bi zgazio#.

- Bio je u penziji. Nije bio od onihkoji su qude dijelili po vjeri. Pitam sekome je to bilo u interesu da mu~i sta-rijeg ~ovjeka, i za{to je sve to moralo

da se desi? Ponovo sam do{ao da vidimima li nade da se napokon svi smirimo.[ta re}i vi{e? - pita se Mari}.

Prisjetio se i pri~e da je "neki Hr-vat iz Tomislavgrada ili Hercegovine,donosio prsten wegovog oca u selo Ma-

lovan#. - Wegov sve{tenik mu je rekao

da vrati prsten, i da }e se osje-}ati boqe, po{to ga je, o~i-

gledno, grizla savjest. Ali,od Srba niko nije smio da

ga uzme. Poku{a}u da gana|em jer mo`da imaveze sa o~evim nestan-kom - kazao je VladoMari}.

Portparol re-publi~ke Kance-larije za tra`e-we nestalih i za-robqenih licaMilan Ivan~e-vi} isti~e da je uvezi sa "kupre-{kom grupom#1993. godine odr-`ano desetak

sastanaka sa pred-stavnicima Hr-vatske i tada{we

Hrvatske Republike Herceg-Bosne.Me|u pregovara~ima su bili Jozo Ma-

ri}, Valentin ]ori}, Berislav Pu{i},Jadranko Prli}... Na jednom od posqed-wih sastanaka rekli su da ne mogu preda-ti tijela pobijenih Kupre{ana jer su, na-vodno, ba~ena u jezero Bu{ko blato.

- Rekli su da moramo sa~ekati qetoda opadne nivo vode. U avgustu su opet na-{li razlog da sve odgode. Na pregovori-ma 1997. godine iznenadili smo se kadnam je Berislav Pu{i} nudio petoricuiz "kupre{ke grupe#, s obzirom na to{to su nam ranije govorili. Kako biloda bilo, ni ti pregovori nisu dali re-zultat - kazao je Milan Ivan~evi}.

I na tome se, za sada, sve zavr{ilo. ¥ G. K.

Srijeda, 8. jun 2005. Broj 10.700 , cijena 0,6 KM

Bawa Luka Godina www.glassrpske.com

HIDROMETEOROLO[KI

ZAVOD

Prognoza vremena

RIJE^ dana

- Gospodo, prihvatamo

reformu policije.

Na na{em prostoru

mo`emo finansirati

samo le`e}e policajce

- Mile Basalo.

1

EMU 978 1 1.955830 1.955830 1.955830EMU 978 1 1.955830 1.955830 1.955830Australija 036 1 1.218576 1.221630 1.224684Kanada 124 1 1.276292 1.279491 1.282690Danska 208 1 0.262128 0.262785 0.263442Hrvatska 191 100 26.632181 26.698928 26.765675Norve{ka 578 1 0.248306 0.248928 0.249550Slovenija 705 100 0.814521 0.816562 0.818603[vedska 752 1 0.213675 0.214211 0.214747[vajcarska 756 1 1.274875 1.278070 1.281265V. Britanija 826 1 2.905131 2.912412 2.919693SAD 840 1 1.588067 1.592047 1.596027Srbija iCrna Gora 891 100 2.364002 2.369927 2.375852

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830, informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra valute

Oznaka za devize i

efekt. valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Sredwi za devize

Prodajni za devize

( ) = 1.47438

broj 109

Kursevi iz ove liste primjewuju seod 8.6.2005. godineKursevi u konvertibilnim markama (BAM)

GRUPI ZAROBQENIH KUPRE[KIH SRBA TRAG SE IZGUBIO PRIJE 13 GODINA

Tokom dana preovla|iva}e promjenqi-vo obla~no i hladnije, sa ki{om mjestimi~-no, lokalnim pquskovima i grmqavinom. Dokraja dana o~ekuje se prestanak padavina ikratkotrajno razvedravawe. Jutarwa tempe-ratura od dva do 14, a dnevna od sedam do 19stepeni.

zzNa de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

KUPRE[KA GRUPAPrema podacima Kancelarije za tra`e-

we nestalih, jo{ se traga za Slavkom Dra-goqevi}em, Du{anom Duvwakom, Niko-

lom Duvwakom, @arkom @ivani}em,Spasojem Kanli}em, Ratkom Lugowom,Jovom Mari}em, \or|em Mari}em, ~e-tvoricom Ma{i}a - Markom, Radova-nom, Draganom i Milivojem, QupkomMili}em, Ratkom Mili}em, Du{anomMili{i}em, Du{anom Niki}em i Mir-kom ^iv~i}em.

PO^ETI OD ZADRAMilan Ivan~evi} isti~e da je

Kancelarija za tra`ewe nestalihdo{la do podataka o mogu}im mje-stima gdje su zakopani ovi qudi, ali}e te lokacije tek da istra`uju.

- Po svemu sude}i, mora}emo dakrenemo od Zadra, pa sve do Tomi-slavgrada - ocijenio je Milan Ivan-~evi}.

RAZMIJEWENI

Milan Ivan~evi} ka`e da jetridesetak Srba sa Kupresa razmi-jeweno - mrtvo. On je dodao da je naosnovu izjava svjedoka, koji su bi-li u istoj grupi, potpuno jasno dasu ti qudu mu~eni i ubijani, a po-tom sahrawivani na razli~ita mje-sta.

RUSIJA

Doma}ica "uhapsila"

provalnika

MOSKVA - Doma}ica (41), te{ka 120kilograma, iz ruskog grada Uqanovska za-dr`ala je provalnika do dolaska polici-je tako {to je sjedila na wegovim le|ima,prenijela je Srna pisawe ju~era{we mo-skovske "Pravde#.

Ona se bacila na jednog od trojice mu-{karca koji su provalili u wenu ku}u, tra-`e}i novac uz prijetwu oru`jem.

Jedan od lopova odmah je pao, ne mogav-{i da se pomjeri pod `eninom te`inom,dok su druga dvojica provalnika pobjegli.Policiju je pozvala k}erka kada se vrati-la ku}i. ¥

OBMAWUJUTijela Srba, koje su Hrvatska vojska

i Hrvatsko vije}e odbrane zarobili

na Kupresu i ubijali na putu do Splita,

jo{ nisu na|ena. Hrvatska strana neprekidno

mijewala pri~u o "kupre{koj grupi"

TERZI]

RAZRIJE[IO

IVANI]A

Strana 2.

MRTVE KRIJU, @IVE

Vlado Mari}: Tra`i o~evo tijelo (Snimio R. OSTOJI])

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 8. jun 2005.NOVOSTI2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazikao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave RepublikeSrpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tineRepublike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

BAWA LUKA

Stari dugpa ugovor

BAWA LUKA - Poqoprivred-nici sa podru~ja pet op{tina bawo-lu~kog regiona ju~e su postigli do-govor o rokovima i na~inu napla-te svojih potra`ivawa zbog ~ega sui odustali od stavqawa lanaca ikatanaca na kapiju "Bawalu~kemqekare#.

Delegacija poqoprivrednika,kojima "Bawalu~ka mqekara#, od-nosno wen ve}inski vlasnik Subo-ti~ka mqekara, duguje oko 700 hi-qada maraka za isporu~eno mlije-ko, dobila je ju~e uvjeravawa da }eim dug biti izmiren i da }e u do-gledno vrijeme biti potpisani no-vi ugovori o otkupu.

Predsjednik Sekcije proizvo-|a~a mlijeka Dragan Joki} izjavioje da je dogovoreno, izme|u ostalog,da se dug za isporu~eno mlijeko uaprilu isplati do ponedjeqka, 13.juna, a za mjesec maj do 30. juna, dokada bi trebalo da budu potpisanii ovi ugovori o otkupu i na~inu is-plate mlijeka. Tako|e su dogovore-ni rokovi i na~in isplate u nared-na tri mjeseca.

Zadovoqstvo postignutim do-govorom izrazio je i predstavnikInvesticionog fonda "Salford#i generalni direktor mqekara gru-pe "Dunav hrana# Kit Mul Holand.

- Mi stojimo iza svojih obave-za i ispuni}emo ih u potpunosti dooktobra ove godine. Nadamo se da}e u naredne dvije nedjeqe biti po-stignut i dogovor sa Vladom Repu-blike Srpske o rje{avawu obaveza"Bawalu~ke mqekare# prema buxe-tu - rekao je Kit Mul Holand.

¥ M. M{.

BAWA LUKA - U humanitarnoj ambu-lanti "Sveti apostol i evan|elist Luka#u Bawoj Luci ju~e su operisana dva pacijen-ta. kojima je odstrawen tumor na licu i der-moidna cista.

Ina~e, qekarski pregledi kao i opera-cije u ovoj ustanovi su besplatni.

Na ovom mjestu qekari pru`aju i op-{te, kardiolo{ke a od nedavno i ultra-zvu~ne preglede.

- Rije~ je o zahvatima iz hirurgije za je-dan dan, jer poslije operacije pacijenti selije~e kod ku}e - rekao je hirurg i trau-

matolog Simo Bilbija.Prema wegovim rije~ima, zahvaquju}i

qudima dobre voqe, Srpskoj pravoslavnojcrkvi, Gradskoj upravi ova ustanova uspje-{no radi.

Me|u pacijentima humanitarne ambu-lante najvi{e je radnika, kojima preduze-}a ne upla}uju osigurawa, nezaposlenih Ba-wolu~ana, penzionera, a u posqedwe vrije-me ambulantu ne zaobilazi ni omladina.

Humanitarna ambulanta radi svakimradnim danom od 15 do 19 ~asova.

¥ D. T.

BAWA LUKA - Ministrikulture Republike Srpske i Sr-bije Milovan Peceq i DraganKojadinovi} potpisali su ju~e uBawoj Luci sporazum o saradwi.

- Kultura je osmijeh svakognaroda i lice svake zemqe. Spo-razumom o kulturnoj saradwi po-tvr|ujemo da }emo podr`ati sa-radwu izme|u svojih arhiva, za-voda za kulturno, istorijsko iprirodno nasqe|e, biblioteka,muzeja, kinoteka, pozori{ta, ga-lerija i filmskih preduze}a -istakao je Milovan Peceq.

On je dodao da se u sporazu-mu isti~e da }e Republika Srp-ska i Republika Srbija omogu}i-ti razmjenu stru~waka za o~uva-we i klasifikaciju dokumenta-cije, kao i stru~wake iz arhivskeoblasti, bibliotekarstva, muze-ologije i za{tite kulturnog na-sqe|a.

Ministar kulture SrbijeDragan Kojadinovi} ka`e da Spo-razum o kulturnoj saradwi odre-|uje su{tinu na{e budu}e sarad-we i odnosa.

- Dolazi vrijeme u kojem }e-mo mnogo ~e{}e sara|ivati, u ko-jem }emo mnogo mawe da pri~amo,a mnogo vi{e da radimo. ^iwe-nica je da je na{e kulturno nasle-|e i ba{tina ugro`ena i da mo-ramo zajedno povesti ra~una o

svemu onome {to ponovo trebaobnoviti - rekao je on.

U~estalija razmjena kultur-nih programa, dodaje Kojadino-vi}, da}e impuls kulturnom stva-rala{tvu i stvaraocima u objezemqe da rade jo{ boqe i da po-sti`u zapa`enije rezultate.

- ^iwenica je da moramo mno-go vi{e truda da ulo`imo u raz-vijawu zajedni~kih odnosa. Vo-lio bih da mnogo vi{e umjetni-ka iz Republike Srpske bude pri-sutno u kulturnom `ivotu Srbi-

je, ali isto tako znam da je neo-phodno da kulturno stvarala{tvoSrbije do|e i na ove prostore -kazao je Dragan Kojadinovi}.

Sporazumom o saradwi pred-vi|eno je i formirawe zajedni~-kog komiteta koji }e pratiti we-

govo sprovo|ewe, a bavi}e se ifinansijskim pitawima.

Komitet }e se sastajati u Re-publici Srpskoj i Srbiji i u~e-stvova}e u formirawu Progra-ma saradwe ustanova kulture.

¥ Gr. D.

SARAJEVO - Predsjedavaju}iSavjeta ministara BiH Adnan Terzi}saop{tio je ju~e da je "prihvatiokovertiranu ostavku ministra spoq-nih poslova i svoga zamjenika Mla-dena Ivani}a zbog krize oko izboradirektora Agencije za istrage i za-{titu#.

Mladen Ivani} rekao je ju~e na-{em listu da }e nastaviti da radisvoj posao sve dok ga sa du`nosti nesmijeni Parlamentarna skup{tinaBiH.

- Odluku Adnana Terzi}a tuma-~im kao poku{aj razrje{ewa. Javno-sti BiH je poznato da ostavka kojusam podnio prije sedam mjeseci odav-no nije aktuelna - istakao je Ivani}.

Terzi} je odluku o "prihvatawuIvani}eve ostavke# saop{tio na kon-ferenciji za novinare u Sarajevu re-kav{i da ga je Ivani}, svojom ometa-wem rada Savjeta ministara, doveo upoziciju da zatra`i od visokog pred-stavnika Pedija E{dauna da on, a nedoma}i organi vlasti, imenuje direk-tora Agencije.

- Od decembra pro{le godine, ka-da je Mladen Ivani} ponudio ostav-ku na mjesto ministra spoqnih po-slova, imamo krizu koju je on kreiraoi vodio kao smawen nivo aktivnostiSavjeta ministara - rekao je Terzi}.

On nagla{ava da je morao odu-stati od svog principa da iskqu~i-

vo doma}e vlasti imenuju kadrove idonose zakone, jer nije bio mogu} do-govor da, prema odluci Predsjedni-{tva BiH, mjesto direktora Agenci-je za istrage i za{titu pripadne pred-stavnicima Hrvata.

