GLAS ISLAMA BROJ 2, FEBRUAR 1997

GlasIslamavjera dru{tvo kultura

BAJRBAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUNAM [ERIF MUBAREK OLSUN

Februar 1997 • [ewal 1417 • Novi Pazar • Godina I • Broj 2 • List izlazi jednom mjese~no • Cijena 4 Din

BAJRAMSKA PORUKA PREDSJEDNIKA ME[IHATA

Na{a generacija je po~a{}ena time {to ìvi u vremenu islamskog preporoda na ovim prostorima. Svako naglo bu|enje,a posebno ako je masovno, vrlo ~esto biva propra}eno odre|enim neredom. Uloga Islamske zajednice, na ~elu sa Me{i-hatom i ulemom Sandàka, kao i svih istinskih dèmatlija, je da pomognu onima koji se tek bude, da im pruè ruku idoprinesu da njihov prelazak iz tame na svjetlo, kako za njih tako i za svu dèmatsku zajednicu, bude {to bezbolniji. Ne-

HABILIKABILGrijeh se moè na}i kodvjernika, ali vjera i izdaja ujednom srcu nikada...

Strana 3INERVIEW: Prof Mevlud ef. Dudi}, direktor Srednje“Gazi-Isabeg” medrese u Novom Pazaru

OÎTO, HISTORIJASEPONAVLJA

Drugi o namaDrugi o nama

KRVNI KRVNI NEPRIJATELJI NEPRIJATELJI IZ IZ NERAZUMIJEVANJANERAZUMIJEVANJA

Strana 4

Strana 14

BAJRAM ISTINSKE SRE]E

Strana 11

DEVEDESETDEVETDEVEDESETDEVET[EHIDA [EHIDA NA NA ALLAHOVOMALLAHOVOMPUTUPUTU

Sejjid Qutb

U

OKRILJU

KUR’ANAStrana 12 Strana 23

IZLAZI JEDNOM MJESE^NO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

“El-Kelimeh”, Novi Pazar

Glavni urednik:Muamer ef. ZUKORLI]

Odgovorni urednik:Mustafa ef. FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@EVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [AÎ](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Roàje),Adem ef. ZILKI] i NusretGUSINAC (Tutin), Nadir

DACI] i FejsalHALILOVI] (Prijepolje),Enes SVRAKA i IsmetTRBOVI] (Priboj), Mr

Ismail BARDHI(Makedonija), Enes ef.

ZUKORLI] (Njema~ka),Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio “El-Kelimeh”

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi PazarP. fah 139

tel/fax: (381) 20 25 626

Rukopisi i fotografije se nevra}aju

Rje{enjem od 12.12.1996. g.GLAS ISLAMA je reg-istrovan kod Ministarstvaza informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas IslamaFebruar 1997.

OGLEDALO2

Glas Islama

PAMETNIM JE I[ARET DOVOLJAN

[ewal 1417.

II bajrami nisu vi{e kao nekad. Sve seizmijenilo, hvala Bogu. Boìjamilost je obasjala ljudski rod.

Vidimo ljude kako u skupinama ulaze uAllahovu vjeru, sretni i ponosni na svojIslam, svoju utjehu i svoju nadu.Bajrame su vjernici i dosad do~ekivalisvijetla lica i ponesena srca. Radovaliim se. Njihov put ka dàmijama uranim jutarnjim bajramskim satimanajbolje odslikava onaj ~as kada }e nadan Suda Allahovi robovi krenutisvome Stvoritelju. U blagoslovljenimdanima se u~e tekbiri kao {to }e se naahiretskom danu u~iti. Ramazan je biovelika prilika da se oni uvrijeè u na{edu{e, da na mukabelama, sehurima,iftarima, zikrovima, ja~e ogriju iohrabre vjerni~ku li~nost. Ovoga }e seBajrama vjernici osje}ati slobodnijima.Mnogi ne}e, kao do sada, morati tajitida idu u dàmiju, da s drugim vjernici-

ma dijele bajramsko veselje. Jer, slo-bode nikada nije dosta sve do onegranice kada ona ne}e ugroàvati slo-bodu i suverenost drugih.

Bajram je do{ao vjernicima, onimakoji poste, koji klanjaju, koji Boga iNjegov poziv k dobru po{tuju. Do{aoje da im osvijetli domove, obraduje~eljad, umiri{e sela i mahale.

Isprativ{i blagoslovljeni mjesecRamazan, a osnaèni njegovim blago-datima ulazimo u novi period akcija,rada i sveukupnog angaòvanja naputu dobra i ~estitosti!

Bajrami - dani posebne radosti iveselja, zapravo nose ove veli-~anstvene poruke. I jo{ ne{to. Ovimubarek blagdani su bogatiji i ljep{i zajo{ jedan broj Glasa Islama. Stoga uzbajramske baklave, radosti i zadovoljst-va listajmo drugi broj na{eg i va{eg listau nadi da }e nam njegova sadrìnauljep{ati bajramsko raspoloènje iugo|aj.

Pa neka nam je svima mubarekBajram i {erif, mole}i dragog Boga d`.{.da idu}i budu jo{ sretniji i beri}etniji.

Mustafa Feti}

NNII BBAAJJRRAAMMII NNIISSUU [[TTOO SSUU NNEEKKAADD BBIILLII!!

POZIVNA

SARADNJU

Molimo sve za-interesovane ~i-tatelje da se javesa svojim priloz-ima, primjedba-ma, i eventual-nim kritikama ucilju zajedni~kesaradnje i anga-`mana u Va{emGlasu Islama.

R E D A K C I J A

vjera dru{tvo kultura

Glas IslamaFebruar 1997. [ewal 1417.

NA[E VI\ENJE 3

II ispri~aj impri~u o dvojiciAdemovih sino-

va, onako kako jebilo, kad su njihdvojica `rtvu prini-jeli, pa kad je odjednog bila primlje-na, a od drugog nije, ovaj je rekao:»Sigurno }u te ubiti!« - »Allah primasamo od onih koji su dobri.« - re~eonaj.

»I kad bi ti pruìo ruku svoju premameni da me ubije{, ja ne bih pruìosvoju prema tebi da te ubijem, jer ja sebojim Allaha, Gospodara svjetova.

Ja èlim da ti ponese{ i moj i svojgrijeh i dabude{ sta-novnik uvatri.« Aona je kaz-na za svenasilnike.

I strastnjegova na-vede ga daubije bratasvoga, paga on ubi ipostade je-dan od iz-gubljenih.

A l l a honda poslajednog gav-rana dakopa pozemlji dabi mu po-kazao kakoda zakopamrtvo tijelobrata svo-ga. »Te{komeni!« - povika on - »zar i ja ne mogu,kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tije-lo brata svoga!« I pokaja se.”

(El-Maide: 27, 28, 29, 30, 31)I tako sinovi Ademovi ostavi{e dva

obi~aja koji }e vladati suprostavljenimme|ubratskim odnosima do Sudnjegadana.

Ovih dana se i ovda{nji Kabil dosjetioda oìvi tradiciju svog pradjeda.Pozavidio je bratu Habilu na njegovojiskrenosti, snazi, dostojanstvu, kao i `rtvikoja }e, in{aallah, biti primljena. Zavistmu je razdirala grudi izazivaju}i potpuno

sljepilo, koje mu ne dozvoljava da spoz-na svoju zabludu i smogne snage zapokajanje. Bacio je oko na Habilove lje-potice koje tiho, ali sigurno, svakodnevnoni~u. To je zapravo logika kradljivca kojipoùdi za imetkom drugoga, nepomi{ljaju}i da se sve te blagodati ipo{tenim radom mogu ste}i. U po~etkuje mislio da su zlobne klevete dovoljne

da savladaju postojanog Habila, ali ~imse uvjerio u svoju nemo}, pozvao je upomo} i svog i Habilovog du{manina.

Prvo je, po dobro oprobanim recepti-ma, krenuo u medijsko pripremanje tere-na, nakon ~ega bi, prema zlom planu,trebalo da uslijede ru{ila~ki pohodi onihkoji su se tamo preko rijeke, ru{e}idàmije, ve} dokazali. Za sve to suprona|eni “stru~njaci”, “inìnjeri”,“tehni~ari”, a bogme i “hodà” koji }esve to blagosloviti. Istina, Habilu nijeprvi put da se mora braniti. On je godi-nama na to navikao. Ali mu ovo posebno

te{ko pada jerdolazi od brata muKabila, koji sve to~ini, punih ustai z g o v a r a j u } i“Bismilja”, “Allahuegber”, “Esseljamu

aljek”.Uz Boìju pomo}, Habil }e podnositi

ku{nju sve dok bude vjerovao da mu jeKabil doista brat. Onog momenta kadautvrdi da mu Kabil nije brat, upotrije-bi}e svu svoju snagu i, nadasve, svojenajmo}nije oru`je - ISTINU. To }ezna~iti kraj za umi{ljenog Kabila. Aligdje je ta granica? Zapravo, koja je raz-

lika iz-me|u br-ata i ne-brata? Toje ista onanit kojar a z d v a j avjernika odnevjernika,grije{nikaod izdajni-ka. Grijeh semoè na}ikod vjer-nika ali vj-era i iz-daja u jed-nom srcunikada...“ K a b i l e ,ne moè{napadimas k r e n u t ipa`nju sasvojih ne-u s p j e h a ,niti ljudi-ma baciti

pra{inu u o~i da bi zaboravili tvoja broj-na obe}anja koja ne}e{ ispuniti. Prestani~initi zulum jer to }e te jo{ vi{e usunovrat otjerati”, sa àlom poru~ujeHabil.

Ni{ta teè za obrazli ~ovjeka nema odsaznanja da ga voljena supruga vara. Apo{to je obrazli, ne preostaje mu ni{tadrugo osim da je otpusti zauvijek. A akoima {eriatskog suda ~eka je kamenovanjedo smrti.

HHHHAAAABBBBIIIILLLL IIII KKKKAAAABBBBIIIILLLLGGrriijjeehh ssee mmoo`̀ee nnaa}}ii kkoodd vvjjeerrnniikkaa aallii vvjjeerraa ii iizzddaajjaa uu jjeeddnnoomm ssrrccuu nniikkaaddaa......


INTERVIEW4

* EEfendija DDudi}u, vve} ttre}ageneracija mmaturanata ookon-~ala jje {{kolovanje uu oovoj nnajz-na~ajnijoj oobrazovnoj iinstitucijiu SSandàku. UU pprotekle ~~etirigodine, uu nnajteìm ddanima ppoBo{njake nna oovim pprostorima,sa~uvali sste oorganizovano iinormalno {{kolovanje kkrozMedresu uu NNovom PPazaru. KKa-ko sste tto uuspjeli ii nna kkakve sstesve pprobleme nnailazili?

Sve do 1990. god. Islamskazajednica u Sandàku je bila urascjepu izme|u Sarajeva iPri{tine. Ve}i dio Sandàka jebio administrativno vezan zaPri{tinu dok smo nacionalno ijezi~ki bili okrenuti premaSarajevu. Isti je slu~aj i sa{kolovanjem vjerskih kadrova.Zbog izrazito jake konkurenci-je, u Sarajevu su se mogli samorijetki upisati u GHM, dok suoni koji su poha|ali Medresu uPri{tini, zbog jezi~ke barijereuglavnom zaostajali za alban-skim u~enicima. Sve to je bilorazlogom da je 90-e godinegrupa teologa i imama izSandàka smogla snage ihrabrosti da u~ini prvi korak kaosnivanju Medrese u NovomPazaru. U septembru 90.godine, nakon 45 godinapauze, u Novom Pazaru jeponovo zazvonilo medresino{kolsko zvono. Prve tri godine{kola je imala status isturenogodjeljenja Alauddin medrese uPri{tini. Nakon reorganizacijena nivou Sandàka, te osnivan-jem Sabora i Me{ihata, stekli suse uslovi za osamostaljenjeMedrese u Novom Pazaru.Tada je odlukom Me{ihataistureno odjeljenje pre{lo usamostalnu {kolu pod imenomSrednja Medresa Gazi Isabeg.Kao {to smo i o~ekivali, upo~etku smo se suo~ili sa punoproblema, kako kadrovske takoi materijalne prirode. Iako smoimali nekoliko teologa to suuglavnom bili ljudi bez iskustvau prosvjeti. Posebno je bilote{ko podnositi nepostojanjezgrade Medrese, jer se upo~etku radilo u dvjemasku~enim prostorijama zgrade

Vakufa. Tako|er je bilo te{koobezbijediti izvore prihoda zavrlo skupi rad Medrese. Kakosu to bila vrlo nestabilna vre-mena, uzburkana ratnim vihori-ma, ponekad je izgledalo nere-alno ba{ na ovim prostorimaimati snage nositi na le|imaMedresu, tj. {kolu Islama. Alino{eni iskrenim nijetom iBo`jom pomo}i, ipak smo sveto uspjeli izdràti, uz uvjerenjeda su takva vremena za namazauvijek. Sada je puno bolje,za samo {est godina, od {kole

po~etni~kog ranga, uspjeli smodobiti elitnu Medresu koja se,kako programski tako ikadrovski, ne bi zastidjelanijedne sebi ravne u Kairu iliIstanbulu. Hvala Bogu, dobilismo i novu zgradu koja, kakosvojom spolja{no{}u tako i svo-jom unutra{njo{}u, odi{e ljepo-tom Islama. Istina, cjelokupnaekonomska situacija vjernika senegativno odraàva i na finan-siranje rada Medrese, ali uprkostome mudrom i {tedljivomraspodjelom sredstava osnovnitro{kovi se mogu pokriti.Tako|e, u teè problemespadaju stanovanje i ishranau~enika. [to se ovog posljed-njeg ti~e, ve} godinu dana jeregulisano tako {to je otvorenamedresina kuhinja. Posebnadra` i ljepota ishrane urestoranu Medrese je ~injenicada se u~enici cijelu {kolskugodinu hrane kurbanskimmesom. [to se stanovanja ti~e

program Medrese predvi|apostojanje internata kojeg dosada, naàlost, nemamo, a ~ijaje izgradnja predvi|ena uokviru novog kompleksaMedrese.

* PPo EEvliji ^̂elebiji, MMedresaje ppostojala uu oovom ggradu jjo{ uuXV sstolje}u, {{to jje pposebnodanas pparadoksalno, zzar nne?

Da, logi~no je bilo o~ekivatida onaj ko je imao u XV vijekusrednju {kolu, da sada na praguXXI vijeka ima Univerzitet iliAkademiju. Ta ~injenica jezapravo najbolja potvrda stanjau kome se nalazimo, a jedinanam je krivica to {to pripadamovjeri Islamu.

* KKakve ssve ppouke mmoèmoizvu}i iiz ddaleke ppro{losti uukojoj jje bbila pprisutna iislamskamisao, bbez nneke uuve}anesufisti~ke ddogme?

Odgovor na ovo pitanje stedijelom sami dali postavljaju}iovo pre|a{nje. Sama ~injenicada je u XV vijeku ovaj gradimao pet Medresa, govori okakvim kulturno-civilizacijskim

dometima Islama se radi.

* PPored mmu{ke MMedrese, oodove {{kolske ggodine ppo~ela jjeda rradi ii `̀enska MMedresa.Koliko sste sspremno ddo~ekaliovu pprvu `̀ensku oobrazovnuinstituciju?

Posebna je ~ast pripadatigeneraciji koja je po prvi put uhistoriji Sandàka dobilaènsku Medresu. âst je jo{ve}a biti aktivan u~esnik unjenom osnivanju. Osnivanjeènske Medrese, pored prak-ti~ne potrebe za ènskimkadrovima, predstavlja potvrduporuke Resulullaha s.a.w.s.,koja glasi: Traènje nauke jestroga du`nost (farz) svakogmuslimana i muslimanke.

* PProfesor sste hhadisa. KKolikoste uuspjeli dda uugradite, kkaopedagog, iislamske ppropise uuvjeronauku, aa dda iistovremenone ppodlegnete ttrivijalnom ddog-matizmu?

Najja~a komponenta peda-gogije je iskrena namjera upristupu prosvjetnom radu. Podtim podrazumijevam predanu

INTERVIEW: Prof. h. Mevlud ef. Dudi}, direktor Srednje Medrese “Gazi-Isabeg” u Novom Pazaru

* [[ta zzapravo zzna~emedrese uu kkonstituisanjubo{nja~kog nnaroda?

Islam je temelj identitetaBo{njaka. Drugim rije~ima,da nije bilo Islama nemogu}eje vjerovati da bi se Bo{njaci -Bogumili o~uvali kaonacionalna posebnost. U tomsmislu se moè posmatrati iuloga Medrese u o~uvanjubo{nja~kog identiteta, jer jeona jedina obrazovna ustano-va u Sandàku gdje se moèsticati znanje bez primjesasvetosavlja.

OO^̂IITTOO,,HHIISSTTOORRIIJJAASSEE PPOONNAAVVLLJJAA

Mevlud eef. DDudi}: Posebna jje ~~ast ppripadati ggeneraciji kkoja jje ppoprvi pput uu hhistoriji SSandàka ddobila `̀ensku MMedresu. ^̂ast jje jjo{

ve}a bbiti aaktivan uu~esnik uu nnjenom oosnivanju.

INTERVIEW 5


èlju da se znanje prenese nau~enike. Ta èlja mora biti ja~aod èlje za rje{avanjem svojihstatusnih i stale{kih pitanja. Toje mogu}e ostvariti samo akose ovom pozivu pristupi sanagla{enom misionarskomsvije{}u, za uloèni trudo~ekuju}i zadovoljstvoUzvi{enog Gospodara.

* DDa lli jje tte{ko bbiti ddirektor,istovremeno pprofesor ii vvaspita~generacija?

Naravno, nije lako formalnou sebi sadràvati sve te tri kom-ponente, iako je to nekadaneizbje`no, mada islamskipristup ne dozvoljava da senapravi potpuna podjela. Jer ipored administrativne odgov-ornosti direktora, on stalnomora prenositi svoje znanje ivoditi ra~una o odgojuu~enika.

* MMoète lli rre}i nne{to vvi{e oostrukturi uu~enika?

Trenutan broj u~enika umu{koj Medresi je 117, dokprva generacija ènskeMedrese broji 20 u~enica. UMedresi su zastupljeni svisandà~ki gradovi, pa ~ak iBeograd, Podgorica, Bar, Pe} iPrizren.

* KKako kkomentari{ete sskoroistovjetnu kkoincidenciju ddvaslu~aja uu jjednom nneozbiljnomprivatnom gglasilu kkoje iizlazi uuNovom PPazaru, dda ssuisklju~ena ~~etiri uu~enika iiz vva{eMedrese ii ~~etiri uu~enika ((u ffelj-tonu DDr MMustafe MMemi}a) iizskopske MMedrese zza vvrijemestare JJugoslavije?

O~ito da se historija ponavl-ja. Ako ~itamo pomenuti feljtonskoro da pomislimo da smo sadogadjajima u na{oj Medresina kraju pro{le godine. Naime,u feljtonu se spominje da jetada u skopskoj Medresi organi-zovan {trajk u~enika iza kojegje, kako se u dokumentimaiznosi, stajao ilegalni komu-nisti~ki pokret. Sli~an poku{ajsmo imali u na{oj Medresi kra-jem novembra pro{le godine, stim {to je pomenuti ekscesbrzom i efikasnom reakcijomrukovodstva Medrese rije{en inakon heftu dana od izbijanjaincidenta nastava je normalnonastavljena. Sude}i po bu~nominteresovanju okoline a poseb-no tih, kako kaète, privatnih ineozbiljnih novina, da nidoga|aji u na{oj Medresi nisubez pozadine. Neke stvari je i

sada mogu}e protuma~iti,posebno ako se ima u vidu nel-ogi~nost nezadovoljstvau~enika odmah po{to su dobilinovu zgradu i ishranu. O~ito jeda su mnogi mogli u svojojblizini podnositi Medresu kojatavori sa elementarnim prob-lemima svog postojanja. Kadasu se uvjerili da im situacijaizmi~e kontroli, odlu~ili su jenapasti iznutra, uvjereni da }eovu mladu ustanovu, ako neuni{titi , barem u najmanjuruku, poljuljati. Po{to jepropala prva faza scenarija, istisu se odlu~ili i na jo{ nièudarce, te pod pla{tomdu{ebri`nosti o ugroènim kul-turno-historijskim spomenici-ma, te pozivaju stru~njaka daprovjere stati~nost postoje}ihzgrada, ustvari prizivaju onekoji bi je najradije zatvorili.Iako je dosta ovih spletki jasnoipak }e vrijeme pokazati koustvari i sa kakvim namjeramaiza svega toga stoji.

* [[ta zzapravo zzna~e mmedreseu kkonstituisanju bbo{nja~kognaroda?

Islam je temelj identitetaBo{njaka. Drugim rije~ima, danije bilo Islama nemogu}e jevjerovati da bi se Bo{njaci -Bogumili o~uvali kao nacional-

na posebnost. U tom smislu semoè posmatrati i ulogaMedrese u o~uvanjubo{nja~kog identiteta, jer jeona jedina obrazovna ustanovau Sandàku gdje se moè sti-cati znanje bez primjesa sve-tosavlja.

* ZZanimljivo jje dda VVa{isvr{enici MMedrese sstudiraju uuKairu ii ddrugim aarapskim uuni-verzitetima, aa nne mmogu jjo{ ddase uupi{u nna ffakultetimaIslamskih nnauka uu SSarajevu.Kada nnam vvalja ((i kkako) pputo-vati ppreko DDrine ddo SSarajeva ppo

nauku?

Naprotiv, na{im svr{enicimasu vrata Fakulteta islamskihnauka u Sarajevu otvorena prijeod svih drugih, {to je na sjedni-ci Riaseta BiH, odrànoj uBiha}u novembra 95. izvani~no potvr|eno. Istina,osim pojedina~nih slu~ajeva,Drina je za sada za na{e stu-dente nepremostiva. I poredsvih tragi~nosti, veliki je apsurdda je sigurnije putovati uKuala-Lumpur nego u Sarajevo.Iskreno se nadamo da }e namAllah d`.{. omogu}iti da usko-ro, kao nekada, lako i

bezbri`no na{i studenti moguputovati u ovu balkansku i,nedasve, napa}enu metropolu.

* UU oovom ssloènom vvre-menu, kkakva jje uuloga ssofti ii ddali ssu ddovoljno oosposobljeni zzateren?

