www.glas-islama.com

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 DINARA

�ل�ى � ا �ع� ن م م ق�و�ال� ن� س� ��ح� ن� �ل�ى ��م� � ا �ع� ن م م ق�و�ال� ن� س� ��ح� ن� ��م�ن� م� �نن�ي � ����ق�ا ا ال�ح� ل� ص� م� ��ع� ن� "هللا� م� �نن�ي � ����ق�ا ا ال�ح� ل� ص� م� ��ع� "هللا�

ين� ل�م� س� ين�"ل�م� ل�م� س� "ل�م�A ko govori ljepše od onoga koji A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: 'Ja sam doista čini i koji govori: 'Ja sam doista

muslimanmusliman!!' (' (Kur'anKur'an))Redžeb / Ša'ban Redžeb / Ša'ban 1429. 1429. •• 1. avgust 2008. 1. avgust 2008. • • BBroj roj 114477.. • • Godina Godina XXIIII

صو� �إلسال�

GlasislamaZeri islam

A K C I J AA K C I J AUz Glas islama do jeftine knjigeUz Glas islama do jeftine knjige

Mali predznaci Sudnjega danaMali predznaci Sudnjega danaDr. Fuad SedićDr. Fuad Sedić

Komplet: Komplet: Glas islama i knjiga Glas islama i knjiga

po cijeni od 250 dinarapo cijeni od 250 dinaraInostranstvo 5Inostranstvo 5€€

I N T E R V J U S A I N T E R V J U S A H A F I Z O M D R . H A F I Z O M D R . S A F V E T O M S A F V E T O M H A L I L O V IH A L I L O V I ĆĆ E ME M

Uhapšen ratni zločinac Radovan Karadžić

Čast je pisati Čast je pisati o Poslaniku a.s.o Poslaniku a.s.

Adil-beg preselio na AhiretAdil-beg preselio na Ahiret

Lejletu-l-Mi'radž svečano obilježena u SandžakuLejletu-l-Mi'radž svečano obilježena u Sandžaku

Maturantice i profesori Maturantice i profesori Medrese na ekskurziji u TurskojMedrese na ekskurziji u Turskoj

Restoran SAZ posjeduje dvije sale, terasu, baštu pored vode, igralište za djecu, širok parking prostor, a od ove

godinei abdesthanu i mesdžid

za klanjanje.Kapacitet restorana je

380 mjesta.Posebno u mjesecu ramazanu

organizujte vaše iftare u prelijepom ambijentu restorana SAZ.

Restoran SAZ od ove godineRestoran SAZ od ove godine u novom ruhuu novom ruhu

BESKAMATNIBESKAMATNI KREDITI - 0%KREDITI - 0%

SERVIS I UGRADNJASERVIS I UGRADNJA

KOMPJUTERI - TELEVIZORI - DVD-APARATI - BELA TEHNIKAKOMPJUTERI - TELEVIZORI - DVD-APARATI - BELA TEHNIKA

ELEKTROTEHNAPRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽINJERING

E T

UL. 1. MAJ 154, NOVI PAZAR, TEL: 020/337-250, 337-251, E-MAIL: office@et.co.yu, WEB: www.et.co.yu

* RADIO-TV TEHNIKE* RADIO-TV TEHNIKE* KOMPJUTERSKOG HARDVERA * KOMPJUTERSKOG HARDVERA

* VIDEO NADZORA * VIDEO NADZORA* ALARMNIH SISTEMA * ALARMNIH SISTEMA

* PROTIVPOŽARNIH SISTEMA * PROTIVPOŽARNIH SISTEMA

1. AVGUST 2008.

Ovih dana vodi se pole-mika i borba između dvije vrste ljudi ili između dvije prirode čovjeka. Uostalom, ta borba se vodi od nastan-ka čovjeka i trajat će do kraja svijeta između jedne - sklone zlu, nepravdi, haosu i smutnji i one druge koja je pozitivna, sklona pravdi, očuvanju vrijednosti i skla-da.

Devedesetih godina je izgledalo da je ova prva pri-roda ili dimenzija čovjeka mnogo jača i dominantnija nad onom drugom, poziti-vnom. Desili su se mnogi zločini i stradanja koji na to upućuju. Tokom tih godina je negativna priroda upravljala mnogim ljudima. Ona je pokazala da čovjek može biti suroviji od bilo koje životinje. Ubijani su nedužni, i to na očigled svojih najbližih. Ubijani su, a jedini grijeh im je bio što su muslima-ni.

Svi su mislili da je vrijeme četničkih kama, klanja i maso-vnih ubijanja prošlo, da su se ljudi okrenu-li suživotu, zajedniš-tvu i prosperitetu. Ali devedesete godi-ne su sve to pogazile i u nepovrat bacile.

Niko nije mogao ni naslutiti da će komšija na komšiju udariti, da će nje-govu djecu zlostavljati i ubijati. Niko nije ni slu-tio da će se ponovo stra-danja dešavati. Neki su iz dobrosusjedskih odnosa i svinjsko meso jeli i alkohol pili. Neki su do te mjere išli pa su i svoju djecu svo-jim komšijama poklanjali. Ako bi se nekome nešto nudilo, komšije bi uvijek prvi počašćeni bili. A kako i ne bi kada ih vjera dobrim komšijskim odnosima uči. U većini slučajeva, Bošnjaci su i vjerske propise kršili samo da bi komšijama udo-voljili.