- Ni visoki predstavnik nije

imao drugog izbora, nego da imenujeSredoja Novi}a za direktora Agen-cije za istrage i za{titu, jer je on do-bio najvi{e bodova na konkursu zaovo rukovode}e mjesto - kazao je Ter-zi} i naglasio da je Agencija bez di-

rektora od 23. aprila ove godine. On je dodao da mu je `ao {to je

morao povu}i ovaj potez, s obzirom nato da je Ivani}, prema wegovim ri-je~ima, "do sredine pro{le godinedao puni doprinos u reformskom za-mahu BiH#.

- Poslije ju~era{we izjave Pedi-ja E{dauna, me|unarodna zajednica,posebno predstavnici zemaqa ~lani-ca Savjeta za primjenu mira u BiH,moraju da shvate da je politika, kojuzagovara ministar Mladen Ivani} idrugi predstavnici Republike Srp-ske, da se visokom predstavniku odu-zmu Bonska ovla{}ewa, pogubna zaBiH - smatra Terzi}.

On je dodao da je "ovo jasna poru-ka za me|unarodnu zajednicu da bi zaBiH bilo katastrofalno ukoliko bise visokom predstavniku oduzela Bon-ska ovla{}ewa, jer da se to desilo,BiH ni danas ne bi imala direktoraAgencije za istrage i za{titu#.

Ministar spoqnih poslova u te-lefonskoj izjavi za na{ list je nagla-sio da se sa Adnanom Terzi}em ra-stao ju~e oko 14.15 ~asova i da mupredsjedavaju}i Savjeta ministarani rije~ nije rekao o svojoj namjeri.

- Takav stepen politi~kog i qud-skog kukavi~luka i na~in na koji Ter-zi} poku{ava da sprije~i moje upra-vqawe Ministarstvom spoqnih po-slova je neprihvatqiv i to mu ne}u

dozvoliti jer mislim da Savjet mini-stara nije privatno preduze}e - rekaoje Ivani}.

On je pozivawe Adnana Terzi}ana imenovawe direktora Agencijeza istrage i za{titu kao razlog zaovaj potez nazvao politi~kom glupo-{}u.

- ^iwenica da je za direktoraAgencije izabran ~ovjek kojeg sam japredlagao pokazuje da sam bio u pra-vu. Ovakav Terzi}ev potez shvatamkao wegovu li~nu uvrije|enost - re-kao je Mladen Ivani}.

¥ N. ZELENOVI] @. MARKOVI]

ADNAN TERZI] RAZRIJE[IO DU@NOSTI MLADENA IVANI]AMladen

Ivani}:

Politi~ki

kukavi~luk OSVETA ZBOG NOVI]A Nastavi}u posao dok me sa du`nosti ne smijeni Parlamentarnaskup{tina BiH, najavio Mladen Ivani} i upozorio da Savjetministara nije privatno preduze}e

SPORAZUM REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE HUMANITARNA AMBULANTA U BAWOJ LUCI

Besplatne operacije

SREBRENICA - Direktor Polici-je Republike Srpske Dragomir Andan iz-javio je ju~e da }e, prema raspolo`ivim in-formacijama, komemorativnom skupu u Po-to~arima, 11. jula prisustvovati oko pede-set hiqada qudi i da }e se organizovati dosada najve}e obezbje|ewe, kako bi obiqe-`avawe desete godi{wice stradawa Bo-{waka proteklo mirno kao i prethodnihgodina.

- Za nekoliko dana ponovo }u do}i uPoto~are sa novim direktorom Agencijeza istrage i za{titu i direktorom poli-cije Federacije Zlatkom Mileti}em. Po-slije toga }e [tab akcije "Srebrenica2005.#, koji je policija Srpske ve} formi-rala, na osnovu prikupqenih informaci-ja odrediti sa kojim snagama }e se obezbje-|ivati skup u Poto~arima - rekao je Dra-

gomir Andan dodaju}i da }e policija Re-publike Srpske, kao i prethodnih godina,sara|ivati sa kolegama iz Federacije uprikupqawu podataka i obezbje|ewu u~e-snika skupa.

Na ju~era{wem sastanku Organizaci-onog odbora za obiqe`avawe godi{wicestradawa srebreni~kih Bo{waka, odr`a-nom u Poto~arima, utvr|en je kona~an pro-gram obiqe`avawa desete godi{wice isahrane oko petsto identifikovanih po-smrtnih ostataka Bo{waka.

Predsjednik Odbora AbdurahmanMalki} najavio je da je 8. jula planiranprotestni mar{ pre`ivjelih Srebreni-~ana sa Crnog vrha, na putu Tuzla - Zvor-nik i da je dolazak u Poto~are planiran10. jula uve~e.

¥ K. ].

DRAGAN ANDAN O KOMEMORACIJI U POTO^ARIMA

Po~ele pripreme

BAWA LUKA - AmbasadoriFrancuske i Wema~ke u BiH AnrijZiper de Fabiani i Arne Frajer fonKitlitc prenijeli su ju~e predsjed-niku Republike Srpske zabrinutostzbog stavova Srpske o reformi po-licije.

U saop{tewu iz ^avi}evog ka-bineta navodi se da su ambasadoriistakli da se politika Evropske uni-je prema BiH ne}e mijewati i izra-zili o~ekivawe da }e se pitawe re-forme policije, kao uslov prihva-

tawa Studije izvodqivosti rije{i-ti u dogledno vrijeme kako bi se otvo-rili pregovori o stabilizaciji ipridru`ivawu.

Predsjednik Republike Srpskeprenio je ambasadorima uvjerewe dau Srpskoj postoji op{te politi~koopredjeqewe podr{ke evroatlant-skim integracijama BiH, {to potvr-|uje veliki napredak kada je rije~ osvim drugim pitawima iz Studije iz-vodqivosti koju je Evropska unijautvrdila za BiH. ¥

AMBASADORI FRANCUSKE I WEMA^KE U BAWOJ LUCI

Evropa zabrinuta

GRA^ANICA - Ministar rada ibora~ko-invalidske za{tite Republi-ke Srpske Miodrag Dereti} i gradona-~elnik i predsjednik Skup{tine gradaIsto~no Sarajevo Milovoj Gutaq i Dra-gomir Kosori} uru~ili su predstavni-cima Srba u Gra~anici na Kosmetu kqu-~eve 12 monta`nih ku}a koje je izradi-lo preduze}e "Intal# iz Mili}a.

Deset ku}a darovala je Vlada Repu-blike Srpske, dok su grad Isto~no Sa-rajevo i preduze}a sarajevsko-romanij-skog regiona obezbijedili novac za dvi-je monta`ne ku}e.

Ministar Miodrag Dereti} izra-zio je zadovoqstvo {to mu je pripala~ast da uru~i kqu~eve ovih ku}a pred-stavnicima vlasti u kosovskom okru-gu istakav{i da je na ovaj na~in spro-vedena odluka Vlade o pomo}i kosov-skim Srbima ~ija je imovina uni{te-na u albanskom nasiqu u martu pro{le

godine. - Ovo je najmawe {to je srpski na-

rod u Srpskoj mogao u~initi za svoje su-narodnike na Kosovu. U narednom peri-odu namjeravamo da razmotrimo {ta jeovda{wim Srbima jo{ potrebno i u ~e-mu im mo`emo pomo}i - rekao je Dere-ti} i najavio da }e predstavnici gra-~ani~kog okruga uskoro posjetiti Ba-wa Luku i Isto~no Sarajevo gdje }e tasaradwa biti konkretizovana.

Gradona~elnik Isto~nog Saraje-va Milivoje Gutaq podsjetio je da je ju-~era{we uru~ivawe kqu~eva monta-`nih ku}a rezultat potpunog o`ivo-tvorewa odluke Skup{tine grada kojaje neposredno poslije martovskih de-{avawa pro{le godine odlu~ila dapomogne kosovskim Srbima.

- Nama nije te{ko da razumijemoovda{we Srbe ~ija je imovina uni{te-na i koji su zbog toga bili primorani

da napuste svoja ogwi{ta jer je sli~-nu sudbinu na svojim ple}ima osjetilai ve}ina stanovnika Isto~nog Saraje-va - rekao je Gutaq.

Darovali smo dvije ku}e, dodao jeon i istakao posebno zadovoqstvo {toje u jednoj od wih, koja se nalazi u dvo-ri{tu Osnovne {kole "Sveti Sava# uSu{ici smje{ten dje~iji vrti}.

Gutaq je zajedno sa predsjednikomSkup{tine grada Isto~no SarajevoDragomirom Kosori}em prigodne po-

klone za mali{ane. ̂ elni qudi Isto~-nog Sarajeva ujedno su izrazili sprem-nost da i daqe poma`u Srbima na Ko-sovu. Najavqeno je da }e Skup{tinagrada uskoro pokrenuti i inicijativuza bratimqewe Isto~nog Sarajeva iKosovskog okruga Gra~anice.

Na~elnik ovog okruga Sr|an Vasi}zahvalio se predstavnicima Vlade Srp-ske i grada Isto~nog Sarajeva na sve-mu {to su uradili za ovda{we Srbe inajavio da }e u narednom periodu bitiostvarena i boqa saradwa na svim po-qima.

- U svoje i u ime Srba koji ovdje ̀ i-ve i tako ~ine da Kosovo ostane Srp-sko najsrda~nije se zahvaqujem na{ojbra}i iz Republike Srpske i nadam seda }e na{e prijateqstvo u budu}nostibiti jo{ ~vr{}e - rekao je Vasi} is-ti~u}i da monta`ne ku}e nisu i jedinapomo} koja je iz Republike Srpske sti-gla na Kosovo i Metohiju.

Predstavnici Vlade RepublikeSrpske i grada Isto~no Sarajevo za-jedno sa svojim doma}inima posjetilisu ju~e i manastir Gra~anicu.

¥ S. [EKARA

DELEGACIJA VLADE SRPSKE I GRADA ISTO^NO SARAJEVO U GRA^ANICI

BRATSKA POMO] KOSMETUUru~eni kqu~evi 12 monta`nih ku}a za Srbe u Gra~anici.Ovo je najmawe {to je srpski narod u Srpskoj mogao u~initiza svoje sunarodnike na Kosovu, rekao Miodrag Dereti}

BAWA LUKA - PredsjednikSaveza nezavisnih socijaldemokra-ta Milorad Dodik izjavio je ju~e uBawoj Luci da je neophodna novaserija razgovora politi~kih par-tija kako bi se utvrdilo da li po-stoji zajedni~ki programa za de-blokadu pitawa reforme polici-je.

Dodik je ovo izjavio poslijerazgovora sa ambasadorom Francu-

ske u BiH Anrijem Ziperom i tomprilikom naglasio da pitawe evro-atlantskih integracija ne spada umandat visokog predstavnika u BiHi da Pedi E{daun ne mo`e nameta-ti rje{ewa u ovoj oblasti.

Ambasador de Fabijani je re-kao da Francuska podr`ava BiHna putu ka Evropskoj uniji o oci-jenio da }e taj put biti "te`ak ibolan#. ¥ G. D.

Bez nametawa rje{ewa

MILOJEVI] Potpredsjednik Partije de-

mokratskog progresa Goran Mi-lojevi} rekao je ju~e da je AdnanTerzi} "prihvatawem ostavke mi-nistra spoqnih poslova MladenaIvani}a# pokazao politi~ku ne-zrelost koja bi mogla da proizve-de politi~ku krizu u BiH, javilaje Srna.

- O~igledno je da bi AdnanTerzi} volio da u Savjetu minista-ra ima nekog "mek{eg# Srbina, ane ~ovjeka sa stavom kakav je Iva-ni}. Sa pozicije koju on obavqatrebalo bi da radi na smirivawumogu}ih kriza, a ne da ih stvara -istakao je Milojevi} i dodao da jeTerzi}eva odluka "lakrdija{ka#.

KANCELARIJA Kancelarija visokog pred-

stavnika saop{tila je ju~e da nevidi kako }e odluka predsjedava-ju}eg Savjeta ministara AdnanaTerzi}a da prihvati ostavku mi-nistra spoqwih poslova Mlade-na Ivani}a pomo}i unapre|ewureformi u ovom kqu~nom trenut-ku za odnose BiH sa Evropskomunijom.

- Sastav vlasti u BiH je pi-

tawe za izabrane predstavnikeove zemqe, a ne za Kancelarijuvisokog predstavnika. BiH se ne-koliko puta izjasnila da je is-kqu~ivo usredsre|ena na sprovo-|ewe reformi koje }e osiguratiulazak u evroatlantske integra-cije, otvoriti radna mjesta i omo-gu}iti `ivotni standard kakavgra|ani ove zemqe zaslu`uju - na-vodi se u saop{tewu Kancelari-je visokog predstavnika.

¥ @. Ma.

Milovan Peceq i Dragan Kojadinovi}: Sa~uvati ba{tinu(Snimio M. [UKALO)

Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe Kultura most saradwe

JEZIK - Moramo voditi ra~una o

na{em jeziku i pismu, i o svemu{to je osnova na{eg kulturnog i

nacionalnog identiteta, ali uzdu`no po{tovawe i uva`avawedrugih kultura i onoga {to jetemeq drugih nacija - podvukaoje Dragan Kojadinovi}.

JAHORINA Saradwa Isto~nog Sarajeva i

okruga Gra~anica bi}e nastavqena.Ju~e je dogovoreno da grupa srpskedjece iz Gra~anice posjeti Isto~noSarajevo i provede nekoliko danana olimpijskoj planini Jahorini.