Medresa kao srednja {koladaje doista nadprosje~ne rezul-tate, mada islamski preporod uSandàku, {to podrazumijevastalno uve}avanje broja vjerni-ka, tjera nas na zaklju~ak dabez visoke naobrazbe imam,hatib ili mualim ne moè val-

jano odgovoriti na zahtjevedèmata.

* OOvih rramazanskih ddana ssteangaòvani nna tterenu ccijelogSandàka, {{ta jje pprvenstvenocilj VVa{e tturneje?

Tro~lana delegacijaMe{ihata IZ-e Sandàka obi-lazila je teren imaju}i predsobom u prvom redu mision-arske ciljeve. Pored toga vjerni-ci su upoznati sa aktivnostimaorgana i usanova IZ-e, te prob-lemima sa kojima se istesuo~avaju. Obilasci su tako|eiskori{}eni za direktne razgov-ore sa dèmatlijama gdje suprihva}eni mnogi prijedlozi isugestije u vezi sa daljimradom i organizovanjemdèmata.

* NNa kkraju, uu ~~emu sse ssastojijedna ood VVa{ih bbajramskihèlja?

Jo{ kao dijete pitao sam seza{to nema {enluka uo~iRamazanskog Bajrama. Kasnijesam zaklju~io da se krozramazanski Bajram prepli}u, sjedne strane radost zboguspje{no obavljenog ibadeta isa druge strane tuga {to je ovajnajodabraniji mjesec pro{ao, te}e onaj ko doìvi moratipri~ekati punih 11 mjeseci dabi se ponovo susreo sa nimeti-ma Ramazana. @elim, a zatoUzvi{enom Allahu d`.{.upu}ujem iskrenu dovu, danama i cijelom islamskomummetu podari blagodati uputei pomogne nam da se {to prijeotresemo prljavog naslje|abezbo`ni~kih ideologija(Amin).

Neka je svima Bajram {erifmubarek olsun.

Razgovarao: FFehim KKajevi}

Glas IslamaJanuar 1997. [ewal 1417.

AKTUELNI TRENUTAK6

UUnovopazarskom prigradskom naseljuPotoku otvorena je novosagra|enadàmija. Njeno otvorenje se podu-

darilo sa po~etkom mjeseca Ramazana.Ta prva teravija, prva ramazanska no},sjatila je mnoga vjerni~ka srca radosnazbog uzvi{enog mjeseca Ramazana i togvelelepnog zdanja, u kojem }e se Bogd`.{. slaviti i veli~ati. Ovom, doistaimpozantnom skupu prisustvovali su:predstavnici Me{ihata IZ-e na ~elu sapredsjednikom prof. Muamer ef.Zukorli}em, direktor Medrese prof.Mevlud ef. Dudi}, predstavnici OdboraIZ-e Novi Pazar, gradski imami, op{tinskifunkcioneri, te mnogi ugledni gosti imusafiri.

Poslije prigodnog i dirljivog programakojeg su izveli novopazarski imami,skupu se prvi obratio predsjednikMe{ihata IZ-e Sandàka prof. Muamer ef.Zukorli}. On je u svoje izlaganje po~eozahvalom Allahu d`.{. koji nam jeomogu}io da gradimo ovakve objekte uNjegovo ime. U duhu kur'anskog ajetasure Tewbe: ''“Allaahove ddàammijje oodràavaajjuoni kkojji uu AAllaahaa ii uu oonaajj ssvijjet vvjjerujju iikojji nnaammaaz oobbaavljjaajju ii zzekaat ddaajju ii kkojji ssenikoggaa oosimm AAllaahaa nne bbojje. OOni ssu,naadaati sse jje, nnaa ppraavomm pputu ”' ' ,Predsjednik je iznio definiciju pravih gra-ditelja dàmija, ukazuju}i na neophod-nost da oni koji su imali snage `rtvovati

svoj imetak i vrijeme u izgradnji ovedàmije, njenu unutra{njost, ukrase svo-jim prisustvom, klanjaju}i namaze, kakou Ramazanu tako i poslije ovog mjeseca.

''Posebno mi je zadovoljstvo i radost{to eto, po prvi put od turske vladavine pado danas, predsjednik op{tine sa svojimsaradnicima zvani~no prisustvujeotvorenju dàmije i {to se nalazi u teravi-jskim safovima sa nama ve~eras.Vjerujemo da je slijedom ovih promjenaprestalo mije{anje dràve u rad Islamskezajednice. @alosno je bilo kada su na{iimami pri svakom javnom nastupu moralirazmi{ljati {ta li }e re}i gospoda uKomitetu i drugim op{tinskim institucij-ma. êlnici op{tine su eto, u prilici daosam zahtjeva za izgradnju gradskihdàmija, koji naàlost ~ekaju ve} neko-liko godina, odobre i tako potvrde dadoista rade za interese bira~kog tijela.

Dàmije su fabrike istine, ~isto}e iobrazovanja. Stoga je njihova va`nost odsu{tinskog zna~aja za muslimane kao i za~ovje~anstvo uop{te '', istakao je pred-sjednik Zukorli} u svom nadahnutomizlaganju. Predsjednik je okon~ao svojubesjedu mubarekli{u}i novu dàmiju inastupaju}e ramazanske dane prisutnimdèmatlijama.

Skupu su se obratili jo{ i direktorMedrese, glavni imam u Odboru IZ-eNovi Pazar, predstavnik dàmijskog

Odbora Potok, te op{tinski funkcioneri.Sve~anost je okon~ana dovom koju je

prou~io predsjednik Me{ihata a kojom jeupu}ena molba Allahu d`.{. da ukabulisvima onima koji su uzeli u~e{}a uizgradnji dàmije, te da u~ini da ovadàmija bude bedem Islama. Prou~enomdovom dàmija je zvani~no otvorena a{to je uvjet za valjanost dùme-namaza unjoj.

Posebno je va`no ista}i da je organi-zacija skupa od strane doma}ina bila navisokom nivou, {to je uobi~ajeno za uvi-jek gostoljubive Poto~are.

Mustafa FFeti}

Obra}anje predsjednika Me{ihata prisutnim dèmatlijama

OTVORENA NOVA D@AMIJAU NOVOM PAZARU

Gradnja i otvorenje dàmija u Sandàku je svakodnevnica. Iz dana u dan postajemosve vi{e svjesni da bez Allahovih ku}a u na{im dèmatima nema organiziranog rradaniti vjerskog preporoda. Stoga njihovo podizanje na ovom podru~ju zna~i ssretniju

budu}nost nas, generacija koje dolaze kao i islamskog ummeta u cjelini.

Izvinjavamo se ~itaocima i autoru, {to jezbog tehni~kih razloga izostavljen tekstOTVORENA NOVA D@AMIJA U NOVOMPAZARU, i nije objavljen, kako je najavl-jen u prvom broju Glas Islama.


AKTUELNI TRENUTAK 7

ODR@ANA VANREDNA SJEDNICAME[IHATA

U no}i izme|u 30. i 31. januara ove godine, odràna je hitno saz-vana vanredna sjednica Me{ihata IZ-e Sandàka iza zatvorenih vrata.Bliè informacije o toku i odlukama s pomenute sjednice nismo jo{saznali, mada se pretpostavlja da bi razlog za njeno hitno sazivanje iodràvanje mogao biti poku{aj mije{anja odre|enih politi~kih faktora urad Islamske zajednice i Medrese.

E. U.

LEZETRAMAZAN-SKIH HUTBI

Ramazan - odabranimjesec u godini, u ìvotusandà~kih muslimana zauz-ima posebno mjesto. Petak- odabrani dan u sedmici,od dolaska Islama na oveprostore, neprekidno svojimdùmama osvjeàva imanvjerni~kih srca, podsje}aju}isvojom u~e{}alo{}u na pro-laznost ovog dunjaluka. Alipetak u Ramazanu, i toovom u kojem nas je Allahd`.{. po~astio sa pet dùma,ne{to je posebno i u njimaje velika milost odGospodara svjetova.Dàmije su tada prepune,srca smirena a pogledi uprtika mimberu.

Imaju}i to u vidu, kao ipotrebu da se najve}idèmati Sandàka pozijarete

u ovim danima, predsjednikMe{ihata prof. Muamer ef.Zukorli} je odràoramazanske hutbe u trisandà~ke dàmije, i to 17.januara u Arap dàmiji uNovom Pazaru, 24. januarau Velikoj gradskoj dàmijiu Tutinu i 31. janura udàmiji Sultan Valid uSjenici.

U svojim hutbamaMuamer ef. je naglasiova`nost Ramazani-{erifa,na{ poja~ani ibadet unjemu; kroz post, teravih-namaz, u~enje Kur’ana, kaoi na obavezu izgra|ivanjasebe, svoje porodice i sre-dine u kojoj ìvimo, a uskladu sa islamskimpropisima. Izme|u ostalog,predsjednik Me{ihata jeupozorio i na opasnostpojave koja se kod na{ihmuslimana javlja pozavr{etku Ramazana, a toje, kod dobrog dijela njih,vra}anje pre|a{njem na~inu

ìvota, napu{tanjenamaza ili prakticiranjesamo nekih, zaboravl-janje onih kojima jena{a pomo} motrebna, isl. Posebno je skrenuta

pa`nja na nepravilnoshvatanje obaveze davanjazekata od strane imu}nijihmuslimana, uporediv{i toslikovito sa dugom ~ovjekakoji svog povjeriocapoku{ava namiriti sitnimuslugama i ~a{}avanjima,pri ~emu se njegov dug neumanjuje niti odlaè.

Sude}i po prepunimdàmijama u NovomPazaru, Tutinu i Sjenici,interesovanje dèmatlija jebilo veoma veliko kao injihova èlja da se oduleme Me{ihata ~uje ne{tonovo ili ne{to ve} poznatoali prezentirano na jedannovi na~in. Hutba u na{imdàmijama, posebno onaramazanska, mora se stalnoosvjeàvati i ~initiprijem~ivom slu{aocima, jerje ona, izme|u ostalog, iodràla Islam na ovimprostorima.

S. [.

ODR@AN VAZ O LEJLETU-L-KADRU

U utorak 04. februara, poslije teravih-namaza,kojeg je predvodio hafiz prof. [eval ef. Azizi izSkoplja, u nezapam}eno punoj dàmiji, najavljenopredavanje povodom Lejletu-l-Kadra odrào jepredsjednik Me{ihata IZ-e Sandàka prof. Muameref. Zukorli}.

Govore}i o zna~aju ove no}i, u kojoj je po~eloobavljivanje âsnog Kur’ana i koja je vrijednija odhiljadu mjeseci u kojima nema te no}i, Muamerefendija je istakao: “To je jedina no} o kojojKur’an jasno govori i kojoj je Allah d`.{. posvjetiocijelu jednu suru.”

Obzirom da ne postoje sigurni podaci o tomekada je ta~no No} kaderska, predava~ je poru~io daje traìmo u toku cijelog Ramazana, a posebno unjegovoj zadnjoj tre}ini. Jedino tako }emo biti sig-urni da nas njene obe}ane blagodati ne}e mimoi}i.

[to se ti~e na~ina ibadeta u ovoj blagoslovljenojno}i, predsjednik Me{ihata je naglasio da on nijeprecizno definisan, ve} se moè sastojati od nafilanamaza, u~enja Kur’ana, zikra, razmi{ljanja oAllahu d`.{. i svojim postupcima.

Ugo|aj kojim je te no}i najve}a dàmija uNovom Pazaru bila po~a{}ena, osta}e dugo usje}anju prisutnim dèmatlijama, od kojih su semnogi morali izboriti za mjesto u njoj.

S. [.

ZEKAT I FITR -HAK MEDRESE

U skladu sa propisimaKur’ana i Sunneta Resulullahas.a.v.s. a shodno odredbamaStatuta Islamske zajedniceSandàka, Me{ihat je kao iprethodnih godina, pored ostalihramazanskih aktivnosti, organi-zovao i akciju prikupljanja zeka-ta i sadekatu-l-fitra na podru~jukojeg pokriva. Imaju}i u vidupostoje}u ekonomsku krizu kao imanje oscilacije kursa njema~kemarke, u tu svrhu {tampane sublok-priznanice u apoenima od10 i 15 dinara, kao i pro{legodine.

I pored toga {to postoje bro-jne tendencije ometanja oveakcije, potpomognute ~ak i poje-dinim nesavjesnim vjerskimslu`benicima, o~ito je da susandà~ki muslimani sve vi{esvjesni obaveze davanja zekata isadekatu-l-fitra tamo gdje je to

{eriatski ispravno. Naime, evi-dentan je sve ve}i odaziv onihkoji svoj zekat daju za Medresu,potvr|uju}i time svoju svjesnosto va`nosti opstanka ove vjersko-obrazovne ustanove, a posebnou ovim vremenima kada su semnogi faktori ujedinili upoku{aju njenog razbijanja.

Povoljne vijesti u vezi ovehairli akcije stiù nam i iz na{ihdèmata {iromZ a p a d n eEvrope, takoda su sve pri-like da }e ona(in{aallah) iove godine datizapaène finan-sijske rezultate,koji }eo m o g u } i t iopstanak i rad,kako mu{ketako i ènskeMedrese.

S. [.

VAKUFSKU IMOVINU VRATITI

Od ~elnika Islamske zajednice Sandàka saznali smo danadle`ni organi ovih dana vr{e opse`ne pripreme dokumentaci-je, potrebne za pokretanje procedure za vra}anje oduzetevakufske imovine. Naime, poznato je, u periodu od 1945. do1990. god., {to bez ikakve nadoknade {to uz mizerna pla}anja,vlasti su otele skoro 90% cjelokupne vakufske nepokretneimovine u Sandàku. Neki Odbori IZ-e, ~ija je imovina bilaskromnija, su time potpuno li{eni vakufa. Dobar dio oduzeteimovine je promijenio vi{e vlasnika, dok su neke nekretnine idanas u vlasni{tvu Skup{tina op{tina, {to }e u prvom slu~ajusigurno oteàvati ovu proceduru. [to se pak ti~e oduzetevakufske imovine koja se nalazi u vlasni{tvu tri op{tine u koji-ma je na zadnjim izborima vlast preuzela Lista dr. SulejmanUgljanin, tj. SDA (Novi Pazar, Tutin, Sjenica), o~ekuje se dabi doti~ni zahtjevi mogli nai}i na razumijevanje, {to potvr|uje i~injenica da je me|u ciljevima zacrtanim Programskomdeklaracijom SDA i vra}anje oduzete vakufske imovine. Istina,posljednje glasine o lo{im odnosima na relaciji Islamska zajed-

nica - SDA neohrabruju, ali seme|u dèmatlijamavrlo ~esto komen-tari{e da }e novaop{tinska vlastpoloìti ili pasti svojispit na zahtjevimaIslamske zajednice.

E. U.

@enska MMedresa uu NNovom PPazaru


AKTUELNI TRENUTAK8

DISTRIBUCIJA KURBANSKOGMESA U TOKU

U cilju pomo}i ugroènim muslimanskim porodicama i izbjeglicamana sandà~kom prostoru, Humanitarna organizacija pri Me{ihatu je kao ipro{log Ramazani-{erifa, 06. februara zapo~ela akciju distribucije kurba-nskog mesa po Odborima IZ-e Sandàka, na bazi raspoloìvih spiskova.

Uzimaju}i u obzir prioritete kod podjele, kao i realne mogu}nostinjene realizacije, ova akcija je zami{ljena u dvije faze: prije i za vrijemeBajrama. Naime, u prvoj fazi }e se realizovati distrbucija mesa posljede}im Odborima IZ-e Sandàka, i to:

- 06.02. - Priboj - 520 porodica,- 07.02. - Nova Varo{ - 120 i Prijepolje - 450 porodica,- 08.02. - Roàje - 520, Bijelo Polje - 520, Petnjica - 200, Tutin -

400 i Sjenica - 530 porodica. U toku samog ramazanskog Bajrama }e se (in{aallah), na podru~ju

Odbora IZ-e Novi Pazar ovom hedijom obradovati oko 1.000 porodica.

Planirana koli~ina od oko 4.300 pakovanja, prosje~ne teìne 3 kgr,iznosi ne{to manje od 13 tona mesa, {to je pribli`no protuvrijednosti60.000 njema~kih maraka.

Ina~e, pored humanitarnog, ova akcija nosi i pe~at islamske ljubavi,brige i suosje}anjasa ugroènim musli-manima, tako daHumanitarna organi-zacija pri Me{ihatuu narednom perioduplanira, prema svo-jim mogu}nostima,jo{ ovakvih i sli~nihakcija.

S. [.

SOLIDARNOST ILI ...

Ovih dana je Sandàk iznenada osvanuo preplavljen bijelimplakatama sa zelenim slovima, putem kojih se sandà~ki narodpoziva da uzme u~e{}e u “Akciji Solidarnosti MNVS”. Prema tek-stu sa plakate, cilj ove akcije je pomo}i najugroènijim porodica-ma i u~enicima u Sandàku. Iako nam se na prvi pogled ~ini da jerije~ o hairli akciji koju treba svesrdno podràti, ako se detaljimalo bolje analiziraju do}i }e se do saznanja da ho}e ipak ne{todrugo.

Sama ~injenica da su plakati ispisani upadljivo zelenim slovima,kao i to da su dàmijska vrata i kapije prakti~no prekrivene istim,ukazuje da ova akcija, pored humanitarne, ima i svoju (ne)vjersku

dimenziju. Naime, svima je poznato da se u toku mjesecaRamazana sprovodi akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra zapotrebe Medrese, a pod pokroviteljstvom Me{ihata Islamske zajed-nice Sandàka. Zekat i sadekatu-l-fitr predstavljaju, za sada, jedinisiguran izvor finansiranja rada Medrese, ~ime je do sadaNovopazarska medresa i odràna u ìvotu. Sve ovo zapravo ukazu-je da se neko dosjetio posegnuti za zalogajem u~enika Medrese,nemaju}i za to ni vjersku ni moralnu podlogu. Ove tvrdnjepodupire i ~injenica da se Akcija Solidarnosti MNVS sprovodi uperiodu od 15.01. do 15.02.1997. god., tj. u toku ve}eg dijelaRamazani-{erifa, a upravo kada je u toku akcija zekata i sadekatu-l-fitra.

ûdno je i to da se u ovoj humanitarnoj akciji nigdje ne pom-inje MHD “Merhamet”, kao i to da, iako je rije~ o akciji MNVS-a, sav novac }e se prikupljati na blok-priznanicama StrankeDemokratske Akcije Sandàka, a da se ostale ~lanice MNVS-a ine spominju. Ovo se moè nazvati i nesmotreno{}u kojoj ne trebapridavati veliku pa`nju, ali je jedno sigurno, da onaj koji podrivatemelje Medrese, te posegne sa u~eni~kim hakom, sigurno ne}eprogledati.

E. [.

RAMAZANSKI ZIJARETI

Delegacija Me{ihata IZ-e Sandàka u sastavu: prof.Mevlud ef. Dudi}, Adem ef. Zilki} i Ramiz ef. Hamidovi}, udva navrata je u toku Ramazani-{erifa obi{la sandà~keOdbore IZ-e u kojima u~enici Medrese obavljaju ramazanskupraksu, a u cilju upoznavanja dèmatlija sa aktivnostimaIslamske zajednice, kao i problemima sa kojima se susre}e usvom radu, drè}i dùmanske hutbe i prigodna predavanjanakon teravih-namaza.

U periodu od 16.01. do 18.01. obi|eni su dèmati uOdborima IZ-e Sjenica, Prijepolje i Priboj, a od 26.01. do29.01. Odbori IZ-e Tutin, Roàje, Petnjica, Bijelo Polje, Plavi Gusinje.

Direktor Medrese prof. Dudi} je sa Ramiz ef.Hamidovi}em 02. februara posjetio i Odbor IZ-e Novi Sad,gdje se na ramazanskoj praksi nalazi jedan na{ u~enik.

Utisci delegacije su iznad o~ekivanja, jer su prepunedàmije, interesovanje i podr{ka dèmata jak garant ja~anjuIslama na ovim prostorima i {ire.

S. [.

GRADI SE JO[ JEDNA D@AMIJA UTUTINU

U cilju zadovoljenja svojih vjerskih potreba, potreba vjere Islama,Odbor IZ-e Tutin zapo~eo je izgradnju jo{ jedne velelepne dàmije usamome gradu.

Dana 10.01.1996. god. Odbor IZ-e je kupio zgradu za novu dàmijukoja se nalazi blizu bolnice. Plac je povr{ine 8,61 ar a objekat 14m x16m. Formiran je reìjski odbor za izgradnju iste. Dàmija }e, poredprostora za klanjanje, imati i tri lokala u prizemlju, koji }e se davati

pod zakup i ~iji }e prihodibiti dovoljni za odràvanjedàmije i pla}anje radnogosoblja dàmije. Ovim }e setutinski vakuf obogatiti i toje ne{to {to nam uliva naduu bolje sutra. Kupljena je pla}ena 50.000DM. Sredstva su pozajmljenate se ovim putem apeluje nasve vjernike {irom Sandàkai {ire, a posebno na na{eradnike u inostranstvu, dapomognu ovu hairli akciju.Prilaèmo maketu budu}edàmije u Tutinu.Sva blià obavje{tenja okoizgradnje dàmije i na~inaupla}ivanja dobrovoljnihpriloga i dr. da}emo u jed-nom od narednih brojevana{eg lista.

Hajro Tuti}


IZ NA[IH D@EMATA SA LICA MJESTA 9

OOdbor IZ-e Tutin pokriva prostornonaj{ire podru~je od svih drugihOdbora Islamske zajednice na{eg

Me{ihata. Njemu pripada: dioGornje i dio Donje Pe{teri, tutinskaregija i regija Ribari}a.

Da bi se toliki prostor pokrio sasvim vjerskim aktivnostima i kon-trolom rada potreban je veliki

anga`man slu`be samoga Odbora, aposebno glavnog imama Adema ef.Zilki}a.

Razgovor o tutinskom OdboruIslamske zajednice obavljen je upra-vo sa njim, kao najkompetentnijim~ovjekom koji, doista, svojim tru-dom, uprkos te{kih okolnosti,postiè dobre rezultate u odràvanjukontinuiteta vjerskih aktivnosti.

