GLAS ISLAMA BROJ 3, MART 1997

7/31/2019 GLAS ISLAMA BROJ 3, MART 1997

1/24

Glas

Islamavjera dru{tvo kultura

JA SAM MUSLIMANKA I H

DA SE TO VIDI

LStrana 3Strana 3

AAVDO ME\EDOVI] -VDO ME\EDOVI] -

PJEVPJEVA^ PRI^AA^ PRI^A

Strana 22Strana 22

2

Islamski preporod

ISLAMSKI POKRETIISLAMSKI POKRETI

U TURSKOJU TURSKOJ

Strana 15

Bajramska hutba Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef.Ceri}a.

BAJRAM JE RADOST ZASRCE I DU[U MUSLIMANA

Strana 18

Sejjid Qutb U OKRILJU KURANA

STVAR JE VEOMA

OZBILJNA! Strana 7DRUGI O NAMA

Strana 10

Ako pogledate u dobarazvoja zapadne misli irenesanse, mnoge odovih ideja su do{le izmuslimanskih zemalja.Mnogi kr{}ani koji sui{li u muslimanskezemlje shvatili sunepravilnosti i za-blude o idejamakoje postoje na Za-padu. Po~eli su ko-municirati i u~itiod Islama. To jedovelo do novogpokreta na Za-padu, koji je do-

veo do renesansei potpuno no-vog iskustva,gdje je re-ligija bilana drugommjestu izarazuma inauke.

NA[E VI\ENJE

MMOOJJ PPUUTT JJEE

IISSLLAAMM

XKLUZIVNO - INTERVIEW

usuf Islam - Cat Stevans


2/24


3/24

Glas Islamaart 1997. Zul-kade 1417.

3

LLjute se danas o~evi na

djecu, djeca i na o~eve i~itave generacije prije njih.

Ljute se pretpostavljeni naot~injene , pot~injeni na pret-ostavljene, me|usobno se

e podnose stolje}a aamoli suprotstavljene

ameti i individualni svje-vi. Ljute se ~itaoci na

ednike, na listove, najedne misli i poltronskeomentare, a urednici,

pet na ~itaoce {to ihalo vi{e ne bodre, vi{e

pomaù.Ljutnje redovno do|u u

asu malodu{nosti, sla-osti, vjerske pusto{i,raonske umi{ljenosti.

utimo se na sve one doojih nam je stalo. Ali

ajmo ljutnju razumjeti iihvatiti . Jer, ljudi su

loni grije{enju, propus-ma, tvrdoglavosti... Jedi-

o je Bog ~ist i iznadega!A Poslanik s.a.v.s. sav-

tuje:

Kada se neko od vasaljuti, ako je na nogamaeka sjedne, pa ako ga

ko pro|e ljutnja dobro; ako ga ne pro|e, neka prileg-

e.

A mi, sasvim suprotno: sko~imo,arogu{imo se, prihvatimo se pera

a u na{im nacionalnim il iprivatnim medijima, o{inemo po|im le|ima, ubje|uju}i zbunjenu

vnost da je problem na drugojrani.

Koliko god da smo svjesni svo-h mahana, uvijek }emo ih pred

ugim poricati, braniti i u drugi-a traìti opravdanja za vlastiti

oma{aj.

A ne valja tako, oni }e saznati

gurno! I jo{ jednom, ne valja

tako, oni }e saznati sigurno!(Kuran)

Znamo li, uop{te, da tvr-doglavom ljutnjom prema bratu

muminu dovodimo u pitanje i

vlastiti iman. Svi znamo stav

Kurana i preporuke Resulullaha,ali i pored svega, iracionalni

kapric ne da da se o~itom zluistrgnemo iz kandì. Ponekad namnedostaje kuraì da se u ~etiri

oka pogledamo i kaèmo {ta namje na srcu, sve jedno da li to

drugima i{lo u prilog. To dodu{ekaèmo nekom svom, drugom,

tre}em, potpuno neva`nom. Aonda po~inju jazovi i {ire nespo-razumi koji se te{ko premo{-

}avaju.

Istinu zamjenjuju laì, munafik-luk umjesto razboritosti i iskrenos-ti, dezinformisanje i zavo|enje

vlastitog naroda umjesto upute i

istinitog informisanja, forma

umjesto su{tine, panika i bezumljeumjesto smirenosti i razumijeva-

nja.Nikako da shvatimo da se

dunjaluk ne okre}e oko

pojedinaca, bez obzira nanjihove intelektualne i

politi~ke sposobnosti.Ljudi vrijede onoliko

koliko su u slu`bi Boìjemisije na zemlji, ~ine}idobro cijelom

~ovje~anstvu. Vjernik sera|a, ìvi i umire sa

Njegovim imenom nasrcu. Za muslimana alter-

nativa ne postoji. Stoga,neka nam pouka budemudrost Lukmanova, neis-

crpno vrelo sa kojeg semi i na{e generacije tre-

bamo napajati. A onkaè:

O sinko moj, dobro izlo, te{ko koliko zrno

goru{ice, bilo u stijeni ilina nebesima ili na zemlji,

Allah }e na vidjelo izni-jeti, jer Allah zna najskri-

venije stvari.O sinko moj, obavljaj

namaz i traì da se ~ine

dobra djela, a odvara}ajod r|avih i strpljivo podnosi ono

{to te zadesi - du`nost je takopostupiti.

I iz oholosti ne okre}i od ljudilice svoje i ne idi zemljom nad-

meno, jer Allah ne voli ni gordogni hvalisavog. (Lukman, 16-19)

Zato u ovim me|ubajramskimdanima, razgovarajmo u veselju,

u~vr{}ujmo mostove me|usobnograzumijevanja dok jo{ moèmo.

Sutra mo`da to ne}emo mo}i.Ko je eventualno ljut na Glas

Islama neka nam pi{e. Va{a ljut-nja je znak da ste ipak za nas,makar emotivno, vezani.

NA[E VI\ENJE

ZZAA[[TTOO LLJJUUTTNNJJAA??


4/24


4

Dèmat Ratajska, Odbor IZ-e Prijepolje,azi se na nekoliko kilometara udaljenosti odda i broji 170 doma}instava, kome gravitiranekoliko zaseoka. Ovaj mali ali vrijedanmat nije prezao ni pred jednom od akcijae je trebalo izvesti u ime Boga. Mje{taniajske ne àle dati nov~ana sredstva tamo

e }e ih stvarno namjenski i potro{iti, niti imu akcijama te{ko zasukati rukave. Ure|i-je mezarluka, ogra|ivanje mesdìda, asfalti-e puta u naselju, telefoni, vodovod itd. suobitne ~injenice koje o tome najbolje go-e.Jak iman i dobra volja su u svemu do{li doog izraàja. U naselju se nalazi mala zgra-mesdìdskog karaktera, koja iz dana u dantaje sve te{nja, obzirom da je gra|ena zarebe dèmatlija iz 1972. godine.Dèmatlije su svjesne da ne mogu svojamska osje}anja prenositi na svoju djecu bezanozovane vjerske pouke, za koju smoovorni pred Bogom d`.{. a za koju je

rebna dovoljno prostrana dàmija sa poseb-prostorijama.

Mje{tani Ratajske su zbog toga odlu~ili damjesto sada{njeg mesdìda sagrade dàmiju.

Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije,ubrzo su formirali gra|evinski Odbor i po~elisa prikupljanjem sredstava za izgradnjudàmije u svom dèmatu. Dèmat je sloàn injegov dàmijsko-gra|evinski Odbor na ~elu saNurijom Hasanagi}em, koji se maksimalnoangaòvao na realizaciji ovog poduhvata.

Iako broj~ano mali, ovaj dèmat je rije{enda uspje{no okon~a ovo hairli djelo.Dobrovoljni prilozi dèmatlija to ve} sada ned-vojbeno potvr|uju, ali se oni nadaju da pomo}

i ostalih muslimana kao i drugih ljudi dobrevolje, ne}e izostati.

Onima koji su ve} dali svoje priloge,Rataj{~ani se najiskrenije zahvaljuju, a onekoji to nisu u~inili pozivaju da daju svojdoprinos za izgradnju ove Boìje ku}e.

Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ihpomogne u ovoj hairli namjeri.

Nadir Daci}

AKTUELNI TRENUTAK

PRIPREME ZA IZGRADNJU@AMIJE U RATAJSKOJ KOD

PRIJEPOLJA

OBE]ANA SARADNJA

Delegacija Odbora IZ-e Novog Pazara je 26.02.1997. god. u sastavu:Harun ef. Rebronja - predsjednik i Hajro ef. Tuti} - sekretar, posjetilapredsjednika Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine Novog Pazara, gospodi-na mr. Izudina [u{evi}a.

U vrlo prijatnoj i srda~noj atmosferi razmijenjena su mi{ljenja o ni-zu aktuelnih pitanja vezanih, prije svega, za Islamsku zajednicu, aodnosi se na vakufsku imovinu i izgradnju objekata, kao i na drugapitanja koja su se nametnula u toku razgovora.

Predsjednik [u{evi} je upoznat sa spomenutim problemima koji su

imovinsko-pravne prirode, te da }e Odbor IZ-e Novog Pazara uputitikonkretne zahtjeve u pisanoj formi, a koji }e se odnositi na povra}ajoduzete vakufske imovine, te zahtjeve za dodjelu lokacija za izgradnjupotrebnih vjerskih objekata na podru~ju SO Novi Pazar.

U toku raz-govora poseban

je akcenat stav-ljen od stranedelegacije Od-bora IZ-e napovra}aj ob-

je ka ta i imo-vine ~iji je vla-snik Islamskazajednica, a uprvom redu su

istaknuti:- Zgrada sada{nje robne ku}e Uniprom, koja se nalazi u centru

grada u blizini hotela Vrbak,- Novopazarska banja sa zemlji{tem oko nje i- Nov~ana nadoknada za oduzeto zemlji{te na potezu Hadèt u

Novom Pazaru, u povr{ini od oko 8 hektara.Predsjednik [u{evi} je iznio uvjeravanje da }e nove op{tinske vlasti

u~initi sve {to je u njihovim ingerencijama kada su u pitanju spomenutiproblemi povra}aja vakufske imovine i dodjele novihlokacija za vjerske objekte, te da svesrdno podràvajusvaki vid saradnje po svim aspektima kada je u pitanjuIslamska zajednica i njene slu`be.Iskreno se nadamo da }e obe}anja, u koja ne sumnja-mo, biti ispunjena i radi}emo zajedni~kim snagama, ugranicama svojih kompetencija, da se ista i ostvare.

In{aallah! H.T.

USPJE[NO OKONÂNA AKCIJA PRIKUPLJANJAZEKATA I SADEKATU-L-FITRA PROTEKLOG

RAMAZANA

Kao {to smo u pro{lom broju pomenuli, Me{ihat IZ-e Sandàka je iog Ramazani-{erifa organizovao akciju prikupljanja zekata i sadekatu-tra na podru~ju kojeg pokriva. I pored poku{aja ometanja akcije saane, iznos prikupljenih finansijskih sredstava je za 35% ve}i u odnosupro{lu godinu, iako je ovogodi{nja visina sadekatu-l-fitra po ~lanu,

ema ~vrstoj valuti, jeftinija za 10%.Valja pomenuti da su i neki sandà~ki dèmati u Njema~koj, [vicar-

oj i Austriji samoinicijativno potpomogli ovu hairli akciju, poslav{ikupljeni novac Medresi.Dakle, iz godine u godinu smo svjedoci ja~anja islamske svijesti

uslimana Sandàka, koja se, pored ostalog, ogleda i u ovim davanjimaAllahovom putu, {to je uslov za opstanak i nesmetan rad na{ih dviju

edresa.S.[.

OTPOÊLE PRIPREME ZA HAD@ '97.

Ve} ~etvrtu godinu zaredom, dakle od samog svog osnivanja, Me{ihate Sandàka organizuje odlazak na Had`. Osim velike odgovornosti iène procedure, organizovanje Hadà za zaposlene u Me{ihatu pred-vlja posebnu ~ast i zadovoljstvo.Prije odlaska, koji se planira za po~etak aprila mjeseca, neophodno jer{iti kompletnu pripremu potrebne dokumentacije kao i obaviti vakci-iju budu}ih hadìja.Prijavljivanje zainteresovanih je u toku i posebno nas raduje ~injenicaje interesovanje, kao i prethodnih godina, veliko, te da su na spiskunika na{a bra}a i sestre iz svih dijelova Sandàka, pa i {ire.Neka im Allah d`.{. olak{a i ukabuli ovaj ibadet.

S [.

PRIMJERI KOJI SE PAMTE

Rahmetli Husein ef. Hadrovi}, dugogodi{nji imam iz sela Sebe~eva (Odbor-e Novi Pazar), jo{ za ìvota je ostavio emanet svom sinu Ismailu dailoì 4.000 njema~kih maraka za izgradnju Medrese u Novom Pazaru.ijede}i babovu èlju, on je to ovih dana i u~inio.

Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ih obilato nagradi dunjaluka i ahireta.Amin!

KONSTITUISANI SAVJET [KOLE IIZVR[NI ODBOR MEDRESE

U subotu 01. marta ove godine, odràna je konsti-tutivna sjednica Savjeta {kole na kojoj su verifikovaninovi mandati ~lanova Savjeta, te imenovan Izvr{niodbor Medrese.

U Savjet {kole su, osim direktora prof. Dudi}Mevluda, ispred nastavnog kadra izabrani sljede}i pro-fesori: Harun Rebronja, [emso [a}irovi}, MensurZukorli}, Esad Kola{inac i Te{rif [a~i}. IspredMe{ihata imenovani su Ramiz ef. Hamidovi} i

Muhamed ef. Feti}. Predstavnik u~enika je HazirDaci} dok roditelje u~enika u Savjetu {kole predstav-lja Jusuf Trn~i}. Za predsjednika ovog tijela izabranje prof. Harun Rebronja.