Kultura most saradwe

srijeda, 8. jun 2005. DOGA\AJI

3

®N

VO

"AL

TE

R"

- S

TU

DI

O

Mnogobrojna crnogorska udru-`ewa obiqe`avaju, kako ka`u, go-di{wicu odbrane rijeke Tare odizgradwe hidroelektrane "Buk Bi-jela# i potapawa dijela wenog ka-

wona. U akciju se ukqu~io i Vese-lin Mrdak koji je po obla~nom vre-menu padobranom preletio iznadvelikog mosta i spustio se na li-jevu obalu "suze Evrope#.

FOTO-VIJEST

BAWA LUKA - Pet stotinavojnika martovske klase ju~e je na-pustilo 11. nastavni centar VojskeRepublike Srpske na Mawa~i kodBawe Luke.

Oni su kasarnu "Mika Bosni}#napustili na osnovu nare|ewa ko-mandanata Eufora i [taba Natoa uBiH generala Dejvida Likija i Sti-vena [uka.

Na licima ve}ine vojnika po-mije{ana radost {to }e ku}i, ali isjeta {ta nisu do kraja okon~ali za-po~eti posao.

- Bilo je super! Ali, {ta }e{,vi{a sila. Nismo krivi. Do{li smoda odu`imo svoje. Nije do nas - ka-zuje Miro Luka~ iz Bosanske Ko-stajnice dok sa drugarima razmjewu-je telefonske brojeve.

- Kako bi se ponovo zakleo! ZaRepublike Srpsku! Nema druge za-kletve - kazuje Luka~.

Sli~no misli i Branislav Dra-gi~evi} iz Bijeqine, koji je, kakoka`e, do{ao na Mawa~u da slu`i

Vojsku Republike Srpske, a ne dapravi incidente.

Ve}ina vojnika ne `eli da pri-~a za novine. Ka`u da im je re~enoda izjave mogu da daju tek 24 ~asa po-slije izlaska iz kasarne.

- Dobili smo pe~at da smo zavr-{ili pje{adijsku obuku. Posqed-wi mjesec vojnog roka trebali smoda pre|emo na specijalisti~ku obu-ku. Ne znam na ~emu smo. Da li }e-mo doslu`ivati, da li }e nam ovopriznati. Uglavnom, ni{ta nam ni-je re~eno - pri~a jedan od vojnika ko-ji je na Mawa~u do{ao iz obli`wegBo~ca.

Ve}ina vojnika napustila je Ma-wa~u autobusima, a dosta ih je oti-{lo privatnim autima. Poslije satvremena i{~ekivawa posledwa gru-pica od tridesetka vojnika kasarnuje napustila kombijem.

Me|u vojnicima kru`i pri~a dasu dva vojnika, koji su navodno osje-tili {ta }e se desiti, namjerno na-pravili prekr{aje zbog kojih su pre-

ba~eni u nastavni centar u Bile}i.- Ovako nas poku{avaju podije-

lili na poslu{ne i neposlu{ne ma-da svi mi isto mislimo - isti~e je-dan od vojnika.

Poslije najave na portirnicinastavnog centra na Mawa~i de-`urni vojnik je izvijestio da star-je{ine za sada nemaju namjeru da seogla{avaju povodom prijevremenog

raspu{tawa martovske klase.Mladi}i koji su na Mawa~u do-

{li iz Srbije i Crne Gore da odu-`e dug otaxbini, ka`u da su u najte-`oj situaciji. Ve}ina wih je iz ovihkrajeva, ali su ve} deceniju u Beo-gradu, Pan~evu, Novom Sadu, Ba~kojPalanci...

Ka`u da im je suludo da se zakli-wu dr`avi koja wihovoj sada{woj

dr`avi prijeti ha{kom tu`bom. - Da smo se mislili zakleti

BiH ne bi ni dolazili. Sad posli-je ovoga ne znamo gdje smo! Da li }e-mo morati doslu`ivati, da li }emosve iznova morati slu`iti u Srbi-ji - ka`e jedan od vojnika iz auto-busa podsje}aju}i na probleme sa pa-so{ima i drugim papirima.

¥ M. MIHAJLOVI]

RASPU[TENA MARTOVSKA KLASA IZ KASARNE "MIKA BOSNI]" KOD BAWE LUKE

Vojnicima u kwi`ice udaren pe~at

o zavr{enoj pje{adijskoj obuci ali im

nije upisana specijalnost. Do{li smo

da odu`imo svoje. Nije do nas, ka`e

Miro Luka~ iz Bosanske Kostajnice

Mawa~a: Vojnici odlaze

Jedinica

Hrvatskoj

ZAGREB - Glavni tu`ilacHa{kog tribunala Karla delPonte nije dala, u izve{tajuluksembur{kom Predsjedni-{tvu Evropske unije, prolaznuocjenu Hrvatskoj za saradwu saTribunalom, javio je ju~e radioGlas Amerike, prenosi Tanjug.

Radio je naveo, pozivaju}ise na izvore u luksembur{komPredsjedni{tvu, da je Del Pon-teova prekju~e telefonom raz-govarala sa predsjedavaju}im Sa-vjeta ministara Evropske uni-je, {efom luksembur{ke diplo-matije @anom Aselbornom, a da-nas }e luksembur{kom predsjed-ni{tvu poslati pismeni izve-{taj o stepenu saradwe Hrvat-ske s Tribunalom.

Hrvatska od Del Ponteovenije dobila prolaznu ocjenu,{to zna~i da saradwa nije pot-puna i da se, iako su konstato-vani ohrabruju}i i obe}avaju}ielementi, pravi pomaci tek o~e-kuju, naglasio je Glas Amerike,dodav{i da jo{ nema "zelenogsvjetla# za Hrvatsku za po~etakpregovora o prikqu~ewu.

Mi{qewe tu`iteqke je uokvirima wena dva posqedwaistupawa - najprije pred Savje-tom Oebsa u Be~u, a potom u na-crtu izvje{taja koji je procu-rio u hrvatske medije.

Ako se ~lanice Evropskeunije slo`e s nalazom iz Haga,sve je izvjesnije da }e pregovo-ri Hrvatske sa Briselom o pri-kqu~ewu po~eti na jesen, mo`dau septembru ili oktobru, {toje u skladu s procjenom Del Pon-teove da je Hrvatskoj do pune sa-radwe potrebno jo{ nekolikomjeseci rada na demonta`i mre-`e podr{ke odbjeglom generaluAnti Gotovini, istakao je GlasAmerike. ¥

PODVU^ENO

VOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJAVOQNO PRIJE KRAJA

BAWA LUKA - Komandant Eu-fora general Dejvid Liki rekao je da}e regruti koji treba da slu`e vojnirok u Nastavnom centru na Mawa~i,mo}i da izvr{e ovu obavezu kadastandardi za obuku i na~ini wenog iz-vo|ewa budu jasniji i boqe shva}enime|u osobqem koje je obavqa, u skla-du sa lojalno{}u i odano{}u BiH.

Liki je ovo izjavio ju~e u BawojLuci poslije susreta ministrom od-brane Srpske Milovanom Stankovi-}em sa kojim je razgovarao o sprovo-|ewu nare|ewu Nato i Eufor o ras-pu{tawu regruta sa Mawa~e i smje-ni na~elnika General{taba VojskeRepublike Srpske generala Novaka\uki}a.

On je kazao da }e mu ministarStankovi} pismeno potvrditi deta-qe koji se ti~u budu}eg statusa ovihvojnika.

- Kada se slo`imo oko tih deta-qa onda }emo ih javno i objaviti -kratko je dodao Liki.

U saop{tewu Ministarstva od-brane Republike Srpske navodi se daje tokom razgovora ocijeweno da jesprovo|ewe odluke o otpu{tawu voj-nika i predaji du`nosti generala No-vaka \uki}a "stavqena ta~ka na do-ga|aje prilikom polagawa sve~ane

zakletve martovske generacije regru-ta na poligonu Mawa~a#.

On je ranije rekao da }e regrutikoji su ju~e otpu{teni ku}i imati

status kao da nisu odslu`ili vojnirok kako je to propisano zakonom.

U vojne kwi`ice vojnika ju~e jeudaren zavr{ni pe~at ali nije imupisana vojno-evidenciona specijal-nost, jer nisu zavr{ili specijali-sti~ku obuku.

Vojnici koji su bili na obuci naMawa~i proveli su u ovom nastav-nom centri dva i po mjeseca, jedan ipo mjesec mawe od punog vojnog roka.

Zakletvu su polagali 16. aprila,i prilikom izgovarawa wenog tek-sta, umjesto BiH, zakleli su se Repu-blici Srpskoj. ¥ M. X.

BIJEQINA - Izbjegli~kaudru`ewa u Srpskoj planiraju dapodignu tu`bu protiv visokogpredstavnika Pedija E{dauna predSudom za qudska prava u Strazbu-ru zbog diskriminatorskog odnosaprema Srbima u BiH.

Izra`avaju}i nezadovoqstvostawem u BiH, predsjednik Regio-nalnog udru`ewa izbjeglih i ra-seqenih lica Bijeqina, Ugqeviki Lopare Veqko Stevanovi} Ste-vanovi} rekao je na ju~era{wojkonferenciji za novinare u Bi-jeqini da i neki analiti~ariupozoravaju da se u BiH ponovo"zvecka# oru`jem, i da sve pod-sje}a na 1992. godinu, za {ta su,kako je rekao, odgovorni me|una-rodni zvani~nici, prije svega vi-soki predstavnik.

- Svojim radom i odlu-kama visoki pred-stavnik je doveodo ovih te{ko}au BiH, jer imadvostruke ar{i-ne za Srbe i Bo-{wake. Premami{qewu ve}ineza sve ovo {to sede{ava u BiH odgovoran je visokipredstavnik, jer je jednom narodudao za pravo da mo`e da radi {taho}e, a da drugi narod non-stop uda-ra po glavi, {amara i smiruje - na-glasio je Veqko Stevanovi}.

On je najavio da }e zbog neza-interesovanosti doma}ih i me|u-narodnih organa da za{tite srp-ske po-

vratnike u Federaciju BiH, izbje-gli~ka udru`ewa zatra`iti za-{titu pred Savjetom Evrope.

Stevanovi} je osudio posqed-wi incident u mjestu Gorwa Bri-jesnica kod Lukavice u kome su se

sukobili srpski povratnici i bo-{wa~ki nomadi.

- U nekoliko navrata od fede-ralnih vlasti i me|unarodnih or-ganizacija tra`ili smo da za{ti-te srpske povratnike u Federaci-ju BiH. Upozoravali smo da sesprema novi egzodus Srba, me|u-tim, niko nije imao razumije-vawa za na{e apele. Izgledada niko ne}e da ide u susretrje{avawu tih te{ko}a - ista-kao je Stevanovi}.

On je izrazio razo~areweizjavama zvani~nika policije

Tuzlanskog kantona da u pome-nutom slu~aju Gorwa Brijesnica

nije rije~ o me|unacionalnom ob-ra~unu.

- Mo`emo da potvrdimo da je,ipak, rije~ o me|unacionalnom

obra~unu, jer je o~igledno in-teres vlasti u Saraje-

vu da se {to maweSrba vrati na pro-stor FederacijeBiH. Imamo podat-ke da se svega triodsto od predrat-nog broja Srba vra-

tilo u mjesta predratnog `ivqe-wa, ali su pod stalnim pritiskomkako bi i oni napustili Federa-ciju - rekao je Veqko Stevano-vi}.

¥ S. RA\EN- TODORI]

IZBJEGLI^KA UDRU@EWA U BiH NAJAVQUJU

TU@I]EMO E[DAUNA!

PERO BUKEJLOVI]

U BE^U

Udica za

VrbasBE^ - Delegacija Vlade Repu-

blike Srpske, koju predvodi pre-mijer Pero Bukejlovi}, razgovara-la je ju~e u Be~u o ukqu~ivawu au-strijskih firmi "Alstom# i "Si-mens# u izgradwu hidroelektranana Vrbasu i drugim lokacijama, ja-vila je Srna.

Bukejlovi} je u izjavi novina-rima rekao da je tokom razgovora sa~lanovima Radne grupe za energijudogovoren na~in na koji }e u nared-nom periodu ostvariti planiranusaradwu, a bi}e sastavqen i proto-kol u kojem }e biti konkretno de-finisane obaveze obje strane.

Premijer Srpske je dodao daostaje da se vidi zainteresovanostaustrijskih firmi za ulagawa uGradsku toplanu u Bawoj Luci, ipodsjetio na obe}awe Vlade da }eBawolu~anima obezbijediti boqegrijawe.

Bukejlovi} je podvukao da jeBiH sada mnogo povoqnija za stra-na ulagawa nego {to je bila.

Prema wegovim rije~ima, todokazuju privredni rast, intenziv-na reforma javne uprave, sve vi{estranih banaka.

Tokom boravka u Be~u delega-cija Vlade Srpske razgovara}e sapredstavnicima gra|evinskog pred-uze}a "[trabag# o izgradwi auto-puta Bawa Luka - Gradi{ka i brzesaobra}ajnice Bawa Luka - Doboj.

Predvi|eni su susreti i sapredstavnicima firme "Vamed# osaradwi u oblasti zdravstva kao isa bawalu~kim Klini~kim centrom.