Vjerski objekti

Na podru~ju IZ-e Tutina ima: 25dàmija (u kojima se obavlja dùmanamaz) i 8 mekteba (u kojima seobavljaju vjerski obredi samo u tokuRamazana). U pet dàmija se obavl-ja pet vakata namaza, a u dvije trivakta a ostale su samo dùmanskedàmije. Tokom Ramazana, pored25 dàmija i 8 mekteba teravijanamaz se obavlja na jo{ 34 mjesta,{to je ukupno na 67 mjesta.

Dàmije su podignute: Gradac(1764.), [aronje (1974.), Melaje(1880.), Delime|e (1976.), Orlje(1928.), \erekare (1850.), Ora{e(1928.), Veseni}e (1994.), [krijelje(1885.), Raduhovce (prije oko 200godina), Tutin (1825.) i Ribari}e(1932.). Ostale su sagra|ene u novi-je vrijeme.

... i slu`benici

Za opsluìvanje ovih dèmataOdbor IZ-e zapo{ljava: 16 imamaaktivnih, 9 honorarnih, glavnogimama, jednu mualimu, dva honorar-na muezina, jednu ~ista~icu i jednogpomo}nog radnika. Kvalifikaciona

struktura vjerskih slu`beni-ka mogla bi biti bolja, alii ovakva kakva jesteprili~no zadovoljava.Stru~na sprema zapo{ljenihje: 1 sa VSS, 9 sa SSS aostali sa nepotunom {kol-skom kvalifikacijom.Obzirom da od svihzapo{ljenih nema ni jedansa islamskim fakultetom,postoje ozbiljne pote{ko}eza bolje organizovanje navjerskom planu.

Vjerska pouka seizvodi na 22 mjesta, odtoga 5 punktova u gradu aostalo u selima. Ukupanbroj polaznika vjerskepouke u 1996. god. bio je935 (na terenu 640 a ugradu 295). Posebno ovdjeèlimo ista}i zgraduOdbora IZ-e sagra|enu uskorije vrijeme, napovr{ini od 384 kv. metara

koja se koristi za obavljanje vjerskepouke po principu {kole: u~ioniceopremljene sa klupama, tablama idnevnicima, {to je za svakupohvalu. U cilju obezbje|enja mater-ijalnih sredstava radi redovnogispla}ivanja li~nih dohodakaupo{ljenih, Odbor IZ-e je sproveopotpunu centralizaciju nov~anihsredstava.

Odbor IZ-e je redovno odràvaosjednice na kojima su tretiranapitanja: materijalno stanje Odbora,rad slu`bi, vakufska imovina, vjers-ka pouka, gradnja vjerskih objekata,itd.

Kada je rije~ o vakufskoj imovi-ni, nismo saznali da li imanerije{enih imovinsko-pravnihodnosa sa SO Tutin. Istina je datutinski Odbor sada nema nekezna~ajne vakufske imovine, {topredstavlja ozbiljan problem naobezbje|enju li~nih dohodaka imamai gradnji novih objekata.

Mi se iskreno nadamo da }evjernici tutinske op{tine, uz ovakavanga`man vjerskih slu`benika,posti}i jo{ bolje rezultate, a pogo-tovu onda kada pravilno usmjeresvoje znanje i energiju na Boìjemputu, putu Islama! Amin.

Hajro Tuti}

Predstavljamo:

ODBOR IZ-e TUTIN

OOvo je pripovijest iz Bihora,gotovo zaboravljenog vilaje-ta. Ovaj brdoviti predio, na-

seljen prete`no muslimanskimìvljem, povr{no poznaje svojuvjeru te tako svoju sudbinuprepu{ta nekom drugom ko na tonema pravo. Po{to znamo da jeiskustvo najbolji u~itelj, po-ku{a}emo da kaèmo ne{to naovu temu, analizom bihorskestvarnosti.

Kada bi upitali nekogBihorca, odgovor bi bio ovakav:“Ja imam ~isto srce, a to {to neklanjam i ne postim - ne mogu.Glavno je da sam ja po{ten, nekradem, ne laèm...” Neupu}enibi mo`da i povjerovao kako jete{ko postiti, ali samo pravi mus-liman zna radost, blagodati i lje-potu ramazanskog posta. Ali sviBihorci nisu dàhili, ima i onihkoji klanjaju svih pet vakatanamaza, koji poste mjesecRamazan, iako ih je, naàlost,malo. Me|utim, iz dana u danzdravorazumnih je sve vi{e ivi{e. Uz Allahovu pomo} oni }epostati pravi mumini, vjesnicivjersko-prosvjetnog preporodaBihora.

Sa umuranjem Islama ubihorskim ku}ama umiru i onisami, ali oni to ne vide. Mnogoje onih koji su samo imenommuslimani. Ako vjera u Bogabude na istom mjestu kakvom jesad, ovaj narod }e sebe osuditina propast. Vrlo ~esto svakurije~ savjeta do~ekuju sa oholimi prezrivim osmjehom, tako daonaj mali broj iskrenih vjernikapostaje tema za podsmjeh i {aluna dàhilskim skupovima i useoskim kafanama. Besposli~ariobja{njavaju svoj boravak u timgalerijama smrada i dima kaoodmor i ubijanje dosade. Daznaju kakva je ljepota namaza,oni bi svoje vrijeme provodili udàmiji i tako imali dvije koristi:sa~uvali se kafanskih belaja izaradili Boìju milost. MnogiBihorci kaù da je Kur’an djelojednog filozofa. Upitajmo se: {ta}e tek re}i ostale vjere i njihovisljedbenici. Zatim se moè ~utiteza da u to vrijeme nije bilona~ina da se Kur’an zapi{e, a onikoji ga sada {tampaju, rade kakoto njima odgovara, i tako misleda su opravdali svoje nevjerstvo.Zamolimo Uzvi{enog Allaha danas sa~uva ovakvih misli.

Mu’mina je u Bihoru lahkoprimjetiti, jer se manjina brzoprepoznaje. Oni su potpunasuprotnost raskala{nih nevjernikai besposli~ara.

Kada bi Bihorci malo boljeposmatrali ostale vjere, vidjeli suda su to samo neuspjeli poku{aji

imitacije Islama. Oni ne znaju daje Islam savr{ena vjera, te kaotakva potrebna i samimBihorcima. Zapu{tenosti Islama injegovom pasivnom prezentovan-ju u Bihoru (konkretno u oblastiPetnjice), u velikom dijelu dopri-nosi i indiferentnost ovda{njeuleme, koja pasivno propra}ujeneljudsko pona{anje svojihbli`njih, a da ne pominjemoostale. Oni vrlo rijetko osu|ujupostupke ove razuzdane rulje.Za{to je to tako, morali bi li~nonjih pitati. Da bi uticali na {iridèmat oni moraju misliti i nasvou rodbinu. Vaspitanje trebaprimjeniti na sve ~lanove obiteljitako da svaka osoba predstavljauzor za svoje dru{tvo i svojugeneraciju.

Osje}a se i nezainteresovanostprou~avanja Kur’ana kod na{ihintelektualaca. Oni misle da jenjegovo vrijeme pro{lo. Zaista bibiolog trebao prou~avati ajet 30sure XXI, a fizi~ar ajet 35 sureXXIV. A onda da ~ujemo kakoje Islam “konzervativna” vjera!

Bihorski dèmat predstavljajuisklju~ivo mladi ljudi ili vrlostari. Generacije ro|ene od 40-tihdo 70-tih ne znaju po{teno ni{ehadet, nalaze}i za svoje nez-nanje izgovor {to je u njihovomdjetinjstvu vladao komunizam.âk i sinovi nekada{njih hodàne poste, ne klanjaju, ne dajuzekat. Mo`da je nekada bilote{ko, ali ~emu danas ovolikazatvorenost. [to se ti~e literatureu njihovim ku}ama mogu}e jena}i samo poneku {kolskuknjigu, nu`no potrebnu. Musafikoji su podijeljeni kao hedija odstrane Me{ihata IZ-e Sandàkasluè gotovo kao ukras u staklen-im vitrinama.

Prevelika briga za svojimporodicama spre~ava ljude umnogim odlukama kada trebadjelovati brzo i sigurno. Kada se~ovjek obra~una sa vlastitiminteresom tako da on bude naposljednjem ~voru, on vi{e nijekao ostali. Ko dospije do tog ste-pena da dunjaluk ne budepreokupacija njegovog ìvota, onosjeti da su mu se vidicipro{irili, pamet izbistrila a snovipostali mirniji.

Neka Bihorci spoznajustvarnost, neka vide svojupropast u zapu{tenosti vjere,neka pogledaju istini u o~i, pamakar bila za njih i gorka, jerjedino tako mogu spoznati istin-sku sre}u. I neka ne zaboraveBoìje rije~i: “Bog ne}e izmijeni-ti stanje jednog naroda sve dokse on sam ne po~ne mijenjati.”

Sead Ramdedovi}

BIHOR - ZABORAVLJENIVILAJET


PITANJA I ODGOVORI 10

Pitanje:Jedan sam od onih koji su se posebno

obradovali pojavljivanju “Glasa Islama”.Novine ovakvog sadràja su nedostajalesandà~kom prostoru, {to je naro~ito do{lo doizraàja kada je “Preporod” iz Sarajevaprestao dolaziti. Stalno sam nastanjen uTutinu i spadam u red onih koji su od skorozauzeli svoje mjesto u dèmatu, te se kaotakav susre}em sa puno nejasno}a u vezi saIslamom. Raduje me svaki uspjeh na poljuvjere a posebno izgradnja vjerskih objekata iotvaranje novih dàmija. Po{to sam prethodnosaznao, 03. januara uputio sam se u seloLjeskova, gdje }e, kako su mi rekli, bitisve~ano otvaranje novosagra|ene dàmije.Radosno sam se osje}ao me|u okupljenimvjernicima ali mi nije bilo jasno za{to ne pris-ustvuje niko od vjerskih autoriteta izMe{ihata, pa ni iz Odbora IZ-e Tutin, kao ipojava da su lokalni politi~ari zauzeli glavnupoziciju na ovom vjerskom skupu,poku{avaju}i svojim nastupom nadoknaditiodsustvo nadle`nih iz organa Islamske zajed-nice.

Da li je ovakav odnos prema ozvani~enjudàmija {eriatski ispravan i da li su namazi utakvoj dàmiji ispravni? U nadi da ovimpitanjem nisam uzeo puno od cijenjenog pros-tora u novinama, o~ekujem argumentovan ibrz odgovor.

Odgovor:Pitanje izgradnje dàmija, kao i ozvani~enja

dàmijskog ìvota, je od strate{kog zna~aja zaIslam i muslimane, te ga zbog toga Kur’an-i-kerim i hadis Resulullaha s.a.v.s. stavljaju navrh ljestvice svog interesovanja.

- Po{tivanje hijerarhijskog sistema u islam-skoj dràvi, a u njenom odsustvu u Islamskojzajednici, je stroga du`nost, FARZ svakomvjerniku. To nam potvr|uju uzvi{ene kur’anskerije~i u ajetu koji glasi:

“Pokoravajte se Allahu, Poslaniku i va{impretpostavljenim.”

Pretpostavljenim se smatraju oni koji su isami pokorni Allahu d`.{. i Njegovomposlaniku.

- Pitanje jedinstva islamskog umeta, {to jejedino ostvarivo uz postojanje i rad jakih insti-tucija, je nagla{eno kako u Kur’anu tako i uSunetu Resulullaha s.a.v.s. U tom smislukur’anski ajet glasi:

“^vrsto se Allahovog uèta drìte svi i nerazjedinjujte se.”

Dakle izri~ito se potencira jedinstvo ali seono istovremeno i defini{e, a to zna~i damoèmo biti jedinstveni isklju~ivo ako sedrìmo principa i poruka Kur’ana (Allahovoguèta). Ukazuju}i na zna~aj jedinstva kao i nanemogu}nost opstanka pojedinca ili grupe izvanorganizovane zajednice (dèmata), Vjerovjesniks.a.v.s. u svom hadisu isti~e:

“Doista vuk pojede usamljeno brav~e.”

To zna~i da }e onaj pojedinac ili ona grupa,koji se poku{aju izdvojiti iz zajednice, zasigurnobiti `rtva {ejtana i njegovih pomaga~a.

- Jednom prilikom je grupa stanovnikaMedine otpo~ela izgradnju dàmije bez prethod-ne dozvole Resulullaha s.a.v.s. i nakon {to su jesagradili, trvde}i da su to u~inili sa iskrenimnijetom, pozvali su Vjerovjesnika a.s. da u njojklanja. Tim povodom je objavljeno nekolikoajeta koji su raskrinkali njihove stvarne nam-jere:

“A oni koji su dàmiju sagradili da bi {tetunanijeli i nevjerovanje osnaìli i razdor me|uvjernike unijeli, pripremaju}i je za onoga kojise protiv Allaha i Njegova Poslanika jo{ prijeborio, - sigurno }e se zaklinjati: »Mi smo samonajbolje èljeli«, - a Allah je svjedok da su onipravi la`ljivci.

Ti u njoj nemoj nikada molitvu obaviti!Dàmija ~iji su temelji, ve} od prvog dana,postavljeni na strahu od Allaha zaista vi{ezasluùje da u njoj obavlja{ molitvu. U njoj suljudi koji vole da se ~esto peru, a Allah volione koji se mnogo ~iste.

Da li je bolji onaj koji je temelj zgrade svojepostavio na strahu od Allaha i u èlji da Mu seumili - ili onaj koji je temelj zgrade svojepostavio na rub podlokane obale koja se nag-nula, da se zajedno s njim u vatru dèhennem-sku sru{i? - A Allah ne}e ukazati na pravi putnarodu koji sam sebi nepravdu ~ini.”

(Et-tewba: 107, 108. i 109.)

U predaji se navodi da je Resulullah a.s. daonalog da se doti~na dàmija poru{i, {to je iu~injeno, a ta dàmija je u kur’anskoj termi-nologiji poznata pod imenom MESD@IDDIRAR - dàmija {tete.

- Svi ovi, kao i mnogi drugi dokazi, razlo-gom su {to je jo{ od Poslanika Muhameda a.s.,pa potom i njegovih pravednih halifa, uvedenou praksu izdavanje specijalne dozvole (murase-le) za hatibe (dùmanske imame), od strane hal-ife ili vrhovnog vjerskog autoriteta. Ovaj propisje sve do danas potvr|en id`maom (konsenzu-som) svih {eriatskih pravnika (mud`tehida)islamskog umeta.

Na osnovu navedenog, moè se zaklju~iti dase svaka izgradnja vjerskih objekata bez znanjai saglasnosti nadle`nih organa Islamske zajed-nice smatra nelegalnom, te je u tom smislu injihovo vaninstitucionalno ozvani~enje suprotno{eriatskim propisima, a to zna~i da organizo-vano obavljanje vjerskih obreda u takvimdàmijama, a posebno dùme namaza, nije val-jano.

[to se ti~e onoga {to se 03. januara dogodilou Ljeskovi, Me{ihat }e u saradnji sa OdboromIZ-e Tutin najvjerovatnije formirati posebnukomisiju sa zadatkom da ispita sve okolnosti uvezi sa pomenutim incidentom, a na osnovu~ijeg izvje{taja }e se preduzeti odgovaraju}ikoraci.

Ovakve pojave nam ukazuju da, posebno ukriznim vremenima, moramo biti jaki i odupri-jeti se svim silama centrifugalne tendencije,kako bismo pred Uzvi{enim Gospodarom mogliopravdati emanet koji nam je povjeren.

Pitanje:@ivim u Novom Pazaru i redovni sam

dèmatlija. Ve} nekoliko godina me mu~ipitanje u~enja ezana putem audio kasete, {toje, kako Vam je poznato, u ovom graduposljednjih godina vrlo ra{irena praksa. Da lije takav ezan {eriatski ispravan ili ne?Obradovao sam se izlasku prvog broja “GlasaIslama” a posebno rubrici “Pitanja i odgov-ori”, gdje vidim priliku potrebne komunikaci-je radi otklanjanja mnogih nejasno}a. IskrenoVas pozdravljaju}i, o~ekujem u narednombroju valjan odgovor na postavljeno pitanje.

Odgovor:Obavljanje ezana putem audio trake nije

{eriatski valjano, {to zna~i da namaz sa takvimezanom je, ustvari, namaz bez ezana. Za ovutvrdnju iznosimo sljede}e {eriatsko-pravne argu-mente:

- U~enje ezana je ibadetski ~in kojeg vr{iljudsko razumno bi}e, pripadnik Islama, a imaza cilj pozvati vjernike na namaz. U tom smis-lu, neprihvatljivo je da traka moè zamijeniti~ovjeka u ~injenju ibadeta.

- Rije~ muezin je arapski particip aktivni,izveden iz glagola “ezzene”, {to zna~i pozvati,obavijestiti. Dakle, muezin je onaj koji u~iezan. Ako bi se ezan u~io putem audio kasete,postojanje muezina bi izgubilo svoj zna~aj.

- U~enje ezana putem trake je novotarija(bid’at) koja vodi lutanju. Resulullah s.a.v.s. uhadisu kaè: “Svaki bid’at vodi u lutanje, asvako lutanje vodi u vatru.” Istina da nam ovoizgleda sitno i bezna~ajno, ali treba znati daiskrivljivanje vjere po~inje od sitnih stvari. Potoj logici nije isklju~eno da neko sutra video-kamerom snimi imama kako obavlja namaz ipostavi televizor u mihrab, uklju~i ga i zanijetiklanjati za njim.

- Istina je da Islam nije protiv tehnike, alisamo kao pomagala a nikako kao zamjene u~injenju ibadeta. U tom smislu dozvoljeno jekoristiti ozvu~enje pri u~enju ezana i nijeobavezno penjanje na minaru.

- Istina je i to da Islam drì do ljepote, pri-daju}i joj veliku va`nost. Me|utim, audio-tehni-ka nije jedini na~in lijepog u~enja ezana. Zatobi kod primanja muezina u radni odnos, poreddrugih sposobnosti, trebalo voditi ra~una i o nji-hovim glasovnim mogu}nostima.

U prilog ovome se moè dodati i ~injenicada osim u pojedinim mjestima na Balkanu,pojava objavljivanja ezana putem audio trakenigdje u svijetu nije rasprostranjena.

KO OTVARA BO@IJE KU]E

KOMISIONA L P E T O U R S

BRA]E NICEVI]

VR[IMO KOMISIONU PRODAJU SVIH VRSTAVIDEO I TV TEHNIKE KAO I MUZI^KIH LINIJANAJRENOMIRANIJIH SVJETSKIH PROIZ-VO\AÂ.

TAKO\E VR[IMO PRIJEVOZ PUTNIKA ZAMA\ARSKU, AUSTRIJU I [VICARSKU.ZA SVE INFORMACIJE NAZVATI NA TELEFON:

000022220000 22228888 888866662222


BAJRAMSKA STRANA 11

BBajram je blistavar a m a z a n s k akruna, znak uz-

vika na kraju smireneramazanske re~enice,ramazanske misli u~ijem smo znaku bilibez ostatka, postomgovore}i sve ono {tose nije dalo izre}irije~ima. Na{ ibadet ina{e duhovno pro-~i{}enje je u~inilo daiz Ramazana izlazi-mo ja~i i smisleniji,jer {to smo se vi{epribliàvali Bogu, tosmo bili bliì i~ovjeku, nama sami-ma. Poste}i u imeAllaha mi smo shva-tili svu dubinu `rtve,sve nevolje bijednih isiroma{nih, gladnih inapa}enih, izgublje-nih i ostavljenih.Osjetili smo potrebudavanja od onoga {tonam je Milostivi da-rovao, tro{e}i na Nje-govom putu. Sa ovimporokama ulazimo uradost Bajrama i sna-gu na{e vjere, ulazi-mo u svijet nesebi~nihs nastojanjem da gau~inimo boljim i pri-mjerenijim na{em po-zivu i emanetu.

Jer, na{ put je putdobra. Allah ne volione koji smutnju inered ~ine i njih ~ekakazna na obadva svi-jeta. A na put dobra selijepom rije~ju pozi-va: ''Lijepa rije~ kaolijepo drvo: korijenmu je ~vrsto u zemljia grane prema nebu.A ru`na rije~ kaoru`no drvo:i{~upanom drvetu spovr{ine zemlje nemaopstanka'' - kaè Kur'-an. Ni pojedini nesmiju da se uznose iohole nad drugima,

jer razlike nema me|uljudima osim u pobo-`nosti. A pogotovu to

ne smije ~initi pred-stavnici i predvodnicinaroda i skupina, jernjihova odgovornostje ve}a shodno preu-zetim emanetima.

Vjera je simbol do-bra i uzvi{enosti i minikada ne smijemodozvoliti da se u nje-no ime vr{e razli~itinacionalni i politi~kiobra~uni, te da mani-pulisanjem vjerskimosje}anjima masa,bolesni i zlonamjernilije~e svoje komple-kse.

Islam kao vjera u~ipo{tivanju i zblià-vanju, a ne odvajanju,smutnji i sukobu. Do-sta nam je mu~ninepro{losti, sada ho}e-mo sigurnu i sretnubudu}nost.

Ovaj Bajram, hvalaSveop}em Dobro-~initelju, do~ekujemou bitno druga~ijimuslovima i prilikamanego pro{le. Allah jesa nama, ne samo umislima, du{ama isrcima, nego i na

ulici, u dru{tvu,porodici, na radnommjestu! Sunce slo-

bode, i to vjerske, jena pomolu. Obasja}evjerni~ka prava na{uzajednicu i cjelokupniislamski ummet.Upu}ujemo doveGospodaru svega,vidljivog i nevidljivog,da u~ini ovaj Bajramza sve muslimane uSandàku i u svijetublistavim poput mla-|aka u ramazanskimno}ima, da onimakojima je dobro budejo{ bolje, a da onimakoji su poniàvani inamu~eni pruì ohra-brenje i snagu, dabezumne i umi{ljeneurazumi i uputi, da~vrste i odlu~ne ustaliu svojim nakanamadobra i plemenitosti,da bude Bajramtopline i povjerenja,Bajram istinske sre}e.

Neka je nad svimanama Allahova milosti blagoslov.

Bajram mubarekolsun!