Međutim, dešava se nešto što se možda nije moglo izbjeći - stravi-

čni zločini. Tada na scenu dolaze oni kod kojih je ona negativna i zla priro-da dominantna. Na scenu dolaze doktori koljači, instruktori rata i stradanja. Oni su uvidjeli da je došlo njihovo vrijeme, i zaista je došlo - počela su stradanja. Mnoga svjedočenja govore da su komšije najsuroviji i najnemilosrdniji bili.

Nećemo se vraćati na to vrijeme i ono što ga je obi-lježilo, jer je o tome puno rečeno i napisno. Prošlo je nekoliko godina, rođene su nove generacije nekih novih ljudi. Da li je čovječanstvo uzelo pouku? Da li se danas čovjek vrednuje po tome kakav je u svome poslu, u odnosu prema drugima, po

njegovim moralnim svoj-stvima ili je presudna njego-va nacionalna ili neka druga pripadnost. Bavit ćemo se analizom psihologije dana-šnjeg savremenog čovjeka. Da li je te surove koljače proizveo komunizam i od njih napravio instruktore rata i klanja? A kako i ne bi kada je komunizam čovjeka obrazovao da bude ono što u stvari nije - bezvjernik. Da li se današnji čovjek drugačije ponaša, kada nema više komunizma?

Hapšenje Radovana Karadžića, jednog od orga-nizatora genocida u Bosni i Hercegovini, i reakcija masa, najbolji je pokazatelj trenutnog stanja u srbijan-skom društvu.

Pored toga što se u Srbiji već godinama govori i polemiše kako je sve što

se događalo tih sumornih devedesetih loše, kako treba sve to osuditi, što su činili samo pojedinci, dešava se nešto strašno. Javljaju se mnogi koji te zločine opra-vdavaju i na samu pomi-sao suđenja grubo reaguju. Ne poštuju se djeca koja su poklana, a da svoje dje-tinjstvo ne okončaše. Ne poštuje se bol majki koje su klanje djece svoje gleda-le. Ne poštuju se žrtve, a koljači se veličaju, opravda-vaju i hvale.

To je ono što se kao uti-sak ovih dana nameće.

Navest ćemo izjavu jednog mudraca koji nam prenosi svoje iskustvo sa ovakvim ljudima. Iskustvo se njemu desilo u zatvoru

kada je izdržavao zatvor-sku kaznu nepravedno izrečenu. Dok je boravio u zatvorskim kazamatima upoznao je mnoge ljude i razne kriminalce. Jedne prilike, zatvorska uprava je osuđenicima emitovala film u kome se prikazuje kako jedan nasilnik siluje djevoj-čicu. Ovaj mudrac prenosi dio atmosfere koju je tada i sam osjetio: „Dok je nasil-nik napadao djevojčicu, zapanjen sam ostao kada sam primijetio da većina osuđenika podržava napa-snika i bodri ga u njegovom nasilju“, navodi mudrac.

Tako se, nažalost, i danas dešava. Mnogi u našem društvu veličaju nasilnika, koljača i zločinca. Niko se ne sjeća onoga što su činili i njihovih žrtava. Ne saosje-ća se sa nanijetim bolom i

strahotama koje su se deša-vale.

Za ono što se može desiti svakom čovjeku i čla-novima njegove porodice, kada su u pitanju muslima-ni, nalaze se mnogi izgovo-ri. Zločin tada ima drugu stranu, po nekima opravda-nu. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da su mnogi zločinci nekada bili učitelji i ljekari, a ujedno su i dokazani koljači i mon-strumi.

Za nekoliko deseti-na ugašenih života mnogi su osuđivani na nekoliko godina, a nekada broj godi-na iznosi po nekoliko dese-tina ljudskih života.

Drugi utisak koji se nameće ovih dana je sva-

kako ono što se desi-lo u Novom Pazaru. S m j e n o m v l a s t i otkriva se nešto što se godinama naslu-ćivalo: krađa, koru-pcija, mito, obmana i mnogo toga zašta nema adekvatnih rije-či, a našta smo godi-nama upozoravali.

Neprikosnoveni „lider“ je u svojim službama angažovao dokazane kriminal-ce i pokorne poltro-ne. Zapostavljeni su

interesi naroda i građan-stva, opljačkana su njihova dobra, pogažena njihova prava i potcijenjena njihova svijest, dok je grad postao jedan od najsiromašnijih, ogrezao u krizi nemora-la, siromaštva i korupcije. „Lider“ je ovaj napaćeni narod zadužio tako da će godinama poslije njega pla-ćati ceh njegovog nehata, nemara i povlastica koje su koristili njegovi saradnici.

Ono što je teže od pljačke i kriminala, koji je činila prethodna vlast, jeste potcjenjivanje svijesti našeg naroda. Potcijenjeni smo i omalovaženi u sva-kom pogledu. Često su se u javnosti pojavljivali naj-gori među nama, a nama su predstavljani kao nepriko-snoveni heroji.