Posjetu Be~u organizovala jeAmbasada Austrije u BiH. ¥

Veqko Stevanovi}: Dvostruki ar{ini

MILOVAN STANKOVI] SA DEJVIDOM LIKIJEM

Ta~ka na Mawa~u

Nastavak obuke kada weni standardi

i na~ini izvo|ewa budu jasniji

PRIMOPREDAJAU General{tabu Vojske Re-

publike Srpske ju~e je obavqenprenos nadle`nosti na~elnikaGeneral{taba izme|u general-ma-jora Novaka \uki}a i wegovogzamjenika pukovnika Dragana Vu-kovi}a. On }e na ovoj du`nostiostati do imenovawa novog na-~elnika. Za dana{we lo{e stawe i diskriminatorski odnos

prema Srbima odgovoran je Pedi E{daun, smatra Veqko

Stevanovi}. Pritisak na povratnike u Federaciju

(Foto -Tanjug)

SARAJEVO - Wema~ki di-plomata Martin Nej ju~e jer pre-uzeo du`nost vi{eg zamjenika vi-sokog predstavnika me|unarodnezajednice u BiH. On je anga`o-van na pitawima reforme odbra-ne i obavje{tajnog sektora, na ja-~awu zajedni~kih organa BiH, re-formi javne uprave, javnih glasi-la i uspostavqawu Javnog RTVsistema, razvoju civilnog dru-

{tva, te na pitawima koja se od-nose na djecu i mlade. ¥

¹ ¹ ¹SARAJEVO - U prva ~eti-

ri mjeseca ove godine u KantonSarajevo vratilo se 96 porodi-ca, od ~ega 69 srpskih, 15 bo{wa~-kih, 11 hrvatskih i jedna porodi-ca ostalih, izjavio je Srni na-~elnik Odjeqewa za izbjegla iraseqena lica u Kantonalnom mi-

nistarstvu rada, socijalne poli-tike i izbjeglih Mehmed Kaltak.

¥¹ ¹ ¹

SARAJEVO - U FederacijiBiH zabiqe`en je pad po{tiva-wa qudskih prava, a izvr{na izakonodavna vlast je nedemokra-ti~na, navodi se u godi{wem iz-vje{taju federalnog Ombudsma-na. ¥

UKRATKO

VOQNO PRIJE KRAJA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 8. jun 2005.DOGA\AJI4

BAWA LUKA - Ministar na-uke i tehnologije RepublikeSrpske Fuad Turali} odr`ao jeju~e konferenciju za novinarena kojoj je upoznao javnost sa po-slovima koje je ovo ministarstvouradilo u protekla tri mjeseca.

U planirawu aktivnosti zaovu godinu, rekao je ministar Tu-rali}, Ministarstvo je cijeniloda najva`niji zadatak treba dabude stvarawe uslova za ostvari-vawe programa predvi|enih Za-konom o nau~noistra`iva~kojdjelatnosti i zadataka koji pro-izlaze iz strate{kih dokumena-ta.

- Sektor tehnologije pri Mi-nistarstvu uradio je Pravilniko postupku i kriterijumima zanov~anu podr{ku inovatorstvu uRepublici Srpskoj. Na taj na~inzaustavi}e se odlazak mladih ino-vatora iz na{e zemqe, jer su ja-sno definisani kriterijumi ko-je treba da ispuwavaju da bi do-bili nov~anu pomo} - rekao je Tu-rali}.

Prema wegovim rije~ima, utoku je i izrada programa za osni-vawe Instituta za informacio-no-komunikacione tehnologije,kojim bi se poja~ao nau~noistra-`iva~ki rad i osna`ilo infor-mati~ko dru{tvo u RepubliciSrpskoj.

Ministar Fuad Turali} uka-

zao je na ~iwenicu da buxet od3,111 miliona maraka ne mo`e dapokrije sve programske aktivno-sti Ministarstva, ali da su bu-xetska sredstva iz godine u godi-nu ve}a. Sada se u Republici Srp-skoj za nauku izdvajaju tri mar-ke po glavi stanovnika.

- Oko 70 odsto novca iz buxe-ta raspore|uje se na programeustanova nauke, dok 10 odsto od-lazi na programe iz oblasti teh-

nologije. Ostatak novca plani-ran je za program demografskograzvoja Republike Srpske - ista-kao je Turali}.

Ministar je najavio i mogu}-nost osnivawa Fonda za nau~no-istra`iva~ki rad koji bi, poredbuxetskih sredstava, novac za fi-nansirawe pronalazio i iz dru-

gih izvora.Savjetnik u

Ministarstvu nau-ke i tehnologije Re-publike SrpskeVinko Bog-dan re-kao jeda jeradnav e r -z i j a

programa Akademsko-istra`i-va~ke ra~unarske mre`e Repu-blike Srpske zavr{ena, a ubrzo}e se o ovom pitawu organizova-ti i javna rasprava.

- Evropa je ukqu~ena uPanevropsku nau~no-

istra`iva~ku mre-`u, a jedino BiHnije aktivni u~e-snik ove mre`e.

Bojim se da na-{oj zemqi pri-jeti opasnost odtehnolo{kog za-

o s t a t k az a

drugim evropskim zemqama, po-sebno kada je rije~ o infor-matici - zakqu~io je VinkoBogdan.

¥ @. BA[I]

MINISTARSTVO NAUKE I TEHNOLOGIJE REPUBLIKE SRPSKE

MARKA PO MARKA - ZNAWEU Republici Srpskoj za nauku se izdvajaju trimarke po glavi stanovnika. U planu je osnivaweFonda za nau~noistra`iva~ki rad, najavioministar Fuad Turali}

NAU^NI RADOVIPomo}nik ministra nauke

i tehnologije Republike Srp-ske Radivoje Kerovi} rekao jeda je ove godine raspisan kon-kurs za sufinansirawe nau~-nih kwiga, ~asopisa, zbornikapostdiplomskih studija, magi-starskih radova i doktorskihdisertacija. U ovoj godini su-finansira}e se stotinu post-diplomaca, 50 magistarskih ra-dova i 30 doktorskih diserta-cija.

BAWA LUKA - Srpsko hu-manitarno dru{tvo "Sloga Ma-jevica# tvrdi da je od 1992. do1999. godine sa ugqenokopa uBogutovu Selu, na lokaciji Mi-}i}a potok kod Ugqevika, neza-konito iskopano oko 500 hiqa-da tona ugqa.

- Tada je cijena jedne toneugqa u Srbiji bila 160 maraka.Imamo informacije da je ovajugaq prodavan za 40 maraka potoni, a od tog novca nema nitraga. Wime su pojedinci kupi-li stanove u poslovne prosto-re u Srbiji. Podnijeli smo kri-vi~nu prijavu Javnom tu`ila-{tvu BiH u Sarajevu protivsvih koji su radili ove nezako-nite poslove - rekao je na ju~e-ra{woj konferenciji predsjed-nik Udru`ewa Blagoje Josipo-vi}.

Prema wegovim rije~ima,nisu ta~ne tvrdwe tada{weuprave Rudnika iz Ugqevika daje ugaq iskopan za potrebe jed-

nog od instituta u Novom Saduradi analiza provjere kvalite-ta.

- Nije mogu}e da je tolikougqa potrebno za analize, a ve}je poznato kakav je wegov kva-litet. O cijelom slu~aju jo{1999. godine obavijestili smotada{we predsjedni{tvo Srbi-je, Crne Gore i Republike Srp-ske, ali nismo dobili odgovor- kazao je Josipovi}.

On je istakao da je ciqUdru`ewa da vrati narodu ono{to je uzeto na nezakonit na-~in.

- Planiramo i da podnese-mo tu`be protiv lica koja suopqa~kala Luku Br~ko. Nave-{}emo imena svih onih koji suu~estvovali u nezakonitimradwama u Br~kom, ali prvo}emo vidjeti kako }e biti ri-je{ena tu`ba koju smo ve} pre-dali - istakao je Blagoje Josi-povi}.

¥ S. Mi.

SRPSKO HUMANITARNO DRU[TVO "SLOGA MAJEVICA"

Nestale tone ugqa?

VUKOSAVQE - Radnicizaposleni u organima uprave uop{tini Vukosavqe nastavilisu {trajk zapo~et ju~e. Odr`anje sastanak predstavnika [traj-ka~kog odbora s predstavnici-ma Regionalnog sindikata za-poslenih u organima uprave Do-boj i na~elnikom op{tine Vu-kosavqe.

- Dogovoreno je da se u ~e-tvrtak u Ministarstvu za lo-kalnu upravu i samoupravu odr-`i sastanak na kome }e se po-ku{ati na}i rje{ewe za deblo-

kadu ra~una op{tine Vukosa-vqe i dogovoriti dinamika is-puwavawa zahtjeva radnika za-poslenih u organima uprave op-{tine Vukosavqe - istakla jepredsjednik sindikalne orga-nizacije zaposlenih u organimauprave u Vukosavqu QiqanaOkoli}.

Ona je naglasila da se obez-bje|uje minimalni proces radau skladu sa zakonom i da se{trajk nastavqa do ispuwava-wa svih zahtjeva [trajka~kogodbora. ¥ V. B.

NASTAVQEN [TRAJK U OP[TINI VUKOSAVQE

Zatra`ena pomo} Vlade

VI[EGRAD - Sedamdesetak ~la-nova Udru`ewa iseqenih Srba izSredwe Bosne ju~e su po~eli sa ~i{}e-wem nezavr{enih stanova u vi{e-gradskom nasequ Gar~a, kao i prosto-ra oko stambenih zgrada. Ovo je na-{em listu potvrdio predsjednik ovogudru`ewa Bo`idar [kobi}.

- Na sjednici Upravnog odbora na-{eg udru`ewa formirali smo vi{especijalizovanih radnih brigada zaunutra{we ure|ewe dobijenih stano-va. U toku je obezbje|ewe novca i gra-|evinskog materijala od svih onih ko-ji `ele da pomognu, {to }e i te kakoumawiti tro{kove za zavr{etak sta-nova u nasequ Gar~a - rekao je [kobi}.

U {ali ovih dana ovdje ka`u da suponovo postali "`uti mravi#, kako suih zbog mnogih slo`nih akcija prili-kom po~etka gradwe zgrada u Gar~i zva-li sve do 1998. godine. Za nedjequ, 12.

jun, u nasequGar~a, [kobi}je najavio sve-~ano uru~iva-we rje{ewa ikqu~eva za ne-zavr{ene sta-nove koji supripali ~lano-vima Udru`e-wa iseqenihSrba iz Sred-we Bosne, kome}e, pored na~el-nika op{tine Vi-{egrad Miladina Mili}evi}a, prisu-stvovati i vi{e ministara iz VladeRepublike Srpske, kako je i najavqe-no.

Zakqu~kom Narodne skup{tineSrpske i odlukom Vlade, ~lanovimaovog udru`ewa, koji su od 1996. godine

smje{teni u izbjegli~kom nasequ Ne-zuci kod Vi{egrada, pripao je 51 ne-zavr{eni stan.

- Tako }e se na{e dugo ~ekawe sta-na, zapo~eto jo{ 1996. godine, ovih da-na kona~no i ostvariti - ka`e [ko-bi}. ¥ S. H.

@IVNULO VI[EGRADSKO NASEQE GAR^A

^ekaju nove kqu~eve^lanovima Udru`ewa iseqenih Srba iz Sredwe Bosne pripao je 51 nedovr{eni stan u nasequ Gar~a. Kqu~evi 12. juna

BAWA LUKA - Na Me-|unarodnoj sindikalnojkonferenciji, koja po~iwedanas u @enevi, predsjed-nik Saveza sindikata ^edoVola{ prvi put predstavqasvih 600 hiqada radnika uRepublici Srpskoj i BiH.

Pro{le godine na ovomskupu radnike iz BiH je za-stupao predsjednik Sindi-kata Federacije BiH Ed-hem Biber.

Vola{ je rekao da }e natrodnevnoj konferenciji,koju je organizovala Me|u-narodna organizacija rada,upoznati delegate iz najzna-

~ajnijih sindikalnih cen-trala u svijetu sa problemi-ma sa kojima se naj~e{}e su-sre}u radnici u BiH, po-~ev{i od malih plata i pro-blema nezaposlenosti, dootvorene ili prikrivenediskriminacije zaposlenihu privatnom sektoru.

- U~esnike konferen-cije upozna}emo i sa osni-vawem nove sindikalne kon-federacije, koju ~ine save-zi sindikata iz RepublikeSrpske i Federacije BiH,{to je za sve sindikate uBiH veliki doga|aj - ka`eVola{. On je objasnio da je

u~lawewe Saveza sindika-ta u Konfederaciju na ni-vou BiH "ulaznica# za pri-jem ove organizacije u Me-|unarodnu konfederacijuslobodnih sindikata, kojaje ~lan Svjetske sindikal-ne unije.

- Djelovawem preko sin-dikalne Konfederacije uBiH lak{e i br`e mo`emoda ostvarimo socijalni di-jalog sa dr`avnim institu-cijama koje djeluju na nivouBiH, te da zajedno sa wimaomogu}imo povoqnije uslo-ve za investirawe stranogkapitala na ovim prosto-rima - poru~io je ^edo Vo-la{.

¥ M. M.

SAVEZ SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE

ISTO^NI STARIGRAD - Stanovnici Isto~-nog Starog Grada su, u okvi-ru akcije "@etva#, polici-

ji predali {est ru~nih bom-bi, tri okvira za automat-sku pu{ku i 90 metaka, sa-op{tilo je Ministarstvo

unutra{wih poslova Repu-blike Srpske. Kako se navo-di u saop{tewu, vi{egrad-ska policija je u okviruiste akcije od gra|ana pri-kupila dvije ru~ne bombe i150 metaka. ¥ @. Ma.

ISTO^NI STARI GRAD

Vola{ u @enevi

Oru`je odlo`eno

Vi{egradsko naseqe Gar~a: Po~elo ~i-{}ewe stanova

DOBOJ - Smjenom odbornikaPartije demokratskog progresaSvetislava Vasiqevi}a na pro-{loj sjednici, Skup{tina op{ti-ne Doboj izgubila je predsjedni-ka. Istovremeno, dobila je pot-predsjednika izborom ~lana Srp-ske demokratske stranke Brani-slava Gari}a.