Mustafa Feti}Mustafa Feti}

BBAAJJRRAAMM IISSTTIINNSSKKEESSRREE]]EE

BBAAJJRRAAMM--II--[[EERRIIFF MMUUBBAARREEKK OOLLSSUUNN

SSVVIIMM ^̂IITTAAOOCCIIMMAA II SSAARRAADDNNIICCIIMMAA

DDAA GGAA PPRROOVVEEDDUU UU VVEESSEELLJJUU,, RRAAHHAATTLLUUKKUU II

BBOO@@IIJJEEMM ZZAADDOOVVOOLLJJSSTTVVUU..RREEDDAAKKCCIIJJAA

PLU]NO KRILO KAOKELIME-I-TEWHID

Prema najnovijim istraìvanjima kompi-juterski snimak du{nika i desnog plu}nogkrila predstavlja "kelime-i-tewhid", rije~ikojima se izraàva Allahova jedinost iMuhammedovo a.s. poslanstvo: La ilaheillelah Muhammedun Resulullah!

Na{ crte` to jasno pokazuje, kao i nad-naravnost Kur'ana - odnosno rije~iUzvi{enog Allaha d`.{.: "Boìjih znakovaima i u vama samima." ili "Mi smo~ovjeku bliì nego ìla kucavica." (Kur’an)

NAPISAO 335 DJELA

Veliki islamski filozof i lije~nik Ibn Sina(u Evropi poznat kao Avicena) napisao jepreko 335 djela iz gotovo svih oblasti ljud-skog znanja. Nekim njegovim djelimaznamo samo naslove jer su zagubljena, alinajve}i dio tih djela ostao je sa~uvan dodan danas.

PIRAMIDE

Dvije piramide za koje znamo da supostajale, Menkauhorova, poznata kao"boànsko carstvo" i Neferkarova poznatakao "vje~ita i ìva piramida" jo{ uvijeknisu otkrivene. Obe se nalaze negdje podpijeskom Egipta. Posljednja "nova" pirami-da prona|ena je 1950. godine i pripadala jeSeklemletu, faraonu iz tre}e dinastije.


U SVIJETLU KUR'AN-I-KERIMA12

@@ ivjeti sa FI ZILALI-L-KUR’AN (U OKRILJU KU-R’ANA) blagodat je koju

spoznaje samo onaj koji ju jeokusio, blagodat koja uzdièìvot, blagosilja ga i pro~i{}ava.

Bog je darovao meni, Njemuhvala, da ìvim dugo vremena UOKRILJU KUR’ANA. Za to vri-jeme osjetio sam Njegovu blago-dat kakvu ranije nikada u ìvotunisam doìvio. Za to vrijeme osje-tio sam tu blagodat koja uzdièìvot, blagosilja ga i profinjuje.

@ivio sam slu{aju}i Allaha(neka je Uzvi{en), kako govorimeni ovim Kur’anom..., menisi}u{nom i malom ~ovjeku...,odaju}i ~ovjeku ovu visoku icijenjenu ~ast, uzdiù}i ga prekoove Objave, daju}i mu po~asnomjesto, ~ime ga je odabrao njegovplemeniti Stvoritelj. @ivio sam uOKRILJU KUR’ANA posmatra-ju}i sa visine neznanja i tvr-doglavosti {to se talasaju pozemlji, i bezazleno i si}u{nointeresovanje njenog stanovni{tva,... uz veliko ~u|enje ljudima radiovog neznanja ~ija je spoznajaravna dje~ijoj spoznaji, poimanjadje~ijim poimanjima, a pa`nja iinteresovanje na nivou dje~ijeginteresovanja... Bilo je to ne{tokao da odrasli ~ovjek posmatradje~iju igru, dje~ije poku{aje itepanje. ûdo!... Kakav je ovajsvijet?! Izopa~ili se ugrozni~avom buncanju, pa ne ~ujuuzvi{eni poziv, koji uzdiè ìvot,blagosilja ga i profinjuje.

@ivio sam uìvaju}i UOKRILJU KUR’ANA - toj kom-pletnoj i uzvi{enoj i ~istoj kon-cepciji postojanja - bitka... ciljupostojanja svega, cilju ~ovje~ijegpostojanja i poredio to sa koncep-cijama neznanja u kome ìvi~ovje~anstvo na istoku, na zapadu,na sjeveru i jugu, pa sam se zapi-tao, kako ìvi ovo ~ovje~anstvo ubaru{tini ~ija je voda nepitka i uponoru koji sve vi{e tone i umra~noj tami, a na domaku njega~isto plodonosno tlo i tako visokiduhovni napredak i tako sjajnosvjetlo?

@ivio sam U OKRILJUKUR’ANA osje}aju}i lijepuskladnost izme|u kretanja ~ovje-

ka, kretanja kakvog èli Allah ikretanja ovog kosmosa kojega jestvorio Allah. Zatim sampogledao i primijetio da~ovje~anstvo pati od strmoglavl-jenja zbog toga {to se odvojilo odkosmi~kih zakona. Primijetio samsudar i sukob izme|u lo{eg i zlogu~enja kojim je ~ovje~anstvo pre-plavljeno s jedne strane i prirod-nih zakona s druge, koje im jeAllah po prirodi dao. Sam u sebisam rekao, koji je to zlotvor kojije poveo i jo{ uvijek vodi svijet uovaj pakao.

Te{ko li ljudima!!!@ivio sam U OKRILJU

KUR’ANA i primjetio da ovo {topostoji i egzistira daleko ve}enego {to se primijetno manifestu-je, ve}e u biti i po broju mani-festvovanja... To je svijet nev-idljivog (gaib) i svijet realnosti, ane samo svijet o~itovanja realnos-ti. To je dunjaluk i ahiret, a nesamo dunjaluk. Ljudski razvojproteè se putem duge, dugepro{losti... Smrt nije kraj tog puta,nego jedna njegova faza. I sve {to~ovjek postigne na ovoj Zemlji,nije to sav njegov udio, nego jeto samo jedan dio toga, a nagradaili kazna koja ga mimoi|e naovom svijetu ne}e ga mimoi}i nabudu}em. Nema nasilja, nemapodlosti, nema gubitka. Put koji je~ovjek prevalio na ovoj planetijeste put u ìvom nastanjenomsvijetu, svijetu ljubavi i prijateljst-va, svijetu koji ima du{u koja sesusre}e i usli{ava, du{u koja teìjednom Stvoritelju, kome teìdu{a vjernika u punoj skru{enosti.“Allahu se pokorava sve {to je nanebesima i na Zemlji, htjeli ilinehtjeli, a i sjene njihove, ujutro iu sumrak.” (13/15). “Njegaveli~aju sedmera nebesa i Zemlja,i oni na njima; i ne postoji ni{ta{to Ga ne veli~a, hvale}i Ga.”(17/44) Kakav raAhatluk, kakvoveselje, kakvo druènje, kakvopouzdanje izlijeva u srce ovakompletna, jasna i ispravna kon-cepcija.

@ivio sam U OKRILJUKUR’ANA i primijetio da ovaukazana ~ast ~ovjeku prelazisvaku vrijednost koju poznaje~ovje~anstvo, a koja mu je bilaikada ukazana ili eventualno

mogla biti kasnije ukazana. To je~ovjek sa du{om udahnutom odAllaha. “I kad mu dam lik i u njudahnem du{u, vi mu se pok-lonite!” (15/29) Tim udahnu}emon je postavljen zastupnikom naZemlji, halifom. “A kadaGospodar tvoj re~e melekima: “Ja}u na zemlji namjesnika postavi-ti!” (2/30) Njemu je pot~injenosve {to ima na Zemlji. “I dajevam se da se koristite onim {to jena nebesima i onim {to je naZemlji.” (45/13)

ôvjeka kome je ukazanaovako visoka ~ast i dat visokipoloàj, Allah je u~inio sponomna kojoj se okuplja svijet. To jespona koja se proteè iz ~asnogBoìjeg udahnu}a. Nju je Allahu~inio vezom vjere u Allaha.Prema tome, vjera mu’mina jenjegova domovina, njegov narod,njegovi uku}ani. [tavi{e, vjera jeono na ~emu se okuplja svo~ovje~anstvo, a ne npr. pi}e,ispa{a, ~opor ili obor na ~emu sei u ~emu okuplja stoka.

Mu’min ima drevno porijeklo ion putuje stazama vremena i ~lanje plemenite povorke koja kora~au dru{tvu plemenite grupe ljudisa: Nuhom, Ibrahimom, Ismailom,Ishakom, Jakubom, Jusufom,Musaom, Isaom i Muhammedom,alejhimu-s-selam. “Ova va{a vjera- jedina je prava vjera, a Ja samGospodar va{, pa Me se pri~uva-jte!” (23/52)

Ova ~asna povorka koja seproteè do u daleka vremena,suo~ava se, kao {to je obja{njenoU OKRILJU KUR’ANA, sasli~nim situacijama, krizama iisku{enjima kroz stolje}a i vreme-na, promjenom mjesta i brojnostinaroda, suo~ava se sa zabludama,sljepilom, nasiljem, uzaludnimgubljenjem vremena, ugnjetavan-jem, prijetnjama i progonstvima...Me|utim, ona je nastavila put~vrstim koracima, smirena srca,pouzdavaju}i se u Boìju pomo} inadu, o~ekuju}i svakog trenaiskreno i potvr|eno Allahovoobe}anje: “Nevjernici su govoriliposlanicima svojim: “Ili }ete vjerena{e biti ili }emo vas, doista, izzemlje na{e protjerati!” Aposlanicima je Gospodar njihovobjavljivao: “Mi }emo nevjernike

sigurno uni{titi i poslije njih vasna Zemlju nastaniti. Bi}e to zaone koji }e se polaganja ra~unapreda Mnom bojati i koji }e odprijetnje Moje strahovati.”(14/13,14)

Jedna situacija, jedno iskustvo,jedna prijetnja, jedno uvjerenje,jedno obe}anje toj plemenitojpovorci i jedna posljedica kojuo~ekuju mu’mini na kraju ovogdruènja podnose}i ugnjetavanja,prijetnje i kazne.

(Nastavit }e se)

Sejjid Qutb

UUUU OOOOKKKKRRRRIIIILLLLJJJJUUUU KKKKUUUURRRR’’’’AAAANNNNAAAAU narednim brojevima “Glasa Islama” objavljivat }emo odlomke iz poznatog i

priznatog tefsira “U okrilju Kur’ana” autora Sejjida Qutba a u prevoduDr Omera Naki~evi}a

RIJE^ O AUTORU

Sejid Kutb ro|en je septembra1906. godine u selu Mu{a, okrugAsjut u Egiptu. 1918 godinezavr{io je osnovnu {kolu da binakon nje, iste godine otputovaoza Kairo s ciljem upisa u srednju{kolu, gdje je na upis ~ekao dvijegodine zbog revolucionarnihdoga|aja 1919 godine. Srednje ifakultetsko obrazovanje stekao jena Darul-Ulumu, kairskoj obra-zovnoj instituciji gdje su samonajbolji imali mjesta.

Nakon zavr{enog fakulteta1933. godine dobija mjesto profe-sora na jednoj od {kolaMinistarstva obrazovanja. Pisao jeu mnogim glasilima kao {to su Al-Ahram, Er-Risaleh, Es-Sekafeh,Ed-d’aweh i drugim. Tako|e jepisao poeziju, pripovjetke, kritikike,tako da broj njegovih izdatih knji-ga prelazi 30 naslova. Pisanje tef-sira “U hladovima Kur’ana“ traja-lo je 13 godina. 1948. godineotputovao je u Ameriku kao ~landelegacije Ministarstva obrazovan-ja gdje je ostao dvije godine.Svoju vezu sa Muslimanskombra}om po~eo je 1951. godine. Triputa je hap{en, prvi put u januaru1954., zatim iste godine u novem-bru i tre}i put 1965. godine.Osu|en je na smrt vje{anjem29.08.1966. godine. Pomenuti tef-sir preveden je na 36 stranih jezi-


IZ SUNNETA RESULULLAHA 13

II slam, kao integralni na~in ìvota,jasno defini{e odnose i relacije me|upojedincima, grupama i zajednicama.

ôvjekova misija na zemlji je detaljnoosmi{ljena, sa svim potrebnim odrednica-ma, kako bi dala valjane rezultate;uspostavljanje Allahovih zakona nazemlji putem mira, reda i pravednihzakona. Prva karika ulancu Allahovogzastupni{tva na dunjalukuje porodica. Ispravnoustrojena i odgojenaislamska porodica jegarant zdravog i pros-peritetnog dru{tva a ènamu'minka je upavo stubku}e, nosilac i regulatorìvota u njoj. ZatoResullulah s.a.v.s. kaè:"@ena je pastir u ku}isvoga muà". Ona mu~uva ~ast, ugled i dosto-janstvo. Ovakve moralnousavr{ene i odgojeneporodice ~ine dèmat -osnovnu i nezaobilaznuinsituciju muslimana, pod-jednako va`nu u svakommekanu (mjestu) i zemanu(vaktu).

Islam osje}a stalnupotrebu za vo|stvom islije|enjem i ni{ta neprepu{ta stihiji. StogaUzvi{eni Kur'an potencira muslimanima,kada su u pitanju bilo koje formedèmatskog organizovanja, izbor i imen-ovanje njihovih predstavnika. Na toupu}uju Kur'anske rije~i: "O vjernicipokoravajte se Allahu i NjegovuPoslaniku i predstavnicima va{im."

Imami (hodè) predstavljaju ovuodabranu skupinu u svojim dèmatima.Zato nose kompletnu odgovornost kadaje u pitanju njihova organiziranost,aktivnost i rad, jednostavno uspjeh ilineuspjeh. Biti vo|a jednog dèmata jeposebna ~ast kod Boga i kod ljudi, aliisto toliko je i odgovornost. Jer, "Alimisu nasljednici Boìjih pejgambera".

Politi~ki vo|e i lideri u vremenu kadapolitika igra va`nu i gotovo klju~nu

ulogu u svjetskim zbivanjima, noseveliko breme emaneta za koje }e moratipolagati ra~une jo{ na ovome svijetu.Naime, ~ovjek je jo{ u azelu prihvatioemanet hilafeta (Boìjeg zastupni{tva) naZemlji. Ipak to je emanet za sve nas,op}eg karaktera, kojem naravno i oni(politi~ari) potpadaju. Me|utim povjeren-

je ili emanet kojeg su preuzeli od naro-da, nakon izbora, je jo{ obaveza vi{e, zakoju }e se odgovarati jo{ na ovome svi-jetu.

Kako voditi jedan narod, ~uvati nje-govu du{u (vjeru), te odgovoriti zahtjevi-ma koje donosi vrijeme sa svojim aktuel-nostima, trebalo bi biti krucialno pitanje"na{ih politi~kih predstavnika". To jesmisao njihovih visokih poloàja i pozi-cija. Da dragi brate. Da budu u slu`bitek probu|enog naroda, a ne da njimemanipuli{u ~ine}i fesad (smutnju) iraskol ionako malobrojnog naroda, kojane}e pogoditi samo lo{e i pokvarene ve}i one koji su nevini i dobri. Red }e seuspostaviti a "proma{ene politike" nestationoga trena kada se svako bude brinuo

prvenstveno o sebi i svome stadu.Predstavnici i vo|e muslimanskog nar-

oda Sandàka koji svoju "uspje{nu poli-tiku" kreiraju pod zastavom islamskihparola i vjerskih osje}anja {irokih narod-nih masa, {to je kona~no i uvjet za nji-hovu pobjedu na izborima, nikako dashvate i jasno razlu~e da su oni samo

politi~ari u slu`bi Islama ivjerni~kog naroda kojegpredstavljaju a ne da Islami bo{nja~ki korpus Sandàkabudu "ptica u kavezu" sakojom }e se oni poigravati ikako njihovom }eifu ihirovima odgovara prekra-jati. Vjera i politika jesujedno, sve do one granicekada jedna drugu buduugroàvale, kr{e}i pravo navlastiti suverenitet. Kur'anje jasno definisao Allahovehudude (granice) koje semoraju ~uvati po Boìjojnaredbi a njeni ~uvari suupravo Islamska zajednicasa svojim sljedbenicima.Stoga ni brata ne grliprevi{e jako da ga, ne daoBog, ne udavi{, kazali sumudri ljudi.Zato istinski podràvamoonu politiku koja je produktIslama, u njegovoj je slu`bi,te koja prepoznaje prom-

jenljivo i relativno od onog Boànskog iapsolutnog. Ne zaboravimo, Boìjizakoni su nepromjenljivi, uvijek aktuelnii svugdje prisutni. Allah ne dozvoljavada drugom govorimo ono {to i sami neradimo. Zar da metemo tu|u avliju doktonemo u vlastitom sme}u. "O kako jeAllahu mrsko da jedno govorite a drugoradite", kur'anska je poruka.

U nadi da }e uzvi{ene rije~i pomenu-tog hadisi-{erifa otkloniti koprenu sana{ih o~iju, te ukazati na stvarnuozbiljnost povjerenih nam emaneta,molimo Svevi{njeg Rabba da nas okupiu okrilje ~istog Islama i sve objedini uveliki islamski Ummet.

M. F.

""""SSSSVVVVIIII SSSSTTTTEEEE VVVVIIII PPPPAAAASSSSTTTTIIIIRRRRIIII IIII SSSSVVVVIIII ]]]]EEEETTTTEEEE BBBBIIIITTTTIIII OOOODDDDGGGGOOOOVVVVOOOORRRRNNNNIIII ZZZZAAAA VVVVAAAA[[[[AAAA SSSSTTTTAAAADDDDAAAA""""

((HHaadd ii ss ))


DRUGI O NAMA14

JJesu li Islam i kr{}anstvo krvni neprijatelji?Bez sumnje su jedno drugom u historijiuvijek ~inili konkurenciju. Oboje pretendujena to da samo on posjeduje religijsku

istinu, koja treba da vrijedi za cijelo~ovje~anstvo. Kur'an obe}ava Islamu pobjedu.“Bog je onaj koji je poslao Vjerovjesnika saUputom i istinitom vjerom da bi je uzdigao nadsvim vjerama, pa makar to bilo odvratno nev-jernicima."

Kur'an tako|e nudi vjernicima da se boreprotiv nevjernika, sve dok oni ne budu prih-vatili vladavinu Islama. No ova ponuda je urazli~itim vremenima bivala razli~ito razumije-vana i slije|ena. Klasi~ni pravnici su otudaizveli obavezu za stalnim Svetim ratom(dìhad) u cilju {irenja Islama. Ima u tometako|e i shvatanja da se dìhad vodi samo dabi se odbranio Islam i, kona~no, duhovna inter-pretacija po kojoj se Sveti rat shvata kao naporka religioznom usavr{avanju. U svakom slu~aju,muslimani nisu u pravilu inovjerce prisiljavalina prelazak. Tome u prilog govori i saznanjeda su im Jevreji i kr{}ani u cijeloj historiji biliu blizini. Za zajedni~ki ìvot sa inovjercimaIslam je za srednjevjekovne okolnosti na{ao lib-eralno rje{enje: priznao je ostalim vjerskimzajednicama zna~ajnu autonomiju, sve dotle dokone prihvataju islamsku vrhovnu vlast.

Odmah po svom ra|anju, Islam se u 7.vijeku zaprepa{}uju}i ra{irio na {turom arabi-jskom tlu. Muslimani su u najkra}em mogu}emroku osvojili cijeli prednji Orijent kao i sjever-nu Afriku stremiv{i ka ju`noj i centralnoj Azijikao i prema Evropi. Univerzalna koncepcija nji-hove vjere daje im posebnu snagu, plemena inarodi se ujedinjuju i dobijaju motivaciju da sebore na Boìjem putu, putu Jedinog Gospodarasvjetova. Povrh toga je do{la i sposobnost daelemente drugih kultura - gr~ke, perzijske iindijske, prihvate i sjedine u jednu cjelinu koja}e kao sopstvena islamska kultura iznuditi priz-nanje od strane drugih.

Daljnja obja{njenja uspjeha muslimanaleè u slabosti njihovih protivnika. PerzijskoCarstvo i Bizant su se suo~avali sa te{kimunutra{njim problemima. U srednjoj i zapadnojEvropi na mjesto anti~kog Rimskog Carstvauop{te nije stupila nikakva politi~ka struktura.U nomadskim kretanjima, germanska, slavenskai azijatska plemena i narodi su krstarili konti-nentom i izgradili vladavinu kratkoga vijeka.Evropska kultura je doìvjela pad.

Odredi arapskih i berberskih muslimana kojisu 711. pre{li Gibraltar, brzo su pobijedilizapadnogotsko carstvo u [paniji. Na njegovomjesto je stupila jedna zajednica u procvatu.Muslimani su u Andaluziji ìvjeli zajedno umiru sa kr{}anima i Jevrejima. Nemali broj od

ovih su smatrali korisnim da prihvate arapskijezik i islamsku religiju. Kultura je cvjetala.Poljoprivreda i zanatstvo su bili u punomzamahu. Ljudi su mogli udobno stanovati, lije-po se nositi i razviti prefinjeno kulinarstvo.Pravila za uspje{no pripremanje hrane pri nekojgozbi, o kojima se do dan danas vodi ra~una,vjerovatno poti~u jo{ iz Andaluzije.Karakteristika finog andaluzijskog ìvota bile suprije svega i knjige. Mogle su iz tek proizve-denog papira biti jeftinije umnoàvane nego {toje to bio slu~aj ranije: djela lake literature, notako|e i filozofska djela kao i djela iz prirodnihnauka. Muslimanski intelektualci su otkriligr~ka sabrana djela i u njima sadràna znanjadalje razvijali. [panski grad Toledo koji je ve}1085. ponovo pao u ruke kr{}ana spadao je ujedan od najve}ih prevodila~kih centara.

Sli~nu ulogu Mittlerrolle igrala je Sicilija,gdje su od 9. do 11. vijeka muslimani vladali apod normanskim kneèvima, i pod kraljemFridrihom II islamska kultura je dalje prosperi-rala. [panija i Sicilija historijski dokazuju kakosusret izme|u muslimana i kr{}ana moè bitiplodonosan.

Ova tolerantnost je nestala sa krsta{kimratovima (1095-1291). Kod ovih osvaja~kihratova materijalni faktor je igrao va`nu ulogukod kr{}ana, a radilo se o potrebama mla|ihsinova plemi}kih porodica koji su bili beznasljedstva kao i trgova~kim interesima italijan-skim primorskih gradova. No, u su{tini, krsta{kiratovi su bili opravdavani potrebom osloba|anjaKristovog groba. Zbog toga je 1099. uJerusalemu do{lo do stravi~nog pokolja me|umuslimanskim i jevrejskim stanovni{tvom.Jevrejima i muslimanima je bilo zabranjeno daìve u Jerusalemu. Muslimani su se naravnobranili od agresora, no u po~etku to nije bioborbeni zov dìhada. Tek kasnije je musliman-sko vo|stvo, sa psiholo{kog aspekta osjetilosvrsishodnost vo|enja rata pod ovim geslom.