Po izvještaju prvih pro-cjena štete koju su počini-li tokom svoje vladavine, samo u Novom Pazaru, spekuliše se cifrom od preko sedam miliona eura, koliko iznosi trenutni dug, mogu se samo naslutiti raz-mjere štete nanijete tokom njihove dugogodišnje vla-davine u sandžačkim gra-dovima. Dovoljno da se napravi sedam mostova i asfaltira mnogo puteva u Novom Pazaru. „Ulagano“ je i u obrazovanje. Neko bi pomislio da su dodije-ljene stipendije mladim talentima. U našem sluča-ju je ulagano u lice, koje je će uskoro slaviti šezde-seti rođendan, pokazali su zadnji izvještaji. Ugljanin je u njega ulijevao punu nadu i dodijelio mu stipen-diju za nastavak školovanja. Svakako je ovom čovjeku potrebno da se obrazuje, ali ga godine ipak malo preva-zilaze da bi koristio sred-stva namijenjena za mlade talente u normalnom druš-tvu. Mnogo je sličnih pri-mjera gdje se kao narod potcjenjujemo i ponižava-mo. No, pred nama je novo vrijeme koje će pokazati da li je pravda ipak dostižna za sve.

Prvi utisak je da je uha-pšen onaj zbog koga su mnoge majke zakukale, a ognjišta ugašena. Njegovo kukavičje skrivanje je neka vrsta kazne, a samo hapše-nje nagovještaj da je pra-vda spora, ali ipak dostižna. Sigurni smo da za ovog čovjeka nema adekvatne kazne zbog razmjera zlo-činačkog poduhvata koji je predvodio, ali postoji Sudac koji je Pravedan i Moćan da njemu i sličnima njemu sudi i adekvatno ih nagradi.

Ako je pravda sustigla prvog, nadamo se da će i ovog drugog, kao i sve one koji na neprirodan i nezakonit način ugrožavaju živote i dobra drugih ljudi.

Ovo su primjeri kada je negativna i zla priro-da nadvladala onu drugu koja se u svakom čovjeku

Pravda je spora, ali dostižnaHapšenje Radovana Karadžića, jednog od organizatora genocida u Bosni i Hercegovini, i reakcija masa,

najbolji je pokazatelj trenutnog stanja u srbijanskom društvu

NAŠE V IĐENJE 3

1. AVGUST 2008.

Dana 21.07.2008. god. delegacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu, predvo-đena Bredfordom Delom, predstavnikom političkog odjeljenja Ambasade, posjetila je Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i razgovarala sa zamjenikom pred-sjednika Mešihata i dekanom Fakulteta za islamske studije dr. Mevlud-ef. Dudićem te potpredsjedni-kom Mešihata, muftijom beogradsko-novosadskim Rešad-ef. Plojovićem.

Delegacija je izrazila posebno interesovanje za nedavno sprovedene izbore u Islamskoj zajednici te stanju nakon konstituisanja novih organa Islamske zajednice i izbora predsjednika Mešihata.

Takođe je bilo riječi o planovima FIS-a u Novom Pazaru u budućem periodu i mogućim oblicima sara-dnje između Ambasade SAD-a i ove visokoškolske islamske ustanove.

S.Š.

Diplomate SAD-a u posjeti Mešihatu

Dr. Dudić i muftija Plojović u razgovoru sa gospodinom DelomDr. Dudić i muftija Plojović u razgovoru sa gospodinom Delom

SLUŽBENI RETROVIZOR

Svečanost u Novom Pazaru

U t r a d i c i -j i B o š n j a k a u Sandžaku je obi-l ježavat i muba-rek noći i datume poznate u islam-skoj tradiciji. Tako je i ove godine bilo širom Sandžaka. U povodu Lejletu-l-Mir’adža održana je centralna sve-čanost u novopa-zarskoj Hajrudin

džamiji na Paricama. Skupu se obratio hfz. dr. Almir-ef. Pramenković, prodekan Fakulteta za islamske studi-je, koji je u svom izlaganju naglasio važnost i mjesto Mi’radža u islamu.

Govoreći o Mi’radžu, Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: “Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša poka-zali. On, uistinu, sve čuje i

sve vidi.” Na drugoj strani, naglasio je dr. Pramenković, Poslanik s.a.v.s. je namaz nazvao mi’radžom vjerni-ka. Ovu svečanost posebno su udostojili novopazarski imami učenjem Kur’ana, salavatima, kasidama i ila-hijama.

Svečanost u Tutinu

U vel ikoj tutinskoj džamiji Mi’radž u naselju Svračiće održana je sve-čanost u povodu nastu-panja ove mubarek noći. Svečanosti je prisustvo-vao veliki broj džematli-ja. Prisutnima se, ispred Mešihata Islamske zaje-

dnice, obratio direktor M e d r e s e N e d ž a d - e f . Hasanović. Nedžad-efen-dija je u svom nadahnutom predavanju podsjetio na osnovne poruke Mi’radža od kojih se, svakako, može okoristiti čovjek u savre-menom društvu.

Ovo je jedan od naj-većih džemata u Tutinu i od samog osnivanja pre-dvodi ga teolog Džavid-ef. Preljević. Svojim zalaga-njem ovaj džemat je izgra-dio jednu od najljepših džamija koja je dobila ime po ovoj velikoj noći.

B.H.

Lejletu-l-Mi'radž svečano obilježen u Sandžaku

4

1. AVGUST 2008.

Na Internacionalnom un iverz itetu doktor i -rao je hafiz Almir-ef. Pramenković.