Ju~e je Skup{tina op{tineostala bez potpredsjednika Bra-nislava Gari}a, kojeg je promo-visala u novog predsjednika.

Tek poslije tajnog glasawa, ukome su mu odbornici dali povje-rewe, Gari} je bio, opet, tajnimglasawem razrije{en du`nostipotpredsjednika, da bi potompred najstarijim odbornikom Ni-kolom Ninkovi}em polo`io za-kletvu za novoizabranu funkci-ju.

Ju~era{wa sjednica, na ko-joj je biran predsjednik, po~e-

la je prijedlogom nezavisnog od-bornika Voje Jovanovi}a da seodbornici Partije demokrat-skog progresa, koji nisu do{li

na zasjedawe, kazne oduzimawemjednomjese~ne naknade. Na tra-`ewe odbornika Saveza nezavi-snih socijaldemokrata Veli-bora Risti}a, Jovanovi} jeobrazlo`io zbog ~ega su pred-stavnici Partije demokratskogprogresa odsutni.

- Oni, koliko znam, smatrajuda su odluke koje je Skup{tinaop{tine donijela na prethodnojsjednici nezakonite i zato ne}eda u~estvuju u wenom radu.

Potom je predsjednik Komi-sije za izbor i imenovawa Niko-la Ninkovi} upoznao odbornikeda su, na osnovu me|ustrana~kogdogovora, za ju~era{wu sjednicupredlo`ena tri kandidata zapredsjednika - Branislav Gari},Xemo Slamnik i Enes Suqkano-vi}.

Tajnim glasawem, za Gari}ase izjasnilo 18, za Suqkanovi}a

dva i za Slamnika jedan odbornik,dok je jedan listi} bio neva`e-}i.

- Na sve ovo na odre|en na-~in bili smo natjerani, to nijebila na{a ̀ eqa. A natjerani smozbog apsolutne opstrukcije koju

su u posqedwe vrijeme vr{ilipredstavnici odre|ene politi~-ke partije, pa smo bili prinu|e-ni da ovaj proces do|e na dana-{wi nivo - rekao je Gari}.

- Mislim da su ta partija iraniji predsjednik izvr{ili od-

re|enu privatizaciju rada Skup-{tine. Moramo da shvatimo da jepredsjednik Skup{tine op{ti-ne samo odbornik i ~ovjek bezposebnih ovla{}ewa u odnosu nadonesene odluke - rekao je Brani-slav Gari}. ¥ Sl. PUHALO

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE DOBOJ

Glasawe u Skup{tini op{tine: Ko }e biti potpredsjednik

VRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMVRTE[KA S PRAZNOM STOLICOMIzborom Branislava Gari}a za novog predsjednikaSkup{tina op{tine Doboj ostala je bez potpredsjednika.Bo{waci }e se `aliti

ZAKONNa~elnik op{tine Doboj

Obren Petrovi} ka`e da }ese Bo{waci `aliti povodomju~era{weg izbora, s obziromna to da su insistirali damjesto predsjednika treba dapripadne wima.

- Predsjedni{tvo i Op-{tinski odbor Srpske demo-kratske stranke Doboj, naosnovu dopisa koji bude pred-stavilo nadle`no ministar-stvo, zauze}e stavove. U sva-kom slu~aju, mora se po{tova-ti ~lan 3. Zakona o lokalnojupravi - istakao je Obren Pe-trovi}.

VRTE[KA S PRAZNOM STOLICOM

Fuad Turali}: Zaustaviti odlazak mladihstru~waka (Snimio R. [IBAREVI])

srijeda, 8. jun 2005. POLITIKA

5

BAWA LUKA - Bawolu~kiGradski odbor Penzionerskestranke Republike Srpske sma-tra o~ekivanom odluku Vlade iNarodne skup{tine RepublikeSrpske kojom je re~eno "ne# na-metnutom modelu reforme poli-cije.

- O~ekujemo da ubrzo do|e dopromjene Ustava Republike Srp-

ske i BiH, kao i pojedinih dije-lova Dejtonskog sporazuma. Zatopozivamo sve nadle`ne organe uSrpskoj da se pripreme za te pro-mjene i prihvate samo one koje neidu na {tetu nijednog naroda uBiH - navodi se u saop{tewuGradskog odbora Penzionerskestranke Bawa Luka.

¥ @. Ma.

PENZIONERSKA STRANKA

O~ekivana odluka

BAWA LUKA - Partija demo-kratskog progresa smatra da je po-trebno uraditi reviziju buxeta op-{tine Vukosavqe i utvrdi odgovor-nost onih koji su nezakonito potro-{ili tri godi{wa buxeta unaprijed.

U saop{tewu ove stranke od re-publi~ke vlade se zahtijeva da pred-lo`i rje{ewe za op{tine ~iji du-govi prevazilaze wihove mogu}nostida pla}aju naslije|ene obaveze, ka-ko bi se za{titili `ivotni inte-resi gra|ana i obezbijedio rad lo-kalne uprave.

U ovoj stranci smatraju da Vla-da Republike Srpske i Ministar-stvo lokalne uprave nisu ni{tapreduzeli u rje{avawu te{ko}a sakojima se suo~ila nova op{tinskavlast u Vukosavqu.

[trajk zaposlenih u ovoj op-{tini, navedeno je u saop{tewu, po-sqedica je neodgovornog tro{ewanovca i rasipni~ke politike rani-jeg op{tinskog rukovodstava iz Srp-ske demokratske stranke i Savezanezavisnih socijaldemokrata.

¥ D. T.

BAWA LUKA - Savez nezavi-snih socijaldemokrata tra`i odministra odbrane Republike Srp-ske Milovana Stankovi}a da pod-nese ostavku, izjavio je ju~e u Ba-woj Luci generalni sekretar Mla-dih socijaldemokrata Dubravko Su-vara.

Ako Stankovi} u roku od se-dam dana ne podnese ostavku, naja-vio je Suvara, mladi vojnici i onikoji to tek treba da budu blokira-}e zgradu Ministarstva odbrane.

On je rekao da Stankovi} tre-ba da podnese ostavku jer Mini-starstvo odbrane, na ~ijem je ~elu,

"ne obavqa svoj posao, a ono {to ra-di, radi pogre{no#.

Govore}i o izjavi direktorapolicije Republike Srpske Dra-gomira Andana u vezi sa terori-sti~kim napadom u Madridu, Du-bravko Suvara je rekao da "takone bi trebalo da se pona{a nipozornik, a ne direktor polici-je#.

¥ M. X.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Tro{ili unaprijed

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

STRANA^KA HRONIKA

REPUBLIKU Srpsku ne bibilo realno ukinuti sve dok na-rod u woj `eli da ona postoji.

Na ovo je ju~e u Strazburu, urazgovoru za Srnu, upozorio za-mjenik sekretara Venecijanskekomisije Savjeta Evrope TomasMarkert, tijela koje se bavi dje-lotvorno{}u organa zemaqa ~la-nica.

On je istakao da je potrebnoreformisati Federaciju BiH,"~ije je postojawe i djelovawepreskupo i koja ne mo`e da pre-`ivi bez reforme#.

Markert, koji je u~estvovao uizradi mi{qewa o ustavnoj si-tuaciji u BiH, smatra da je rje{e-we koje podrazumijeva ukidaweRepublike Srpske i Federacije

BiH "nerealno u sredworo~nojperspektivi jer to u Srpskoj nebi bilo prihva}eno#.

- Najrealnija mogu}nost zareformu, koja bi bila u skladu saop{tim evropskim kretawima,bila bi da se zakonodavne nadle-`nosti unutar Federacije BiHkoncentri{u na wen nivo - re-kao je Markert i dodao da isto-vremeno "lokalne vlasti u Fede-raciji i u Republici Srpskoj tre-ba da budu oja~ane#.

Markert je ponovio mi{qe-we Venecijanske komisije "da biukidawe kantona bilo najboqe

rje{ewe#, uz ocjenu dau ovom trenutku to ne bibilo mogu}e.

On je ocijenio da jeo~igledno da"ovla{}ewatreba da seprenose saRepublikeSrpske iFederaci-je BiH nazajedni~-ke organeBiH, jerona dru-

ga~ije ne}e biti dovoqnosna`na da bi se pridru-`ila Evropskoj uniji#.

- Ustav bi trebaloda bude izmijewenamandmanima, tako da sepro{iri lista ovla-

{}ewa zajedni~kih orga-na kako bi BiH vi{e li-~ila na druge federalne

dr`ave, kao {toje Wema~ka -

rekao jeT o m a sM a r -kert.

On je dodao da }e ovaj koraksvakako biti te`ak jer }e za sva-ku promjenu biti potrebna sagla-snost sva tri konstitutivna na-roda.

- Mnogi qudi u BiH, a pogoto-vu u Federaciji, nisu zadovoqnitrenutnim stawem stvari i mi smopoku{ali da na|emo rje{ewe zaSrbe i Hrvate - rekao je Markert.

On je podsjetio da je Veneci-janska komisija, na zahtjev Par-lamentarne skup{tine SavjetaEvrope, donijela mi{qewe oustavnoj situaciji u BiH i ovla-{}ewima visokog predstavnika.- Komisija je pozvala na progre-sivno i postepeno iskqu~ivaweovla{}ewa visokog predstavni-ka i na uspostavqawe savjetodav-nog panela nezavisnih pravnikaza odluke koje se direktno ti~uprava pojedinaca - kazao je To-mas Markert.

Venecijanska komisija sma-tra da je BiH jo{ potrebno da jeusmjerava me|unarodna zajedni-

ca, ali da bi se to usmjeravawe"moglo pru`iti i suptilnijimsredstvima#.

Komisija je izvijestila Skup-{tinu Savjeta Evrope da bi vi-soki predstavnik mogao da zadr-`i samo ulogu predstavnikaEvropske unije, kao {to je to bioslu~aj u Makedoniji.

To zna~i da visoki predstav-nik ne bi donosio odluke ve} bisamo posredovao izme|u predstav-nika Republike Srpske i Federa-cije BiH, kao i tri naroda.

Stru~waci Venecijanske ko-misije ocjewuju da bi interes na-roda BiH za evropske integraci-je trebalo da osigura djelotvor-nost ove uloge.

Savjet Evrope osnovao je Ve-necijansku komisiju 1990. godi-ne s ciqem da doprinese razvo-ju demokratije kroz doprinos ra-du pravnih ustanova. Komisiju~ine ugledni nezavisni pravni-ci iz dr`ava ~lanica SavjetaEvrope. ¥

Federaciju treba reformisati, jer je preskupa.

Najboqe rje{ewe je ukidawe kantona. Republika

Srpska }e postojati sve dok god to `ele

weni stanovnici

\Tomas Markert: Ni{ta bez

saglasnosti

SRPSKA DEMOKRATSKA

STRANKA

Nova

isku{ewaSOKOLAC - Tajnim glasa-

wem preksino} je izabrano 40~lanova novog Op{tinskog od-bora Srpske demokratske stran-ke, o ~ijem je radu u prethodnomperiodu govorila wegov pred-sjednik Swe`ana Bo`i}.

Preostalih 13 ~lanova ovogorgana, u skladu sa Statutom,imenova}e predsjednik strankeDragan ^avi}.

- Deset godina nakon potpi-sivawa Dejtonskog sporazuma,Srpska demokratska stranka jeopet izlo`ena velikim priti-scima. Ali, narod glasa za ovustranku, {to zna~i da u wu imanajvi{e povjerewa - rekao je za-mjenik predsjednika strankeMladen Bosi}.

On je kazao da Srpsku demo-kratsku stranku ~eka novo te{kovrijeme, ~ija }e isku{ewa pre-broditi jer je zbila svoje redo-ve i jer joj pristupa sve vi{emladih qudi. ¥ B. G.

BORA^KA organizacija Re-publike Srpske uputila je ju~e pi-smo Pediju E{daunu, u kojem je na-vela pet razloga zbogkojih on treba da na-pusti du`nost viso-kog predstavnika me-|unarodne zajedniceu BiH.

E{daun, po ocje-ni boraca, djeluje mi-mo okvira datihovla{}ewa, nasilnoi protivustavno ru-{i ustavno-pravniporedak RepublikeSrpske i BiH, pro-izvodi krizu i ugro-`ava mir u BiH, kr-{i kolektivna i po-jedina~na qudskaprava, a uz to je - na-vedeno je u pismu -osvjedo~eni autokra-ta i srbomrzac.

Bora~ka organi-zacija pi{e da su uje-diwene nevladine or-ganizacije, organizo-vane u Front za o~u-vawe ustavne pozicijeRepublike Srpske, saodu{evqewem do~eka-le i pozdravile za-kqu~ke Narodne skup{tine Repu-blike Srpske, kojima se reformapolicije vra}a u ustavne okvireRepublike Srpske i BiH.

Takvog odlukom, stoji u pismuPediju E{daunu koje je potpisao

predsjednik Bora~ke organizaci-je Savo Cvijetinovi}, predstav-nici politi~kih stranka u Srp-

skoj pokazali su politi~ku zre-lost, voqu naroda, ali i svoju oba-vezu da {tite ustavni poredak Re-publike Srpske i BiH.

U pismu se ka`e da visokipredstavnik posqedwih dana poka-

zuje svoju nedosqednost, na ~emubi mogli da mu pozavide svi dik-tatori ovozemaqskog svijeta.

- Gra|ani Srpske mo`da biVas mogli donekle i razumjeti daim prijetite i ka`wavate zbog ne-pridr`avawa Dejtonskog sporazu-ma, kao {to je bila nesaradwa saHa{kim sudom. Ali, kako shvati-ti prijetwe i kazne kada se djelu-je u skladu sa Dejtonskim sporazu-mom - pitaju borci visokog pred-stavnika.