Od tada su zavladali neprijateljski odnosiizme|u kr{}ana i Islama. Rekonkvista, ponovnoosvojenje Iberijskog poluostrva od stranekr{}ana, koje se zavr{ilo 1492. osvajanjemGranade, bila je popra}ena potjerama, nasiljemi istrjebljenjem muslimana i Jevreja. Na stranimuslimana u to vrijeme izraziti zna~aj su imaliGazi-grupe u pograni~nom pojasu ka nemusli-manskim zemljama koje su povele borbu protivovih u ime dìhada. Njima su se prikjlu~ilimnogi turski nomadi koji su se doselili iz cen-tralne Azije. U XIV vijeku je u Anadoliji pos-tojala jedna Gazi kneèvina pod turskomkneèvinom. Odatle je iznikla jedna novaislamska mo} - Osmansko carstvo. Idejomdìhada Osmanlije su bile nadahnute pri {irenjunjihove vladavine prema Evropi. Osvojili su

ve}inu arapskih zemalja i cijeli Balkan. UXVI i XVII vijeku njihova mo} se prostirala doHrvatske, Ma|arske, kao i do Krimskog polu-ostrva.

Vladavina ekspanzionog Osmanskog carstvaBalkanom primljena je u Evropi kao opasnaprijetnja - ne bez razloga: Turci su dva putaopsijedali Be~ (1529. i 1683). Strah se prenio ina vjerske krugove. Turci su bili predstavljanikao "Boìja srd`ba". Osmansko carstvo jeEvropi demonstriralo mo}. Naravno, nije bilodemokratije, ali Carstvo je sadràvalo neke ele-mente pravne dràve. U odnosu prema nemusli-manima pribjeglo se konceptu autonomije vjer-skih zajednica. Dodu{e, postojao je jedan oblikprinude: kr{}anski dje~aci su odvo|eni od svo-jih ku}a, bili regrutovani u elitne trupe -janji~are. No, na tom primjeru ne moèmoustvrditi poloàj balkanskih kr{}ana podturskom vladavinom. Mnogi Bosanci i Albancisu dobrovoljno prihvatili Islam, ~ime su dobijalipovla{}eniji status. Kada se kasnije kod njihpro{irila ideja nacije, zajedno sa kr{}anima,ustali su protiv turskog reìma.

Prilikom druge opsade Be~a 1683.,Osmansko carstvo je doìvljavalo svoj vrhunac.Od tada jednu za drugom, Turci gube balka-nske zemlje -1913. godine gube Albaniju iMakedoniju. Evropska ekspanzija, koja je usli-jedila poslije slabljenja Osmanskog carstva,ustrijemila se na sve muslimanske teritorije,po~ev{i od Indije, gdje je 1757. VelikaBritanija uspostavila svoju politi~ku upravu.Francuzi su 1798. godine izveli ekspediciju naEgipat {to je zna~ilo po~etak evropskog imperi-jalizma. Francuzi su zatim uzeli Alìr 1830.,Tunis 1881., i veliki dio Maroka 1912., dok jesjevernozapadni dio pripao {pancima. Britancisu 1882. zauzeli Egipat a Italija 1912. Libiju.Poslije prvog svjetskog rata arapske provincijeOsmanskog carstva bile su raspar~ane. Ume|uvremenu ve}ina zemalja se dokopala svojenezavisnosti. No, to uop{te nije rije{ilo njihove

Otvoren, tolerantan, moderan - tako se predstavio rani Islam

KRVNI NEPRIJATELJIKRVNI NEPRIJATELJIIZ NERAZUMIJEVANJAIZ NERAZUMIJEVANJA

Fritz Steppat(Profesor Islamistike na Univerzitetu u Berlinu)

AFP (Kairo)Nisam ~ovjek Amerike,

prijatej sam Arapa

Novi generalni sek-retar UN, afri~ki dr-àvnik i diplomataKofi Anan, izjavio jeda je on prijatelj Ara-pa i da visoko cijeniarapsku civilizaciju.

Tako|e je u izjavi zakairske novine rekao:“Moja osnovna rije~koju upu}ujem Ara-pima i arapskom svi-

jetu, a kojega dobro poznajem iz mojih posje-ta, posebno Irak, glasi: “Ja sam va{ sekretar,vi{e nego bilo koji drugi.” Svoju izjavu potkri-jepio je rije~ima: “Vi u meni imate iskrenogprijatelja koji cijeni i uvaàva arapsku kulturui civilizaciju.”

Nastavljaju}i, rekao je da sebe ne smatra~ovjekom Amerike, ve} da Afrika kod njegazauzima posebno mjesto, govore}i da mu je domi porodica tamo.

“Za mene je izazov Afrika, kako izna}iputeve rje{avanja problema crnog kontinenta.”


IZ ISLAMSKOG SVIJETA 15

probleme.Saznanje da su od sada

Evropljani nadmo}niji odmuslimana, u musliman-skim zemljama je izbrisalote`nju za reformama: onisada moraju u~iti odZapada, ako uop{te to èle.Reforme su vi{estruko bilepovezane sa sekularizaci-jom dru{tva. Nauka, kojaje nu|ena modernim {kola-ma nema vi{e svoje kori-jene u Islamu. Zakonidobijaju sekularni karakter,politi~ke strukture se vi{ene orijenti{u na vjeru, svigra|ani bez obzira na vjeruimaju ista prava i obaveze.Jedino se Turska, koja je1923. god. ro|ena izOsmanskog carstva, jasnoopredjeljuje za odvajnjevjere od dràve. Sve drugemuslimanske zemlje seizja{njavaju za Islam kaodràvnu vjeru i izgra|ujuone oblike koji supovezani sa Islamom.

Tako|e, ljudi nisuspremni da se odreknusvoje vjere Islama koji jeusko povezan sa njihovomkulturom i njihovim iden-titetom.

Neke muslimane polakozahvataju modernisti~ketendencije. Oni poku{avajuda islamsko u~enje doveduu vezu sa modernim svije-tom. Islam zahtijeva odvjernika da nastoje da pro-dru u pravo zna~enjeSvetoga teksta, i zato dajemnogo mogu}nosti. Postojiipak jedno mi{ljenje kojenalaè bukvalno razumije-vanje teksta. Ono odbacujedruga~ije mi{ljenje,ozna~avaju}i ga kao otpad-ni{tvo od vjere. Paralelnosli~nim pokretima iz drugihreligija ova tendencija senaziva fundamentalizmom.

S druge strane funda-mentalizam obuhvata punorazli~itih struja - od izbje-gavanja o~ajnih krugova dase suo~e sa problemimamodernog, pa sve do zaht-jeva sa nasilnim prevratom.Ovo se podupire nezado-voljstvom, politi~kim iekonomskim uslovima.Osje}aj zavisnosti i prijet-nje mnoge muslimane tjer-aju da vide sebe okruèneneprijateljima, koji im,zbog njihove vjere èlenanijeti zlo. Sli~no kao naZapadu, Islam se pau{alnopredstavlja kao neprijatelj.

Rojter (Dàkarta)

Al-Irakij novi generalni sekretarIslamske konferencije

U Dàkarti je krajem 1996. godine (decembar)izabran novi generalni sekretar Islamske konfer-encije. âst i obaveza ovog puta pripala jemarokanskom dràvniku i diplomati I’zuddinuAl-I’rakiju. Na ovaj poloàj on je zamjenioHamida Al-Gabida koji je bio kandidat za sekre-tara UN.

Ministar inostranih poslova Indonezije jerekao da ~etvoricu pomo}nika novom sekretaru}e Konferencija imenovati u Dèdi u {to skorijevrijeme.

Gospodin Al-’Irakij ro|en je 1929. godine umarokanskom gradu Fesu gdje je stekao svojeosnovno i srednje obrazovanje. U Parizu 1957.godine dobio je zvanje doktora medicinskihnauka. Za sobom ima bogatu nau~nu i politi~kukarijeru. U svom prvom obra}anju novinarima

nakon svoje nominacije, a ~ije su rije~i prenijelesaudijske novine “Ikaz”, istakao je da je njegovprevashodni cilj podsticanje, razvoj solidarnosti ibratskih odnosa me|u islamskim zemljama kao iiznalaènje rje{enja za probleme koji optere}ujuodnose istih.

Posebno je pomenuo va`nost predstavljanjaistinske slike Islama u o~ima zapadnog svijeta,za{ta, kako je naglasio, o~ekuje podr{ku islam-skog vo|stva.

Alem Islamij (Pariz)

Islamski kongresu Parizu

U glavnom gradu Fra-ncuske po~etkom januaraodràn je islamski kongresna temu: Islam, Francuska,Evropa..., kako graditibudu}nost? Kongres jeotvorio francuski predsjed-nik @ak [irak. Porednjega Kongresu su pris-ustvovali delegacija Ra-bite, njema~ki kancelarHelmut Kol, britanskiprinc ârls, delegacijeislamskih zemalja, Islam-ske konferencije, pred-stavnici islamskih dobro-

tvornih asocijacija kao ipredstavnici islamskihudruènja koja postoje naZapadu. Na kongresu seraspravljalo o problemimakoji podsti~u na izna-laènje povjerenja putemotvorenog dijaloga izme|umuslimana i Zapada. Me-|u najinteresantnijim te-mama mogu se izdvojitisljede}e: Islam i toleranci-ja, Islam i mir, Islamskiprilog razvoju civilizacijeu svijetu, Islam i Zapad usukobu sa savremenimdru{tvenim problemima,Muslimanske manjine uEvropi.

AFP (Gr~ka)

Su|enje dvadeseti dvojici musli-

mana

Pravosudni organi uKomotiniju (SjevernaGr~ka) izdali su saop{tenjeza javnost u kome pomin-ju da }e se 22 gr~kihmuslimana turskog pori-jekla suditi po~etkom jan-uara, uz optu`bu izgradnjedàmije bez predvi|enezakonske dozvole. Policijaje pritvorila 22 osobeme|u kojima su imamAhmed Idris i Husein Ba-ntak predsjednik mjesnog

okruga Kimirija.Njih dvojica su organi-

zovali obnovu i pro{irenjepostoje}e dàmije, me-|utim vlasti su obustavileovu akciju smatraju}i daona prevazilazi okvire datedozvole.

Tursko Ministarstvoinostranih poslova uloìloje protest gr~koj ambasadiu Ankari nagla{avaju}i daobustava rekonstukcijedàmije nakon izdavanjadozvole za njenu adaptaci-ju je neprihvatljiva odluka.Izvori gr~kog Ministarstvainostranih poslova, osimnajave njihovog odgovoraturskom protestu, ni{tavi{e nisu rekli o ovomincidentu.


IZ ISLAMSKOG SVIJETA16

Alem Islamij (Kairo)

Vjera pod prismotrom

U egipatskim vjerskim krugovi-ma u zadnje vrijeme prisutne suburne rasprave u vezi novodonije-tog Zakona o organizaciji i kontrolihatiba i predava~a u dàmijama.Zakon je donijela egipatska vlada.

Povodom ovog zakona biv{i ~lannajvi{eg vjerskog organa u Egiptu{ejh Jusuf El-Bedrij najavio jepokretanje sudske procedure s cil-jem stavljanja van snage pomenutogzakona. Me|utim, ministar vakufadoktor Hamdi Zakzuk je obra}aju}ise novinarima potvrdio primjenunovog zakona i da on vaì za svedàmije. Egipatski parlament jeprije mjesec dana donio promjenu uzakonu Ministarsva vakufa kojim jeobavezao hatibe i sve one koji èlegovoriti u dàmijama na dobijanjedozvole od pomenutog Ministarstva,

u suprotnom slijedi kazna zatvoraod mjesec dana, uz nov~anu kaznuod sto egipatskih dùnejha.

Govore}i o ovom zakonu El-Bedrij je ukazao na njegovu {tet-nost po islamsku d’awu, (mision-arstvo) u Egiptu i da nema, kako{eriatske tako ni ustavne osnove, daMinistarstvo vakufa upravlja kon-trolom svih dàmija. Novi zakon }edovesti do toga da }e prioritet imatipovjerljivi hatibi u odnosu stru~nijei iskusnije hatibe, {to izravno sputa-va islamsku d’awu.

Brojne vjerske asocijacijekao i mnoga visoka ulema se neslaè sa ovakvom odlukom smatra-ju}i da je kontrola dàmijaneophodna, ali ne od straneMinistarstva vakufa ve} Azharskoguniverziteta. Me|utim u izjavi zalondonski list Hajat ministar vakufaHamdi Zakzuk je odlu~no potvrdioda je zakon na snazi i da je on ukorist islamske d’awe u Egiptu.

Alem Islamij (Va{ington)

Ve}i politi~ki zna~aj muslimana u AmericiZvani~ni krugovi Bijele ku}e su po prvi put u historiji Amerike dali

mogu}nost u~e{}a muslimanima u centrima politi~kog odlu~ivanja. Skup{tinaameri~kih muslimana, ujedno i matica svih ostalih muslimanskih udruènja iorganizacija u Americi, donijela je odluku o podr{ci izbora predsjednikaKlintona u njegovom drugom mandatu. Ovo je po izjavi zvani~nih krugovaBijele ku}e prvi politi~ki iskorak ameri~kih muslimana.

Nekada{nji savjetnik u ameri~koj vladi za podru~je Islama Dòn Espozitoo~ekuje pozitivne reakcije odluke uklju~ivanja ameri~kih muslimana na politi~kuscenu Amerike i razvoja njihovih organizacija u utjecajne politi~ke forume koji}e imati svoje predstavnike i u samoj Bijeloj ku}i.

Alem Islamij (London)

Posao ili hidàbMuslimanka britanske nacionalnosti, po struci

inìnjer elektrotehnike, ostala je bez posla zbogobla~enja hidàba (mahrame). Ona namjerava ovajproblem rije{iti na sudu.

Ferida Hanum stara, 21 godinu, obaviv{i umrurije{ila je da bude stalno pokrivena i da ìvi u skladusa islamskim vjerozakonom. Do{av{i na posao takoodjevena postala je predmetom preme{tanja sa jednogmjesta na drugo od strane njenog pretpostavljenog, kojijoj je govorio da bi njena mahrama mogla uzrokovatipovredu ukoliko bi bila na dohvat nekoj od ma{ina. Poprvi put nakon ~etiri godine, koliko je dug njen sta` ufirmi, po~elo se sumnjati u njenu odgovornost premaposlu.

Ferida svjedo~i da je od tada bila izloèna brojnimponiènjima i da direktor nije htio nedelju dana da pre-duzme ni{ta, da bi je na kraju primio i traìo njenoobja{njenje u vezi no{nje. Odgovorila mu da je onamuslimanka i da tako obla~enje principi vjere zahtijeva-ju, na{ta je on rekao: “Da li spava u njoj?”, èle}i jepovrijediti i u~initi poniènom. Sljede}i korak kompani-je bio je njeno odstranjivanje sa posla uz obrazloènjeda stru~no ne obavlja svoj posao.

Jedino {ta joj predstoji je da poku{a na sudu odbran-iti svoja prava, kako za nju tako i za brojne musli-manke, ~ija su radna prava uskra}ena zbog islamskogna~ina obla~enja.

Alem Islamij (Dèda)

Zemzem kao lijekEgipatski doktor Ali FeridMuhammed, dobitnik je me|unaro-dne nagrade za dva istraìva~karada na polju medicine. Naime,jedan od radova veè se za upotre-bu vode Zemzem u lije~enju nedo-voljnog razvoja embriona. Egipatskilist Al-Ahbar je prenio vijest da jedoktor Ali Ferid Muhammed, profe-sor ènskih bolesti na univerzitetu“Ajnu [ems”, dobio nagradu Tre}egme|unarodnog kongresa za lije~enjeembriona na posebnoj sve~anostiuprili~enoj njemu u ~ast, u SanFrancisku u Americi. Prviistraìva~ki rad ti~e se prognozeprijevremenog poro|aja i to putemispitivanja pljuva~ke trudnica.Dok drugi rad, koji je izazvaopa`nju svih u~esnika, ti~e seupotrebe vode Zemzem u lije~enjunedovoljnog rasta embriona.Tako|e, kako navodi list, ova studi-

ja je pokazala da voda Zemzempozitivno uti~e i u smanjenju brojaporo|aja carskim rezom.

Alem Islamij (Pariz)

Islamski kongres u Parizu

U glavnom gradu Francuske po~etkom janu-ara odràn je islamski kongres na temu: Islam,Francuska, Evropa..., kako graditi budu}nost?Kongres je otvorio francuski predsjednik @ak[irak. Pored njega Kongresu su prisustvovalidelegacija Rabite, njema~ki kancelar HelmutKol, britanski princ ârls, delegacije islamskihzemalja, Islamske konferencije, predstavniciislamskih dobrotvornih asocijacija kao i pred-stavnici islamskih udruènja koja postoje naZapadu. Na kongresu se raspravljalo o prob-lemima koji podsti~u na iznalaènje povjerenjaputem otvorenog dijaloga izme|u muslimana iZapada. Me|u najinteresantnijim temama moguse izdvojiti sljede}e: Islam i tolerancija, Islam imir, Islamski prilog razvoju civilizacije u svije-tu, Islam i Zapad u sukobu sa savremenimdru{tvenim problemima, Muslimanske manjineu Evropi. E. U.


NA PRAGU JEDINSTVA 17

UZBEKISTAN SE VRA]AISLAMU

DDok je Kazahstan najve}azemlja po prostranstvu u no-vom srednjoazijskom savezu

(ima preko 2,5 mil. kvadratnihkm), Uzbekistan ima najvi{e sta-novnika 22 mil. (igrom slu~aja ko-liko i biv{a SFRJ).

Na 449.600 kv. km ìve Uzba-ci, koji su naravno ve}ina: vi{e ihje od 60%. Uzbaci su tursko-tata-rskog porijekla i pored ìvljenja narodnoj grudi ima ih i u Kirgistanu,Turkmenistanu, zatim su pre{li gra-nice (a nekada ih nisu ni priznava-li) susjednog Avganistana i Kine,gdje su se smjestili u Ujgursko-Si-ngjanskoj oblasti, gdje uglavnomìve muslimani.

Razumije se da ih ima u svije-tu: bogati su i spretni ljudi. Nemaposla kojim ne bi mogli da se ba-ve, a trgovina im je nekako poseb-no u krvi. Trenutno “oni koji ìveu svijetu dobro poznaju rije~ busi-ness”.

Drugi narod po brojnosti suRusi (13,50%), uglavnom su dosel-jenici pa ih narod tako i zove. Tajbroj se, istina, sve vi{e smanjuje~inom raspada Sovjetskog Saveza.Rusi polako odlaze, vra}aju setamo odakle su nekada do{li,Uzbaci su vra}aju svojim korijeni-ma - Islamu.

Tu, u nizijama i pustinjama, naplaninama Amur-Darja i Sir-Darje,ìve jo{ i Tatari, Kozaci, Tadìci,Karakalpaci, Jevreji, Kirgizi,Ukrainci, Turkmeni i drugi narodi.@ive, bave se poljoprovredom isto~arstvom. Nadaleko je ~uven uz-bekistanski pamuk, zatim karakuls-ka ovca. A uzbekistanski konj poz-nat je u svijetu po izuzetnoj pos-lu{nosti i umnosti u odnosu nasvoju porodicu. Koriste se u cir-kusima i rijetko koji konj moèizvesti ono {to ovaj moè. Cijenaovih konja je basnoslovna, a naro-~ito poslije odluke vlade u Ta{ken-

tu da se zabrani izvoz, po{to èlida ga sa~uva od mogu}e degenera-cije.

Sve ono {to se isti~e u ud`be-nicima geografije, zahtijevalo bimnogo vi{e od sku~enog novina-rskog prostora. Stoga }emo u naj-kra}em poku{ati geografskim rje~-nikom predstaviti ovu najmnogo-ljudniju srednjoazijsku zemlju.

Uzbekistan ima vrlo povoljansvjetsko geografski poloàj. Nalazise izme|u Kazahstana na sjeveru izapadu, Turkmenije i Avganistanana jugu, Tadìkistana i Kirgizije naistoku. U sastav Uzbekistana ulazesljede}e oblasti: Andidàn, Buhara,Ka{kadar, Namangan, Samarkand,Sir-Darija, Surkandarja, Ta{kent,Ferganska dolina (Ferganski kanaldug 270 km), Horezon.

Klima je o{tra, kontinentalna isu{na, sa velikim temperaturnimamplitudama. U Uzbekistanu se na-lazi najtoplije mjesto u cijelom biv-{em SSSR-u - Teremezi, u komese ìva u ljeto penje do 50º C a usjevernom dijelu zemlje ìva se zi-mi spu{ta i do -50º C.

Rudno bogatstvo je znatno: ba-kar, aluminijum, nafta, zemni gas,ugalj, sumpor, kalijeva i kamenaso, mermer, ozekorit i dr. Uz sveovo treba ista}i velika bogatstva hi-droenergije Sir-Darje i Amur-Darje.

Svi ovi prirodni potencijali pre-dstavljaju solidnu osnovu za snaànekonomski razvoj.

Uzbekistan je upravo orijent,ba{ onakav kakvim orijent zami{ljaostali svijet.

KIRGISTAN - ZEMLJA''VJEÎTOG PRIJATELJSTVA''

Nema valjda nikog ko nije ~uoza Samarkand, prijestonicu ~uvenogTamerlana, osvaj~a kome se te{komoglo stati na put sve do Bliskogistoka, do sjeverne Indije. Samar-kand - “grad nad gradovima”, sed-mi vijek uveliko vjekuje. Sad se

poku{ava da serekonstrui{e, sveono {to je pred-stavljalo svjetskuvrijednost i vlas-ni{tvo sada{njecivilizacije. Aspomenika je i uBuhari, Andidà-nu, Namanganu,Ferganu, Kaka-ndu i dalje bimogli da nabra-jamo.