Kandidat mr. Almir Pramenković rođen je u Tutinu 1981. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu upisao je 2000/2001. a diplomirao i stekao zvanje profesora islamskih nauka 2004/20-05. Godine 2004. progla-šen je za najboljeg studenta Fakulteta u Sarajevu sa pro-sjekom 9,7 i dobio nagradu Enciklopediju „Britanika“, koju mu je uručio reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa-ef. Cerić. Od dekana prof. dr. Enesa Karića dobio je posebno priznanje za postignute rezultate. Kao rezultat toga, proveo je na specijalizaciji 12 mjeseci u Damasku (Sirija) i Kairu (Egipat). U toku studija Almir Pramenković je nau-čio cijeli Kur’an napamet pred hfz. mr. Dževad-ef. Šošićem i tako stekao zva-nje hafiza Kur’ana.

Školske 20 05/20 06 . god i ne po č i nje raditi kao profesor akaida i filozofije u Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, te kao asi-stent na istom pre-dmetu Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru. Iste godine upisao je postd iplom-ske stud ije na Internacionalnom u n iver z ite t u u Novom Pazaru, na smjeru za islami-stiku. Ljeta 2006. i 2007. boravio je po mjesec dana u Damasku na semi-naru za profesore, imame i hatibe. Redovno objavlju-je članke u Glasu

islama. Magistarski rad na temu „Isa (a.s.) / Isus u Kur’anu i Bibliji“ odbra-nio je 02.07.2007. godine. Izabran je za prodekana FIS-a.

Doktorski rad je odbra-nio pred komisijom emi-nentnih profesora iz obla-sti komparativnih religija, što je bila tema koju je izučavao.

Komisiju su sačinjavali:1. Prof. dr. Metin

Izeti, profesor na predmetu akaid - islamsko vjerovanje na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, mentor

2. Prof. dr. Mevlud D ud i ć , dek a n FIS-a i profesor da’ve – islam-sko m is iona r-stvo, predsjednik komisije

3. Prof. d r . R a d o v a n Bigović, profe-sor Pravoslavno-b o g o s l o v -skog f a k u l t e -ta u Beogradu i p r e d s j e d n i k Hrišćanskog kul-

turnog centra, član komisi-je.

H a f i z A l m i r Pramenković je u svom radu koristio brojnu litera-turu koja se sastoji od 248 bibliografskih jedinica, čija su izdanja na maternjem, arapskom i engleskom jezi-ku. Kandidat je, tragaju-ći za literaturom, obišao mnoge biblioteke i knji-žare, kako u državi tako i u inostranstvu. Posjetio je biblioteku, knjižare i saj-move u Damasku, Halepu, Sarajevu i Beogradu.

H F Z . M R . A L M I R P R A M E N K O V I Ć O D B R A N I O D O K T O R S K U D I S E R T A C I J U

Najmlađi doktor nauka u Sandžaku

Hfz. Dr. Almir PramenkovićHfz. Dr. Almir Pramenković

KomisijaKomisija

AKTUELNOSTI 5

1. AVGUST 2008.

“Gazi Isa-beg” medresa već godinama svojim matu-rantima organizuje obila-ske i putovanja, a posebno se nagrađuju učenici koji pokažu dobro znanje i zavidne rezultate. Program putovanja obuhvata obila-zak džamija, poznatih kul-turno-istorijskih spomeni-ka, škola, koledža, univer-ziteta i dr. Ove godine je put Turske krenula deveta generacija svršenica žen-skog odjeljenja Medrese. Ekskurziju je predvodio lično direktor Medrese Nedžad-ef. Hasanović, a društvo svojim učenicima je pravilo nekoliko njiho-vih profesora.

Ekskurzija je značila obilazak nekoliko turskih centara, među kojima je obilazak grada Istanbula i Burse. Ovo su gradovi u kojima se nastanio i živi najveći dio Bošnjaka, koji su tokom dvadesetog vije-ka napustili svoja staništa na Balkanu, te je to bila i prilika da se učenici po prvi put vide i upoznaju sa nekim od članova svoje uže ili šire familije.

Učenici su bili smješte-ni u hotelu “Ilidžak” u cen-tralnom dijelu Istanbula, u kojem ineče svake godine odsjedaju sandžačke hadži-je.

Obilazak džamija

Odmah po dolasku u Istanbul, prvog jutra, uslje-dila je posjeta jednoj od naj-ljepših džamija na svijetu, čuvenoj Sultan Ahmetovoj džamiji, poznatoj kao Plava džamija.

Sultan Ahmet džamija, poznatija kao Plava džami-ja, sa svojih šest predivnih minareta, jedna je od naju-pečatljivih i istaknutijih građevina među neboderi-ma u Istanbulu. Sagrađena je 1609. god. i jedna je od najljepših primjeraka oto-

manske arhitekture, a i dalje je u funkciji. Unutrašnjost džamije je dekorisana hilja-dama plavih i bjelih iznik keramičkih pločica, ukra-šenih tradicionalnim oto-manskim cvjetnim mustra-ma, a ovo su i ključni deta-lji na osnovu kojih dobija ime. U pozadini džamije je Kilim muzej u kome se mogu vidjeti primjerci antikviteta iz cijele Turske. Nalazi se kraj starog hipo-droma na Sultan Ahmet trgu odmah do Aja Sofije. Otvoren je tokom dana, osim za vrijeme namaza. Muzej je otvoren od utorka do subote od 9 do 16 časo-va. Ulazak u džamiju je besplatan, dok muzej ima simboličnu cijenu ulaznice.