Novoformirani Izvr{ni odbor Medrese ~ine: prof.Enver Ujkanovi} (ispred nastavnika), prof. HarunRebronja (ispred Savjeta {kole) i direktor Medreseprof. Mevlud Dudi} (po funkciji).

H.K.

Dana 26.02.1997. god. odràn je sastanakUdruènja u~enika Medrese na kome je izabra-no novo rukovodstvo ove zajednice. Za pred-

sjednika ovog Udruènja izabran je u~enik IVgodine Ifet Ali~kovi}.

Na istom sastanku, za predstavnika uSavjetu {kole predloèn je u~enik Hazir Daci} a

za rukovodioca Horske sekcije izabran jeMuhamed Hurem, obojica u~enici III razreda.

Od novog rukovodstva Udruènja se o~ekuje

da, svjesni cjelokupne situacije u kojoj senalazi Medresa, budu na visini povjerenog imzadatka.

H.K.

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO UDRU@ENJA UÊNIKA MEDRESE


5/24


5

GGrad Prijepolje se nalazi u sjeverozapad-nom dijelu Sandàka, izme|u op{tinaPriboja, Nove Varo{i, Sjenice, Bijelog

ja i Pljevalja. Grad je smje{ten ispod ograna-planina Zlatar i Jadovnik, na obalama Lima,e{evke i Selja{nice. Prema popisu iz 1991.

dine, Prijepolje je imalo 46.000 stanovnika i22.000 Bo{njaka i 24.000 Srba i ostalih.

Prolaze}i kroz na{e krajeve 1664. godine,ski putopisac Evlija êlebija je zabiljeìo,e|u ostalog: Prijepolje je u stara vremenaveliki {eher. Ova kasaba (Prijepolje) se sas-od dvije kasabe. Jedna je Gornja kasaba na

ci Limu, na po~etku Fatihovog mosta... Tunalazi Ibrahim-pa{ina dàmija. Idu}i iz teabe prema istoku obalom rijeke Lim do{lio u Vakuf-kasabu Donje Prijepolje. Tu imadàmija sa mihrabom. Ovdje postoje tridrese, ~etiri tekije, ~etiri osnovne {kole.ije od tih tekija su halvetijskog, jednaerijskog a jedna bekta{ijskog reda. Ima triova~ka preno}i{ta, han, musalu, javnu kuhin-imaret) i javno kupatilo (hamam).

D@AMIJE, D@EMATI, IMAMI

Odbor Islamske zajednice Prijepolje se poveli~ini i broju dèmata ubraja u srednjeOdbore Islamske zajednice na podru~juMe{ihata IZ-e Sandàka, dok bi se po aktivnostiu svom radu mogao uvrstiti me|u najuspje{nijeOdbore IZ-e.

Na podru~ju Odbora IZ-e, Prijepolje ima 7dàmija. Tri su u gradu, i to: Velika

dàmija u centru, Ibrahim-pa{ina u[arampovu i Sinan-pa{ina u Vakufu.Postoje jo{ dàmije u Brodarevu,Velikoj @upi, Hisardìku i Komaranu.U njima kao imami rade: Rifat ef.Plojovi}, Nadir ef. Maki} i Saud ef.Kozica. Izuzev imama u Vakufu,Gana ef. îndraka, koji je u penziji,svi imami su u stalnom radnom odno-su, a u svim dàmijama se obavlja petvakti namaza i dùma, osim dàmijeu Komoranu gdje se klanja samodùma namaz. Dàmije su adaptiranei dobro opremljene. U trima gradskimdàmijama od prije nekoliko godina jeuvedeno grijanje na struju.

VJERSKA POUKA

Vjerska pouka je u ovom Odboru pri-oritetniji zadatak u radu imama.Me|utim, ovdje nisu zadovoljnipostignutim. U gradskim dèmatima jeveoma mali broj polaznika. Radi se ozanemarljivom broju zainteresovanedjece, zbog nedovoljne brige njihovihroditelja. U seoskim dèmatima jestanje ne{to bolje.

VAKUFSKA IMOVINA

Odbor IZ-e Prijepolje, osim pomenutih7 dàmija ima u svom posjedu i 7 mesdìda, 6imamskih stanova, groblje, jedno turbe, gasul-hanu koja se nalazi u sastavu Vakufske dàmijei upravnu zgradu Odbora koja se sastoji oddvije kancelarije: u jednoj je smje{tena slu`benaadministracija, dok je druga prostorija od 1993.godine data na kori{}enje MuslimanskomHumanitarnom Dru{tvu Merhamet. Na spratuzgrade je imamski stan. Zgrada je u dostalo{em stanju.

Na podru~ju ovog Odbora (kao i mnogihdrugih) izvr{ena je eksproprijacija velikog dijela

vakufske imovine, tako da se danas samo ugradu preko 30 katastarskih parcela vodi naIslamsku zajednicu, me|utim korisnik je nekosasvim drugi. U Odboru IZ-e rade na dena-cionalizaciji otete vakufske imovine, no nema

za sada indicija da }e se ne{to posti}i u tomsmislu.

STIPENDIRANJE UÊNIKA MEDRESE

Odbor IZ-e Prijepolje ve} nekoliko godinastipendira sve u~enike Medrese sa svog terena.Ove godine stipendira tri u~enika i dvijeu~enice Srednje Gazi-Isabeg medrese u NovomPazaru. Od stipendista se o~ekuje da se barem

za vrijeme ferija uklju~e u rad i pomognu kodpodu~avanja mladih, zamijene imame dok su naodmorima itd. Za stipendiranje u~enika potrebnasu znatna materijalna sredstva, pa Odboro~ekuje pomo} dobronamjernih dèmatlija.

PRODAJA LITERATURE

[to se ti~e prodaje {tampe i literature napodru~ju ovog Odbora, situacija nije zadovolja-vaju}a. Kao i u mnogim drugim mjestima iovdje se islamska {tampa prodaje u manjimkoli~inama. Moje je mi{ljenje da su se uOdboru ulijenili kada je u pitanju rasturanje{tampe i edicija Me{ihata IZ-e Sandàka. Na

tom planu se moè uraditi dosta vi{e.

ODR@AVANJE TRIBINA

Skoro dvije godine u Velikoj dàmiji uPrijepolju se svakog prvog petka u mjesecuodràva tribina, na kojoj govori neko od profe-sora Srednje Medrese Gazi-Isabeg iz NovogPazara. Tribine su dosta posje}ene a primjetno

je i znatno pove}anje broja prisutnih dèmatlija.Predava~i su izuzetno pripremljeni, teme suraznovrsne, primjerene vremenu i okolnostima ukojima ìvimo a u skladu sa u~enjem Kurana i~asnim Sunnetom na{eg Poslanika.

PREDSTOJE]I ZADACI

I u ovom Odboru IZ-e ima velikih planova udaljem radu. U toku su pripreme za izgradnjudàmije u naselju Ratajska. Prikupljena jepotrebna dokumentacija i dobijena dozvola zaizgradnju. U toku su zavr{ni radovi na izgradnjimesdìda u dèmatu Suhodo.

Planira se izgradnja mesdìda i u prigrad-skom naselju Luke, gdje je ve} kupljenozemlji{te i radi se na prikupljanju potrebnedokumentacije i dobijanju dozvole za izgradnju.Ura|en je idejni projekat za kompletno ure|enjegradskog groblja Kosovac. Po~etak radova seo~ekuje na prolje}e.

U Odboru IZ-e se razmi{lja i o formiranjuodgovaraju}e biblioteke, koja zadovoljavapotrebe ovda{nje vjerni~ke ~itala~ke publike.

Nadir ef. Daci}

IZ NA[IH D@EMATA

redstavljamo:

ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE

DD`àammiijjaa uu PPrriijjeeppoo lljjuu


6/24


6

UUprvom broju na{eg lista "Glas Islama"pisalo je kako je Ministarstvo za vjerskeposlove pri Vladi Republike Turske

anizovalo Drugo Evroazijsko Islamskojetovanje ([uraa), te da je za svaku pohvaluanizacija ovog impozantnog skupa. Divno jegodno bilo na}i se me|u toliko zvanica,dstavnika Islamskih zajednica iz toliko

malja evro-azijskog podru~ja. Za mene je biladatna radost ta {to mi se je pruìla prilika dasretnem sa predstavnicima Islamskih zajedni-iz svih republika biv{e Jugoslavije, sa svojimim prijateljima i ahbabima, sa kojima seam vidio skoro pet godina. Sleteli smo naodrom u Istanbulu oko dva sata ujutro. Izona je iza{la na{a tro~lana delegacija i pred-vnici iz Beograda (1), C. Gore (1) i KosovaSakupili smo se na jednom mjestu, po èlji

ma}ina, kako bismo skupa u jednom autu{li do slu`benih prostorija aerodroma.radovao sam se susretu sa njima. To je sus-ljudi koji predstavljaju Islamsku zajednicug prostora Balkana. Susret znanih i zna-ih, susret starih prijatelja. Uostalom, susret

}e po vjeri. Po{to po poziciji (ili hijerarhiji)u zauzimam u IZ-i, meni ne pripada da prvired na{e delegacije pri|em i rukujem se sabliìm bratom, da se zagrlim, da mu bratskinem ruku, ve} ~ekam one glavne, predsjed-e i muftije, da oni otpo~nu sa selamima. Ali,i ~uda, skoro niko nikome ne prilazi.adom se ispod o~iju pogleduju. Skoro svi

tegli", uprli u ~vrstu podlogu piste, sa namr-enim pogledima i "odva`nim" pozama, nikoe poku{ava da se pribliì svome bratu, da seelami, ve} svaki ~eka da se njemu do|e nae po selam (ili pozdrav)!Jedni (jadni) okre}u glave od drugih, a opet}i "ne poznaje" prvog ~ovjeka najbrojnijeegacije (IZ-e Sandàka). Malo zbunjeno,o smeteno i sputano, ja sam odradio svojao. Izrukovao sam se i iselamio.Tako ru`nu atmosferu prekida pedantnoblje organizatora koje nas dovodi u slu`benestorije aerodroma. Dok smo se vozili pomis-sam da nije razlog ovakvog me|usobnogosa umor i pospanost, u nadi da }emo se u

onu aerodroma "bolje vidjeti" i bolje pona{atiamski) jedni prema drugima. Me|utim, i uadi aerodroma ista slika. Pitam se, Ja Rabbi,li sve ovo zna~i. Poku{avam na}i odgovorenekoliko pitanja, postavljaju}i ih samome

sebi: Da li, mo`da,neke od prisutnihne zbunjuje ovakav

sastav jedne ilimo`da svih dele-gacija? Otkudasada da {eta posvijetu i da bivapozivan ovaj ilionaj, kada trenutnoto samo ja "imampravo", jer to ~inimdesetine godina.Samo ja mogu dap r e d s t a v l j a mIslamsku zajednicu,isklju~ivo samomeni ili njemu pri-pada pravo da god-inama prisustvujemIslamskim konfer-encijama ("{uraa-ma"), kongresima, i to sve o tro{ku drugog, uzpo koju dobru hediju namijenjenu kao pomo}zajednici koju predstavljam, a koja mo`da i nedo|e do odredi{ta, ve} zavr{i u "na{e" dubokedèpove, uz li~nu fetvu - dalje se ozbiljnopitam. Je li ovo islamska "elita" dobrim dijelimIslamske zajednice biv{e Jugoslavije, a isada{nje? Da li smo muslimani? Otkuda ovaodbojnost jednih prema drugima? Za{to pred-stavnici jedne delegacije s mukom i nevoljnokomuniciraju sa drugom? Koliko znam, nije bilorata izme|u Starje{instava (sada Me{ihata), niti

me|u muftijama. Ovo nisu delegacije razli~itihkonfesija? Pitam se ko je ovome doprinio. Da liho}e neko da nas okrivi za stanje i raspadanjebiv{e Jugoslavije. Da li je to ne~iji cilj da seovako neislamski i neljudski pona{amo jedniprema drugima. Sve je ovo "prokleti {ejtan"u~inio, a najve}i {ejtan je ~ovjek koji je pok-varen. Razmi{ljaju}i o tome, okrenuo sam sepredvodniku na{e delegacije i onako rezigniranomu rekao: Ja }u ovu ovakvu atmosferu razbu-cati! Zatim smo se smjestili u hotel i to svakosa "svojim". Imao sam mjesto u jednoj sobi samojima iz Sandàka, ali na poziv predstavnikaiz Beograda oti{ao sam sa njim, da ne budesam. Do po~etka planiranog skupa imali smo

dosta vremena da napravimo atmosferu kako bismo se pribliìli jedni drugima. U me|uvre-menu, stigle su delegacije iz Bosne iHercegovine, Hrvatske i Makedonije. Njihovdolazak polako je "omek{avao" teren i ~inioatmosferu boljom. Malo iz {ale, malo iz zbilje,druè}i se, poku{avao sam nametnuti temume|usobnog "pomirenja", mogu}nost formira-nja ponovo jedinstvene Islamske zajednice naprostorima biv{e Jugoslavije. Dilema je: raz-grani~enje "teritorijalnih sporova" me|u Me{iha-tima ili da i mi u ovoj sada{njoj Jugoslavijiosnujemo Islamsku zajednicu na tom nivou?!

Sve prisutne, uglavnom, zainteresovalo je

ovo pitanje i skoro svi su èljeli u~estvovati utakvoj vrsti razgovora, osim predstavnika jednedelegacije, koji je usput re~eno, od po~etkanajvi{e bio po strani, pravdaju}i se time da "na{narod to ne}e".

Drugi su, pak, predlagali organizacijuIslamske zajednice pod uslovom da oni i daljebudu nat~injeni a ne pot~injeni, jer su to ve}desetinama godina. Neki su se sumnji~avoodnosili prema delegacijama-kom{ijama jer"imaju pretenziju prema njihovim teritorijama".Bilo je i onih koji uop{te nisu znali {ta i kakodalje. Oglasili su se i oni koji znaju {ta ho}e ikako se treba organizovati, bez predrasuda,mirno i dostojanstveno, sa malo izgovorenihrije~i. U "pregovaranjima", mnogo su kazali,

ne pla{e}i se novog i boljeg, organizovanog uvremenu u kojem ìvimo, od ~ega }e imatikoristi svi oni kojima je {ehadet u srcu, pa i{ire.