Na teritorijuUzbekistana kojaje bila dràvajo{ 1000 godina prije nove ere,atakovali su mnogi, ba{ kao {to jei Tamerlan poku{avao (i uspijevao)~esto da ga pokori. Persija se bori-la da ga osvoji, nije mogao daodoli ni Aleksandar Makedonski,Tursko carstvo, mnoga druga carst-va, Mongoli, Tatari, Kinezi. Nekikrajevi su prisajedinjeni (pripojeni)carskoj Rusiji u pro{lom vijeku.

Tre}i ~lan saveza o “vje~itomprijateljstvu” - Kirgistan, ujedno jei najmanja zemlja po teritoriji:198.500 kv. km i 4,500.000 sta-novnika.

Nalazi se izme|u Kazahstana,Uzbekistana, Tadìkistana i Kine.Kirgizija je planinska zemlja. Smj-e{tena je u oblasti visokih planinaTjan [ana i Pamir-Alaja kao kakvaprirodna tvr|ava, ogra|ena planin-skim vijencima (najvi{i je Vrh pob-jede - 7439 m nadmorske visine).

Klima je kontinentalna sa izraz-itom vertikalnom zonalno{}u.

Rudna bogatstva su prete`no uferganskom dijelu Kirgizije. Imauglja da po zalihama prednja~iispred ostale dvije srednjoazijskezemlje, zatim nafte, plina, sumpora,ìve i drugog. U sjevernoj Kirgizijiva`na su nalazi{ta obojenih i rijetk-ih metala.

Pored Kirgiza koji su ve}inskinarod, tu ìve Rusi (koji se sele umati~nu oblast), Uzbaci, Kazahi,Ukrainci i drugi. Kirgizija se pom-inje 6-7 vjekova prije nove ere.

Historija mu je sli~na susjedima(turska najezda, mongolsko-tatarskaitd.) da bi u drugoj polovini 19. vi-jeka u{ao u sastav Rusije.

Kao i kod saveznika, stanovni{t-vo se prete`no bavi poljoprivred-om, vinogradarstvom, a sto~arstvuse pridaje veliki zna~aj, industrijaje u usponu.

U ovoj zemlji se proizvodi veli-ka koli~ina elektri~ne energije, amelioracioni sistem omogu}avabogat rod p{enice, kukuruza, pamu-ka, duhana, {e}erne repe, krompira,vo}a, gro`|a, maka (prvo mjestobiv{em SSSR-u) od kojih semnoge kulture izvoze.

Na kraju: tri dràve }e se, poslovu pakta o “vje~itom prijateljs-tvu”, ispomagati u svakom pogledua naro~ito po principu “Allahovogd`.{. uèta”. Sve tri dràve spro-vode reforme koje vode u boljubudu}nost. Nije isklju~eno da ovajsavez bude pro{iren jednoga dana ina {iri region. A zajednica nezavis-nih dràva i dalje }e ìvotariti.

Evidentno je da smo najve}uzemlju u ovom savezu (Kazahstan)izostavili u ovoj studiji zbog pose-bnog zna~aja i zbog sku~enosti no-vinarskog prostora, {to nije is-klju~eno u nekom od na{ih nared-nih brojeva “Glasa Islama”.

Esad Kola{inac

Raspadom SSSR-a, ostvarili su se uslovi a i pretpostavke da }e niz zemalja, prete`no muslimanskih, koje su protivsvoje volje uvu~ene u pomenuti savez, krenuti putem sopstvenog materijalnog a naro~ito vjerskog-duhovnog pros-periteta. Ove {anse su naro~ito velike na strani muslimanskih, doskora{njih sovjetskih republika, jer posjeduju poredljudskog potencijala i ogromno bogatstvo u rudama, energetici i drugim prirodnim resursima. Duga dominacija Rusijeu pomenutom savezu, dovela je niz zemalja u polukolonijalni poloàj, a naro~ito duhovno-vjersku isklju~ivost.

Moè se slobodno re}i da muslimani na ovim, kao i na drugim meridijanima, prolaze kroz novu fazu vlastitogosvje{}enja. A to je pojava koja sve vi{e privla~i pa`nju, kako onih koje ona veseli, tako i onih koje zabrinjava. Takose o ovoj pojavi svuda govori i pi{e, dakako, sa razli~itih aspekata i sa razli~itim ciljevima.

I danas kao i ranije, islamsko osvje{}enje, kako na ovim, tako i na drugim prostorima, se suo~ava sa raznim iza-zovima, {tavi{e sa osporavanjima i degradiranjima svih vrsta, dok se nerijetko poku{ava zaustaviti nasilnim putem.Stoga muslimani moraju biti svjesni toga.

SAVEZ TRI AZIJSKE ZEMLJE

Samarkand


ZA[TO ISLAM18

LLLLJJJJUUUUDDDDIIII KKKKOOOOJJJJIIII SSSSUUUU IIIIZZZZAAAABBBBRRRRAAAALLLLIIII IIIISSSSLLLLAAAAMMMM

Dr. ‘Umar Rolf Feiherr von Ehrenfels

Rolf Freiherr (baron) von Ehrenfels je sin jedinac profesora Dr.Barona Christiana Ehrenfelsa, poznatog svjetskog psihologa. Bio jetek dijete kada je osjetio rastu}i interes za orijent i po~eo da studiraIslam. Njegova sestra Imma von Rodmershof pi{e do detalja osklonosti njenog brata u njenoj knjizi, izdatoj u Lahoru, 1953. godine.Kao mladi}, Rolf je putovao u Tursku, Albaniju, Gr~ku, Jugoslaviju iznao se priklju~ivati tamo{njim vjernicima u dàmijama prilikommolitve, iako je bio kr{}anin. Sljedstveno tome, topli osje}aji pripad-nosti Islamu rezultirali su njegovim prihvatanjem Islama 1927.godine. Od tada je za sebe izabrao ime ‘Umar. 1932. je posjetioIndiju i izdao knjigu “Mjesto ène u Islamu”. Kada je Njema~kanapala Austriju u toku drugog svjetskog rata Rolf je oti{ao za Indiju.Prihva}en i podràn od strane Akbara Hajdara, zavr{io je studijeantropologije u Assamu, a bio je imenovan za profesora antroplogijena Univerzitetu na Madrasu 1949. god. i bio nagra|en zlatnommedaljom od “Royal Asiatic Society”, koji je lociran u Bengalu.Njegove knjige su izdavane tako|e i na urdu jeziku.

Pitaju me za{to sam postao musliman. U narednih neko-liko redova da}u prikaz faktora koji su uslovili moje prih-vatanje Islama, i shvatanje da je Islam vjera istine:

1. Islam sadrì dobre aspekte svih svjetskih religija namapoznatih, a sve religije imaju namjeru da ~ovjeku priu{teìvot u miru.

2. Islam nalaè potpunu i dobrovoljnu pokornost Allahud`.{.

3. Retrospektivan pogled u historiju automatski namotkriva ~injenice da je Islam vjera kona~ne istine, da jenebeska vjera i da se druga vjera ne}e pojaviti.

4. Muhamed a.s., kome je objavljen Kur’an-i-Kerim jeposljednji poslanik.

5. Nedvojbeno je da osoba koja prihvata Islam automats-ki biva odvojena od svoje biv{e religije. To distanciranje inije tako veliko kako se moè ~initi. Na~ela vjerovanja suista u svim nebeskim religijama. Kur’an-i-Kerim priznajenebeske religije prije njega. Ipak on ispravlja pogre{novjerovanje koje se uvuklo u ove religije. Otkriva vjeru Isaa.s. u njegovoj osnovnoj formi i potvr|uje da je Muhammeda.s. posljednji poslanik i da ne}e biti poslanika poslije njega.Drugim rije~ima, Islam je istina i savr{ena forma drugihreligija. Raznoliki sukobi interesa i opre~nost ambicija suljude u~inili neprijeteljima jedne drugima. Ovo neprijateljst-vo (animozitet) u svom po~etku je prouzrokovalo poku{ajeda ljudi promijene religije unutar suprotni~kih tabora iprema tome da postignu preimu}stvo u svijetu nad religija-ma koje su zapravo u osnovi putevi koji vode ka saznanjuAllaha d`.{. Iz ovih razloga zahtijeva se opreznost i budnost,kako bi religije ostale ~iste od ljudskih intervencija kojimasu bile izloène tokom vremena.

Prihvatiti Islam zna~i, dakle, vratiti se duhovnom i mater-ijalnom sluènju koje je potrebno svim ljudima, podjednako~ovjeku i èni, zna~i prihvatiti Allahove dokaze u samomsebi i u svijetu oko nas.

U nijednoj od religija ne nalazimo koncept bratstva kao{to je to jasno odre|eno u Islamu. Svi muslimani, bez obzirana rasu, naciju, boju koè i jezik su bra}a. Njihovo politi~kostajali{te je da su oni me|usobno bra}a i nijedna religija nesadrì takvu ljepotu. Islam je vjera koja èni daje velikaprava. Islam je postavio ènu na najpristojnije mjesto.Muhammed a.s. je rekao “Dènet je pod maj~inim nogama”.Islam po{tuje umjetni~ka djela ljudi koji pripadaju drugimsvjetonazorima i ne uni{tava ih kao barbari. Dok su gradilidàmije, kao Fatih i Sultan Ahmet (Plava dàmija) uIstanbulu, nisu osje}ali averziju prema arhitektonskimdostignu}ima poput Aja Sofije. Kroz historiju muslimani supokazali najve}u pravdu i milost prema pripadnicima drugihreligija.

Zbog ovih i drugih sli~nih razloga, izabrao sam Islam dami bude vjera.

Sa engleskog: Midhat Hajrovi}

VV jera je pokreta~ svih dru{tvenih ikorisnih akcija i garancija opstankamoralno i dru{tveno zdrave

porodice i dru{tvaUop{teno uzev{i, na{a muslimanska

porodica danas preìvljava veliku krizu.Ova tvrdnja se odnosi kako na one ugradu, tako i na selu. Pa ipak, ne bi semoglo re}i da je stanje beznade`no, alijeste zabrinjavaju}e. Ono {to svakog odnas mora da zabrine je postepeno, ali sig-urno, i{~ezavanje islamskog na~ina ìvotau porodici, ponegdje ~ak i onog mini-malnog, dakle faktora bez koga ta porodicane moè opstojati. Ovo vrijedi za mlade,ali na àlost, jednim dijelom i za starijemuslimane i muslimanke.

Kod svega ovog ne smijemo da gubimoiz vida ~injenicu da mnogena{e porodice ìve u vrlote{kim materijalnim uslovima.No, to nije razlog da i takveporodice ne bi mogle ìvjeti uskladu sa Islamom. Mo`da jeta~niji podatak da su odgovorni~lanovi takvih porodica zapaliu potpuno neznanje, nemarnosti nebrigu prema sebi i svojojuòj i {iroj zajednici.

U ~emu je problem?Poku{ajmo, makar i ukratko,izloìti kakva dana{nja na{amuslimanska porodicauglavnom nije, a kakva bi tre-balo da bude.

Danas je sasvim rijedak slu~aj da mus-limanski brakovi po~inju po islamskimpropisima. Sticajem raznih okolnosti brakje izgubio mnogo od svoje ~vrstine, sve-tosti i trajnosti, pa ono vrijeme koliko itraje ispunjeno je trzavicama, sva|ama irazo~arenjem. Takvom braku nedostaje~vrsta vjersko-moralna podloga.

Mnogi roditelji, koji su ina~e svojevre-meno stekli islamski odgoj, ne pokazujuèlju da po njemu ìve i sami, a kamoli dase trude da ga prenesu na ~lanove svojeporodice. Djeca iz takvih porodicaprepu{tena su sebi i negativnim uticajimaizvan doma i kao takvi postaju teret iopasnost za porodicu i za {iru zajednicu.

Mnogi roditelji ne znaju ili zaboravlja-ju, da je vjera i osnov i uslov kreposnog idru{tveno-korisnog ìvota. Ona zadire usvaki kutak ljudskog ìvota, kako javnogtako i privatnog. Vjera doseè i kaè svojurije~ i tamo gdje ne dopiru, niti mogudoprijeti nikakvi ljudski zakoni.

Izme|u ostalog, Islam nas u~i i ovo:“Ne ~ini ni tajno ono {to bi te bilo stid

~initi javno.”“Ne zaklinji se krivo, ne svjedo~i krivo,

ne kradi, ne otimaj, ne laì, jer ako te nevide, ne ~uju i ne znaju ljudi, ali za to sig-urno zna, vidi i ~uje dragi Bog.”

I najsavr{eniji zakoni, koji su plod ljud-skog uma, ne mogu, dakle, zadovoljitiìvotne potrebe ljudi u {irem smislu rije~i.Zato mnoge ljudske zajednice traè inalaze jedino rje{enje u vjersko-moralnim ieti~kim principima. Da bi bio ispravan i usvakom pogledu primjeran gra|anin, onmora biti dobro upoznat sa vjersko-moral-nim u~enjem, koje }e ga javno i tajno

odvra}ati od vr{enja nevaljalih, neljudskihdjela, ~ak i onih za koje niko ne}e doznati,niti ga pozvati na odgovornost.

Vjera je dakle i pokreta~ svihdru{tvenih i korisnih akcija i garancijaopstanka moralno i dru{tveno zdraveporodice i dru{tva.

Svi mi kojima leì na srcu èlja dastanje na{e muslimanske porodice bude tra-jno zadovoljavaju}e, du`ni smo, svaki nasvoj na~in i u granicama svojih sposobnos-ti i mogu}nosti, raditi da svaka porodica{to vi{e upozna islamske propise i da sepo njima vlada. Pri tome treba uvijek imatina umu da uspjeh u radu na tom poljumnogo zavisi i od na~ina pristupanja ljudi-ma. Mnoge korisne stvari propale su samozato {to su ih ljudi po~eli izvoditipogre{no. Sjetimo se samo rije~i

Muhammeda a.s. (Bog mu dao mir iblagoslovio ga): “Olak{ajte, a nemojteoteàvati; privla~ite, a nemojte odbijati”.

Krajnje je vrijeme da uklju~imo svesvoje napore na razvijanju na{e, musli-manske svijesti, istraìvanju na{e histori-jske, kulturne i nau~ne vrijednosti, i na tajna~in pridonesemo boljitku i o~uvanju na{esamobitnosti, onako kako nam Islamnalaè.

Jer, zaista, upravo Islam je vodio prvemuslimane do kolosalnih kulturnih uspona,usmjeravaju}i njihovu energiju premasvjesnom djelovanju kao jedinom sredstvuza shvatanje prirode Boìjeg stvaranja iprema tome Njegove volje. Od muslimanase ne zahtijeva da vjeruju u dogme kojeje te{ko, ili nemogu}e shvatiti. Ustvari,nekakva dogma se ne moè na}i u objaviPoslanika “traènje znanja je najsvetijadu`nost svakog muslimana i muslimanke”a njegovi sljedbenici su shvatili da samosticanjem znanja mogu potpuno sluìtiBogu.

Nisu muslimani u~inili Islam velikim,naprotiv, Islam je njih u~inio velikim uprvih pet vjekova. Ali ~im je na{a vjerapostala navika a prestala da bude ìvotniprogram, koji treba svjesno sprovoditi,stvarala~ki podsticaj koji leì u osnovi na{ecivilizacije je postepeno ustupio mjestoindolenciji, sterilnosti i kulturnom padu.Moramo shvatiti, {to prije to bolje, a to semoè samo znanjem, da dekadenca musli-mana nije posljedica nedostatka Islamanego upravo njihovo opiranje da ìve ponjemu.

Fejsal N. HALILOVI]

MM UU SS LL II MM AA NN SS KK AA PP OO RR OO DD II CC AA -- DD AA NN AA SS


HUTBA 19

Cijenjene dèmatlije

Tema na{e dana{nje hutbe je dd`̀iihhaadd. Ovaj termin u posljednje vrijemesve rje|e ima mjesta u na{im predavanjima i muhabetima, a kada se iusudimo o tome ne{to kazati, prvo se osvrnemo lijevo i desno, provjerava-ju}i da li se u na{oj blizini nalazi neko pred kime rije~ dìhad ne bi bilopoèljno izgovoriti. Ovakav odnos prema ovoj svetoj obavezi je, ni{tadrugo, do proizvod kompleksa koji se u posljednje vrijeme javlja ~ak i kodonih koji i svojim djelima potvr|uju pripadnost Islamu. Pod naletom anti-islamske euforije koja na ovim prostorima buja posljednjih godina, poru~ujenam se da bi bilo nu`no prekrojiti vjeru Islam i odstraniti ono {to ne~ijimukusima ne odgovara. Od nas se traì da se odreknemo borbe kao vjerskedimenzije, koju Islam nedvojbeno nagla{ava. [ta je ustvari borba? To jezapravo jedan u nizu Boìjih zakona koji vladaju na zemlji od njenogpostanka do danas, i koji }e vladati do Sudnjega dana. Sam ~in stvaranjaprvog ~ovjeka Adema a.s. propra}en je pojavom njegovog protivnika{ejtana-Iblisa, koji se zaklinje da }e dovijeka biti neprijatelj ~ovjekov.

“I rekosmo melekima: »Poklonite seAdemu!« - oni se pokloni{e, ali Iblisne htjede, on se uzoholi i postadenevjernik.” (El-Bekare, 34)

“»E tako mi dostojanstva Tvoga,« - re~e(Iblis) - »sigurno }u ih sve na stran-puticu navesti, osim Tvojih me|u njimarobova iskrenih!«“ (Sad - 82, 83)

Dakle, Boìja je volja da ìvot na ovome svijetu proti~e u stalnoj borbiizme|u dobra i zla. Odnos snaga ove dvije sile zapravo zna~i pravu slikusvijeta. Drugim rije~ima, koliko na zemlji dobro bude imalo uticaja, toliko}e biti pravde, reda i blagostanja. Shodno tome, termin dìhad (borba),nema razloga da se posmatra sa podozrenjem ili rezervom. O ovom prin-cipu Uzvi{eni Gospodar u Kur’an-i-kerimu isti~e:

“Borite se u ime Allaha pravom borbom...”(El-Had`, 78)

“Oni koji vjeruju, i pod pritisk-om se isele, i bore se na Alla-hovom putu imecima i ìvotimasvojim, imaju najvi{i stepen kodAllaha d`.{.” (Et-Teuba, 20)

Dakle, ako èlimo imati realnu definiciju dìhada, moramo se obratitiizvorima Islama, tj. Kur’anu i Sunnetu a nipo{to ovda{njoj {tampi i drugimmedijima, koji svim sredstvima nastoje nametnuti krivu sliku Islama,neosnovano poistovje}uju}i princip borbe i agresivnosti.

Da bismo imali potpunu predstavu o dìhadu, potrebno je ista}i njegoveosnovne vrste, i to:

- D@IHAD PUTEM TRA@ENJA NAUKE

Ova vrsta dìhada zasniva se na imperativu prvih rije~i kur’anskeobjave:

“U~i u ime Gospodara tvoga koji stvara.” (El-Alek - 1)

“Doista su Allahu pokorni u~enjaci.”(Fatir, 28)

To zna~i da je traènje nauke nare|eno prije samog vjerovanja. To jeu~injeno iz razloga {to je nemogu}e pravilno vjerovati i shvatiti islamskeprincipe bez prethodnog znanja o njima. Mnogobrojni su hadisi Resulullahau kojima se oni koji u~e nazivaju borcima na Boìjem putu (mudàhidima).

Sve ovo se odnosi samo na one koji sti~u znanje u ime Allaha, kako jeto u ajetu ve} istaknuto. Doista je mnogo primjera da ono znanje koje nijeza{ti}eno ljubavlju prema Bogu ima za rezultat zlo, kao {to je slu~aj savisokom vojnom tehnologijom koja se vrlo ~esto upotrebljava za ~injenje

neshvatljivih zlo~ina nad nedu`nim ljudima.

-D@IHAD PUTEM MISIO-NARSTVA ILI D@IHAD

PRENO[ENJEM ZNANJANA DRUGE

Nema ~asnijeg posla od ukazivanja na dobro i odvra}anja od zla, odpomaganja ljudima da iza|u iz tame na svjetlo, iz lutanja na pravi put, izzuluma u pravdu, iz dàhilijeta u znanje. Za to nalazimo potvrdu u kur’an-skim rije~ima:

“Vi ste najbolja skupina ljudi -nare|ujete dobro a odvra}ate od zla, ivjerujete u Allaha.” (Ali-Imran, 110)

kao i hadis Resulullaha s.a.v.s., koji glasi:“Da posredstvom tebe Allahuputi jednu osobu, bolje tije nego da posjeduje{ bo-gatstvo plemenitih kamila.”

Bavljenje ovim hairli poslom ima svoja precizno utvr|ena pravila okojima }e, ako Bog da, biti rije~i drugom prilikom, ali je posebno va`noshvatiti da je neophodno po~eti od sebe, a to zna~i prvo sebi ukazivati napravi put, potom svojoj porodici, pa rodbini, uèm okruènju, pa {irem itd.

- D@IHAD UDJELJIVANJEM IMETKA

Imetak koji ljudi posjeduju, zapravo nije njihovo stvarno vlasni{tvo. Sveto pripada Allahu, jer samo je On pravi posjednik svega, On daje nafakukome ho}e a oduzima je od koga ho}e. Zato je, u skladu sa svojom ulo-gom na zemlji (Boìjeg zastupnika), svako ko posjeduje imetak duànophoditi se prema njemu kao Boìjem emanetu. To zna~i da }e ga tro{iti uskladu sa Allahovim instrukcijama, koji u Kur’anu kaè:

“O vjernici, ako vi pomognete Allahu iOn }e vas pomo}i i u~vrstiti va{e noge.”(Muhammed, 7)

tj. ako pomognete uspostavu Allahove rije~i na zemlji i On }e vas pomo}i.“Oni koji udjeljuju svoje imetke i danju ino}u, i tajno i javno, ima}e obilnunagradu kod svoga Gospodara.” (El-Bekare, 274)

Ova vrsta dìhada je posebno va`na kada se ima na umu da je ekonom-ska mo} jedan od osnovnih uvjeta za uspjeh svih projekata koji imaju zacilj da Allahova rije~ bude gornja a rije~i nevjernika donje.