Obilazak ove džamije je bio poseban doživljaj za učesnike ove ekskurzije. Učenice su provele u dža-miji i oko nje nekoliko sati, uživajući u čarima njene ljepote.

Poslije obilaska ove veleljepne džamije, uslije-dio je obilazak džamije Aja Sofija.

Aja Sofija (grčki: Hagia = Sveta i Sophia = Mudrost) je remek djelo vizantijske arhitekture. Bila je najveća crkva u Vizantijskom car-stvu, odnosno Istočnom rimskom carstvu.

Izgrađena u doba cara Justinijana u Carigradu, Aja Sofija je jedno od naj-većih graditeljskih dosti-gnuća uopšte. Građena je u razdoblju između 532. i 537. godine, od kamena i opeke, visine 55 metara s promjerom kupole od 31 metra.

N a k o n o s v a j a -nja Carigrada od stra-ne Osmanlija, 1453. god. crkva je pretvorena u džamiju, a vani su dodata četiri veleljepna minareta i ispisani mnogi kaligrafski natpisi koji predstavljaju

remek djelo. Aja Sofija je 1935. godine zatvorena za obavljanje namaza, a njena unutrašnjost se koristi kao muzej. Vjernici širom svije-ta isčekuju da im se ponovo dozvoli obavljanje namaza u ovoj džamiji. Aja Sofija izaziva veliko interesovanje posjetioca iz cijelog svijeta, tako da je na hiljade turista obiđu svakoga dana.

Učesnici su nakon obila-ska ovih predivnih džamija bili ugošćeni u predivnom restoranu ispod Plave dža-mije.

Krstarenje Bosforom

Čari Istanbula se ne mogu u potpunosti doku-čiti samo kopnenim obi-laskom njegovih kultur-nih znamenitosti, već je potrebno zaploviti bosfor-skim kanalom koji odvaja Evropu od Azije. Ploveći predivnom lađom, bili smo u prilici uživati u ljepotama ove, po mnogima, svjetske prijestolnice. Sa jedne stra-ne nas selame predivne dža-mije i čuvena Top kapija, a sa druge veleljepne vile, škole, univerziteti - građe-vine modernog doba. Sve to spaja impozantna ćuprija koja povezuje, steže i spaja dva kontinenta, dva vreme-na i mnoge kulture.

Minijaturni park

Sve ljepote ovoga grada nemoguće je u kratkom periodu obići. Ko nije vidio sve građevine i dža-mije, ogromna dostignu-ća Osmanskog carstva po čitavom svijetu, to može uraditi u istanbulskom minijaturnom parku. U ovom parku su predstavlja-na osmanska arhitektonska djela po čitavom svijetu u umanjenom obliku od pede-set puta. Svjedočili smo lje-pote mnogih džamija, dvo-raca, palata, mostova koje su Osmanlije tokom svoje

vjekovne istorije pravili. Zanimljivo je da se na tom mjestu može vidjeti u svom pravom, ali umanjenom obliku, i čuveni mostarski most, kao i mnoga druga remek djela islamske arhi-tekture. Obilazak ovog parka je, takođe, bio pose-ban ugođaj za naše učenice i njihove profesore.

Ručak sa Sulejmanom Sandžakom

Poslije višečasovnog obi-laska ljepota ovoga parka, bili smo gosti Sulejmana Đ e r e k a r c a , p o z n a t o g Sandžaklije koji živi i radi u Istanbulu, a porije-klom je iz sela Đerekare kod Tutina. On je vlasnik benziske pumpe u naselju Bešjuzevlje, bavi se bizni-

M A T U R A N T I I P R O F E S O R I „ G A Z I I S A - B E G “ M E D R E S E B O R A V I L I U T U R S K O J

U šetnji stambolskim džadamaSve ljepote ovoga grada nemoguće je u kratkom periodu obići. Ko nije vidio sve građevine i džamije,

ogromna dostignuća Osmanskog carstva po čitavom svijetu, to može uraditi u istanbulskom minijaturnom parku

REPORTAŽA

Direktor uručuje hedije domaćinimaDirektor uručuje hedije domaćinima

Medresanti na prijemu Medresanti na prijemu u istanbulskoj opštini Bajram Pašau istanbulskoj opštini Bajram Paša

6

1. AVGUST 2008.

som i u tome je veoma uspješan. Poznat je po svo-joj privrženosti rodnom kraju i ulaganju u obno-vi džamije i škole u selu Đerekare. On nije krio svoje zadovoljstvo što je u prilici da bude domaćin učenicama i profesorima Medrese, istakavši da mu je želja da ovakvih posjeta bude mnogo više.

Sulejman-bej nas je srdačno dočekao i u tu čast nam priredio ručak u ekskluzivnom restoranu na obalama bosforskog kana-la.

Čamlidža

Posli je zajedničkog fotografisanja i snima-nja, učesnice su se uputile prema čuvenom istanbul-skom izletištu Čamlidža. To je uzvišenje u sredi-šnjem dijelu Istambula i sa njega se vidi azijski i evrop-ski dio ovog velikog grada. Zalazak sunca predstavlja pravu atrakciju u predve-černjim satima, što mami mnoge turiste. Učenici su se tu zadržali do akšam namaza.