Na kraju da rezimiramo: {ta se je postiglosusretom jugo-uleme i njenih velikodostojnikau Istanbulu? Moè se re}i, ipak smo sepribliìli jedni drugima, shvativ{i da nas nikona ovome svijetu ne smije, niti moè, radili~nih i drugih dunjalu~kih pretenzija, zavaditi i

jedne od drugih odvojiti. Na{a sre}a na ovome ina budu}em svijetu jeste me|usobna ljubav,sloga, tolerantnost, uzajamno potpomaganje,razumijevanje i ~vrsto drànje za Allahovo uè.

Mi moramo na svakom koraku i na svakom

mjestu pokazati da smo pripadnici dini-Islama,svakom ~ovjeku bez obzira na razli~itost,lijepim pona{anjem, dobrim odnosom jednihprema drugima, bez okretanja glave jednih oddrugih, bez podvale, naturanja i smicalica jednidrugima, jer nas to vodi u sigurnu katastrofu ipropast dunjaluka i ahireta.

Zato stari moji ahbabi sa prostora biv{eJugoslavije, u~esnici skupa u Istanbulu, stari imladi, novi i za "penziju" spremni, udruìtemladost i snagu sa iskustvom i na djeludokaìte "da je najbolji onaj koji najvi{e koristiljudima".

Ubije|en sam da je ovo EvroazijskoSavjetovanje gledano i iz ovog ugla uspjelo aako ne u ne~emu drugom, ono bar u onoj izreciMuhammeda s.a.w.s. "Rastanak je bio bolji odsastanka".

Hajro Tuti}

RASTRASTANAK BOLJIANAK BOLJI

OD SASTOD SASTANKANKAA

IZ SVOG UGLA

DDee lleeggaacc iijjaa IIZZ -- ee SSaanndd`àakkaa


7/24


7

KKroz ìvljenje U OKRILJU KUR'ANA...do{ao sam do ~vrstog uvjerenja da nemadobra na ovoj Zemlji, nema mira ovom

je~anstvu, nema smirenosti ovom ~ovjeku,ma napretka, blagodati niti ~istote, nemaadnosti sa zakonima kosmosa i prirodomota..., bez povratka Allahu.Povratak Allahu ima, kao {to se rasvjetljavaOKRILJU KUR'ANA, jednu sliku, jedan put,an i ni{ta vi{e... To je povratak u cjelokupniot Allahovom programu kojega je Allah ocr-

~ovje~anstvu u svojoj ~asnoj Knjizi.bitraà u ìvotu ovog ~ovje~anstva je ovajiga i kod razmatranja pojedinih pitanjaje~anstva nu`no je obra}anje samo na ovuigu. U protivnom slijedi smutnja na Zemlji,nja ljudima, padanje u {ljam i neznanje kojeàva strasti, a ne Allaha: Pa ako ti se nezovu, onda znaj da se oni povode jedino zastima svojim. A zar je iko gore zalutao od

og koji slijedi strast svoju, a ne Allahovuutu? Allah, doista, ne}e ukazati na pravi putodu koji sam sebi pravu nepravdu ~ini./50)Okretanje ka Allahovom programu izloènom

Njegovoj Knjizi nije nafila - da ~ovjek ne{toi kad mu na um padne, niti ne{to dobro-jno, niti predmet izbora ho}u-ne}u. To jen..., ili u protivnom nije iman. Kada Allah ilanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernikvjernica nemaju pravo da po svom naho|enjutupe. (33/36) A tebi smo poslije odredili dajeri ide{ pravcem odre|enim, zato ga slijedi ipovodi se za strastima onih koji ne znaju, jeroni nikako ne mogu od Allahove kazneraniti; nevjernici jedni druge {tite, a Allahi one koji Ga se boje i grijeha klone./18-19)Prema tome, stvar je veoma ozbiljna... uovi to je stvar vjere..., stvar sre}e ovog

~ovje~anstva ili pak njegove nesre}e.Ovo ~ovje~anstvo je Allahova tvorevina -

vrata njegove prirode otvaraju klju~evi Allahoveproizvodnje. Bolesti ~ovje~anstva lije~e se samolijekom koji proizvodi Njegova ruka (subhane-hu). On je u~inio da se klju~evi svegazatvorenoga nalaze samo u Njegovom programua i lijek za svaku bolest. Mi objavljujemo u

Kur'anu ono {to je lijek i milost vjernicima.(17/82) Ovaj Kur'an vodi jedinom ispravnom

putu. (17/9) Me|utim, ovo ~ovje~anstvo ne èlida odnese bravu njenom proizvo|a~u, niti davodi bolesnika onome koji je to dao, niti to ~inikada se radi o samom sebi, niti o ~ovjeku, niti osre}i ili patnji ~ovje~anstva. Ovako ne{to~ovje~anstvo nije uobi~ajilo da primjenjuje kadase radi o aparatu ili bezna~ajnoj materijalnojalatki koju ono upotrebljava u svakodnevnomìvotu. Ako je aparat u kvaru ~ovjek zna da jepotrebno pozvati inìnjera doti~ne fabrike koja jeproizvela taj aparat, me|utim, on ne primjenjujeovo pravilo na samom sebi, samom ~ovjeku, pada ode do fabrike iz koje je on proizveden, nitida traì mi{ljenje od kreatora koji je proizveoovaj ~udni aparat, veliki, plemeniti, precizni i

prijatni ljudski aparat, ~ije puteve, iz ~ega je~ovje~anstvo nastalo i kuda odlazi, zna samoOnaj koji ga je proizveo... On sigurno znasva~ije misli! A kako i ne bi znao Onaj kojistvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je osvemu obavije{ten. (67/13,14)

Odavde dolazi do pote{ko}a zalutalom, bijed-nom i zaprepa{}enom ~ovje~anstvu koje ne}ena}i pravi put, uputu, ni mir, niti sre}u, bezpovratka njenom Velikom Tvorcu, isto onakokao {to se povra}a bezvrijedni aparat radipopravke njegovom bezna~ajnom si}u{nomproizvo|a~u.

Odvajanje Islama od rukovo|enja ~ovje-~anstvom bio je stra{an doga|aj u historiji

kakvog ne pozna ~ovje~anstvo, katastrofa ~ijembolu nema ravna bola me|u katastrofama koje suse do tada desile.

Islam je preuzeo rukovo|enje nakon {to jebila zavladala smutnja Zemljom a ìvot postaoneugodan, rukovodstvo pokvarilo i ~ovje~anstvoosjetilo neugodnosti i pote{ko}e zbog pok-varenog rukovodstva. Zbog onog {to ljudi rade,

pojavio se mete` na kopnu i na moru, da im Onda da iskuse kaznu zbog onoga {to rade.(30/41)

Islam je preuzeo rukovo|enje zahvaljuju}iu~enju Kur'ana, koncepciji koju nosi Kur'an uzakonu koji proisti~e iz ove koncepcije. To jebilo novo ro|enje ~ovjeka, ve}e od njegovog

stvarnog ro|enja i njegove pojave na svijetu.Kur'an je dao ~ovje~anstvu nove koncepcije opostojanju - bitku, o ìvotu, o vrijednostima isistemima i ostvario jedinstvenu dru{tvenu real-nost, tako vrijednu da i sama pomisao na to

izaziva ponos kod ~ovjeka. Da, ova realnost~istote, ljepote, veli~ine, progresa, jednostavnos-ti, lahko}e, pozitivnosti, ravnomjernosti i sklad-nosti bila je takva da ~ovjeku tako ne{to ne bina um palo da mu to Allah nije dao i ostvariou njegovom ìvotu..., U OKRILJU KUR'ANA,programu Kur'ana i zakonu Kur'ana.

A onda se dogodila stravi~na katastrofa:Islam se odvojio od rukovo|enja, a neznanjepreuzelo po drugi put rukovo|enje u brojnimvidovima materijalisti~ke misli, ~ime se odu{ev-ljava danas ~ovje~anstvo, poput djece koja seodu{evljavaju odjelom protkanim svilom ibezna~ajnom raznobojnom igra~kom.

Grupa zavedenih spletkaro{a i neprijatelja~ovje~anstva stavljaju Boìji program na jedantas i ljudsku kreativnost u svijetu materijalnostina drugi tas, a onda dodaju: izvoli, ~ovje~eizaberi, ili Boìji progam u ìvotu i povla~i seod svega {to je proizvela ljudska ruka u svijetumaterijalnosti ili uzmi plod poznat kao ljudskiplod i povuci se od Boìjeg programa. Ovo jegrozna podvala, prljava. Ovo pitanje se nikadane postavlja ovako, jer se Boìji program neprotivi kreativnosti ~ovjeka. Boìji program jesamo graditelj ove krativnosti i usmjeriva~prema ispravnom smjeru, kako bi se ~ovjekuzdigao na poloàj hilafeta - namjesni{tva naZemlji. Ovaj poloàj ~ovjeku je darovao Allah iosposobio ga za taj poloàj. Dao mu mo} isnagu u tolikoj mjeri da moè obavljati svojazaduènja, pot~inio mu kosmi~ke zakone da bimogao realizovati svoje zaduènje, uskladio nje-govo formiranje sa formiranjem ovog kosmosada bi raspolagao ìvotom, radom i kreativno{}u...s tim da ta kreativnost bude ibadet Bogu, sredst-vo zahvale Allahu na Njegovim velikim darovi-ma i povezivanje sa uvjetima koji se odnose nanamjesni{tvo - hilafet na Zemlji. To zna~i da~ovjek radi i kre}e se u okrilju Boìjeg zado-voljstva, me|utim oni koji stavljaju Boìji pro-gram na jedan tas, a kreativnost ~ovjeka u svije-tu materijalnosti na drugi tas... lo{e namjeravaju,zli su, napadaju i progone umorno i zaprepa{teno~ovje~anstvo, kad god se ono zasiti te namjere,iznena|enja i zablude i zaèli da ~uje glasvodi~a koji savjetuje, nastoji da se povrati izopasnog lutanja i na|e smiraj u Boìjem okrilju.

Postoji i druga grupa ljudi, kojima ne manjkalijepa namjera ali im nedostaje kompletna svijesti duboka saznanja. Ovu grupu odu{evljavajuotkri}a ~ovjeka iz podru~ja energije i prirodnihzakona i zadivljava pobjeda ~ovjeka u svijetumaterijalnosti. Ta blje{tavost i to odu{evljenjerazdvaja u njihovoj svijesti prirodnu snagu odvjerni~kih vrijednosti njena djela, razdvaja realni~in u kosmosu od realnosti ìvota. Oni dajuprirodnim zakonima posebno podru~je, a vjer-skim vrijednostima posebno. Oni smatraju daprirodni zakoni teku i odvijaju se na na~in da nanjih ne uti~u nikakve vjerske vrijednosti. Tiprirodni zakoni urodit }e plodom i dat }e rezul-tate vez obzira da li svijet vjerovao ili nevjerovao, slijedio li on Allahov program ili gaodbacio, sudio po Boìjem zakonu ili po ljud-skim strastima.

I ovo je varka. To je razdvajanje dva Boìja

U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA

Sejjid Qutb U OKRILJU KURANA

ISLAMU PRIPADA VO\STVOOdvajanje Islama od rukovo|enja

~ovje~anstvom bio je stra{an doga-

|aj u historiji kakvog ne pozna~ovje~anstvo, katastrofa ~ijem bolunema ravna bola me|u katastrofamakoje su se do tada desile.


8/24

8U SVJETLU KUR'AN-I-KERIMA IZ SUNNETA RESULULLAHA

ona koji se ustvari ne dajudvojiti. Vjerni~ka vrijednost iodni zakoni sastavni su dioijih zakona u kosmosu podjed-o. Njihovi rezultati su povezani

me|usobno se isprepli}u. Otudama potrebe razdvajati ih u svi-i vjernika u njegovu poimanju.o je ispravna koncepcija koju'an gradi u du{i ~ovjeka kada

jek ìvi U OKRILJUR'ANA, gradi kada Kur'an go-i o sljedbenicima objavljenihiga o skretanju ranijih naroda iu{tanju tih Knjiga i o uticajuskretanja na kraju ~ovje~ijeg

ota. A da sljedbenici Knjigeruju i grijeha se ~uvaju, Mimo pre{li preko ru`nih postupa-njihovih i sigurno bismo iheli u dènnetske ba{~e uìvanja.se oni pridràvaju Tevrata i

ìla i onoga {to im objavljujepodar njihov, imali bi {ta dau, i od onoga {to je iznad njih i

onoga {to je ispod nogu nji-ih. (5/65,66) Kur'an govori i o}anju Nuha njegovom narodu.govorio: Traìte od Gospodaraga oprosta jer On, doista,ogo pra{ta: On }e vam ki{uatu slati i pomo}i vas imanjimanovima, i da}e vam ba{~e ike }e vam dati. (71/10-12) Iori im povezuju}i stvarnu real-t ~ovjeka i vanjsku realnostu ~ini Bog. Allah ne}e izmi-iti jedan narod dok on same ne izmijeni. (13/11)Vjera u Allaha, ispravni ibadet

gu i uspostavljanje Njegovogata na Zemlji, sprovo|enje jeìjeg zakona. To je aktivni iitivni zakon koji proisti~e izg izvora iz koga proisti~u i

ali kosmi~ki zakoni i ~ije realneljedice saznajemo osjetilima iustvima.Ponekad nas poklope doga|ajii odstupaju od kosmi~kihona, kada (primje}ujemo da)e|enje prirodnih zakona vodi kajehu ali se ne podudara sa vjer-m vrijednostima... Ovo razi-nje ne daje rezultate u po~etku,

sigurno daje na kraju. Ovo je tose zbilo sa islamskim dru-om. Krivulja penjanja po~inje izke susreta prirodnih zakona uotu ~ovjeka sa vjerskim vrijed-tima, a krivulja opadanja islam-g dru{tva po~inje sa ta~komdvajanja prirodnih zakona i vjer-h vrijednosti u ìvotu ~ovjeka.se vi{e otvarala ta pukotina,

{tvo je sve vi{e i vi{e tonulo iokon se strmoglavilo u potpunim kad su se zanemarili prirodnioni i vjerske vrijednosti.Na drugoj strani, materijalna

lizacija stoji danas poput pticea ma{e jednim ogromnimom, dok je njeno drugo krilomljeno. Dru{tvo napreduje uerijalnoj kreativnosti onolikoko je ba~eno unazad u ljud-

skom smislu, ono pati od nemira,zbunjenosti, du{evnog oboljenja i{ovinizma, o ~emu govore tamo{njimislioci... Oni nisu bili upu}eni kaAllahovom programu! A da su biliupu}eni, ne bi do{lo do toga. Onje jedini lijek tome.