- D@IHAD SVOJIM @IVOTOM

@ivot je blagodat koju je Uzvi{eni Stvoritelj podario ~ovjeku, a kojapored vjere, razuma, imetka i potomstva spada u pet neprikosnovenih svet-inja. Iako tako skupocjen, nekada je neophodno `rtvovati i njega kako bi sesa~uvale ostale vrijednosti. U tom smislu, spremnost na `rtvovanje svogìvota predstavlja vrhunac imanske svijesti vjernika. To je znak da doti~naosoba voli Allaha vi{e i od sebe samoga. O tome nam kur’anski ajet isti~e:

“Allah d`.{. je kupio od vjernika njihoveìvote i imetke, a za uzvrat im podariodènet.” (Et-Teuba, 111)

Spremnost na `rtvovanje ìvota na Boìjem putu nije nikakav fanatizam,kako nam to vrlo ~esto drugi nastoje predstaviti. Naprotiv, to je normalnapojava za sve one koji imaju dostojanstvo i samo Allaha za svogGospodara priznaju.

Ukratko, to bi bilo ono {to smo ove hutbe planirali re}i, uz dovuUzvi{enom Gospodaru da nas upi{e u red onih koji se bore na Njegovomputu, sti~u}i znanje, pozivaju}i istini i udjeljuju}i svoj imetak, te da nasoja~a imanskom energijom da, ako zatreba, budemo spremni `rtvovati isvoj ìvot za univerzalne ljudske vrijednosti.

Amin!

D @ I H A DD @ I H A DBORBA NA BO@IJEM PUTU ili


NA[A MLADOST20

KKada sam iza{la na prvi ispitnirok u januaru 1992. prijavilasam pet vjerskih predmeta i svih

pet poloòla. To mi je bilo velikoohrabrenje, obzirom na to da su mimnogi govorili da je polagativanredno Medresu mnogo te{ko i daja nemam nikakve {anse. Nasuprottome, prvu i drugu godinu zavr{ilasam u roku, a ukupno sve ~etirigodine od januara 1992. do sredine1996. godine.

Pripremanje za ispite je bilo do-sta naporno jer sam se te{ko sna-lazila za literaturu, a pored toganedostajalo mi je vrijeme koje mi jeitekako bilo potrebno za u~enje.Kako na selu ima uvijek posla,nisam mogla rasporediti vrijeme zau~enje, ve} je to bilo ono malo vre-mena {to bi preteklo nakon zav{enihobaveza.

Trebalo je donositi vodu iz daleka

Tada je jo{ bio onaj stari seoskiìvot. Kaèm stari, jer se sad u zad-nje vrijeme sve, hvala Allahu d`.{.,promijenilo na bolje i ìvot na seluje postao mnogo lak{i. U po~etkusam imala puno obaveza. Voda kaoosnovna ìvotna potreba bila nam jeudaljena od ku}e. Trebalo je donosi-ti, tako da mi je to oduzimalo punovremena. Pored toga bra}a mi nisubila ku}i te su svi poslovi mene~ekali. Kasnije jedan od moje bra}eje napustio posao i do{ao ku}i, aliobaveze se nisu mnogo smanjile.Bilo koji posao da je bio u pitanju,moj brat je radio a ja sam bila stal-no uz njega da mu pomognem. Nijemi bilo te{ko. Navikla sam na rad inikada ga nisam izbjegavala. Tuvolju za rad sam naslijedila odmajke. Pored ovih obaveza sada sammorala odvojiti vremena i za u~enje.Poku{ala sam da to nadoknadimuve~e, ali ni tada nisam moglamnogo da postignem jer mi je biopotreban odmor od fizi~kog rada,pogotovu ako je to bio ljetnji period.

U zimskom periodu sam imala vi{evremena za u~enje. Nakon nekogvakta doveli smo vodu u ku}u {tomi je od tada bila jedna obavezamanje, jer vi{e nisam morala i}i ponju. To mi je malo rasteretilo.

Jedno vrijeme u Novom Pazarusu po~eli kursevi stranih jezika:turskog, engleskog i arapskog, akasnije i svih ostalih vjerskih pred-meta. Ja sam i{la samo nekolikodana na kurs arapskog jezika. Na

kurs ostalih predmeta nisam i{la izrazloga {to nisam mogla tako ~estodolaziti iz mog sela u Novi Pazar, ada ostanem duè vrijeme nisammogla zbog obaveza koje su me~ekale kod ku}e.

Bila sam sretna kada sam uzRamazan dràla predavanja u

na{oj seoskoj dàmiji

Kada je po~eo Muamer ef.Zukorli} da odràva predavanja udàmijama, koristila sam svaku pri-liku ako bih slu~ajno imala nekogposla u gradu onog dana kada jepredavanje, ali takvih prilika je bilomalo.

Ku}i sam preko radio BiH slu-{ala petkom od 8.30 do 9.00 ~asovaislamske teme. A uz Ramazan samslu{ala emisiju “êkaju}i kandile” i“U susret sehuru”.

Uz Ramazan 1995. godine prviput sam odràla nekoliko predavanjau na{oj seoskoj dàmiji. U po~etkusam imala tremu a kasnije su rije~isame dolazile kao da mi je nekodo{aptavao {ta treba da govorim. Odtih mojih predavanja, bar {to se

djevojaka ti~e, dvije su prihvatilehidàb (islamsku no{nju), {to je zamene zna~ilo jedan mali uspjeh.

Diplomirala sam 31.12.1996.godine u utorak. Nakon diplomiranjapredala sam molbu za posao da bihutvrdila tek ste~eno znanje i da bihdruge pou~ila Islamu, jer je zekat nanauku - njeno {irenje. Ono {to sedijeli a ne umanjuje, ve} seneprestano {iri, jeste znanje.

Dana 04. januara 1997. godine,bila je subota i direktor “GaziIsabeg” Medrese, prof. MevludDudi}, rekao mi je da sam primljenaza vaspita~icu u ènskoj Medresi {tome je prijatno iznenadilo.

Jednostavno nisam mogla davjerujem da se to sve meni de{ava,

jer sam prva u~enica koja jediplomirala u Medresi, a odmahzatim i dobila posao vaspita~ice.

Za moj uspjeh najprije zahvalju-jem Uzvi{enom Allahu d`.{., zatimroditeljima, vjerou~iteljima i svimaonima koji su mi na bilo kojina~in pomogli oko literatire zaMedresu.

@elim da poru~im svim roditelji-ma, a posebno majkama, jer su djecau ve}ini slu~ajeva vi{e vezana zanjih, da malo vi{e posvete pa`njuodgoju svoje djece, jer je najva`nijiodgoj djeteta do njegove sedmegodine, kasnije kada dijete po|e u{kolu, ako ne bude imalo ku}nogvaspitanja, a bude se druìlo salo{im dru{tvom, tada je ve} kasno zanjegovo prevaspitanje. [to je dijetestarije sve ga je teè okrenuti pravimputem, kako se navodi primjer, prutse savija dok je mlad, kad izrasteveliko stablo, tada ga je nemogu}esaviti.

Primjetila sam da je na{em naro-du mnogo va`nije da dijete nezaostane za drugom djecom u slobo-di, nego da ostane bez vjerskogodgoja. Kao primjer moè namposluìti ~injenica da ako neko odena neki skup gdje je muzika, pa neumije da igra, to svi primjete, smijumu se i govore: “Vidi sramote,odrastao a ne umije da igra”. Nadrugoj strani, kada treba oti}i udàmiju ili klanjati dènaze-namazsvom ocu, majci ili bilo kome dru-gom, pa se ve}ina omladine izdvojiiz dèmata jer ne umije da klanja, toskoro niko ne primje}uje i rijetko ko}e re}i: “Vidi sramote, odrastao, ane umije da klanja”. Mnogi roditeljidanas gledaju i trude se da svojojdjeci ostave {to vi{e imetka, nevode}i ra~una o njihovom odgoju ine znaju}i da najve}e bogatstvo kojeotac ostavi djetetu jeste vjerskiodgoj.

@elim da iskoristim priliku da~estitam svim vjernicima nastupaju}ebajramske dane. Profesorima i profe-soricama “Gazi Isabeg” medreseèlim puno uspjeha u daljem radu, asvim u~enicama i u~enicima punouspjeha na {kolovanju u Medresi.@elim jo{ da poselamim sve mojero|ake i sve moje drugarice {iromSandàka. Esselamu alejkum.

Hvala Velikom Allahu koji mi jepomogao da ustrajem na Njegovomputu i da danas budem ponosna {tosam muslimanka.

Fatima Fetahovi}

Ispovijest mlade muslimanke

DDOO DDIIPPLLOOMMEE PPUUTTEEVVII PPUUNNII TTRRNNJJAA (II)

MISLIM, NIJE SIROÊ DIJETE KOJE OSTANE BEZ RODITELJA, VE] JE SIROÊ DIJETE KOJE OSTANE BEZVJERSKOG ODGOJA

BILA SAM SRTNA KADA SU MI DVIJE DJEVOJÎCENAZVALE SELAM

Zato {to sam po{la pravim putem ~iste vjere Islama i ustrajala nanjemu, zahvalna sam najprije Allahu d`.{. a zatim i mom ocuHamidu, koji nam je uvijek jo{ u djetinjstvu govorio, meni i mojojbra}i i sestrama, da uvijek moramo biti po{teni i iskreni, da ne smije-mo uzimati tu|e, pa bilo da je to samo jedna jabuka. Jer, ko ho}e dauzme tu| orah, taj ho}e i tovar. Govorio nam je da uvijek moramogovoriti istinu pa makar ona bila i gorka i nepovoljna za nas. Govorionam je da kada idemo u {kolu i vra}amo se iz {kole, ne smijemo zas-tajati na putu, niti zavirivati u tu|a dvori{ta. Savjetovao nas je da akona|emo hljeb na putu, da ga podignemo i sklonimo da ga neko ne biugazio, jer je to veliki grijeh. U~io nas je da ne smijemo nikome nani-jeti zlo. Jednom rije~ju, savjetovao nas je da ~inimo sve ono {to jedobro, a odvra}ao nas od lo{ih djela, a {to je najva`nije sve savjetekoje je davao nama, sam je u svom ìvotu primjenjivao i mi smo vid-jev{i primjer od njega sve te savjete prihvatili.

Moja bra}a i sestre sluìli su za primjer kao najmirnija djeca umom selu, tako da niko nikada nije imao prilike da do|e kod mog ocai poàli se na neko u~injeno zlo od njegove djece.

To roditeljsko vaspitanje u djetinjstvu bilo je glavni faktor za na{epona{anje u daljem ìvotu, tako da se roditelji nisu nikada zastidjeliod nas.

@elim jo{ spomenuti jedan detalj koji }e mnogima izgledatinevaàn, ali meni ne izgleda tako. Jedne prilike vra}aju}i se izMedrese, ulicom pored mene pro{le su dvije djevoj~ice i nazvale su miselam, osmjehnula sam se i uzvratila im selam. U tom trenutku u srcusam osjetila toplinu i zadovoljstvo. Bilo mi je drago zbog toga {to takomale djevoj~ice ve} znaju islamski pozdrav, {to je rijetkost ~uti ~ak iod odraslih, osim onih koji su islamski odgojeni. Nisam prepoznala tedjevoj~ice, ali sigurno znam da su im roditelji pravi muslimani.Zamolila sam Allaha d`.{. da im pomogne da ustraju na Njegovomputu, jer samo iskrni vjernici mogu posti}i sre}u na ovom i nabudu}em svijetu i samo iskreni vjernik moè osjetiti slast vjerovanja ato je veliko zadovoljstvo i zahvalnost Allahu d`.{.


KULTURNA BA[TINA

SS vi tragovi poznije generacije sandà~kihpjesnika-pjeva~a tradicionalnih usmjenihepskih pjesama, ~iji }e glas i pjev dosezati

do polovine ovoga vijeka, pa i do na{ih dana,nesumnjivo vode k ]or-Husu Husovi}u, slije-pom pjesniku-pjeva~u, koji je, po tvr|enju onihkoji su ga poznavali i od njega u~ili ovu vrstupjesni{tva, znao toliko epskih juna~kih pjesama"koliko ima dana u godini". Mo`da je ovajpodatak i pretjeran, kao {to je hiperbolisanje uusmenom stvaranju jedna od lahko uo~ljivihkarakteristika, ali u jednom ranijem izboruepske poezije Muslimana-Bo{njaka, ]or-Husovaza navijek izgubljena epopeja, ne bez razloga,nazvana je nebeskom pjesmaricom.

Istina je da su svjetski nau~nici, koji }eupravo u Sandàku po dobrom i pouzdanomtragu, me|u muslimanskim epskim pjesnicima-pjeva~ima, prona}i kolijevku epskog pjesni{tvaju`noslovenskih naroda na Balkanu, iz koje }ekasnije raspredati svoje tek naslu}ene pret-postavke i namjere da u|u u sloènu strukturunastanka Homerovih spjevova "Ilijade" i"Odiseje". Ali, ni profesor Pra{kog univerzitetaMatija Murko, Njemac Alois [maus, kao niameri~ki filozofi i nau~nici Milman Peri iAlbert B. Lord, nijesu bili u mogu}nosti daprona|u i zabiljeè ni jednu njegovu pjesmu,premda su svi oni ]or-Husa isticali kao pjesni-ka i pjeva~a homerovske snage i inspiracije,upravo i najvi{e zbog toga {to su sva njihovatraganja vodila k njemu. On je ne samo svojimìvotom i pona{anjem podsje}ao na anti~keaede, ve} se mnoìna kasnijih muslimanskihpjesnika-pjeva~a pozivala na njega isti~u}i nesamo mno{tvo juna~kih pjesama koje je znao,umije}e kojim ih je pjevao ve} i druge osobinekoje su ga izdvajale mimo drugih pjeva~a, {tomu je odredjivalo prvo i po~asno mjesto. Ba{zato Milman Peri njegovo ime stavlja u naslovusvoje nau~ne rasprave o jugoslovenskoj poeziji("]or-Huso, studija o jugoslovenskoj epskojpjesmi”). [to se tada nije na{ao neki VukKaradì} ili makar obi~ni pismeni muslimanskiKaradà, s osje}anjem da pred sobom ima ìvu

povjesnicu, prije svega muslimansko-bo{nja~kognaroda u Sandàku, ali i ne samo u Sandàku,ve} i na cijelom prostoru koji je za pola mileni-juma bio u turskom administrativnom i kul-turnom opsjegu; {to koju deceniju prije nisudo{li ljudi sli~ni pomenutim nau~nicima iz svi-jeta, da to urade, dio je op{teg usuda ovog nar-oda, koji je slijedan historijskih doga|anja kaobliski i naporu~ni "krivac" diskontinuiteta isvekolikih lomova, koji su nastali turskim osva-janjem balkanskih zemalja i naroda - ostao bez-malo za tri posljednja stolje}a (od prve, takoz-vane "istrage poturica" po~etkom XVIII vijekau Crnoj Gori) da nemilice bude istraìvan iuni{tavan, a njegova kultura zatirana i grubobrisana i neomogu}avana, kao "neugodno pod-sje}anje" ali i kao "strano tijelo" koje treba ~imprije otkloniti sa obrazine "nacionalnog ~istunst-va i nacionalne vrijednosti", utemeljenih upravona negaciji, omalovaàvanju i op{toj satanizacijisvega s predznakom islamske provenijencije,bez obzira {to, recimo u jeziku, kao ìvoto-davnom bi}u svakog narodnog identiteta, postoji~itav korpus rije~i orijentalnog porijekla(turskog, arapskog i perzijskog) ~ije bi izbaci-vanje paralisalo jezi~ki krvotok srpsko-hrvatskogjezika, ili, ko èli da to odvoji: srpskog ihrvatskog jezika, ponaosob.

Nacionalni ~istunci i "~ista~i" ovdje bimorali imati na umu jo{ jednu vrlo va`nu~injenicu da se idealizirana i motologizirana"slavna pro{lost" ne moè graditi ni imati akovizavi nje ne stoji isto tako i toliko herojskog,eti~kog i moralnog "materijala", da bi vlastita"slavna historija" i "herojska epopeja" bila boljei uvjerljivije utemeljena. Na kraju krajeva kakvabi bila to "Istorija" i ta "epopeja", ako bi nasuprotnoj strani stajao arhetipski Tur~in: dem-bel, java{lija, slabi}, kukavica, poguzija i izjeli-ca, smrad i nesoj u svakom pogledu, kakvim ganaj~e{}e kvalifikuju "nacionalni istori~ari irodoljubivi knjièvnici”?.

Iako slijep od ro|enja (neki istraìva~i udjelu Matije Murka tvrde da je kasnije oslije-pio), ro|en u Kola{inu u "prvoj polovini dvade-setih godina pro{log vijeka”, u kraju u kome suvo|ene krvave i neprekidne borbe sa susjednimcrnogorskim plemenima, raseljen i prinu|en daidu}i po sandà~kim selima i kasabama ìvi oddara epskog pjesnika-pjeva~a juna~kih pjesama,]or-Huso Husovi} se po mnogo ~emu razliko-vao od slijepih kr{}anskih pjeva~a, koji su senaj~e{}e skupljali i pjevali oko manastira, pova{arima i za vrijeme vjerskih praznika. Dok suse ovi trudili da izgledaju {to bjedniji, da bi ve}svojim izgledom pobudili milosr|e i potaklihri{}anske du{e na dare`ljivost.

Budu}i da su sva poznija istraìvanja vezanaza pjesni~ko i pjeva~ko umije}e ]or-HusaHusovi}a i njegov bez sumnje zadivljuju}i opus

znanja epskih pjesama jer je po tvr|enju onihkoji su ga poznavali u svakom mjestu pjevaorazli~ite pjesme, svode na prepri~avanje opisakoji su ostavili o njemu njegovi znatno mla|isavremenici: Salih Ugljanin tako|e narodni pjes-nik-pjeva~ iz Novog Pazara (1937. god. kada jerazgovarao sa [mausom imao je 72 godine),Halit Hamzagi} iz Tutina, tada star 83 godine,te hodà Salko Hot iz Veljeg Polja kraj Tutina,koji je ostavio najpotpuniju sliku o ]or-Husu.Iz èlje da se toj slici ni{ta ne doda i neoduzme, navodimo je kako ju je A. [mauszapisao: “Salko Hot, koji u sje}anju jo{ nosi]or-Husovu sliku, opisuje njegov izgled ovako:nosio je paltu od ~ohe crvene, sa rukavimasvezanim za hrbat, ispod toga miltan, pantalonezelene (~ak{ire suknene nikad nije nosio!),kal~ine (~izme) od crne koè, fes i veliku~almu. U pojasu je nosio veliki no` (jatagan) idvije pu{ke male sa srmom. Takvom odijevanjuodgovaralo je i njegovo drànje: gospodskiva`no i dostojanstveno. Za razliku odhri{}anskih slijepaca koji po obi~aju, u jednojtorbi nose gusle a u drugoj stavljaju ispro{enenamirnice, ]or-Huso nigdje nije nosio gusle.Sluìo se instrumentom koji se zatekao u hanuili ku}i u kojoj bi zano}io, ili bi mu se guslemorale dobaviti ~ak od nekud iz kom{iluka.

Uvijek ga je neko vodio na njegovim puto-vanjima; ispred njega i{ao je momak (od nje-gove svojte) naoruàn, pored ostalog oru`ja, jo{i dèferdarom.

Njegova pojava mora da je bila impozantna.Bio je visok i vrlo krupan (po HalituHamzagi}u bio je teàk 120 kg), tako da ga je,njegov ina~e snaàn konj, jedva nosio. Bio je"plavu{ast". Imao je brke, - kako se HalitHamzagi} izraàva - "Kao punu {aku". Ali kadga je Halit prije 60 godina, prvi put slu{ao uTutinu (u starom hanu) ve} je bio osijedio...Raspoznavao je svaki novac po osje}anju prsti-ju. Onako slijep, umio je pak sam, bez i~ijepomo}i, da turi konju oglav. Ljude bi, ~ak ikad ih dugo nije sreo, poznavao odmah poglasu...

O najpoznatijem guslaru i pjeva~u Sandàkau narodu se pri~alo mnogo anegdota. A. [mausje zapisao dvije: onu kako je ]or-Huso proveo~itavu godinu dana na dvoru be~kog }esaraFranje Josifa, kao njegov gost i pjeva~, koji gaje potom darovao sa 100 ovaca sa jagnjadima i100 napoleona. Druga anegdota govori kako]or-Huso nije mogao zano}iti nigdje, pa ~ak niu vodenici, da ga neko ne prepozna i donesemu gusle i skupi selo da ga slu{a.

Po~etkom 60-ih godina zabiljeìo sam odJonuza Hamzagi}a, dugogodi{njeg sudije uTutinu, koji je tada mogao imati blizu 70 godi-na, anegdotu koju je kaè, ~uo od poznatogtutinskog guslara Husa Bali}a, u narodu zvanogHusbalije. Istog Husa Bali}a (Husbaliju) pomin-je i Mustafa Hamzagi}, u~enik Velike medreseu Skoplju: "Epsko pjesni{tvo u Tutinu"."Prilikom jednog sukoba kola{inskih muslimanasa susjednim crnogorskim plemenima naMora~i, ovi povedu sa sobom slijepog guslara]or-Husa, koji im je bio do{ao u goste, da ih,dok oni budu vodili boj, kuraì guslanjem ipjesmom o starim kola{inskim junacima i gazi-jama, koji su vazda bili dobre sre}e, naru~itokad je me|u njima bio neko od poznatihkola{inskih guslara. Desilo se ipak da tom pri-likom Mora~ani i Rov~ani razbiju i potisnuKola{ince i tjerali bi ih sve do Kola{ina, da ih

]OR-HUSO HUSOVI] -]OR-HUSO HUSOVI] -SAND@A^KI HOMERSAND@A^KI HOMER

Znao je napamet onoliko epskih pjesama koliko u godini dana

Od ovog broja "Glas Islama" i rubrikaKulturna ba{tina bi}e bogatija i zanimljivi-ja iz pera na{eg poznatog knjièvnikaHuseina Ba{i}a koji }e nam predstavljatiplejadu epskih pjeva~a iz Sandàka, nadkojima su zastala i zadrhtala mnogazna~ajna pera sa Harvarda, od Evrope doAmerike, poput Matije Murka, Aloisa[mausa, Milman Peria i Alberta B. Lorda.

Ba{i} nam predstavlja zna~ajnu li~nostiz na{e zaboravljene epike, ]or-HusaHusovi}a - sandà~kog Homera.