Obilazak Instituta za islamske studije

Posjeta ovom institutu je bila od velike važnosti za naše učenice. Bile su u prilici upoznati jednu od najsavremenijih ustanova koja ima višestruku namje-nu. Ovaj institut u svom sastavu ima akademiju za naučna istraživanja, lje-tnu školu za turski jezik i učenje Kur’ana, te inter-nat za polaznike. Direktor M e d r e s e N e d ž a d - e f . Hasanović je ovu priliku iskoristio da obavi razgo-vore o saradnji Medrese sa ovom prestižnom obrazo-vnom institucijom.

Obilazak Burse – grada duhovnosti

Ekskurzija je podrazu-mijevala i obilazak grada Burse, jednog od najzna-čajnijih istorijskih prije-stolnica Osmanske države. Bursa je, takođe, grad koji nastanjuje veliki broj nacija porijeklom sa Balkana, a među njima i veliki broj Bošnjaka. U njemu su uko-pani poznati osmanski sul-tani, među kojima i najzna-čajniji osnivač Osmanske

države - sultan Osman. Po svojim građevinama, uli-cama i orijentalnosti ovaj grad podsjeća na Sarajevo. Svoju posjetu ovom gradu iskoristili smo da obiđemo čuvenu Ulu džamiju, jednu od najljepših džamija na svijetu. Također smo obišli i nekoliko koledža i orga-nizacija poznate Fondacije “Nulifer”. Ova fondacija u svom sastavu ima sedam koledža, četire osnovne i tri srednje škole. Bili smo u prilici neke od njih i obići. Oni su nas srdačno doče-kali i ugostili i u tu čast nam priredili ručak i veče-ru. Naš vodič mr. Sead-ef. Ibrić nam je dočaravao lje-pote ovog predivnog grada, nazvavši ga gradom duho-vnosti. U kasnim večer-njim satima, puni utisaka, napuštamo Bursu, uputivši se prema našem hotelu u Istanbulu.

Obilazak opštine Bajram Paša

Naš boravak u Turskoj je izazvao veliko intere-sovanje, posebno ljudi porijeklom sa prostora Balkana. Opština Bajram Paša je jedna od najvećih u Istanbulu i u njoj živi preko trideset i pet hiljada Bošnjaka. Imali smo čast da nas u zgradi Opštine prime najviši predstavni-ci, među kojima i nekoli-ko Bošnjaka. Poslije srda-čnog prijema upriličen je ručak na zadnjem spratu Opštine, što je predstavljao pravi ugođaj, kako zbog bogate sofre, tako i zbog predivnog pogleda na grad Istanbul, koji se sa zgrade Opštine fantastično mogao razgledati. Nama se tom prilikom obratio potpred-sjednik Opštine, istakavši svoje oduševljenje što je bio u prilici da nas dočeka. Direktor. Hasanović je u svom govoru zahvalio na gostoprimstvu, izrazivši nadu da će se u narednom periodu nastaviti saradnja sa ovom opštinom. Poslije nekoliko časova boravka, krenuli smo se u obilazak čuvene Kapali čaršije, koja predstavlja posebno isku-stvo.

Obilazak Ejubije džamije

Obilazak Istanbula ne

bi bio kompletan, a da se ne obiđe i džamija poznata kao Ejubija. Ova džami-ja je poznata po tome što se smatra da je podignuta pored mezara gdje je uko-pan Ebu Ejub el Ensari r.a., ashab Allahovog poslanika Muhameda a.s.

Odmah po dolasku u predvorje ove veličan-stvene građevine, osjeća se iskonska duhovnost. Predivan glas muezina nam je poželio dobrodošlicu i odmah po ulasku počelo je učenje Jasina. Prepuna dža-mija vjernika, predivni gla-sovi razgovjetnog učenja kur’anskih ajeta, arhitektu-ra unutrašnjosti džamije - činili su da doživljaj bude maksimalan. Klanjali smo

sabah i proučili zikr i dove poslije namaza. Nakon što su se mnogobrojni vjernici razišli, ostali smo u hare-mu ove džamije, žaleći što je uskoro moramo osta-viti. To jutro je uljepšao i doručak koji nam je u blizini džamije priređen od strane Ismaila, porijeklom iz Sandžaka, i njegovih pri-jatelja.

Obilazak Top kapi saraja

U neposrednoj blizini džamije Aja Sofija nala-zi se zdanje Top Kapi. To je zdanje u kome su obi-tovali osmanski sultani. Predstavlja remek djelo arhitekture i vrhunac ljepo-te. Čekali smo da dođemo

na red za karte jer je veliko interesovanje posjetilaca. Top Kapi se danas kori-sti kao muzej u kome su izloženi mnogi eksponati bogate islamske kulture i osmanske dinastije. Među zanimljivim stvarima nala-zi se odjeća sultana, kočije u kome su se vozili, mače-vi, posuđe iz koga su jeli i slično. Ono što zavređuje posebnu pažnju posjetilaca jesu predmeti stari preko hiljadu godina, a koji se pripisuju čak i Poslaniku a.s.