Boìji {eriat ljudima je diocjelokupnog zakona u kosmosu.Otuda primjena {eriata mora da

ima pozitivan trag u harmonijiizme|u hoda ljudi i hoda kosmosa.[eriat - Boìji zakon je plodimana, on ne po~iva sam bez svojevelike osnove. On je donijet da sesprovodi u muslimanskom dru{tvukao {to je donijet i za izgradnjumuslimanskog dru{tva. U skladuislamskog koncepta bitka i bitka~ovjeka, zatim kroz odanost Bogu,kroz koncepciju ~istote savjesti,veli~inu interesovanja, moralnoguzdignu}a i pravilnog vladanja ipona{anja, a {to proisti~e iz ovekoncepcije, manifestuje se komplet-

nost i harmonija izme|u cjelokup-nih Boìjih zakona, bez obzirakako mi njih nazivali, prirodnimzakonima ili vjerskim vrijednosti-ma. I jedno i drugo su dijeloviBoìjih zakona koji obuhvataju sve{to postoji.

I sam ~ovjek je sastavni dioenergije bitka. Njegov rad, njegovohtijenje, njegov iman, njegovo~injenje dobra, njegov ibadet i nje-gova aktivnost, sve su to vidovienergije ili snage koja ima poziti-van uticaj na bitak. Ta njegovasnaga je povezana sa kompletnim

Boìjim zakonom o postojanju, asve skupa djeluje skladno i dajerezultate kompletno samo kada suzajedno u primjeni. Me|utim, bit}e lo{i rezultati i u me|usobnojproturje~nosti i sam ìvot postat }enesno{ljiv, pro{irit }e se te{ko}eme|u ljudima i patnje kad god ovesile djeluju odvojeno i sukobljavajuse: To je zato {to Allah ne}e li{itiblagostanja narod kome ga je

podario - sve dok se on sam nepromi jeni . (8/53 ) Prema tome,veza izme|u djela ~ovjeka i nje-gove svijesti je ~vrsta kao i veza

izme|u svih doga|aja koji se zbi-vaju u okviru kompletnog Boìjegzakona. Na ru{enju ovog povezi-vanja, na uno{enju rascjepa u oveskladnosti, na ubacivanju podvo-je no st i izme|u lj ud i i Boì ji hteku}ih zakona, insistira i radisamo neprijatelj ~ovje~anstva, kojito ~ovje~anstvo izvodi sa putaupute. Me|utim, njega bi trebaloprotjerati i ostraniti sa puta kojivodi Plemenitom Gospodaru.

Ovo su samo neka sje}anja iutisci iz vremena ìvljenja UOKRILJU KUR'ANA. Mo`da }e

nam Bog dati da nam to koristi iuputi nas. Oni ni{ta ne mogu ost-variti {to Bog ne}e, odnosno moguostvariti samo ono {to Bog ho}e.

SSvjedocismo vr-

emena ka-da su Is-lam i mus-l i m a n s k ez a j edn i c ena udarusa svih strana, na Zapadu kao i naIstoku, u svijetu kao i kod nas.Njegovi neprijatelji su se ujedinilikao nika-da do sa-da. Poku-{avaju ve-liki islam-ski Umm-et oskrna-viti s va-na i iznu-tra, javnoi tajno sv-im raspo-l o ` i v i msreds tv i -ma. Kaoda su seobistinilekuransker i j e ~ i :Oni èleda utrnuAllahovos v j e t l o u s t i m a svojim, aAllah }eu~initi das v j e t l a N j e g o v a u v i j e k b u d e , m a k a r krivo bilonevjernicima. (As-Saff)

Muslimani su prisutni gotovo usvim dijelovima zemaljske kugle.Njihova brojnost se iz dana u danpove}ava tako da prelazi jednumilijardu ili vi{e od 23% ukupnesvjetske populacije. Industrijskabogatstva i resursi su u njihovimrukama. Me|utim, muslimani ipored silne brojnosti, bogatihzemalja, ~iste i jedino valjanevjere, bivaju potla~eni, razjedinjenii sa prezirom i velikom mr`njompredstavljeni svijetu. Svaki poku{ajodbrane vlastitog identiteta, vjere,kulture i na kraju biolo{kogopstanka se defini{e barbarskimterorizmom ili svetim ratom.

Za{to je to tako i kada }eprestati stanje gafleta (zbunjenosti ineopredijeljenosti) muslimanskihmasa?

To je zato {to potomci Ade-movi a.s. nisu jo{ kadri odazvati sepozivu Islama, koji je istovremeno

jednostavan ali i teàk i odgovoran.Njegova poruka je obavezuju}a zasvakog pripadnika izabranog Dina(Islama), u svakom vremenu i nasvakom mjestu. Znanjem, akcijom,

ustrajno{}u, hrabro{}u moramozaustaviti vojske zadojene mr`-njom, koje su se uputile premaislamskom Ummetu a predvode ihnajgore i najokrutnije vo|e koje jeupoznala historija. Oni pobje|uju

jedino uzpomo} iz-dajnika Is-lama, kojiim prokr-~uju put.A {ta sute razuz-

dane horde radile? U korijenu suuni{tavali islamsku zajednicu, ru{ilisu dàmije ili ih pretvarali u crkve.

Spaljivaliislamskebibliote-ke, a po-nekad iskup inen a r o d a .Zabranji-vali suupotrebuarapskog

j e z i k a ,islamskihi m e n a ,obla~enjeislamskeno{nje.S t o g a ,neka sestide na-{i nepri-

j a t e l j izbog ne-~ a s n i hdjela ko-

ja su u~-inili nadn a { i mn a r o d i -ma, a misavjetu-

jemo svei s k r e n e

vjernike ovoga Ummeta, svakomvo|i i vladaru u svim mjestimaislamskog svijeta, da osluhnu~e`nje na{ih neprijatelja. One suoli~ene u njihovim rije~ima: Trebada poru{imo Islam, jer on je izvorsnage i jedinstva muslimana.Okupirajmo ih, Islam nas pla{i.Zato za njegovo uni{tenje okupimosve snage dok nas nisu progutali.

Zato, za{to oklijevate na{i pred-vodnici i vo|e kada znate zlokobnenjihove namjere?

Sa Islamom moète ovladaticijelim svijetom. Prihvatimo Islamdostojanstveno i ponosno. Ne budi-mo pasivni posmatra~i pa da Allahprospe svoju kaznu i gnjev na nas.Sjetimo se Allahovog Poslanikakada je pozvao Kurej{ije da budusa njim i obe}ao im da }ezagospodariti cijelim svijetom, akoprihvate Islam.

Oni koji su odbili Islam, umrlisu pod stopama pravedne pobje-donosne vojske, koja je preplavilazemlju. Historija je zapamtila i

jedne i druge. Budimo od onih kojisu Allaha pomogli pa je On njihpomogao i obe}ao im sigurnu pob-

jedu, a Bog d`.{. je Mo}an daizvr{i svoje obe}anje.

Mustafa Feti}

Sevban ibn Bud`dud, radijallahu anhu,prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi

ve seleme rekao:- Uskoro }e na vas navaliti drugi narodi kao

{to izjelice navaljuju na svoju posudu sa hra-nom.

- Je li to zbog toga {to }e nas tada biti malo,Allahov Poslani~e? - upitao je neko od prisutnih.

- Nije! Naprotiv, bi}e vas tada ~itavomno{tvo, ali }ete biti poput nanosa bujice. Allah}e doista iz srca va{eg neprijatelja uklonitistrahopo{tovanje prema vama, a u va{a srca }esigurno usaditi vehn (slabost).

- Allahov Poslani~e, - opet }e neko od prisut-nih - a {ta je ta slabost (vehn)?

- Ljubav prema ovom svijetu a prezir premasmrti - odgovori Poslanik.

(Ahmed i Ebu Davud)

SLABOST

UMMETA


9/24

Gl I lt 1997 Zul kade 1417

9

HHladno i tmurno vrijeme kojese ovog januara nadvilo nadNovim Sadom i Beo~inom

nije moglo da pomuti svjetlost iradost koju sa sobom donosi mubarekmjesec Ramazan.

Kao i svake godine do sada, vjer-nici su, iako u nepovoljnim prilikamai okruènju, nastojali da ovaj mjesecprovedu u postu i ibadetu. Me|utim,ono {to je novina u odnosu naprethodne godine jeste to da je, osimu Novom Sadu, obavljanje molitveomogu}eno i u Beo~inu. Beo~in jeina~e mjesto udaljeno nekih dvadese-tak kilometara od Novog Sada. Unjemu dèmat broji oko dvijestotineporodica, koje su prete`no porijeklomsa Kosova, dakle do{ljaci, koji su pedesetih godi-na naseljeni u ovo mjesto kao radna snaga zalokalnu cementaru. Zajedno sa sobom donijeli susvoje obi~aje, jezik i vjeru. Obi~aje i jezik su

sa~uvaliu potpu-nosti, ap l a m e nvjere jeu njimaostao sa-mo da ti-nja, pods t a l nomopasno -{}u dadefinitiv-no zgas-ne, zbogdru{tve-

nih okol-nosti iu t i c a j akomuni-s t i ~ k eideologi-

je . No ,A l l a hd`.{. je

htio da u pojedincima ostane ta iskra vjere koja jeposljednih godina oja~ala i na{la svoje mjesto,pogotovu me|u mladima. Zahvaljuju}i izuzetnoaktivnim pojedincima, organizovana je vjerskapouka, a u saradnji sa OIZ-e iz Novog Sada,pokrenuta je inicijativa da se prikupe materijalnasredstva i preko op{tinskih vlasti izdejstvuje

dozvola za izgradnju mesdìda. Ali, nastojanjadèmatskog odbora da sebi obezbijede mjesto zaobavljanje namaza nisu mogla uroditi plodomzbog nedostatka materijalnih sredstava, a mati~niOdbor IZ-e iz Novog Sada nije bio u stanju daiza|e u susret. No, ovog Ramazana Allah d`.{. jesastavio dvije sre}ne okolnosti. Prva okolnost jeta {to je dèmatlija Dìm{it Beri{a dio sopstveneku}e ustupio vjernicima za obavljanje namaza, adruga okolnost je ta {to je zahvaljuju}i Me{ihatuIZ-e Sandàka a na zahtjev OIZ-e iz Novog Sada,obezbije|en teravijski imam. Njegovo ime je Suadef. Adilovi} i polaznik je "Isabeg Medrese" uNovom Pazaru. Ovaj mladi imam je stekaoizuzetnu naklonost i povjerenje dèmatlija uBeo~inu, prvenstveno zahvaljuju}i svojoj komu-

nikativnosti, predusretljivosti i sposobnosti dazaokupi pa`nju mnogobrojnih, posebno mla|ihvjernika. Dio ku}e u kojoj su obavljani teravihnamazi, dùme, te dnevni vaktovi, bio je pre-malen da primi sve one koji su im èljeli pris-ustvovati. Posebnu radost i odu{evljenje vjernika

u Beo~inu izazvao je boravak delegacije IZ-eSandàka. Naime, 2. februara ove godine, pred-stavnici Me{ihata IZ-e Sandàka: profesor Mevludef. Dudi} - direktor novopazarske Medrese, te

Ramiz ef. Hamidovi} - glavni sjeni~ki imam,boravili su u Novom Sadu i Beo~inu. U NovomSadu, gdje su im doma}ini bili h. Fadil ef. Murati- novosadski imam i h. Zekir Zija - predsjednikOIZ-e Novog Sada, gosti su klanjali teravihnamaz i obratili se vjernicima kojima je bio pre-pun mesdìd. Zatim su gosti iz Sandàka u pratnjisvojih doma}ina i sa grupom veoma aktivnihdèmatlija otputovali za Beo~in. Ovdje sumusafiri bili o~arani atmosferom srda~nosti,iskrenosti i islamske ljubavi. Dèmatlijama seprvo obratio profesor Dudi} izraziv{i zahvalnostAllahu d`.{. {to je i u ovakvoj sredini mogu}eobavljanje vjerskih obreda. On nije mogao da jo{

jednom ne izrazi svoje iskreno divljenje ambijentuu kome se nalazi. Posebno je istakao, da sama

~injenica {to su dèmat zatekli na sed`di,dovoljno govori sama za sebe. Po Kur'anu -"vjernici su bra}a", rekao je Dudi}. "Nema razlikeda li je neko iz Sandàka, Vojvodine, Bosne,Kosova ili Saudi Arabije. Sve nas objedinjujevjera u Jednog Allaha i Njegovog Poslanika. Svepodjele: nacionalne, etni~ke, po boji koè, staleù,nametnuli su nam neprijatelji Islama. Zato ne smi-

jete dozvoliti da tako ne{to na|e plodno tle ovdjeme|u vama", istakao je u svom obra}anju profe-sor Dudi}, {to je nai{lo na odobravanje prisutnih.