- Nemate vi tu snagu da na{otpor sprije~ite ma kakvim ka-znama. Za Republiku Srpsku, kaogaranciju opstanka Srpskog naro-da u BiH, dato je preko 24 hiqade`ivota najboqih sinova na{eg na-roda. Istorija nas u~i da to nesmijemo zaboraviti - poru~uju bor-ci Pediju E{daunu.

Pitamo se, nagla{ava se u pi-smu Bora~ke organizacije Repu-blike Srpske, kada }e u BiH do}idiplomate sa iskrenim ̀ eqama dase narodima u BiH pomogne da sa-mi odaberu svoj put, ~ime bi sevrijeme Pedija E{dauna i genera-la Dejvida Likija {to prije iz-brisalo iz sje}awa.

Obra}awe visokom predstav-niku u BiH potpisnici pisma za-vr{avaju konstatacijom da "nasSrbe u BiH toliko ste dobrim za-du`ili da bi vam rado dali i svo-je krvi ma koliko ona bila 'sna`nai otrovna kao zmijski jed'#, pozi-vaju}i se na rije~i Petra Ko~i}a.

¥ D. TRI[I]

PISMO BORA^KE ORGANIZACIJE PEDIJU E[DAUNU

Vrijeme za - rastanakKako shvatiti prijetwe i kazne zbog toga {to se djeluje u skladu

sa Dejtonskim sporazumom, pitaju borci

OMBUDSMAN

FEDERACIJE BiH

Stawe

za briguSARAJEVO - Ombudsman Fe-

deracije BiH Vera Jovanovi} po-tvrdila je ju~e da je stawe u Ka-zneno-popravnom domu Zenica za-briwavaju}e.

Jovanovi}eva je na konferen-ciji za novinare u Sarajevu, ja-vila je Srna, izjavila da su se iranije de{avali napadi bo{wa~-kih zatvorenika na Srbe i Hrva-te.

Ona je istakla da ombudsmanFederacije BiH nije dobio za-htjev advokata optu`enog Vlasti-mira Pu{are, koji se nalazi u ze-ni~kom zatvoru, za wegovo pre-mje{tawe u neku od kazneno-po-pravnih ustanova u RepubliciSrpskoj.

Vera Jovanovi} je istakla da}e se ombudsman Federacije BiH,ako dobije zahtjev Pu{arinogadvokata, obratiti federalnomMinistarstvu pravde, s obziromna to da ombudsman nema izvr-{na prava.

- Stawe u Kazneno-popravnomzavodu Zenica je zabriwavaju}e,jer su tamo smje{teni optu`eniza te`a krivi~na djela - istaklaje ombudsman Federacije BiHBranka Ragu` i dodala da je jedanod zadataka ombudsmana obilazakkazneno-popravnih domova. ¥

MINISTARSTVO pravdeRepublike Srpske obavije{teno jeo napadima na Srbe i wihovom zlo-stavqawu u Kazneno-popravnomzavodu u Zenici.

Ovo je na{em listu izjavio po-mo}nik republi~kog ministrapravde Mla|en Mandi}.

Izgredi su uslijedili posli-je prikazivawa snimaka na kojimase vidi kako pripadnici jedinice"[korpioni# ubijaju {estoricuzarobqenih Bo{waka iz Srebre-nice.

Zbog zlo~ina "[korpiona#, uzeni~kom zatvoru batine je dobioVlastimir Pu{ara, kojeg je napaoNexad Fetahovi}. Lo{e je pro-{ao i Hrvat Ivan Bakovi} Baka,kojeg je kroz {ake propustio Ja-smin Hercegli}.

- Problem zlostavqawa zatvo-renika srpske nacionalnosti u Ze-nici traje ve} ~etiri-pet godina- kazao je Mandi}. - U specifi~-nom polo`aju su zatvorenici ko-ji su osu|eni za ratne zlo~ine, atakvih je u Zenici petnaestak. Ni-kakve ̀ albe nismo dobili iz dru-

gih zatvora u Kre{evu, Mostaru,Biha}u i Sarajevu.

On je istakao da su molbe zapremje{taj u zatvore u RepubliciSrpskoj uputila petorica zatvore-

nika iz Zenice. Poslije toga upu-}en je dopis Ministarstvu pravdeFederacije BiH, s molbom da udo-voqi zahtjevu osu|enika. Iz Fede-racije je stigao odgovor da nema za-konskog upori{ta za prebaciva-we zatvorenika iz ovog dijela BiHu Republiku Srpsku.

- Uvjeren sam da zakon nijeglavna prepreka. Pravi razlogje nedostatak voqe kod nadle-`nih u Federaciji - naglasio jeMandi}. - Jer, ako uprava zatvo-ra u Zenici ne mo`e za{tititizatvorenike Srbe, postoje samodva rje{ewa: da podnesu ostavkeili da te zatvorenike prebace uRepubliku Srpsku.

Mandi} je dodao da do sada uzatvorima Republike Srpske ni-je zabiqe`en nijedan slu~aj zlo-stavqawa zatvorenika Bo{wakaili Hrvata. Prema wegovim ri-je~ima, u posqedwe tri godinebila su dva zahtjeva Bo{waka dabudu preba~eni iz zatvora Repu-blike Srpske, ali nisu prihva}e-ni u Federaciji.

- Zakoni o izvr{ewu krivi~-nih i prekr{ajnih kazni u Fede-raciji i Republici Srpskoj nepredvi|aju prebacivawe zatvo-renika iz zatvora, niti ih zabra-wuju. Zbog toga mislim da je ovopitawe mogu}e rije{iti dogovo-rom izme|u predstavnika na{egi federalnog Ministarstva

pravde - rekao je Mla|en Man-di}.

Osim toga, podsjetio je on, po-stoji Zakon o izvr{ewu krivi~nihi prekr{ajnih sankcija BiH kojina neki na~in posredno reguli{eovu tematiku. Zakon predvi|a mo-gu}nost prebacivawa zatvoreni-ka iz Federacije u Srpsku i obr-nuto.

Prema wegovim rije~ima, naj-ve}i problem u saradwi pravosu-|a Republike Srpske i Federaci-je je u oblasti izvr{ewa krivi~-no-pravnih sankcija.

- Pravosna`ne presude sudo-va iz Republike Srpske ne spro-vode se za lica koje su nastawena

u Federaciji - tvrdi Mandi}. -Istovremeno, bez ikakvih proble-ma u Republici Srpskoj se izvr{a-vaju pravosna`ne odluke federal-nih sudova.

On je naglasio da dva mini-starstva u drugim oblastima vrlodobro sara|uju.

Mla|en Mandi} ka`e da jeprije dvadesetak dana uputio pri-jedlog da se u Ministarstvu prav-de BiH odr`i sastanak i potpi{eprotokol, koji bi omogu}io osu-|enicima koji su ugro`eni zbogsvoje nacionalne pripadnosti dabudu preba~eni iz Federacije uRepubliku Srpsku i obrnuto.

¥ M. DIZDAR

MLA\EN MANDI] O PREMJE[TAWU ZATVORENIKA

NEMA DOBRE VOQEZakon ne zabrawuje premje{tawe zatvorenika

iz Republike Srpske u Federaciju BiH i obrnuto.

Federalna strana nije voqna za dogovor o ovom pitawu

\Mla|en Mandi}: Nudimo saradwu

ODLU^NO PROTIV Federalno Ministarstvo

pravde tvrdi da ne postoji za-konska osnova za premje{tawezatvorenika iz Federacije BiHu Republiku Srpsku i obrnuto.

- Mi u Federalnom mini-starstvu pravde odlu~no smo pro-tiv etni~kih zatvora i nacio-nalnih kriterijuma kod upu}i-vawa ili premje{tawa osu|enihna izdr`avawe kazni - saop{ti-lo je Ministarstvo pravde Fe-deracije BiH.

\ Savo Cvijetinovi}: Proizvo-dite krizu

ZAMJENIK SEKRETARA VENECIJANSKE KOMISIJE TOMAS MARKERT

FEDERACIJA NE]E PRE@IVJETI

Ministre, podnesi ostavku

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

srijeda, 8. jun 2005.EKONOMIJA6

BERKOVI]I - Preduze}e"Bakus# Berkovi}i dobilo je odVlade Republike Srpske tridese-togodi{wu koncesiju za iskori-{}avawe pitke vode sa izvora ri-jeke Bregave.

Direktor "Bakusa# Novica[krba ka`e da je zakqu~ivawemugovora krunisan wihov gotovo tro-godi{wi rad na ispitivawu izvo-ri{ta i pripremi investiciono-tehni~ke dokumentacije za izgrad-wu fabrike (punionice) prirodno~iste vode.

On isti~e da do sada nisu ima-li ni ve}ih administrativnih, nidrugih problema i zavrzlama okodobijawa dokumentacije i sagla-snosti na ovaj program.

Istina, ka`e on, trebalo namje vremena da ispitamo izda{nostizvora u sva ~etiri godi{wa dobai wegovo pona{awe u ekstremnimvremenskim uslovima.

Protok i zalihe vode ispiti-vao je "Geozavod# iz Zvornika, awena bakterilo{ko-hemijska svoj-stva stru~waci sa beogradske Voj-nomedicinske akademije. Wihovinalazi su vi{e nego zadovoqavaju-}i. Voda sa izvora Bregave je me|unajboqim prirodnim vodama za pi-}e u Evropi - ka`e [krba.

On je optimista i vjeruje da odpo~etka 2006. godine dio vode saizvora Bregave vi{e ne}e oticatihercegova~kim kr{em, ve} }e gasi-ti ̀ e| u mnogim arapskim i drugimzemqama ju`ne hemisfere u kojimase osje}a hroni~na nesta{ica vodeza pi}e. Do tada, po wegovim rije-~ima, treba da bude izgra|ena fa-brika vode u Berkovi}ima sa svimprate}im sadr`ajima.

[krba ka`e da }e u fabrikubiti ulo`eno izme|u osam i desetmiliona maraka kreditnih sred-stava, od ~ega samo na opremu otpa-da sedam miliona maraka.

- Rije~ je o wema~koj opremi"hronos# sa dvije linije, kapaci-teta po 13 hiqada boca. Fabrika }ezapo{qavati izme|u 60 i 70 rad-nika i dnevno }e mo}i da puni 500hiqada boca - ka`e [krba.

Ve} smo imali kontakte, doda-je on, sa potencijalnim kupcima izarapskih zemaqa, koji su zaintere-sovani za fla{iranu vodu iz Bre-

gave, dok su, na primjer, potencijal-ni kupci iz Malezije zaintereso-vani za prevoz vode u cisternamapreko luke Plo~e.

Imali smo i preliminarniugovor da voda iz Bregave 1. julakrene za Pakistan i Avganistan,ali on nije realizovan, jer smo ~e-kali zakqu~ivawe koncesionog ugo-vora. Tamo treba da ide pet mili-ona boca mjese~no - ka`e [krba.

Po wegovim rije~ima, radovina izgradwi fabrike vode u Berko-

v}ima po~e}e 1. jula 2005. godine ibi}e zavr{eni za pet mjeseci. Fa-brika vode na izvoru Bregave bi}eprvi proizvodni pogon u ovoj neraz-vijenoj hercegova~koj op{tini.

Gra|evinski objekat u koji }ebiti smje{tena oprema bi}e dimen-zija 70 puta 30 metara i uz wega }ebiti izgra|en i pogon za proizvod-wu paleta, u kojem }e biti zaposle-no petnaestak radnika.

Preduze}e "Bakus#, koje }e bi-ti nosilac ovog posla, osnovano je1993. godine i uspje{no se bavi ugo-stiteqstvom i trgovinom.

Direktor "Bakusa# Novica[krba vjeruje da }e se ulagawe br-zo otplatiti, jer se u svijetu svevi{e osje}a potra`wa za svje`omi kvalitetnom prirodnom vodom zapi}e. On isti~e da je u svijetu sve-ga 3,2 odsto kvalitetne vode za pi-}e i da je svaki dan sve ve}a wenazaga|enost.

Izvor Bregave nalazi se svega71 kilometar od luke Plo~e {to }e

olak{ati prevoz, a voda }e se iz-voziti pod nazivom "bregava# i ne-}e biti hlorisana, ve} samo fil-trirana.

Ina~e, poznato je da voda iz

Bregave, koja izvire iz utrobe her-cegova~kog kr{a, pozitivno uti~ena dugovje~nost, potenciju, bistri-nu uma i vitalnost organizma.

¥ G. DAKI]

U BERKOVI]IMA USKORO PO^IWE IZGRADWA FABRIKE VODE

REPUBLIKA Srpska je kona~-no dobila Turisti~ku organizaci-ju, koja }e se profesionalno bavi-ti razvojem i agresivnijom promo-cijom turizma Srpske u svijetu.

Pomo}nik ministra za turizamRepublike Srpske Brane Milo{e-vi} isti~e da je zadovoqan {to surukovodioci Turisti~ke organiza-cije - qudi od struke. Direktor Tu-risti~ke organizacije je Ratko Ra-di{i}, a predsjednik Upravnog od-bora Aleksandar \uri}.

Do sada je republi~ko Mini-starstvo trgovine i turizma oba-

vqalo posao Turisti~ke organiza-cije. S obzirom na to da je donesenZakon o turizmu i Zakon o ugosti-teqstvu, stvorene su pretpostavkeza formirawe Turisti~ke organi-zacije. Ura|en je i prijedlog zako-na o boravi{nim taksama, premakojem bi se 30 odsto odvajalo za fi-nansirawe Turisti~ke organizaci-je.