21


KULTURNA BA[TINA PREDSTAVLJAMO KNJIGU 22

BAJRAMSKA ^̂ESTITKA

Pro|e jjo{ jjedan mmubarek mmjesec RRamazan, mmjesec dduhovnog ppreporo-da vvjernika, mmjesec ppokajanja ii mmirenja. MMjesec PPOSTA! PPri nna{emrastanku ssa oovim oodabranim mmjesecom, ddu`nost nnam jje uu nnajkra}imcrtama iizvr{iti bbilans nna{ih pposlova kkroz oovo ppro{lo rramazansko vvri-jeme, kkako bbismo mmogli uustanoviti dda lli ssmo ii kkoliko nna ddobitku iili, nnedaj BBoè, nna ggubitku. AAko ssmo sse iiskreno ppredali ssvome GGospodaruAllahu dd`.{., ccjelokupnim ssvojim bbi}em, bbez llaì ii ppotvore, bbez llicem-jerstva ii ooholosti, bbi}emo nnagra|eni nnagradom kkoju mmoè ssamo OOn,Svevi{nji, dda ppodari.êstitaju}i VVam, ddragi nna{i vvjernici, oovaj mmubarek BBajram, mmolimodragog AAllaha dd`.{. dda nnam ppodari ppravu vvjeru uu ssrcima, mmir ii sslogu,ljubav pprema ddobrim ddjelima ii lljudima, oodvrati nnas ood llo{ih mmisli iilo{ih ddjela. AAmin!U tto iime, ddragi vvjernici BBAJRAM [[ERIF MMUBAREK OOLSUN!

ODBOR IISLAMSKE ZZAJEDNICE NNOVI PPAZAR

nije zaustavila ]or-Husova pjesma,koja je poput ezana odlijegala s brdana brdo, kao da se ~ula iz najmanje7-8 grla. Ne znaju}i {ta se doga|a,jer tako {to nikad prije nisu ~uli,br|ani se prepla{e i zastanu, te seubrzo povrate svojim ku}ama. Takotoga puta ne zauzmu grad Kola{in."

Ova do sad ne objavljena aneg-dota vu~e na potvrdu jednogiskrenog zapaànja ameri~kognau~nika Alberta B. Lorda, koji usvom djelu "Pjeva~ pri~a", u komeima iscrpnih poglavlja i o musliman-skoj epici u Sandàku, s pravomprimje}uje: "Tradicionalni usmeniepski pjeva~ nije umjetnik, on jevizionar. Obrasci mi{ljenja koje jeon naslijedio nastali su ne zato da bisluìli umjetnosti, ve} religiji, unjenom najtemeljnijem smislu.Njegovi rasporedi, njegove antiteze,njegova pore|enja i metafore, njego-va ponavljanja, i njegovo ponekadnaizgled hotimi~no, ìvotna na~ela umitu, pri~a o ~udnim podvizima,umjetnost zapravo crpe svojusnagu..."

Upravo je u tradicionalnojusmenoj pri~i, u epskom pjesni{tvupogotovu, sadràna narodna svijest ipam}enje o sebi, ne samo kao diopro{losti i historije, ve} i kaomogu}nost drànja otvorenim i bud-nim svih mehanizama kojim se braniegzistencija i pravo na ìvot iopstanak. [to je to umije}e ìvljenjai preìvljavanja bilo obu~eno urasko{nije i pamtljivije ruho, imaloje vi{e izgleda da bude zapam}eno i~uvano, da sugestivnije djeluje i ras-paljuje ma{tu onih koji ga slu{aju,pretvaraju}i se u samosvijest i tradi-ciju po kojoj se postoji i ostaje to{to jeste.

Drugu jednu anegdotu o Husein-]oru rodom iz Kola{ina (neospornoje da se radi o istoj li~nosti) zabil-jeìo sam od Rustema Muminovi}a,poznatog pjeva~a i guslara iz Plava.On ju je, kaè, ~uo od znatno stari-jeg mula Jaha Musi}a, koji je i sambio narodni pametar, guslar i hodà."Taj Husein-]oro je jo{ kao dje~ak

u Kola{inu usnio san o nekojèstokoj borbi koja se vodila najezeru, u {umama ispod Kola{ina, iustav{i no}u iz haljina, kroz gustu ineprohodnu {umu, do tog jezera kojeje sanjao, na kojem prije nije nikadbio. Stigav{i tamo, bitka je bilazavr{ena, a ono jezero je sjalo odprolivene krvi, kao da je u njegapao dobar komad sunca. Od togsjaja oslijepio je istoga ~asa, hodaoje kroz onu {umu, ali se nije umiovratiti natrag. Kroz, ne zna se kolikodana, na{li su ga kola{inski ~obani,ni ìvog ni mrtvog, i doveli ga ku}i.Kad se malo okarapunio i prez-dravio, po~eo je da gusla i pjeva,unose}i u svoje pjesme pone{to odsjaja i ~udale{tva koje je vidio oneno}i na jezeru, u kola{inskim{umama. Zato i nije mogao nikotako da nakiti pjesmu glasom irije~ima koje niko nije znao da sloìi ugodi kao on. Stoga je u narodu iostalo: "Svi imaju o~i, ali Husein-]oro bolje i dalje vidi od drugih".

Prema kazivanju ve} pominjanogSalka Hota, a prema navodu A.[mausa "]or-Huso je zavr{iotragi~no... Poginuo je negdje na putuispod Rogozne, pored jedne rijeke upustom nenaseljenom kraju, zajednosa momkom koji ga je stalno pratio.To je moglo biti jo{ dosta prijebalkanskih ratova".

Husein Ba{i}

1. Husein Ba{i}: "Zeman kule po }enarugradi", Muslimanske narodne epske i lirskepjesme iz Sandàka, Figrafik, Tuzla, 1991.god.

2. A. [malc: ]or-Huso Husovi}, Priloziprou~avanju narodne poezije, V, Beograd,1938. god.

3. Isto kao pod 2

4. Isto kao pod 2

5. Mustafa Hamzagi}: Epsko pjesni{tvou Tutinu, Izvje{taj dràvne vlike medrese uSkoplju, 1936. god.

6. A. B. Lord: "Pjeva~ pri~a",Harvardski univerzitet, 1960. god.

[[ eriatske znanosti su naj~asnije i stoga zasluùju najvi{epa`nje, jer Uzvi{eni Allah kaè: “Zar su isti oni koji znajui oni koji ne znaju?” (Ez-Zumer, 9).

^vrsto vjeruju}i u ono {to nam je do{lo od Allaha, te poko-ravaju}i se rije~ima Allahova Poslanika: “Dostavite od menemakar jedan hadis!”, Izdava~ka djelatnost Me{ihata Islamskezajednice Sandàka “El-Kelimeh”, kao najprioritetniju du`nost izada}u prihvatila je objavljivanje knjiga koje obja{njavaju,upu}uju na tu oblast, kako bi se obogatila sandà~ka biblioteka iu~inila usluga muslimanima od koristi na dunjaluku i naAhiretu. Istovremeno bi se objasnili izvorni {eriatski pojmovi zasve segmente Islama.

Prevo|enje, {tampanje i objavljivanje knjiga, kakva je iRijadu-s-Salihin je put ka znanostima u udovoljavanju potrebasandà~kih muslimana za tefsirskim i hadiskim zbirkama,tewhidom, fikhom, jednom rije~ju islamskom kulturom.

“Rijadu-s-Salihin” (Vrtovi pobo`njaka) je remek djelo jednogvelikog islam-skog alimaNevevija zakoje su izre~enap o h v a l n ami{ljenja me|ukojima je i toda bi ga trebalap o s j e d o v a t isvaka musliman-ska porodica.Na~in i metod uizboru hadisa uovom djelu jeobjasnio uu v o d n o mp o g l a v l j u ,r e k a v { i :“Odlu~io samsa~initi izborVjerovjesnikovihhadisa koji }eobuhvatiti sve{to je potrebno~ovjeku na putuprema Ahiretu i{to }e mupriskrbiti lijepe

odlike, unutra{nje i vanjske. Obavezao sam se da u ovom djeluspominjem samo vjerodostojne hadise uz obavezno citiranje poz-natih zbirkih vjerodostojnih hadisa. Poglavlja }u otpo~injati~asnim ajetima iz Kur’an-i-Kerima sa potrebnim obja{njenjima iupozorenjima.”

Prema navedenom citatu, svi hadisi koji se nalaze u “Rijadu-s-Salihinu” su vjerodostojni (prihvatljivi) {to predstavlja posebnuvrijednost ovog djela. Imaju}i u vidu izuzetan zna~aj ove zbirkehadisa kao i nu`nost da se ona na|e u svakoj muslimanskojku}i, “Rijadu-s-Salihin” je zami{ljen da se izdaje na 25 jezikame|u kojima je i na{ bosanski. Izostavio je odre|en broj hadisakoji se ponavljaju, kao i neka poglavlja koja vi{e nisu aktuelna.

Me|utim i pored toga, djelo nije izgubilo ni{ta od svogstvarnog sadràja i svoje vrijednosti.

Molim Boga d`.{. da ovo djelo u~ini priru~nikom muslimani-ma Sandàka, kako ga je u~inio za muslimane diljem islamskogsvijeta.

Mustafa Feti}

RIJADU-S-SALIHIN - RIJADU-S-SALIHIN - “VRTOVI POBO@NJAKA”“VRTOVI POBO@NJAKA”


NA[I MERHUMI23

1. Aljovi} Amir2. Ati} Hasim3. Bajri} Sakib4. Bah~eli} Osman5. Be}irevi} Mu{an6. Behar Ale7. Be{lija Hasan8. Cur~ak Ahmet9. êlebi} Abdulah10. ]eman Rasim11. ]osi} Alija12. ]ustovi} Nazif13. Deli} Mehmed14. Dizdarevi} Fikret15. Dizdarevi} Sulejman16. Drinjakovi} Murat17. Drki} Omer18. Dupovac Hajrudin19. Durakovi} Amir20. Durakovi} Hasan21. Dàfi} Smail22. \ozi} Teufik23. Efendi} Redò24. Fejzi} Raif25. Goga Mensur26. Hafizovi} Mehmed27. Halilovi} Nermin28. Hasanovi} Esad29. Hasanovi} Imam30. Hasanovi} Sadik31. Hadì} Emin32. Hodì} Ha{im33. Hodì} Mustafa34. Hodì} Sulejman35. Hrustembegovi} ]erim36. Humi} Dèmal37. Huremovi} Dèlal38. Huseinovi} Ejjub39. Jusi} Hasan40. Kaba{ Zahir41. Kadri} Raif42. Karaman Safet43. Kasapovi} Fadil44. Kova~ Armin45. Kraina Zijo46. Kurtovi} Spaho47. Kurtovi} [a}ir48. Lihovi} Ahmed49. Ma~kovi} Ismet50. Maki} Zahir

51. Mandì} Mehmed-Alija52. Mekani} Junuz53. Memi} Ahmed54. Memi} Salko55. Memi} Suljo

56. Memi} Munib57. Memi} Sakib58. Mezid Salem59. Me{i} Aldin

60. Milanovi} Ilijas61. Muhi} Ramo62. Muji} Hasib

63. Mujkanovi} Mustafa64. Muratovi} Fahrudin

65. Musi} Nurudin66. Mustafi} Osman

67. Mustafi} Sado68. Mustafi} Sead

69. Mu{anovi} Husnija70. Mu{ibegovi} Mustafa

71. Novali} Muhamed72. Omerba{i} Mehmed

73. Omer~evi} Hazim74. Omerspahi} [eval75. Osmanovi} Idriz

76. Osmanovi} Mehmed-Omer77. Osmanovi} [emso

78. Pa{i} Sinan79. Pa{i} Mehmed

80. Pezi} Mesud81. Piri} Ferhat82. Rami} Hasib83. Rami} Salko

84. Redì} Ramiz85. Redì} Salih

86. Rizvanovi} Adil87. Seferovi} Emir88. Softi} Hamid

89. Spahi} Almasa90. Stupar Asim

91. Suba{i} Fahrudin92. [abanovi} Hasib

93. [e}erovi} Sinanudin94. [ljivo Ismet

95. [ukri} Mr. Nijaz96. Terzi} Fikret97. Tuzlak ]amil98. Tuzlak Omer99. Zgr}o Nedìb

[[EEHHIIDDII NNAA AALLLLAAHHOOVVOOMM PPUUTTUU

"I nne rreci zza oone kkoji ssu ppali nna AAllahovom pputu, ooni ssu mmrtvi! Ne, ooni ssu `̀ivi, aali vvi nne oosje}ate."

(Kur'an)

Ovo su imena profesora Fakulteta Islamskih nauka, mud-erisa Gazi Husrevbegove Medrese, imama, softi i ostalihslu`benika u RBiH, koji su {ehidskom smr}u dali svoje ìvoteza ideale Islama. Njih devedeset i devet (99), poput zrnevlja uniski tespiha kojim se veli~a i slavi Uzvi{eni Bog, iskrenim{ehadetom osvjedo~i{e svoj Islam. Nisu iznevjerili emanetBoìjih pejgambera, jer, znali su da su upravo oni njihovinasljednici. Njihova odlu~nost i hrabrost u odbrani ~asnogadina i svojeg vatana osta}e najljep{i primjer generacijamakoje dolaze. Ne zaboravimo da su svi oni stradali od svojih"kom{ija", onih koji ih, naàlost, nisu razumjeli.

Uz u~enje Fatihe njihovim plemenitim du{ama, molimoAllaha d`/{ da im podari dènnetske blagodati.

Glas Islama

SJE]ANJE NA POSLANIKOVE ASHABE

UU vrijeme sm-rtne bolestiP o s l a n i k

s.a.v.s. nije mogaopredvoditi dèmat.Bio je toliko bole-stan da nije mogaooti}i u dàmiju.Morao je nekogaodrediti da ga

zamijeni. Ova ~ast pripala je Ebu Bekru. Ai{ar.a., k}erka Ebu Bekra, Poslanikova supruga,smatrala je da je ova obaveza za njenog ocaprete{ka, jer je njegovo srce osje}ajno. Molilaje Poslanika s.a.v.s. da njenog oca oslobodiove obaveze. Poslanik s.a.v.s. ostao je kodsvoje odluke. Ebu Bekr je bio na visokom nivoudostojanstva. Jednog dana je bio zauzet dnevn-im poslovima, pa je umjesto njega dèmat pred-vodio Omer r.a. “Ovo nije Ebu Bekrov glas.” -tu`no je kazao Poslanik s.a.v.s. “Niko osim EbuBekra ne treba predvoditi dèmat. On je najs-posobnija osoba za ovu visoku du`nost.”Posljednjih dana Poslanikova s.a.v.s. ìvotazdravlje mu se pobolj{alo. Bilo je rano jutro.Ebu Bekr je predvodio dèmat u dàmiji.Poslanik s.a.v.s. je podigao zavjesu i upraviopogled prema musalijama. Oni su se dubokoudubili u namaz predvo|eni Ebu Bekrom. Jedanosmjeh osvjetlio je Poslanikovo s.a.v.s. lice.Pustio je zavjesu jer njegova ruka nije moglavi{e da izdrì. Bio je sretan kod pomisli da jenajbolji ~ovjek njegov zamjenik.

Vijest o smrti Poslanika s.a.v.s. bila je teàkudarac za svakog. “Kako to moè biti?” Svi suznali da je Poslanik s.a.v.s. bio nekoliko danabolestan. Ali njegova smrt bila je nepojmljiva.Jednostavno, to se ne smije dogoditi! Jednave}a grupa ljudi okupila se u dàmiji. [ta pre-duzeti, niko nije znao. Vladala je jedna krajnazabuna. Omer r.a. je bio tako zahva}en bolomda je uzeo svoju sablju i povikao: “Ako nekokaè da je Allahov poslanik mrtav, odsje}i }umu glavu!” U tom momentu u{ao je Ebu Bekru dàmiju. U rano jutro udaljio se nekolikomilja od Medine po{to je Poslanikovo stanjebilo bolje. Kada se vratio ~uo je tu`nu vijest.Pozvao je muslimane u dvori{te dàmije. O~isvih su bile uprte u njega. Po~eo je svoje poz-nato izlaganje: “O ljudi! Ako je neko vjerovaou Muhammeda treba da zna da je Muhammeds.a.v.s. mrtav, ali ko vjeruje u Allaha d`.{. treba

da zna da je Allah d`.{. Vje~an.” Poslu{ajmorije~i Kur’ana: “Muhammed je samo Poslanik,a i prije njega je bilo poslanika. Ako bi onumro ili ubijen bio, zar biste se stopama svo-jim vratili? Onaj ko se stopama svojim vratine}e nimalo Allahu nauditi, a Allah }e zah-valne sigurno nagraditi.”(3/144)

Ove rije~i su za~u|uju}e djelovale. U trenuje nestalo zabune. Kur’anske rije~i su izbile svesumnje iz misli ljudi. Bili su spremni prihvatiti~injeni~no stanje. Ebu Bekr je op{tim pris-tankom muslimana postao halifa. Nakon {to je

izabran obratio se narodu slijede}im rije~ima:“O ljudi! Izabran sam za va{eg predvodnika,ali ja nisam najbolji izme|u vas. Ako budempravo radio pomozite mi. Ako pak vidite dasam skrenuo s pravog puta, opomenite me iispravite! Slu{ajte: Istina je sa po{tenjem aneistina sa nepo{tenjem. Najslabiji me|u vamaje toliko jak da }u ja za{tititi ka halifa njegovaprava koja mu Allah d`.{. daje. A najja~i me|uvama su toliko slabi kod mene da }u ja od njih

o d u z e t itu|a pravakoja su oniprisvojili ivratiti ihonima kojisu obe-spravljeni,o n a k okako Allahd`.{. èli.Poru~ujemvam, kadaljudi prestaju Allahovu volju ispunjavati ondapadaju u nemilost kod Allaha d`.{. Kada ljudipostanu zlo~inci Allah d`.{. njima {alje nesre}u.Budite mi pokorni dok se ja pokoravam Allahud`.{. i Njegovom Poslaniku s.a.v.s. Ako ja nebudem pokoran Allahu i Njegovom Poslanikuniste ni vi du`ni mene slijediti.” Ebu Bekr jebio samo dvije godine, tri mjeseca i deset danahalifa. To je nesrazmjerno jedan mali vremenskiperiod u ìvotu jednog naroda. U ovom kratkomperiodu u~inio je mnogo za Islam. Njegovadjela u~inila su njegovo ime neumiru}im. Onasu ga svrstala me|u velike ljude svih vremena.Kada je Ebu Bekr preuzeo hilafet, Islam je bioograni~en samo na Arabiju a i ovdje nije bio~vrst. U mnogim dijelovima zemlje Islam jesamo vaìo kao naziv. Za ve}inu ljudi nije bioìvotna orijentacija. Jedan izvjestan broj pleme-na smatrao je Poslanika samo kraljem. Poku{alisu propise Islama odbaciti odmah nakonPoslanikove smrti. Ebu Bekr je odrào ovimljudima jednu neprestanu lekciju. Nau~io ih jeda Islam proìma ~itav ìvot. Bio je nedostiànu ljubavi prema Allahu i Poslaniku. To je bilatajna njegove nesalomljive snage. Borio se pro-tiv dvije najve}e sile svoga vremena, i biouspje{an. Bio je oslobo|en put Islamu za njego-vo dalje svjetsko {irenje. Pokazao je kako sevlast dràve treba upotrijebiti za op{te dobro ane za li~ne ciljeve. Ebu Bekr je pokazao svijetukako izrasta jedan narod, kako se radi za bolji-tak naroda i kako se kroz narod upravlja. Nitina Zapadu niti na Istoku nije postignut takavsistem upravljanja. Ebu Bekr je produìo velikoPoslanikovo s.a.v.s. djelo. Za to se ~vrsto borio.On je zadivio svakoga svojom jakom voljom ivjerovanjem kroz djelovanje. Muslimani su muvje~ito zahvalni za veliku uslugu koju je u~inioIslamu.

S arapskog: Mustafa ef. Klanco

[EFA'A - posredovanje, zauzimanje. Onajkoji posreduje naziva se [afi'. Allah d`.{. jeostavio mogu}nost posredovanja (zauzimanja)na Sudnjem danu: "Reci: Niko ne moè bezNjegove volje posredovati..." (39/44). Dakle,zauzimanje je mogu}e jedino uz dozvoluAllaha d`.{.: "Ko se moè pred Njim zauzi-

mati za nekoga bez dopu{tenja Njegova?!"(2/255). Allah d`.{. }e na Sudnjem danudozvoliti Muhammedu a.s. da se zauzme zaodre|eni broj vjernika kojima }e bitiopro{teno. To zauzimanje priznaje id`ma,pozivaju}i se na kur'anske rije~i: "Gospodartvoj }e ti na onom svijetu dostojno mjestodarovati." Postavlja se pitanje za koga jezalaganje djelotvorno. Dok se uop{teno kaèda }e 70.000 sljedbenika Islama u}i u dènnetputem {efa'a dotle klasi~na predaja govori da

}e zauzimanje biti usli{eno za one koji Allahud`.{. nisu pripisivali nikakvo boànstvo. OsimMuhammeda a.s. mogu}nost {efa'a je ostavlje-na i melekima. Kur'an kaè: "Meleki kojidrè prijesto i oni koji su oko njega veli~aju ihvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj i molese da budu opro{teni grijesi vjernicima:"Gospodaru na{, Ti sve obuhvata{ milo{}u iznanjem; zato oprosti onima koji su se poka-jali i koji slijede Tvoj put i sa~uvaj ih patnjeu vatri!"

EEBBUU BBEEKKRRPPRRVVII HHAALLIIFFAA

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA

Ebu BBekrova ddàmija

Da li znate ?

...da je Allahov Pos-lanik a.s. rekao: “Kopo svome naho|enju iliiz neznanja govori oKur’anu sebi je pripre-mio mjesto u vatri dè-henemskoj.” A u dru-goj predaji stoji: “Koo Allahovoj knjizi gov-ori po svom naho|enjupa i istinu kaè, pogri-je{io je,” jer ~ini sebizulum govore}i o on-om, o ~emu nemaznanja.

Gospodaru na{, u~ini mojevjerovanje ispravnim, da mibude za{tita od lo{ih postupa-ka. U~ini mi svijet u komeìvim boljim, a popravi miahiret kome ja idem. Daj dami ìvot bude proètuve}anjem svakog dobra, asmrt spas i mir od svakog zla.Amin!

Februar 1997. [ewal 1417.

Documents

GLAS ISLAMA BROJ 2, FEBRUAR 1997