Efendija Hamidovi} je u ne{to kra}em dersunaglasio da nema vrijednije i korisnije stvari odone koju ovaj dèmat obavlja, a to je èlja ipotreba da se padne Allahu d`.{. na sed`du. "Viste istinski mudàhidi po poslu koji obavljate.

Islam je po~eo sa malim brojem vjernika i zavr{it}e sa malim brojem vjernika", rekao je Ramiz ef.citiraju}i Muhammeda a.s. Odgovaraju}i na pitan-

ja prisutnih, kako prona}i potrebna materijalnasredstva, efendija Hamidovi} je rekao da oni sasvoje strane mogu obe}ati da pomo} muslimanaSandàka, kada za to bude vrijeme, ne}e izostati,te da }e upravo oni pokrenuti akciju za prikup-ljanje nov~anih sredstava. Razgovoru nikad kraja,no poodmaklo vrijeme je uslovilo da se delegacijamorala vratiti u Novi Sad gdje su bili "na kon-aku" kod uglednog privrednika iz Novog Sada,ina~e rodom iz Sandàka, gospodina AvdaBo{njaka.

Gosti iz Sandàka su oti{li sa lijepim utiscimai u uvjerenju da se i u ovakvim sredinama ne

gasi svjetlo Islama, a vjernici ovdje su ostali poddojmom da nisu sami u svojoj vjeri, te da suosim Allaha d`.{. zajedno sa njima i bra}a izSandàka.

Suljo Mustafi}Novi Sad

PITANJA I ODGOVORI IZ DIJASPORE

Pitanje:

Pripadnik sam Islama i cilj mi je da sem svojim bi}em pribliìm Allahovom zado-jstvu. Spoznaju}i vjeru, ~esto se susre}emmeni nejasnim stvarima, stoga koristim pri-

u da posredstvom Glasa Islama dobijem va-n odgovor na sljede}e pitanje. Kakav jeos Islama prema muzici?Upu}uju}i dovu Uzvi{enom Allahu da Vammogne u Va{im hairli nastojanjima, iskrenos selami ~italac iz Roàja.

Odgovor:

I pored toga {to se po ovoj temi vode

pne, pa ~esto i opre~ne rasprave islamskihnjaka, ipak se po pitanju muzike moèinisati, istina na~elan, stav Islama.U hadiskoj predaji se isti~e: Allah je lijepoli ljepotu. Ova hadiska tvrdnja na~elnoini{e odnos Islama prema umjetnosti,nije, prema svemu {to je lijepo.S tog aspekta se moè posmatrati i muzikavrlo rasprostranjena grana umjetnosti. U

diskoj predaji se tako|e isti~e da jesulullah s.a.v.s. li~no posmatrao grupu~aka koji su se, uz kori{}enje tada{njihzi~kih instrumenata, veselili u povodurama i to odobrio. Resulullah je ~ak pre-u~io da se sklapanje braka proprati i obz-

i muzikom.Istina, i pored navedenog, nemogu}e jediti da su sve vrste muzike dozvoljene. Saekta {eriata, muzika se moè podijeliti navoljenu - halal i nedozvoljenu - haram.zvoljena je ona muzika kojom se imaju zapodsta}i pozitivnosti kod ~ovjeka, poput

lodija kojim se podsti~e dobro~instvo,brost, borbenost u odbrani domovine, vjere iaza, {iri ljubav i harmonija me|u ljudima aziva odvratnost prema svemu nemoralnom iativnom.Suprotno tome je nedozvoljena (haram)zika. Njome se smatraju sve melodije kojedsti~u zle nagone ili pona{anje, poput seksu-

e strasti, pohvalnog odnosa prema preljubi,esivnosti i svim drugim ne~asnim pojavama.Du{i vjernika je pored ibadeta potrebna ipa muzika ali se u srcu, koje se pokoravaju~ivo Allahu d`.{., na moè na}i mjesta zaono {to se danas pod imenom pop, rok ili

k muzike sa svih strana name}e musliman-m masama, truju}i sve na{e generacije aebno omladinu. Islamska kultura je i nam polju dala zapaène rezultate, te su stogaije i kaside nezaobilazni napitak za uho iu svakog vjernika koji ima osje}aj za ljepo-Pored svoje umjetni~ke, muzika ima itekakoaènu odgojnu dimenziju, te se stoga sa

ogo vi{e ozbiljnosti treba ophoditi prema.Valja ista}i i to da podjela muzike navoljenu i nedozvoljenu, po osnovu muzi~kihrumenata, nema valjane {eriatske osnove.

MMUUSSLLIIMMAANNII

NNOOVVOOGG SSAADDAA II BBEEOOÎINNAA

HALAL ILI HARAM

-n ~ M

e H

Direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi}me|u dèmatlijama


10/24


0

ada se radi o Islamu, predstavni-kr{}anstva rado ukazuju naanje koje je u Novom testamentu

stavljeno Isusu: "Trebamo li carua}ati porez ili ne?" Isus jegovorio: "Dajte caru (dakleàvi) carevo, a Bogu Boìje".aj odgovor upu}uje na zna~ajnuliku izme|u Islama i kr{}anstva.k je u kr{}anstvu nagla{enavojenost vjere od dràve, dotleu Islamu ne{to tako nemogu}e.U Islamu su vjera i politika,

nosno dràva, neraskidivozane. Od Ajatollaha Homeinijati~e princip "Nema Islama bezitike". Me|utim, ako su vjera iava identi~ni, postavlja se pita-

koliko u jednoj takvoj dràvi,takvim pravnim i socijalnimretkom, ima uop{te prostora zaeranciju, slobodu i ljudskava? Veza izme|u vjere i dràvei~e jo{ iz vremena Poslanika itorijski je potvr|ena; promjenaavca (kible) pri molitvi odusalima ka Meki, emigracija uedinu (Hid`ra) je po~etakunanja vremena kod muslimana.{lo je do utemeljenja Umme uoj je zaìvjela vjerska i dràvnaednica. Muhammed je vaìo i zaslanika i za dràvnog vo|u. Na

oj vezi ne po~ivaju samo li~nerske obaveze kao {to su molitva,st, porez (zekat), ve} i propisiavne prirode. Iznad svega,

vjerovanje u Jednog Boga kome sejedino u potpunosti mora biti poko-ran. Boìji propisi i vjerskeobaveze su iznad svega, nema raz-like izme|u zemaljsko-dràvni~kogi boànsko-transcedentalnog pod-ru~ja. Vjeronauka, prakticiranjevjere i pravni propisi za vjernike

muslimane su uo-kvireni ~vrstimramovima u koji-ma se iskazujeodanost Bogu.

Ovaj put vodi ihkona~no pred Bo-ìji sud i garantu-

je im ul az ak udènnet.Svijet je Boìjedjelo. Zlo je zaIslam rezultat

jedne gre{ke pro-tiv Boìjeg zako-na. Ovo vodim i s i o n a r s k omrazmi{ljanju. [tose ljudi boljepona{aju u skladusa Boìjim zako-nima, utoliko bo-lje rje{avaju veli-ke svjetske pro-bleme. Islam po-kazuje put kaboljem svijetu.Povezuju}i jednutakvu misionarsku

osnovu sa neprosvije}enim fanatiz-mom, raste napetost.

Islamska samosvjesnost je, podzapadnim kolonijalizmom i nad-mo}i sekulariziranog svijeta u

tehni~kim dostignu}ima i u privre-di, jako uzdrmana. Pokli~ "Islamvlada i ne}e biti nadvladan" bi}emoto islamske renesanse. Kur'anvodi onome {to je ispravno. Tajprincip podiè samopouzdanje iubrzava kretanje.

Jedan musliman ne moè zamis-liti da se vjera i dràva jedno oddrugog odvoje. Jedna laicisti~kadràva poput Francuske, u kojoj jevjera potisnuta iz oblasti dràvnog,

je za prosje~nog muslimana neza-misliva. Jedan kr{}anin, uz to idemokrata, ne moè da zamisli, i

ne prihvata da vjera, podru~je pri-vatnog i porodica prodiru udràvnu organizaciju i njomevladaju. Po zapadnom shvatanju,

dràva treba dati vjerskim zajedni-cama nu`nu slobodu. Pri tome jeneizbje`no postaviti odre|enegranice koje }e garantovati toleran-ciju, sigurnost i ljudska prava.

Drànje muslimana premakr{}anima odre|eno je Kur'anom.Neki od njih èle dobro, drugi sedistanciraju ili potpuno odbacujubilo kakav vid saradnje. Jedanekstremni dio populacije u islam-skim zemljama se jasno odredioprema odnosima sa kr{}anima: pri-

jateljsku saradnju sa njima smatrajunedopustivom i smatraju ih nevjer-nicima. Oni citiraju one dijeloveKur'ana koji kr{}ane ozna~avajuopasnim neprijateljima.

Svakako, jo{ uvijek veliki brojvode}ih muslimana dijalog sakr{}anima smatra dozvoljenim.Pozivaju se na kur'anske sure kojegarantuju spas i sre}u ukolikovjeruju u Boga i ~ine dobra djela.Me|utim, i u ovoj grupi ima onihza koje je dijalog nepotreban, jer jeIslam "kona~an i savr{en oblikvjerovanja". Samo se manjina bezikakvih ograni~enja izja{njava zadijalog sa nemuslimanima. Oni sezauzimaju za ve}u otvorenost, zapribliàvanje i zajedni~ki anga`manna postizanju mira, jedno slobodnoispoljavanje vjere i rje{avanje soci-

jalnih problema u tre}em svijetu.Me|u kr{}anima je nepovjerenje

prema te{ko razumljivom svijetuIslama jako rasprostranjeno. Uranom periodu kod mnogih kr{}ana

je rasla spremnost za razumijeva-nje. Isto tako i u svjetskoj crkvenojorganizaciji, kao npr. u katoli~koj

crkvi, postojala je takva te`nja.Papa Pavle VI je Ramazana 1972.godine muslimanima uputiosljede}u pozdravnu poruku: "Midijelimo vjerovanje u istog Boga ipozovimo Ga da u~ini da iz dana udan budemo jedni drugima bliì;time }emo biti u stanju, svako nasvoj na~in, za jedan visoki ideal,za ravnopravnost i za mir u svijetuzajedno da radimo".

Time signalizirana spremnost zasavla|ivanje suprotnosti, poziva nasna sje}anje da nau~ni interesikr{}anstva u islamskom svijetu ne

nailaze na razumijevanje. Dodanas, jedva da imamo islamskogeksperta za kr{}anstvo. Oni se,zbog njima karakteristi~nog odnosa

vjere i dràve, suo~avaju sasljede}im problemima:

1. Na~in ìvota sekularizirane

ja vnos ti , un ap ri je |en ut ic aj emmedija, kod koje se vjerovanje uBoga jedva pojavljuje, ja~a islam-sko-fundamentalisti~ke reakcije.

2. Emancipacija ène, porastturizma, nau~na razmjena, sve~e{}e probija ovaj odbrambenifront. Nacionalni i politi~ki proble-mi raznih zajednica dràva upu}ujuna zajedni~ke brige u svimdijelovima svijeta. One }e pribliìtiislamski i kr{}anski svijet.

3. Dosada{nji poku{aji zakr{}ansko-islamskim dijalogom tekkre}u naprijed. Za{to? Pogre{no je

da takvi poku{aji po~inju analognoekumenskom dijalogu; me|uvjerskidijalog mora i}i drugim pravcem.Prije svakog zajedni~kog razgovorai}i na to da se izgradi klima uza-

jamnog uva avanja i da se postignejedno solidno poznavanje oba svije-ta.

Sve historijske probleme idiskusije koje su imale karakterprestià trebaju biti zaboravljene.Na to upu}uju i iz Vatikana:"Po{to je vijekovima dolazilo doodre|enih sva|a i neprijateljstavaizme|u kr{}ana i muslimana, SvetiSinod upozorava sve da zaboravepro{lost, da se iskreno potrude uza-

jamnim razumijevanjem i zajednonastupe u za{titi i unapre|enjusocijalne pravde, morala i, ponaj-prije, mira i slobode - za sve lju-de."

Rasprostranjenoj optere}enosti~ovje~anstva pripada da tri mono-teisti~ke religije - osim kr{}anstva iIslama, tako|e i Judaizam - prekohistorijskog nerazumijevanja i pre-drasuda su zava|ane i razdvajane.Te{ko je prihvatati da Abrahamova

vjera u Jednog Tvorca nema snageda izgradi vi{e jedinstva. Tragi~noje da tr i monote is ti ~ke re ligi jesvoju zajedni~ku osnovu jo{ uvijekmalo koriste za bolje me|usobnorazumijevanje.

S druge strane, vjerska idràvna konstrukcija Islama su iza-zov za sekularizirani Zapad. To je

jedan izazov za dràvnu i dru{-tvenu debatu u evropskim demo-kratijama. To moè pomo}i da seunutar vjera izgradi vi{e uvaàva-nja i respekta. To tako|e moè bitiu slu`bi svjetskog mira.

S njema~kog: Midhat Hajrovi}

DRUGI O NAMA

PPRROO[[LLOOSSTT ZZAABBOORRAAVVIITTII

Kardinal Franz Knig je bio od 1956. do 1985.vrhovni bi{of Be~a. I danas vaì za jednog od vode}ih

predstavnika katoli~ke crkve.