Povratak – obilazak Univerziteta “Fatih”

Nakon našeg šestodne-vnog boravka u Turskoj, krenuli smo nazad svo-jim kućama. U putu smo obišli čuveni Univerzitet “Fatih”, koji se nalazi na udaljenosti od tridesetak kilometara od Istanbula. Univerzitet se prostire na površini od preko osam hiljada kvadratnih kilome-tara. i ima sedam hiljada studenata. Školarina je od deset do dvadeset hiljada dolara godišnje, zavisno od studija. I pored toga, kvali-tet nastave i zavidni rezul-tati čine da je ovo jedan od najtraženijih univerziteta u Istanbulu. Imali smo čast obići nekoliko zgrada ovog univerziteta i pratiti video prezentaciju ove prestižne visokoškolske isntitucije. U našu čast je i ovaj uni-verzitet priredio svečani ručak.

Puni doživljaja, utisa-ka i iskustava vraćamo se Novom Pazaru.

Mr. Hajrudin-ef. BALIĆ

REPORTAŽA

Zajednička fotografija Zajednička fotografija

U kabinetu predsjednika OU kabinetu predsjednika O

Obilazak znamenitostiObilazak znamenitosti

7

1. AVGUST 2008.

Glas islama: Uvaženi doktore, autor ste brojnih tekstova i studija iz oblasti tefsira. Posebno treba ista-ći opsežnu studiju Osnove tefsira, objavljenu 2005. Recite nam nešto više o svome radu u toj oblasti, posebno o problematici koje ste tretirali u svojim magistarskim i doktorskim radovima?

Hfz. dr. Halilović: B i s m i l l a h i - R a h m a n i -Rahim. Ta knjiga, Osnove tefsifra, koja je izašla 2005. godine u izdanju Pedagoške akademije u Zenici, rezul-tat je mog bavljenja tefsi-rom više godina. Između ostalog je nastavak onoga što sam započeo još za vri-jeme pripreme magistar-ske i doktorske disertaci-je. Tefsir je veoma važna i značajna nauka. Tefsir je nauka koja ima za cilj da otkrije ono značenje koje je Uzvišeni Allah želio da kaže ljudima u Svojoj knjizi Kur’anu Časnom. Naravno, mi to činimo u sklopu naših ograničenih ljud-skih mogućnosti i nakon ostvarenja svih onih uvjeta koje je potrebno ostvariti osoba koja hoće da komen-tariše Kur’an Časni. Tefsir je veoma složena nauka. Tefsirom se ne može svako baviti jer postoje uvjeti koji se moraju ostvariti. Prije svega je nužna ispravnost vjerovanja, o čemu sam govorio u ovoj knjizi, zatim čuvanje od tendencioznosti i treći uvjet, koji je, ujedno, i najširi, a to je posti-zanje brojnih naučnih disciplina i ovlada-vanje njima. To su, zapravo, meha-nizmi zaštite da se ne ode u krivo. Jer

vidite, Kur’anu Časnom se ništa ne može dodati niti oduzeti, tu nema sumnje. Tu ne postoji bojazan da će doći do iskrivljenja na taj način, kao što je slučaj sa prijašnjim Božijim objava-ma koje su ljudi mijenjali. Ali postoji bojazan da se putem pogrešnog interpre-tiranja Kur’ana i kur’anskih poruka ili tendencioznog tumačenja, koje ima za cilj da potpomogne određena naučavanja ili običaje, dođe do iskrivljenja kur’anske poruke. Ja sam ovu knji-gu pisao s ciljem iznošenja najosnovnijih stvari koje su potrebne za pravilno tumačenje i razumijevanje Allahove Knjige. Knjiga Osnove tefsira je, zapravo, udžbenik koji se koristi na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, a tako-đer se koristi na Fakultetu islamskih nauka iz podru-čja tefsira.

Što se tiče mojih radova iz tefsira na arapskom jezi-ku, magistarskog i doktor-skog rada koji su odbranje-ni na Al-Azharu u Kairu, magistarska teza je bila iz područja tradicionalnog tefsira Tradicionalni tefsir, njegov značaj i postavke, primijenjena studija u suri En-Nisa. Ta disertacija je odbranjena 1997. godi-ne, a objavljena je 1999. godine u izdanju kair-ske izdavačke kuće Daru-nešr lil-džami-at, izdavačke kuće koja izdaje univerzi-

tetska izdanja. Doktorska disertacija

je bila iz područja izuča-vanja metodologije tefsira jednog velikog hanefijskog učenjaka Ebu Bekra er-Razi el-Džessasa, čovjeka zahva-ljujući kojem je hanefijski mezheb ne samo sačuvan, već i razrađen i proslijeđen potonjim generacijama. On je autor jednog velikog tef-sira koji se zove Ahkamul-Kur’an - Propisi Kur’ana. To je jedini klasični tefsir hanefijske pravne škole. Radi se, dakle, o tumače-nju ajeta kojima se regulišu šerijatsko-pravni propisi, tzv. ajatul-ahkam. Tefsir ima jednu veliku usulsku mukadimu koja se zove El-Usul fil uslu, koja je štam-pana u četiri toma i ima preko 1.600 stranica. To je zasebno djelo i predstavlja predgovor njegovom tefsi-ru. On je tu dobro obradio sve usulske i fikhske analize i onda j e t o

samo primijenio u svome tefsiru. Ta moja disertacija je odbranjena u martu 2001. godine na Azharovom Odsjeku za tefsir i kur’an-ske znanosti, a tri ili četiri mjeseca kasnije publikova-na u izdanju Daru-selama po preporuci komisije pred kojom je odbranjena. Allah me počastio da sam dobio najveću ocjenu i preporuku za obja-v l j i -

vanje. Godine 2004. ova disertacija je prevedena na bosanski jezik. Za to se pobrinuo prof. dr. Mehmed Kico, profesor arapskog jezika i književnosti na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Štampana je pod naslovom Metodologija tumačenja Kur’ana u hane-fijskom mezhebu – studija na primjeru Džessasovog tefsira Ahkamul-Kur’an.