Milo{evi} napomiwe da su ze-mqe u svijetu maksimalno iskori-stile, u odnosu na Republiku Srp-sku, skromne turisti~ke potencija-le. Slovenija, na primjer, samo od

pecawa ostvari prihod od dva mi-liona evra.

- Dr`ava do sada nije imalasluha za turizam, za koji smatram daje na{a najatraktivnija grana. Ula-gawe u turizam Republike Srpskebi}e vi{estruko vra}eno za neko-liko godina. Rafting, paraglajding,planinarewe samo su neke od broj-nih, a gotovo neiskori{}enih tu-risti~kih potencijala RepublikeSrpske - istakao je pomo}nik re-publi~kog ministra za turizamBrane Milo{evi}.

¥ D. V. M.

FORMIRANA TURISTI^KA ORGANIZACIJA SRPSKE

Gostima otvorena vrata

PROKREDIT banka je po~et-kom ovog mjeseca svojim klijenti-ma predstavila maestro i masterkartice.

- Ovo su internacionalne kar-tice koje su idealne za gra|ane, bi-lo da ̀ ele da podignu novac sa ban-

komata ili da obave kupovinu uBiH, inostranstvu ili putem In-terneta, navodi se u saop{tewuProkredit banke.

Posebna pogodnost za korisni-ke prokredit maestro kartice jeda korisnici mogu bez naknade da

podignu novac na bankomatimaProkredit banke u BiH, Srbiji,Makedoniji, Albaniji i na Kosovu.

Prokredit banka ima mre`uod 18 poslovnih jedinica koje senalaze u 16 gradova u BiH.

¥ Q. ^.

NOVI PROIZVODI PROKREDIT BANKE U BiH

Kartice za lak{i `ivot

BAWA LUKA - Ju~e je u pro-storu "Bawalu~kog velesajma#otvoren Deveti me|unarodni sa-jam namje{taja "SAN 2005#, na ko-jem u~estvuje oko 60 doma}ih i ino-stranih izlaga~a.

Otvaraju}i ovu sajamsku mani-festaciju, gradona~elnik Bawe Lu-ke Dragoqub Davidovi} je odaopriznawe prisutnim izlaga~ima iorganizatorima.

- Ovaj sajam ima veliki zna-~aj, jer pokazuje da ima upornihqudi - proizvo|a~a, koji, uprkos

~iwenici da nam situacija nijesjajna, `ele da kod nas do|u i pred-stave svoje proizvode i programe.To je veliko ohrabrewe za grad Ba-wu Luku i Republiku Srpsku u cje-lini - rekao je, izme|u ostalog,gradona~elnik Bawe Luke.

Izlaga~e, goste i prve posjeti-oce pozdravio je i marketing-me-naxer "Bawalu~kog velesajma# Do-

brica @ugi}. On je rekao da je Sa-jam namje{taja u Bawoj Luci najve-}a i najzna~ajnija specijalizova-na sajamska manifestacija ove vr-ste u BiH, koja je okupila brojneproizvo|a~e namje{taja iz BiH,biv{ih jugoslovenskih republika,Poqske, Austrije, Wema~ke i Ita-lije.

- Zna~ajan je i nastup ve}egbroja novih malih doma}ih proiz-vo|a~a namje{taja, koji su nastaliuglavnom iz, na`alost, razorenedoma}e drvne industrije. Ipak,drago nam je da su nas prepoznalikao vo|u na zajedni~kom putu pre-ma Evropskoj uniji - rekao je@ugi}.

Na sajmu, koji se zavr{ava unedjequ, 12. juna, veoma zapa`en{tand, i to prvi put, ima AFMgrupa, koju ~ini sedam doma}ih pro-izvo|a~a namje{taja, distribute-ra repromaterijala i ma{ina zaoblast drvne industrije.

^lanice AFM grupe su "Gran-di stil#, "Loto namje{taj#, "Pri-mus namje{taj#, "Mid#, "Siat#,"Dragi{i} i Karla{# iz Bawe Lu-ke i "Interlignum# iz Tesli}a, azajedni~ki nastup na upravo otvo-renom sajmu "San 2005# je jedna odprvih aktivnosti ove grupe.

¥ M. MIQU[

U BAWOJ LUCI OTVOREN DEVETI ME\UNARODNISAJAM NAMJE[TAJA

"SAN 2005"

IZLAGA^I PREPOZNALI

Dr`ava do sada nije imala sluha za turizam, koji je, smatram,na{a najatraktivnija grana, veli Brane Milo{evi}

BAWA LUKA - Tokom ju~era-{weg trgovawa na Bawalu~koj ber-zi ostvaren je promet od 379 hiqa-da maraka.

Oba indeksa zabiqe`ila surast vrijednosti. Berzanski indeksse popeo na 1.182,58 poena, dok je in-deks fondova dostigao 2.101,46 po-ena.

Najve}i promet na trgovawu,od 178 hiqada maraka, ostvaren jeu trgovini akcijama "TelekomaSrpske#, po cijeni od 1,8 marakaza akciju, {to je pove}awe od 0,56odsto.

Na berzanskoj kotaciji, seg-ment fondovi, akcije sedam fon-dova su imale rast cijena, od ~ega

su najve}i od 6,67 odsto zabiqe`i-le akcije Polara invest fonda, ko-jima se trgovalo po 6,4 maraka poakciji.

Dobitnik dana su akcije pred-uze}a "Vatrostalna# Akcionarskodru{tvo Prijedor, ~ija je cijenaporasla za 36,36 odsto.

¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene

BIRS 1,182.58 14.38 1.23FIRS 2,101.46 32.21 1.56

Najboqi kupovni

kurs

Najboqi prodajni

kurs

% promjene

cijene

Prosje~na cijena

Broj prometovanih

akcija

Ukupan promet (KM)

RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.31 0.32 3.33 0.31 3,451 1,070TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1.7 1.8 0.56 1.8 98,281 176,906VBBB-R-A LHB BANKA AD BAWA LUKA 0.00 1100

BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD, BAWA LUKA 4.11 4.3 0.00 4.3 1,847 7,942BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 4.4 4.5 6.28 4.4 474 2,086BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 3.81 3.9 0.00 3.9 1,220 4,758EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 10.38 10.39 -0.10 10.38 1,829 18,985EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 3.7 3.9 -6.57 3.7 529 1,957INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.079 0.08 0.00 0.079 148,745 11,751JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 2 2.07 5.82 2 783 1,566KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 6.59 6.6 2.81 6.59 3,763 24,798PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 6.4 6.49 6.67 6.4 1,310 8,384PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 2.8 2.9 0.00 2.8 662 1,854VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 3.81 4 2.56 4 1,000 4,000VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 4.1 4.15 1.99 4.1 700 2,870ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 6.7 6.8 1.21 6.7 10,500 70,350

275,094 339,276

AGRH-R-A AGROHERCEGOVINA AD NEVESIWE 0.2 -20.00 0,1(A) 18,064 1,806BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.2 1.23 0.00 1.2 2,971 3,565BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 0.63 0.67 14.55 0.63 15,051 9,482ELVA-R-A ELVAKO AD BIJEQINA 0.135 0.162 -10.00 0.135 2,601 351GRDA-R-A GRA\A AD BAWA LUKA 0.2 0.25 -20.00 0,2(A) 3,391 678KLMK-R-A KLIMAKOMERC AD ISTO^NO SARAJEVO 0.6 0.00 0,6(A) 101 61KRJL-R-A KRAJINALIJEK AD BAWA LUKA 0.3 0.00 0.3 20,868 6,260MRMR-R-A MERMER AD ^ELINAC 0.1 0.11 0.00 0,1(A) 20,259 2,026NPDK-R-A NAPREDAK AD BIJEQINA 1 11.11 1 1,156 1,156PDPT-R-A PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 0.53 -0.20 0.5 1,000 500POBJ-R-A POBJEDA AD BIJEQINA 0.198 0.27 -10.00 0.198 1,510 299POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0.41 0.45 0.00 0.41 481 197PSVN-R-A POSAVINA AD SRBAC 0.12 0.13 -20.00 0,12(A) 19,692 2,363RBW-R-A RIBWAK AD PRWAVOR 0.084 -19.23 0,084(A) 185 16RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.08 0.1 0.00 0.08 3,287 263TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 0.784 -0.13 0.784 6,400 5,018VLTG-R-A VELETRGOVINA AD GRADI[KA 0.128 0.00 0.103 19,704 2,030VTNK-R-A VITINKA AD KOZLUK 2.5 3 -0.40 2,51(A) 118 296VTRS-R-A VATROSTALNA AD PRIJEDOR 0.071 0.12 36.36 0.12 1,000 120ZTPR-R-A @ITOPROMET AD BIJEQINA 0.234 0.26 -10.00 0.234 4,771 1,116

142,610 37,603417,704 376,880

A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)

Slobodno berzansko tr`i{te

Kotacija fondova

UKUPAN PROMETUkupno slobodno berzansko tr`i{te

KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 7. jun 2005.

Berzanska kotacija

Ukupno kotacija

Oznaka HOV

E M I T E N T

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

Pove}ana vrijednost indeksa

BR^KO - Vlada distriktaBr~ko donijela je program pod-sticaja za unapre|ewe poqopri-vredne proizvodwe u 2005. godi-ni, za {ta su u ovogodi{wem bu-xetu predvi|ena ~etiri milionamaraka.

- Program podsticaja za una-pre|ewe poqoprivredne proiz-vodwe podrazumijeva jednokrat-ne isplate za podizawe dugogodi-

{wih zasada vo}a i podsticaje zaproizvedene koli~ine vo}a. Sti-mulisa}emo biqnu proizvodwuputem pla}awa po proizvodnimpovr{inama i podsticaje za podi-zawe novih plastenika i stakle-nika, podsticaje za sto~arstvo, zaspecifi~ne vrste proizvodwe iza ulagawe u nabavku poqopri-vrednih ma{ina kao i krediti-rawe kamata - ka`e {ef Odjeqe-

wa za poqoprivredu u Vladi di-strikta Pejo Mende{.

Po wegovim rije~ima, pod-sticaj za hektar zasa|enog jabu-~astog vo}a bi}e tri hiqade ma-raka. Novina ovog programa je{to je predvi|eno stimulisawesadwe oraha i qe{nika, za {taje po hektaru predvi|eno 1,5 hi-qada maraka. Za hektar jagodi-~astog vo}a predvi|ena su pod-sticajna sredstva od ~etiri hi-qade maraka.

¥ M. \.

PODSTICAJI ZA POQOPRIVREDNU PROIZVODWU U BR^KOM

BREGAVA TE^E U SVIJETOd 2006. godine dio vode sa izvora Bregave vi{e ne}eoticati hercegova~kim kr{em, ve} }e gasiti `e|u mnogim zemqama ju`ne hemisfere koje trpe hroni~nunesta{icu pitke vode

\Novica [krba: Dnevno }e se puniti 500 hiqa-da boca (Snimio M. MIHAJLOVI])

IZDA[NOST - U najekstremnijem su{nom

periodu izda{nost izvora Bre-gave je 490 litara u sekundi, doku zimskom periodu prelazi hiqa-du litara. "Bakus# je dobio sa-glasnost da mo`e da koristi 15litara u sekundi, ali nama }e bi-ti dovoqna svega tri do ~etirilitra u sekundi - ka`e [krba.

Marke po sortama

Aduti izlaga~a: Kvalitetan namje{taj iprate}e informacije (Snimio R. OSTOJI])

[ANSU Ovaj sajam je najve}a i najzna~ajnijaspecijalizovana sajamska manifestacijaove vrste u BiH. Izlaga~i iz BiH, biv{ihjugoslovenskih republika, Poqske,Austrije, Wema~ke i Italije

srijeda, 8. jun 2005. DRU[TVO

7

AKO se ostvari ono {to je do-govoreno na sastanku predstavni-ka Vlade Republike Srpske i re-publi~kog Udru`ewa penzionera,odr`anom 6. juna, penzioneri }edobiti pune i sa rastom plata dje-limi~no uskla|ene penzije.

Ovo je za "Glas Srpske# potvr-dio predsjednik republi~kog Udru-`ewa penzionera Rade Rakuq, is-ti~u}i da je uvjeren da }e do togai do}i.

Poslije pomenutog sastankavladin Biro za odnose sa javno{}usaop{tio je da }e Vlada Srpskepreduzeti sve mjere da bi se koe-ficijent pove}avao iz mjeseca umjesec, kako bi do kraja godine bi-la obezbije|ena isplata penzijapo rje{ewima.

Vlada Srpske }e obezbijedi-ti izmirewe dugova iz ranijih go-dina na osnovu beneficiranog rad-nog sta`a za radnike zaposlene udr`avnim organima, a to }e osigu-rati vi{e sredstava u Fondu pen-zijskog i invalidskog osigurawa.Rakuq isti~e da je rije~ o vi{e od30 miliona maraka.

Zakqu~cima o reprogramira-wu obaveza, Vlada Srpske je dalaprioritet izmirewu dugova za do-prinose za penzijsko i invalidskoosigurawe.

- Reprogramirano je 109 mili-

ona maraka. To ne zna~i da }emo svasredstva dobiti, ali veliki dioho}emo. Imamo zdravih preduze}akoja su reprogramirala svoje oba-veze. Ali, ima i onih koje to ne ~i-ne, a me|u wima ima ~ak i dr`av-

nih organa. Vlada }e poo{tritimjere za nedisciplinovane - isti-~e Rakuq.

Rakuq napomiwe da su upozo-rili Vladu da nijedno preduze}enema pravo da 13. platu dijeli od

sredstava koja pripadaju penzio-nerima.

- Trinaesta plata je podijeqe-na u mnogo firmi i zato nama ni-su stigle rate u o~ekivanom izno-su - nagla{ava Rakuq.