U R


11/24


11

daja Dewlijeh

^LAN INSTITUTA ZA

JEVREJSKO-POLJSKAISTRA@IVANJA PRE[AO U ISLAM

Poljski dràvljanin koji je radio na Institutu za razvoj poljsko-jevrej-h odnosa na oksfordskom univerzitetu prihvatio je islamsku vjeru ije aktivnosti usmjerio ka pravednom rje{avanju ~e~enske krize. Svojupadnost Islamu trideset osmogodi{nji katolik poljskog dràvljanstvananio je u Ebu Dabiju, gradu Ujedinjenih arapskih emirata, uzev{ii novo ime Mensur, po imenu ~e~enskog junaka iz 18. vijeka. Oda Mensur Dàtmizik svu svoju energiju usmjerava u pravcu interna-nalizacije ~e~enskog problema u turskom gradu Istanbulu, postav{io va`nim faktorom ~e~enskog otpora. Motiv za jednu ovakvu uloguatmizik je na{ao u pravednom i herojskom otporu ~e~enskog narodakoj agresiji. On svoju dana{nju ulogu poistovje}uje sa svojim prethod-m aktivnostima osamdesetih godina u okviru Instituta za razvojsko-jevrejskih odnosa. Holokaust i antisemitizam su po meni proble-eti~ke prirode, ali, naàlost, poljski intelektualni sloj se nijea{avao. To je za mene bio i osnovni pokreta~ mojih aktivnosti.ko|e, ê~enija i njeno stradanje nisu mogli ostati problem teorijskogglabanja i àljenja, pa sam se aktivno uklju~io i javno deklarisao.dao je govore}i: Rusi su krenuli ru{iti sela i gradove, ubijati ljude neve}i razliku, a Zapad je {utjeo i dozvoljavao da agresija poprima sve oblik ne poduzimaju}i ni{ta, a sve zbog interesa sa Rusijom.mah po po~etku rata u ê~eniji, radio je na prihvatu izbeglica, nagovu inicijativu do{lo je do bratimljenja gradova Krakova i Groznogznak solidarnosti, a ~iju su ideju prihvatili neki gradovi zapadnih

malja. Zbog istinskog i uspje{nog zalaganja za pitanje ê~enije, postaopo~asnim ~lanom jednog ~e~enskog plemena, dodijeljeno mu je imanje

lizini Groznog. Sam planira odlazak na to imanje radi stalnog nasta-nja. Prihvativ{i Islam rekao je da je Islam pozitivan zbog jednos-nosti njegove misije... Nakon {to sam bio ubije|en da je on stvar{losti, otkrio sam da u njemu leì glavna snaga ~e~enskog otpora iavladivosti od strane Rusa tokom posljednjih 200 godina.

IZ SVIJETA ISLAMA

daja Dewlijeh

TURSKA I AMERI^KI INTERESI

Ameri~ki ambasador u Ankari ovih dana ulaè velike napore uu nagovaranja Turske na odustajanje od postignutog ugovora sapublikom Iran u vezi isporuke prirodnog iranskog gasa, pot-anog oktobra pro{le godine, ~ija je ukupna desetogodi{nja vri-nost 22 milijarde dolara. Ameri~ki ambasador predlaè turskojministraciji kao zamjenu za uvoz prirodnog gasa, zemlje kao {to

Rusija, Egi-, Alìr ilitar. U vre-nu kada am-~ka ambasa-opravdava

oj prijedlogdnjama daaj ugovor ne-

ekonomskuravdanost imnja da }en uspjeti dalizuje izgrad- gasovoda,sjednik tur- vlade gos-

din Erbakan inistar ener-ike Ridài Kutan tvrde da je uvoz prirodnog iranskog gasa`nost koja nema alternative u situaciji energetske krize urskoj.

UGOVO

RZA

GAS

22MLRD.$

Alem Islamij (ê~enija)

GROZNI DOBIO IME

D@EUHER

ê~enskorukovodstvo

je doni je loodluku daglavni gradê~enije do-

bije novo imeD ` e u h e r .

Kako je poz-nato, DèuherDudajev jeime koman-danta ~e~en-ske armije uotporu protivruske agresije

u vremenu od 1994. do 1996. godine. Dudajev je prethodno bio visokioficir ratnog vazduhoplovstva sovjetske armije. ê~enski narod je pro-glasio svoju nezavisnost 1991. godine da bi ruske trupe u{le u ê~eniju udecembru 1994. godine.

Uprkos ogromnoj prednosti u tehnici i ljudstvu, ruska armija nije usp-jela ovladati ê~enijom i pored toga {to su na podmukao na~in ubili~e~enskog vo|u Dèuhera Dudajeva, u prolje}e 1996. godine. Neka jeAllahova milost na njega.

Priredio: Enver Ujkanovi}

Alem Islamij (Katar)

ME\UNARODNO TAKMIÊNJE

UÂÂ KURANA

Ministarstvo vakufa u Kataru formiralo je Odbor za organizacijume|unarodnog takmi~enja u~a~a Kurana. U ovom takmi~enju u~estvo-va}e oba pola i ono }e se odvijati kroz ~etiri posebne grupe u~esnika.Prva grupa je hifz cijelog Kurana, a akteri ove grupe su u~a~i izrazli~itih zemalja svijeta, {to ovom takmi~enju i daje epitet me|unarod-nog. Druga grupa je hifz 15 dùzeva, tre}a grupa hifz 10 dùzeva i ~etvr-ta grupa hifz 5 dùzeva i vaì sa dràvljane Katra. Pomenuto tijelo trebaodrediti datum takmi~enja kao i izvr{iti sve neophodne pripreme kako bitakmi~enje ovog visokog ranga proteklo u najboljem redu.

Alem Islamij (Kairo)

SLJEDBENICI [EJTANA

NA METI VLASTI

Egipatski organi bezbjednosti li{ili su slobode 31 osobu a za 45 jeraspisana potjernica pod optu`bom za pripadni{tvo udruènju Sljedbenici{ejtana. Izre~ena optu`ba se zasniva na aktivnom {irenju razvratnih ideja~lanova ovog dru{tva s ciljem obezvrje|ivanja vjerskih na~ela ostalihvjera, kao i za distribuciju i upotrebu nedozvoljenih sredstava, knjiga,{tampe i ostalog propagandnog materijala. Pripadnici ovog udruènja {ireiskrivljenu sliku Islama i ostalih religija, koriste}i se u tom cilju sredstvi-ma narkomanije, tajnim djelovanjem, nemoralnim pona{anjem, uz karak-teristi~an im na~in odijevanja i spolja{njeg izgleda. Odgovaraju}i napitanja povodom pojave ove organizacije u Egiptu, ministar unutra{njihposlova je istakao da je ekstremnost ovog udruènja druga~ija u odnosuna ve} poznate oblike ekstremizma egipatskog dru{tva i da dràva ne}edozvoliti nikom da ugrozi javni red i skrnavi vjerske vrijednosti. Posebno

je istakao da je ova pojava do{la s vana i da je ve}ina uhap{enih stude-nata, pripadnika ove organizacije, putovala ili duè boravila u zemljamaZapada.


12/24


13/24


Da li ste imali problema sajom porodicom, prijateljimada su saznali da ste primilim?

Da. U prvom trenu bili su uu, da tako kaèm. Jer, kako

m rekao, na Zapadu Islam jeto strano, nepoznato. Na ulici

de moète vidjeti kao klovnoveiko ne}e razmi{ljati o njima.ako na ulici vide nekoga sa

banom, primjetit }e ga. To~i da ljudi nisu spremni za to.ja porodica me je dobro poz-ala. Oni su primjetili promjenee su se de{avale u momotu. Prestao sam piti, lagati,eo sam dolaziti ku}i da senem o majci, ocu. Bio samosrdniji, dare`ljiviji i kad bimajka rekla "ne svi|a mi setvoj prijatelj", poslu{ao bih je.djeli su uticaj Islama na mene

hvatili su koliko je Islamar. Hvala Bogu, ve}i dio mojeodice prihvatio je Islam. Mojc, moja majka, moj brat iti}. Moja porodica je prihvatilaam. Ali, ljudi van moje po-ice gledaju sa distance. Mno-vi{e nema u mom ìvotu. Ali

sada imam svoju porodicu odne milijarde bra}e i sestara.

A va{a djeca?

Kada sam postao musliman

mijenio se moj ìvot. Po~eom se moliti i po{tivalo se pita-ène. Ne postoji ni jedna

ga veza koju Islam odobravam braka. Tako sam traìo i,

hvala Bogu, na{ao ènu iz dobremuslimanske porodice. Zaprosiosam je i oènio l979. godine i tonakon prihvatanja Islama. Prvodijete smo imali 1980. godine.

Kako se zove?

Da, dobili smo k}erku kojoj

smo dali ime Hasana. Imao sam{estoro djece, a jedno je umrlo,ali, sada imam jednog sina Muha-mmeda i ~etiri k}erke: Hasanu,Esmu, Mejmanu i Aminu.

Da li se slaète da Islam nijesamo vjera, nego da je to na~in

ìvljenja?

Da, naravno. To je najve}iproblem sa kojim se susre}udruge vjere. Kako uravnoteìtiduhovne zahtjeve ovozemaljskimproblemima. Jedno od ~uda

Islama je odli~no i potpuno kom-biniranje nadahnu}a duhovnogìvota sa svjetovnim potrebama ifunkcijama ljudskog ìvota nazemlji. Tako je na{e vjerovanjeodraz unutra{nje i vanjske pred-nosti. Kad su u pitanju ostalereligije one se susre}u sa po-te{ko}ama ravnoteè ovih stvari.Promjene koje se de{avaju,de{avaju se zbog ravnoteè. UIslamu je to lako.

Mo` et e li ob jasni ti, rani h

sedamdesetih ste bili vrlo popu-larni. Bili ste jedan od najpopu-larnijih muzi~ara svijeta, bili steuspje{ni i onda ste iznenada svenapustili. [ta je za vas uspjeh?

Mislim da ste odabrali intere-santnu rije~, jer je to ono {to jastalno traìm. To je kad se ljudipitaju {ta je to njega natjeralo dapre|e na Islam i postane Mus-liman. [ta ga je natjeralo dapromijeni pravac koji je slijedio.Postoji ajet u Kur'anu koji kaè:"Allahu pripada Istok i Zapad, iOn izvodi onoga koga èli na

pravi put."Na neki na~in uspjetije pravi put koji smo otkri li iprona{li, ali pravi uspjeh je kakavsi na drugom svijetu, jer svi znajuda }e napustiti ovaj svijet bezobzira koliko postigli na ovomsvijetu. Aleksandar Veliki jerekao: "Ukopajte me tako da mise vide ruke, da pokaèm da nenosim ni{ta sa sobom." A on jeimao sve. Morate procijeniti usp-jeh na na~in gdje ste na drugomsvijetu. A postoje dva potpunorazli~ita i suprotna postojanja nadrugom svijetu. Jedno je sre}a,

radost, mir, zado-voljstvo. To jedènnet. A drugoje pat nja , bol,mu~enje, vje~napatnja i muke.To je dèhennem.Ovo su stvarnos-ti. Naàlost, ljudipoku{avaju stvo-rit i dènnet naovom svijetu. Ine uspijevaju.Ako nisu pa`ljivi,

ne}e uspjeti, pamakar bili udènnetu na ov-om svijetu. Us-pjeh tek treba dado|e. To ne zna-~i da vi nemateìvot na ovomsvijetu. Ako vamga je Bog daosve zavisi odNjega.

Recite mi ne{-to o muslimani-

ma u Britanijidanas. Kolikomuslimana ìvi i kako praktiku-

jete Islam u Britaniji?

U Britaniji ìvi veliki brojmuslimana iz svih krajeva svijeta.Mnogi od njih su sa indijskogpodkontinenta, iz Pakistana, Bang-lade{a, a ima mnogo studenata izMalezije, Turske, arapskih zema-lja. Trenutno ima oko milion i pomuslimana, ali se broj britanskihmuslimana pove}ava. Znam da

svaki dan tri do ~etiri Britancaprelaze na Islam u glavnojdàmiji u Londonu. Tako|e posto-ji pove}ano interesovanje i razu-mijevanje Islama. [tampa tako ne

prikazuje, ona voli ista}i problemekoje imaju muslimani, ali, i saovim negativnim pristupom medi-ja lj ud i pre la ze na Is lam.Interesantna je sljede}a ~injenica.Nedavno su istraìvali britanskina~in ìvota i otkrili su da jenacionalno jelo u Britaniji "curry"(kari). Vi{e to nije riba i pomfrit.Ljudi danas vole curry od bilo

~ega. Kebab je tako|e vrlo popu-larno jelo. To obiljeàva plural-isti~ko dru{tvo, {to je stvarnost,posebno u gradovima kao {to suLondon, Birmingham i sl. Islamje tamo.

Po Va{em mi{ljenju, kakva jerazlika izme|u jedne muslimanske

porodice i njenog na~ina ìvota ione porodice koja to nije?

Iznenadit }ete se. Neka mojaiskustva su: razgovori, pa i samna~in ìvota, kada razgovarate sa

porodicom, sa prijateljima, kadaidete u posjete, cijeli dru{tveniodnos pun ìvosti i zadovoljstva.Kad nisu u pitanju muslimani, toje potpuno druga~ije. To je vrlosebi~no. Ljudi su izuzetno usamlj-eni. Jedna starija moja poznanicaje obi~avala gledati kroz prozorsvaki dan. Jednom je jedan musli-man pri{ao i pitao je: "Koga~ekate?" Ona rekla: "Imam sina i~ekam da me posjeti." Ta starica

je rodila to dijete, a on je oti{ao,zaboravio na majku. Ona umiresama. To je vrsta pravoguskra}ivanja koje postoji naZapadu. Postoji jedna izreka:

Kona~no sam krenuo Islamu. Ali, to nije bio mojbor, to mi je dato na poklon. To je bio primjerakur'ana koji mi je poklonio moj brat, i tada samrvi put po~eo da shvatam ili ~ak da mislim olamu i odgovorima koje daje Islam.

PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKK MMEE[[IIHHAATTAA IIZZ-- ee SSAANNDD@@AAKKAA,,

MMUUAAMMEERR EEFF.. ZZUUKKOORRLLII]] UU SSUUSSRREETTUU SSAA

JJUUSSUUFFOOMM IISSLLAAMMOOMM

INTERVIEW 13


14/24

da se sretnu dva Britanca jedanugom kaù: "Dobro jutro". îmodmaknu jedan od drugoga

misle: [ta li je mislio kada mirekao dobro jutro, sumnjivo mi Ljudi se bore, natje~u. To sua razli~ita svijeta. Mi{ljenja samIslam moè dosta doprinijeti

padu, posebno kod formiranja idgradnje poro-

ce, po ~emu je,slim Princ ârlsdavno govorio iazivao da je uamu izgra|enovanje porodice ijednosti morala,~ega Zapad mo-u~iti.

Pr ij e neko li kona rekli ste mipripremate ne{to

ko bi ste pokaza-te razlike. Jesam

u pravu?

Imam neke idejeprojekte na umue bih èlio ost-riti a jedna odh je da pokaèmavi unutarnji ì- britanskog nar-a. Mnogi od njihvrlo jednostavni

di, koji èle, tre-u pomo}i. Mno-se ponose svo-

m tr adi ci jom isle da imaju svebolje. Ali, akogledate unazad vidjet }ete da jeije sve bilo bolje. A sada, sa

kozvanim napretkom, ljudi sue potcjenjeniji.

Rekli ste da je Islam za Zapad{to strano i daleko. Za{to jepad pun predrasuda o Islamu?

To vu~e korijene od krsta{kihova, zatim interpretacija i pri-oda islamskih vrijednosti preko

entalista, onih ljudi koji suo~ito èljeli da iskrive vrijed-sti Islama. Ako pogledate uba razvoja zapadne misli i rene-

s a n s e ,mnoge odovih idejasu do{leiz musli-m an s k i hzemal j a .Mnogi kr-{}ani kojisu i{li u

musliman-ske zem-lje shva-tili su ne-pravilnosti

i zablude o idejama koje postojena Zapadu. Po~eli su komuniciratii u~iti od Islama. To je dovelo donovog pokreta na Zapadu, koji jedoveo do renesanse i potpunonovog iskustva, gdje je religijabila na drugom mjestu iza razumai nauke. Za nas u Islamu nemarazlike izme|u nauke i religije.

Mi nikada nismo imali taj prob-lem. Ali oni su ga morali pre-vazi}i. Postoji mnogo toga o~emu bih volio govoriti, mnogotoga pokazati, snimiti, ali senadam da }e neke od ovih idejapostojati u budu}nosti.

Proveli ste u Bosni skoro sed-micu za vrijeme Ramazana.

Kakvo je sada Va{e mi{ljenje oBosni?

Nisam vidio sve. Mogu re}i dasam vidio jedan mali ali zna~ajandio Sarajeva koji predstavlja cen-

tar otpora, hrabrosti, krvoproli}a igenocida koji se ovdje zbio.Osje}am kao da sam iskusio ne{totuge, ali i nade koja je, vjerujem,jaka u ovoj novoj slobodi, koja jete{ko stigla. Ponekad Boìjiplanovi izgledaju ~udni i te{ki, alitu je mudrost. Jedna od stvarikoju sam ja nau~io je da patnja,ubistva i genocid koji su se odi-

grali, daju ìvot za novu bu-du}nost. Ta budu}nost uvijektreba misliti i pamtiti ono {to sedogodilo, i za{to se desilo. Jednaod najve}ih opasnosti je ako opetbudemo isklju~eni. Najva`nije jeda se kre}emo u pozitivnomsmjeru i da znamo da imamova`nu ulogu, jer je Bosna jedin-stvena u Evropi. Mislim da }emomi u Britaniji u Bosni traìti kul-turni pravac, jer ovdje moèmovidjeti Evropljane koji su prih-vatili Islam u Srednjem vijeku i

dobrovoljno se drè Islama. Ovoje , us tv ari , pr im je r Is lama uEvropi. Nama je potrebno i tre-bamo to dijeliti i udruìti se ubudu}nosti.

Za vrijeme BH-rata u Lon-donu ste se susreli sa bosanskimministrom vanjskih poslova Ir-

fanom Ljubijanki}em koji vam jetada dao jednu svoju pjesmu "Janemam topove." I Vi ste ne{to

napravili sa tom pjesmom.

To je bilo vrlo tu`no. Mi smose sreli samo jednom i postali pri-

jatelji. Proveli smo jednu ve~erzajedno razgovaraju}i. On jeodsvirao pjesmu koju je napisao ito je bilo vrlo dirljivo, jer je onbio musliman iz rata, ministarvanjskih poslova, ali i pjesnik. Toje bilo vrlo dirljivo. Tako da mije tada rekao: Molim te u~inine{to. A on je sada {ehid... Nekmu Allah podari vje~ni dènnet.

Uzeo sam tu pjesmu a ve} samslu{ao neke bosanske kaside kojesu me jako privukle. Za Bajram,znate, moja porodica od svegaslu{a bosanske kaside. @elio samda poveèm neke stvari i dapokaèm Zapadu kakva je kulturau Bosni, da predstavim stranukoju nisu vidjeli, a vidjeli su krv,uni{tenje, ubijanje, politi~are. Alinisu vidjeli ni iskusili kulturu. Jaih èlim upoznati sa njom, takoda pravim projekat na kojem }eova pjesma doktora Ljubijanki}a

biti jedna od naj-

va`nijih. Napravilismo prijevod naengleski, a muzi-~ar koji je izvodije moj dobar pri-ja te lj , bri ta ns kimusliman. Nje-govo ime je Ab-dul-Latif Wetmani sve }e to brzobiti predstavljeno.

ûla sam da }eto biti pravi svjet-ski hit. Doista senadam da je tako.

Rekl i st e da }ealbum biti u pro-daji do kraja go-dine.

Nadam se dokraja godine. Nemoèmo predvid-jet i, jer ponekadza produkciju tre-ba vi{e nego {too~ekujete. Ali,nadam se do kra-

ja god in e, ak oBog da.

Na kraju, {ta je va{a porukamuslimanima?

Najbolja je poruka iz Kur'ana.A ajet iz Kur'ana kaè: "Drìte seAllahova uèta i ne razjedinjujtese."Mislim da je to kona~an usp-jeh. Dràti se uz Allaha je vezasa Allahom. [to je ja~a veza saAllahom, {to smo jedinstveniji,ve}i je uspjeh. Molimo se iskrenoza to, ako Bog da.

Razgovarala: Lejla A. Babovi}

Ako pogledate u doba razvoja zapadneisli i renesanse, mnoge od ovih ideja suo{le iz muslimanskih zemalja. Mnogir{}ani koji su i{li u muslimanske zemljehvatili su nepravilnosti i zablude o ideja-a koje postoje na Zapadu. Po~eli suomunicirati i u~iti od Islama. To jeovelo do novog pokreta na Zapadu, koji

doveo do renesanse i potpuno novogkustva, gdje je religija bila na drugomjestu iza razuma i nauke.


4 INTERVIEW


15/24


15

KKako je i poznato, kemalovs-ka Turska stala je na pozici-

ji el im in isanj a vj er e izavnih institucija, usmjeravaju}ive aktivnosti u pravcu poste-og udaljavanja vjere i kod naro-h masa, u ~ijem je bi}u vjerskiment najprisutniji i koji su kaovi ~inile ve}inu u turskom{tvu. Postupci ovakve prirodea{nje vlasti imali su zaljedicu da od 1925. godine

govornost opstanka vjere uskoj bude na ple}ima pojedi-a i prvaka dervi{kih redova, ~ijese aktivnosti odvijale tajnimem. Otvaranje vrata strana~komralizmu, kao sistemu dràvnog

|enja u Turskoj 1945. godine,ni}e da prethodni pritisak naamske struje oslabi, {to }evesti do mogu}nostioljavanja nekih islam-h obreda u ìvotukog dru{tva.Osnivanjem partijeomovinsko ure|enje0. godine, te njene

mjene Domovinski 1972. godine ia~no njihova nasljed-a Refah partije3. godine pod vo|-

om Ned`metina Erba-a, koja i danas posto-turski islamski pokreto je u novu epohuiti~kog organizovanjakviru legalnog zakona,e}i se za vlast

mokratskim putem.

Osamdesetih godina uskoj se pod uticajemske revolucije (1979.)avilo vi{e islamskihuènja koja su bilaona poduzimanju radikalnih

aka u pravcu osvajanja vlasti.|utim distanciranje Refah parti-od takvog obl ika pol iti~kogovanja u~ini}e da ona zauzme~nu ulogu u propagiranju poli-

kog Islama, {to }e kona~no iesti do osvajanja vlasti po prviu junu 1996. godine. Posebnostmskog pokreta u Turskoj ogledau tome {to su njegovi nosiocidi visokog obrazovanja i~nosti, koji su visoka znanja

kli na univerzitetima Zapada, izasti koje nemaju dodirnih ta~akavjerom, koje su proizvodadnog {kolstva, postav{i takoinjeri, doktori, novinari,okati, dobiv{i epitet savremenmoderan, daleko od mogu}eg

prozivanja konzervativnim ili

nazadnim, ~ime su dobili {ansu dau lai~koj sredini imaju ve}u slobo-du pokreta i uticaja na mase a dapri tom ne daju sliku tradi-cionalnog vjerskog ~ovjeka.

Iz navedenog se moè izvu}ikonstatacija da su islamske partijeu Turskoj vi{e politi~ki pokretinego vjerske partije, {to je iErbakan potvrdio nakon pobjedenjegove partije na izborima.Vrijeme osamdesetih je bio periodvjerske euforije u Turskoj, koje je,kako navodi istraìva~, svjedoknajmasovnijeg {irenja pokreta, kaoposljedica islamske revolucije uIranu, podràvaju}i je i smatraju}iudarcem lai~kom zapadnom opred-

jeljenju, uprkos mezhebskoj razlicii samog metoda djelovanja borbeza vlast. Dana{nji uspjeh Refah

partije u ~ije su okrilje u{la broj-

na vjerska udruènja, moè se sma-trati rezultatom odre|enih doga|ajame|unarodnog zna~aja i sopstvenihaktivnosti pokreta na unutra{njemplanu. Od doga|aja me|unarodnogzna~aja treba spomenuti pad lijevihsnaga u Turskoj, raspad komu-nisti~kog sistema u biv{em SSSR-ui Evropi, rat u Zalivu, a posebnoratna tragedija bo{nja~kog naroda uBosni i Hercegovini i etni~ko~i{}enje koje je nad njima spro-vo|eno. Ovi doga|aji su ukazali nanedostatak univerzalnih ljudskihvrijednosti u svijetu, pravde i jed-nakosti, kao i nedostatak istinskih

snaga koje }e podupirati pomenutecivilizacijske vrijednosti. Prazanprostor koji se ukazao iskoristio jeislamski pokret u Turskoj pred-stavljen u Refah partiji, name}u}i

se kao istinska snagakoja se bori za stvarnaljudska na~ela. Tako-

|e , prob lem tu rs kevlasti sa Kurdima injihov secesionisti~kipokret, doprinije}e po-rastu islamskog pokre-ta, a posebno odsustvokurdskih partija u tur-skom parlamentu u~i-ni}e da brojni kurdskiglasovi budu dati Re-fah partiji, smatraju}i

je suprostavljenom sn-agom politici vlada-

ju}eg reìma.Kada je rije~ o

aktivnostima samogpokreta unutar Turske,one se prije svegaodnose na podizanjeislamske svijesti me|u{irokim masama i tokroz organizovanje te-~ajeva u~enja Kurana.

Predstavimo li jezikom cifara brojte~ajeva organizovanih u perioduizme|u osamdesetih i devedesetih,kao i broja polaznika tih te~ajeva,shvati}emo zna~aj ovih aktivnosti injihov uticaj na rast pokreta u Tur-skoj. Tako u 1979. godini broj te-~ajeva iznosio je 2.610 da bi u1990. godini dostigao broj od5.197 te~ajeva. Broj polaznika te-~ajeva pove}ao se za ~etiri puta uistom vremenskom intervalu: u1979. godini bilo je 68.486 po-laznika a 1990. godine taj broj jeiznosio 290.000. Kao posljedica

ovih aktivnosti rastao je i brojdàmija, pa je u periodu izme|u1980. i 1990. godine sa 57.000dostignut broj od 80.000 dàmija.Tako|e, uve}an je i broj specijali-

IISSLLAAMMSSKKII PPOOKKRREETTII UU TTUURRSSKKOOJJ

Doba u kojem ìvimo svjedok je revolucije na informativnom i komunikativnom polju,{to je u~inilo da svijet postane malo selo. Eksplozija informacija u~inila je da izolovanod doga|aja ne moè biti kako pojedinac tako ni dràva. Usljed takve situacije savre-meni ~ovjek se nalazi pred bujicom razli~itih informacija koje se ti~u svih segmenataljudskog ìvota na zemlji. U tom moru podataka ~ovjekovu pa`nju zaokupljaju one infor-macije koje se ti~u njega kao pripadnika odre|enog sloja u dru{tvu, zajednice, vjere isli~no. S obzirom da smo pripadnici Islama i da on u na{em ìvotu zauzima primarnomjesto, pored ostalih vijesti i podataka koje smo du`ni pratiti i usvajati, moramo imatidovoljno informacija o Islamu i doga|anjima unutar islamskog svijeta kako bi znaliodvojiti istinu od neistine.

U tom smislu, ono {to èlimo je da na stranicama Glasa Islama pi{emo o aktuel-nim islamskim pokretima u vezi kojih ~esto nemamo jasnu sliku, a sve iz razloganedostatka pravih i autenti~nih informacija. Naravno, mi }emo se koristiti podacimaislamskih izvora, kako bi izbjegli neistine i tendenciozno pisanje.

U ovom broju predstavi}emo vam islamski pokret u Turskoj kroz studiju dr

Muhameda Nurudina, stru~njaka za pitanja Turske na libanskom univerzitetu. Studija jeprili~no duga i tretira specifi~nosti samog istraìvanja vjerske problematike uop{te, aposebno islamskog pokreta u Turskoj i njegovog karakteristi~nog modela.