Na jednu od narednih sjednicaNarodne skup{tine RepublikeSrpske bi}e upu}en i Prijedlogzakona o izmjenama i dopunama Za-kona o penzijskom i invalidskomosigurawu, kojim je predvi|enouskla|ivawe penzija sa rastom pla-ta.

U ciqu rastere}ewa obavezaFonda penzijskog i invalidskogosigurawa, u skladu sa preporuka-ma Svjetske banke, Vlada }e pre-ispitati i propise koji se odno-se na uplatu doprinosa za zdrav-stveno osigurawe penzionera.

- Penzije }e se uskla|ivati sarastom plata svake godine, a naj-prije }e po~eti uskla|ivawe pen-zija iz 2002. godine. Te penzije su

u startu za 36,89 odsto mawe negoone koje penzioneri sada dobija-ju, jer nije pomjeran koeficijent,odnosno nije uskla|ivana penzija

iz 2002. godine sarastom plata u tojgodini. Kada pen-zije iz te godinestignu one iz2003, onda zajednosa tim penzijama

idu na 2004. go-dinu - objasnioje Rakuq.

Ne}e se svepenzije istovre-meno pove}ava-ti. Kada se ispu-

ni koeficijent jedan, odnosno ka-da krene isplata po rje{ewima,najbr`e }e se pove}avati penzijeiz 2002. godine, pa iz 2003. i 2004.

godine, jer osnovice tih penzijani`e su od penzija za koje se rje-{ewa donose u ovoj godini.

Rakuq poru~uje da penzione-ri nisu odustali ni od protestaukoliko se sve ovo ne ostvari.

- Vjerujem da za proteste ne}ebiti potrebe. Smatram da Vlada`eli da se materijalni polo`ajpenzionera poboq{a i da postojerealne mogu}nosti da se to i ostva-ri - veli predsjednik republi~kogUdru`ewa penzionera Rade Rakuq.

On dodaje da }e do kraja godi-ne penzionerima biti ispla}enjo{ jedan dio penzije iz 2000. go-dine.

¥ R. [KONDRI]

PENZIONERI SRPSKE NE ODUSTAJU OD USKLA\IVAWA PENZIJA SA PLATAMA

BITKA ZA VI[E DOSTOJANSTVAVlada }e izmiriti dugove iz ranijih godina

na osnovu beneficiranog radnog sta`a za

radnike zaposlene u dr`avnim organima,

a to }e osigurati vi{e sredstava u Fondu

penzijskog i invalidskog osigurawa

\ Rade Rakuq: Vjerujem da protest ne-}e biti potreban (foto-arhiva)

ZDRAVSTVO- Uvjeren sam da }e se ovo {to je Vlada obe}ala ispuniti i za to

su zadu`ena pojedina lica, sektori, ustanove. Svako je dobio odre-|en zadatak, i evo, ve} je reagovalo Ministarstvo rada i bora~ko-in-validske za{tite. Ono je ju~e poslalo Ministarstvu finansija do-pis da postupi po zakqu~ku Narodne skup{tine iz 2003. godine ipripremi izmjene i dopune Zakona o doprinosima, na ~emu je insi-

stirala i Svjetska banka koja je rekla: "Nemate pravo da iz pen-zija uzimate za zdravstvenu za{titu# - naveo je Rakuq.

Ako bi se, obja{wava on, iz penzija prestao izdva-jati doprinos za zdravstvenu za{titu, to bi za Fondpenzijskog i invalidskog osigurawa zna~ilo 3,75 od-sto mawe obaveze, a neto penzije bi odmah mogle i}i~etiri odsto gore.

RAZLIKA- Zalo`i}u se da se ni`e

penzije u budu}nosti znatni-je pove}aju. Velika je razli-ka izme|u najni`e i najvi{epenzije. Imamo penzije od 90maraka i 900 maraka. Moramone{to u~initi da ta razlikabude mawa - poru~uje Rade Ra-kuq.

SARAJEVO - Asocijacija ka-blovskih operatera i distribute-ra mre`nih usluga u BiH ocijeni-la je neutemeqenim najnovije mje-re Regulatorne agencije za komu-nikacije, koja je proteklih dana ka-znila veliki broj operatera u BiHzbog, kako se navodi u saop{tewuza javnost Agencije, distribucijeprograma Nove televizije.

Kazne Regulatorne agencije bi-le su i povod vanrednog odr`avawasjednice skup{tine Asocijacije nakojoj je razmatrana novonastala si-tuacija.

^lanovi Asocijacije jo{ jed-nom su ponovili da su "kablovskioperateri u BiH u najve}oj mogu}ojmjeri ispunili potrebne me|una-rodne standarde u vezi sa autor-

skim pravima, ~ime mogu da buduprimjer i drugima u {irem regio-nu#. Najnovije ka`wavawe od stra-ne Agencije, ~lanice Asocijacijesmatraju neutemeqenim, jer posqe-dica toga mo`e da bude ga{ewe ka-blovskih operatera.

Zbog toga }e opet, navode u Aso-cijaciji, ispa{tati krajwi kori-snici usluga, ali i sama oblast, ko-ja zapo{qava veliki broj mladihqudi.

- Asocijacija }e poku{ati unajkra}em mogu}em roku da ove ne-suglasice rije{i sa Savjetom i ge-neralnim direktorom Agencije.Ukoliko ni poslije toga ne budezadovoqavaju}ih rezultata, ~lani-ce Asocijacije }e pojedina~no ilizajedno potra`iti za{titu svojih

interesa kod nadle`nih sudova, uzanga`ovawe najpoznatijih pravnihi drugih stru~waka, navedeno je usaop{tewu Asocijacije.

Oni su najavili i pokretaweprocedure za ocjenu ustavnosti od-redaba Zakona o komunikacijamapred nadle`nim Ustavnim sudom,uz zahtjev za izricawe privremenemjere zabrane primjene spornih od-redaba zakona.

Pored toga, Asocijacija }e za-tra`iti preispitivawe profesio-nalnosti rada i odgovornost ~elnihqudi Sektora za emitovawe u Regu-latornoj agenciji za komunikacije,jer smatra da je navedeni sektor "ne-korektan prema oblasti koja je u raz-voju, te idu na weno ga{ewe iz samowima znanih razloga#. ¥ D. M.

ASOCIJACIJA KABLOVSKIH OPERATERA I DISTRIBUTERA MRE@NIH

USLUGA BiH

Ispuweni me|unarodni standardi

^lanice Asocijacije upozoravaju da bi, po wihovom mi{qewu,

neutemeqene kazne mogle dovesti do ga{ewa kablovskih operatera

Rano ode,

brateFO^A - Staro gradsko gro-

bqe bilo je ju~e pretijesno. Neko-liko hiqada o`alo{}enih gra|a-na Fo~e do{lo je na posqedwi is-pra}aj maturantu [umarske {ko-le i prvotimcu Fudbalskog kluba"Sutjeska# Nikoli Kova~evi}u.

- Brate, za{to nas rano napu-sti - jeca kroz suze nerazdvojni Ni-kolin drug i prijateq Goran Mi-li}. S wim u bolu, kr{i prste narukama Sr|an Radovi}, koji je bioza upravqa~em automobila u komese prije dva dana i desila nesre}a.

Kolone |aka, u~enika Sredwo-{kolskog centra i buketi cvije-}a, suzama natopqeni. Pa saigra-~i iz fudbalskog kluba, koji nemogu da vjeruju da je Nixo izgubioposqedwu utakmicu protiv neumo-qive sudbine.

- Samo da si tu crnu, nesre}nu

sudbinu zaobi{ao, da si napraviovarku, bio bi to dribling `ivota- rekao je u ime Nikolinih nastav-nika profesor Rajko Peri{i}.

Nikoline drugarice iz razre-da Marijana i Maja pla~u. Ka`uprestale bi bar na trenutak, ali su-ze same i daqe idu.

- Nije nam bio samo drug, Ni-kola je bio na{ brat, a te{ko je

brata izgubiti - ka`u Marijana iMaja i zakazuju sastanak o`alo-{}enog razreda za danas u pola dva.

Za danas su bili planirali daonako, zajedno, wih 36, koliko ihje diplomiralo za {umarskog teh-ni~ara, skoknu do Tjenti{ta. Ot-kazali su izlet, jer Nikole nema,a odlazak, vele, nije najavio...

¥ D. T.

U FO^I SAHRAWEN MATURANT NIKOLA KOVA^EVI]

\ Kilometarska povor-ka: Plakala je cijela

Fo~a

\ Posqedwi ispra}aj: Svi u nevjerici

PET GODINA OD UBISTVA QUBI[E SAVI]A MAUZERA

\Mjesto na kojem je ubijen Mauzer:Polo`eni vijenci i zapaqene

svije}e

MATERIJALNA pomo} ha-{kim pritvorenicima iz Repu-blike Srpske i wihovim porodi-cama uskoro bi iz Fondacije"Pomo}# trebala u potpunostida pre|e u nadle`nost republi~-kog Sekretarijata za odnose saHa{kim tribunalom i istra`i-vawe ratnih zlo~ina.

Rukovodilac Fondacije Mi-lorad Kalamanda isti~e da je upripremi odluka na osnovu koje}e biti ure|en pribli`no jed-nak tretman ha{kih pritvoreni-ka.

- Fondacija za pomo} ha{kimpritvorenicima se bavila pro-cedurom, dok je za isplatu bio za-du`en Sekretarijat preko Tre-zora Republike Srpske. Ako }enovom odlukom republi~ka Vla-da, osim onih koji su se dobro-voqno predali, obuhvatiti i sveostale, nema razloga da stvarirazvodwavamo. Uostalom, budu}ida novac za pomo} obezbje|ujeVlada Srpske svojim grantom, lo-gi~no je da te naknade ispla}ujenadle`ni sekretarijat - smatraKalamanda.

Kalamanda je napomenuo da jeFondacija, nerijetko, bila na ve-likim mukama i da je "trpila ve-like udare# zbog toga {to se na-

knade ha{kim pritvorenicima iwihovim porodicama ispla}uju urazli~itim iznosima.

On je pojasnio da je velikarazlika u tretmanu onih koji su sedobrovoqno predali i onih koji suuhap{eni.

Osim toga, navodi Kalamanda,bilo je i pritu`bi poput onih danadle`ni iz Fondacije "po svije-tu skupqaju pare za ha{ke pritvo-renike i zadr`avaju ih za sebe#.

- Za ove namjene, iskqu~ivo setro{io vladin novac jer, ruku nasrce, ni ove, a ni pro{le godine,nismo dobili ni marku od donato-ra - tvrdi Kalamanda.

Tako|e je istakao da se "svakafirma ili preduze}e, koje bi i da-lo novac za pomo} pla{i da }e po-slije imati probleme#. Prema Ka-lamandinim rije~ima, to je prijesvega zbog toga {to uvijek posto-ji bojazan da }e to "me|unarodnizvani~nici protuma~iti kao sa-radwu sa ratnim zlo~incima#.

- To nije istina. Mi poma`e-mo pritvorenike do presude, {tozna~i da nemamo nikakve veze saonima koji se proglase krivim -objasnio je Kalamanda i naglasioda je rad Fondacije finansiralaBora~ka organizacija Srpske, dokje novac koji je stizao od repu-

bli~ke Vlade direktno i{ao pri-tvorenicima i wihovim porodi-cama.

Istina je, ka`e, da su se u Bo-ra~koj organizaciji prili~no is-crpqivali na ovim poslovima, ida }e ih budu}a organizacija po-sla prili~no rasteretiti.

- Fondacija }e ostati i poma-ga}e socijalno ugro`enim poro-dicama, odnosno promijeni}e svo-ju funkciju. Preuze}emo na sebebrigu o jednom broju socijalnougro`ene djece bora~kih katego-rija u skladu sa koli~inom novcakojim budemo raspolagali - kazaoje Kalamanda.

On je podsjetio da je ova fon-dacija formirana u martu 2002.godine na inicijativu Bora~ke or-ganizacije Republike Srpske jerse do tada niko nije ozbiqno ba-vio ovom problematikom.

Neprirodno je, zakqu~io je ru-kovodilac Fondacije "Pomo}#Milorad Kalamanda, da se jednanevladina organizacija i daqeanga`uje na ovim poslovima jerporodice poginulih boraca i voj-ni invalidi, kao i ratni vetera-ni, imaju brojne probleme kojetreba hitno rje{avati u {to sko-rije vrijeme.

¥ G. KLEPI]

POMO] HA[KIM PRITVORENICIMA PRELAZI

U NADLE@NOST SEKRETARIJATA ZA ODNOSE SA HAGOM

PODR[KA DO PRESUDEFondacija ostaje i pomaga}e socijalno ugro`enim

porodicama, odnosno promijeni}e svoju funkciju.

Preuze}e na sebe brigu o jednom broju socijalno

ugro`ene djece bora~kih kategorija

BIJEQINA - Rodbina, ~lanovi Demokrat-ske stranke, predstavnici svih op{tinskih iregionalnih odbora i ratni saborci polo`i-li su ju~e vijence i cvije}e i zapalili svije}ena mjestu gdje je prije pet godina ubijen ratnikomandant garde "Panteri# Qubi{a Savi} Ma-uzer.

Mauzerove ubice do danas nisu prona|ene.- Kada na ovim prostorima budu vladali qu-

di koji }e imati voqe, hrabrosti i po{tewa dase izjasne i objave ko je i za{to ubio Qubi{uSavi}a Mauzera, ovaj prostor }e prestati da bu-de tamni vilajet. Tada }e ovaj narod mo}i slo-bodno da ide daqe u budu}nost - rekao je kratkopredsjednik Demokra