ISLAMSKI PREPOROD

)


16/24

6

Glas Islamaart 1997 Zul-kade 1417.

vanih {kola za {kolovanje imama:1990. godini broj ovih {kolaosio je 374.Na polju islamske edukacije je

nogo u~injeno. Pokret je na ovomlju {tampao razli~ite edicije vjer-og sadràja, {to je prodavano uromnom broju. Pomenute aktiv-sti pokreta unutar Turske bile suotorna snaga konstantnog rasta

amski opredjeljenih masa.

Budu}nost pokreta

Govore}i o budu}nosti pokreta,edava~ je pomenuo faktore kojipjeh islamista u Turskoj ~ineinstvenim u odnosu na pokretee orijentacije u drugim islamskimdinama. Naime, radi se o tomeje islamski pokret, prihvativ{i

vire demokratske borbe, jo{ od45. godine, odnosno od ulaskaliti~kog pluralizma na tursku

liti~ku scenu, u kome je sedam-setih po prvi put do{lo do ispo-vanja znakova islamske orjenta-e, uspio da javno iznese politi~kuredjeljenost mirnim putem uviru legalnog zakona. Mogu}nostvorenog nastupa pozitivno }e uti-ti da pokret u Turskoj nemi{lja o upotrebi metoda sile uomjeni lai~kog reìma. Drugime~ima, demokratija je uspjela uoje tkivo upiti islamski pokret ime odstraniti bojazan od njegovogdikalizma, dati mu priliku dijalo-

sa drugim lai~kim i evropski

strojenim strujama, {to }eprinijeti da pokret razvije sliku ovremenom dru{tvu i ekonomiji.Po rije~ima profesora, islamskikret u Turskoj, tj. njegovadu}nost, determinisana je odre-nim unutr a{njim i spolja{nj imniocima. [to se ti~e faktorautar Turske, prije svega to jeani~ni Ustav i zakonske normeje proisti~u iz njega, a kojeme}u odre|ena pravila svakojrtiji koja u svom programskomredjeljenju ima vjerskog sadràja.kva programska opredjeljenjaliti~kih partija u Turskoj su uprotnosti sa polazi{tima lai~kogima kao i ideologije Ataturka,a predstavlja o{tru sablju reìmaodre|ivanju dozvoljene granice|ama partija vjerske orjentacije.kav stav vlasti ~esto i bivarokom pojave tajnih aktivnostijedinih vjerskih udruènja umlji.

Turska armija tako|e predstavljaan faktor koji stoji naspramamista, ne kao prepreka dolaska

vlast, ve} kao prepreka uku{aju primjene [eriata kao sis-ma upravljanja dràvom. Armija~uvar Ataturkovih ideja kao fak-a osnivanja savremene Turske.

Budu}nost pokreta i njegovahomogenost veè se s jedne stranena prevazilaènje mezhebskih razli-ka unutar pokreta izme|u Sunija iAlevija, a s druge strane na razvojkurdskog problema u turskomdru{tvu. Posebno nakon najaveRefah partije poslije njenog usp-jeha na izborima, da }e nastavitiborbu protiv secesionisti~kog tero-

rizma predstavljenog u Kurdi-stanskoj Radni~koj Partiji (PKK),{to gasi nadu Kurdima u pravedanodnos Refah partije prema nji-hovom problemu. Ne treba zabo-raviti da }e stabilna ili nestabilnaekonomska situacija u Turskoj bitivaàn faktor u rastu ili opadanjusnage islamskog pokreta koji je zasada pod vo|stvom Refah partije.

Od spolja{njih ~inioca kojiimaju uticaja na budu}nost islam-skog pokreta i njegovog razvoja uTurskoj, autor je naveo sljede}e:prije svih to su ameri~ki interesi naBliskom istoku i njena sumnjanaspram islamskih pokreta uoblasti, smatraju}i ih radikalnimstrujama koje podupire Iran s cilj-em ru{enja njenih interesa. Prirodasamih odnosa Amerike i islamskihpokreta na Bliskom istoku i nji-hovog me|usobnog uticaja, direktnouti~u na budu}nost pokreta.

Priroda stajali{ta Zapada i USAnaspram nekih pitanja koja direktnododiruju ili provociraju islamskaosje}anja javnog mnjenja Turske(Izrael, Gr~ka, Jermenija, BiH) bi}e

znaci ja~anja snage islamista.Dovoljan pokazatelj tome je odbi-janje prijema Turske u Evropskuuniju iz jedinog razloga {to pripadacivilizaciji s razli~itim vjerskim ikulturnim odlikama naspramzapadne civilizacije. Njena pripad-nost islamskoj civilizaciji jeosnovni razlog tome. Cijela turskajavnost zna to, ~ak i sama lai~kaelita. Prirodan odgovor tome je rastislamskog opredjeljenja kod svihdru{tvenih slojeva u Turskoj.

Na kraju ostaje da islamskipokret u Turskoj prihvati pozi-

tivnosti zapadne savremenepoliti~ke misli, u prvom redudemokratiju koja nudi slobodusvima, {titi ljudska politi~ka prava,a ~ime }e doprinijeti da lai~kireìm prihvati islamski pokret kaoìvi dio dru{tva sa legalnim pravi-ma i nastojanjima, sve u okviruzakonskih normi.

Kada dvije strane do|u doodre|ene ta~ke, sli~no prethodnimsituacijama u islamskom svijetu,bi}e to druga laboratorija za jedin-stvenu probu u Turskoj.

S arapskog: E. Ujkanovi}

IIslamski praznici Idul-fitr iIdul-adha (dakle bajrami) sudva najnovija dràvna

praznika Mozambika, progla{enaprvih aprilskih dana pro{le godineu Parlamentu, voljom ve}inske

stranke Frelino uz "zgraàvanje"jake katoli~ke kongreacije u ovoj,ina~e nedovoljno razvijenoj zemlji.

Da se podsjetimo, katoli~anstvoje uvedeno u ovoj zemlji u XVIIvijeku sa dolaskom portugalskihkolonizatora. Mozambik je preki-nuv{i vi{edecenijski antikolonijalnia zatim i gra|anski rat (Rimskisporazum 1992. godine) odlu~ioda u|e pod okri-lje Islama. Portu-galska kolonijaod Srednjeg vije-ka do 1976. god.,

Mozambik je je-seni 1995. godinepostao ~lanicaK o m o n v e l t a ,d o b r o v o l j n o gudruènja neka-da{njih britanskihkolonija, iakoEnglezi nikadanisu vladali ov-om teritorijom.

Mozambik jeaprilskih dana1996. god. pos-

tao i ~lan ara-pske Banke zarazvoj, pa i Or-g a n i z a c i j eIslamske konfer-encije. PonuduFrelinu da kr{}anski Sveti petak iUskrs postanu dràvni praznici,poglavari ove kongreacije ener-gi~no su odbacili.

S obzirom da se malo zna oislamskom svijetu i uop{te o mus-limanima svijeta, ovdje }emoizloìti neke osnovne geografskekarakteristike Mozambika.

Narodna Republika Mozambikima povr{inu od 784.961 kvadrat-nih kilometara. Komparacije radi,Mozambik je zemlja ve}a popovr{ini u odnosu na biv{u SFRJza tri puta. Ukupan broj stanovni-ka iznosi 17,6 miliona.

Geografski poloàj je vrlopovoljan, jer isto~nom obalomizlazi na Indijski okean u duìniod 2.795 km, a kopnene graniceiznose 4.200 km.

Reljef je idealan. Dominirajunizije 50% teritorije, visoravni ipobr|a ~ine 40%, a prava planins-

ka podru~ja oko 10%.Klima je prete`no umjerena.Mozambik se nalazi na pojasusubekvatorijalnih i tropskih {irinana jugu. Srednja godi{nja temper-

atura iznosi 22C. Najva`nijerijeke su Zambezi (850 km krozMozambik), Limpopo (480 km),Save, Likungo, Malakve itd. Sveone teku od zapada, uglavnom izsusjednih zemalja.

Stanovni{tvo Mozambika broji17,6 miliona. Zbog velikog pros-transtva, mala je gustina nase-ljenosti - 20 st/km. Prirodniprira{taj je dosta veliki, 22%0(komparacije radi: Srbija 1,4%0,Vojvodina 1,6%0). Dominiramlado stanovni{tvo - 40% jemla|e od 15 godina. U Mozam-biku najvi{e ìve Bantu-Crnci

(98%) i druge et-ni~ke skupine. Ev-ropljana ima oko180.000, Hindusa50.000, mulata i

mje{anaca 35.000.Vjera je Islam, aslu`beni jezik jeportugalski. Glavnigrad Maputo ima55.000 stanovnika.Mozambik je ste-kao nezavisnost odPortugalije 25.juna 1975. godine.Na selu ìvi oko85% stanovnika au poljoprivredi odaktivnih radi 60%

stanovni{tva.Mozambik jenedovoljno razvije-na zemlja. Glavnagrana privrede jep o l j o p r i v r e d a .

Poljoprivredom dominira stranikapital. Ona daje 2/3 nacionalnogdohotka i daje 80% vrijednostiizvoza. Od poljoprivrednih kulturagaje se: pamuk, {e}erna trska,sisal konoplja, kokosova palma,~aj, banane. Po proizvodnji kopreprva je afri~ka zemlja a poproizvodnji kokosovih oraha prva

zemlja svijeta.Rudno bogatstvo je nedovoljnogeolo{ki ispitano. Posebno je veli-ka proizvodnja kvalitetnog uglja.Po proizvodnji tantalita je naprvom mjestu u svijetu, poproizvodnji barita na drugommjestu. Ima jo{ bogata leì{takvalitetne rude gvo`|a, boksita iurana.

Industrija je slabo razvijena.Dominira tekstilna, prehrambena,petrohemijska i druge.

Trgovina je razvijena a najvi{etrguje sa Portugalijom, zemljama

EZ-a, SAD, Japanom i Ju`no-afri~kom Republikom.

Esad Kola{inac

ISLAMSKI PREPOROD TRAGOM UMMETA

KATOLI^KI MOZAMBIKPOSTAO ISLAMSKA ZEMLJA


17/24

Glas Islamaart 1997 Zul-kade 1417

17

ovine za koje sam radiokao izvje{ta~ i pisac, pos-lale su me u Aziju i

riku 1922. god. u svojstvucijalnog izvje{ta~a. U po-ku, odnosi sa muslimanimabili vi{e nego obi~ni odnosi

me|u dvije strane, koje suna drugoj nepoznate. Bi loko bilo, moj duì boravak uamskim zemljama omogu}ioje da muslimane potpunije

oznam, i da spoznam da oniaju shvatanja i pogled na svi-iz ugla potpuno druga~ijeg

om evropskom. Moram priz-

i da je njihova krajnjost dos-anstvena i njihov stav i pris-doga|ajima je mnogo vi{e

man nego {to je na{. To je~elo da izaziva moje intereso-nje. Poti~em iz fanati~neoli~ke porodice. Tokom mogtinjstva utuvljeno mi je uvu da su muslimani nev-ni~ki narod vo|en od stranevola. Kada sam do{ao u kon-t sa muslimanima shvatio

m da su me lagali i odlu~iom da studiram Islam. Nabaviom izvjestan broj knjiga kojegovorile o toj problematici.da sam sa velikom pa`njom~eo da ~itam te knjige zapa-

njeno sam vidiokako je to ~ista idragocjena vjera.Pona{anje i drànjenekih muslimanasa kojima sam biou kontaktu bili supotvrda islamskihprincipa o kojimasam ranije ~itao.Prije svega Islamnalaè ~isto}u, ot-vorenost srca, brat-stvo, solidarnost,mir i spas, odbija-ju}i kr{}ansku dog-mu da je "~ovjekuvijek grije{an",zamjenjuju}i to sapotpuno opre~nimvjerovanjem kojedopu{ta "sve vrsteovosvjetskih uì-

vanja, pod uslovom da to ne ug-roàva druge i da se ne preko-

ra~i granica definisana Isla-mom". Me|utim, tako|e samsreo i neke lo{e muslimane.Kako bih bolje razumio stvari,zapo~eo sam sa jednim eksperi-mentom, stavljaju}i sebe upoloàj jednog muslimana, adap-tiraju}i se na principe o kojimasam ~itao u knjigama i na tajna~in ispitao Islam iznutra.Iza{ao sam sa zaklju~kom da jeglavni razlog porasta pok-varenosti i skretanja musliman-skog svijeta, koji je ve} bio naivici kolapsa, bio taj {to su mus-limani postali indiferentni premasvojoj vjeri. Sve dotle dok sumuslimani ~uvali svoje vrijed-nosti, uvijek su i{li ka progresu;pad je po~eo onog trenutka kadasu oni ispustili Islam iz ruku.Istina je da Islam posjeduje svepredispozicije potrebne zadràvni i nacionalni progres. Tosadrì svu su{tinu civilizacije.Islamska vjera je i visokonau~na i veoma prakti~na.

Principi koji su izloèni su pot-puno logi~ni, pristupa~ni svakomi ne sadrè niti jedan elementsuprotan znanju, nauci, ljudskojprirodi. Nema ni~eg suvi{nog u

njemu. ûdni putevi mudrosti isujevjerna mistika, koje su svo-jstvene knjigama drugih vjera,

ne egzistiraju u Islamu.O ovim stvarima diskutovao

sam sa mnogim muslimanima itukao sam ih rije~ima: "Za{to~vr{}e ne prijanjate uz ovu va{udivnu vjeru, za{to je ~vrsto neprigrlite objema rukama". 1926.godine o ovoj problematici samrazgovarao sa jednim avgan-istanskim dràvnikom i on mi jetom prilikom rekao: "Ti si ve}postao musliman a da to nisi niprimijetio. Samo pravi musliman

moè tako iskreno braniti Islamkao {to ti to ~ini{." Usljed ovihrije~i u mojoj glavi je bljesnulamunja. Kada sam se vratio ku}iutonuo sam u duboka razmi-{

Documents

GLAS ISLAMA BROJ 3, MART 1997