Glas islama: Koliko ste zadovoljni zastuplje-

nošću tefsira u odgojno-obrazovnom sistemu Islamske zajednice?

H f z . d r . Halilović: Tefsir je

zastupljen u odgojno-obrazovnim institu-cijama, medresama i

fakultetima, ali mislim da bi trebao biti još

više zastupljen, jer tefsir je nauka koja se tiče svih

ostalih nauka i one su u ovisnosti o tefsiru.

I N T E R V J U S A H A F I Z O M D R . S A F V E T O M H A L I L O V I Ć E M

Čast je pisati i govoriti oPoslaniku s.a.v.s.

I meni su moji šejhovi na Azharu govorili, kada bi ih pitali šta da radimo mi u Bosni: „Učite što više Kur’an napamet.“ Zašto, zato što Allah dž.š. kaže: „Mi smo objavili Kur’an i mi ćemo ga čuvati.“ Allah bdije nad Kur’anom, ali taj ajet ne znači samo to da će Allah sačuvati Kur’an da se njemu ne može ništa dodati niti

oduzeti. Allah će sačuvati i one zajednice i one pojedince koji budu čuvali Allahove riječi.

INTERVJU8

1. AVGUST 2008.

Možemo komotno reći da se i akaid i fikh, pa čak i hadis, tiču tefsira i za njih je tefsir značajan. To je jedna stvar. Druga stvar: tefsir bi trebalo aktualizirati kao nauku koja nama prenosi ona Božija značenja i mi na osnovu tefsira crpimo božanske poruke i kur’an-ske mudrosti. To je hrana za dušu i za iman. Tu bi se moglo poraditi više u smi-slu populariziranja tefsira u našim obrazovnim insti-tucijama, a i za šire mase putem održavanja katedri, tribina i sl. Mi to u Bosni već imamo. U Zenici, u nekim džamijama, već više godina održavamo tribine gdje pokušavamo tumačiti Kur’an za šire mase.

Glas islama: Autor ste najopsežnije i najrespekta-bilnije sire na bosanskom jeziku. Šta Vas je podsta-klo da obrađujete ličnost Poslanika s.a.v.s.?

Hfz. dr. Halilović: Tu se, zapravo, radi o dvije knjige. Jedna je prijevod i ona se zove Ličnost poslje-dnjeg Allahovog Poslanika, koju sam preveo sa prof. Mehmedom Kicom i obja-vljena je 2006. godine u izdanju našeg Fakulteta u Zenici i El-Kalema u Sarajevu. A druga knjiga jeste Sira – životopis poslje-dnjeg Allahovog Poslanika, koja je izašla prije par mje-seci u izdanju Fakulteta u Zenici i El-Kelimeh iz Novog Pazara. Na ovo me podstaklo više stvari, a prije svega činjenica da je meni povjereno da predajem ovaj predmet prije četiri godine na Fakultetu u Zenici. Sira, nažalost, nije bila zastuplje-na u našem obrazovnom sistemu u Bosni, a mislim ni kod vas u Sandžaku. Ja sam se već deset godina zalagao za uvođenje ovog predmeta. Kada je došlo vrijeme da se ovaj predmet uvede, rekli su mi da ga ja trebam predavati jer sam se i zalagao. Rekao sam da je za mene to čast i zado-voljstvo, samo je potrebno naći utemeljenje u naučnoj oblasti kojom se ja bavim. I, doista, ustanovili smo da se to može svrstati u područje tefsira i kur’an-skih nauka, jer glavni izvor Poslanikove a.s. sire je Kur’an časni. U Kur’anu se

govori o Poslaniku s.a.v.s., o njegovom životu, o nje-govim bitkama, o njegovim vojnim pohodima, o njego-vim suprugama, o njemu samom u stotinama ajeta. Objava Kur’ana Časnog je pratila Poslanikov a.s. život. Ako u Kur’anu stoji da je Poslanik a.s. uradio nešto, to je za nas važnije nego tomovi i tomovi knji-ga koje ljudi pišu i mogu napisati.

Kada je meni povjeren ovaj predmet, počeo sam ga predavati i, hvala Allahu, našao sam da imamo od klasičnih djela iz područja sire preveden jedan zama-šan broj: Ibn Hišam, El-Mubarekfuri sa arapskog, Hamidullah sa francuskog, Martin Lings sa engleskog. Međutim, ta djela su ugla-vnom prijevodi. A prijevod, koliko god se trudili da ga uljepšamo, nepotpun je jer moramo pratiti autora. Ne možemo „stavljati u usta“ autoru ono što nije rekao, već možemo nešto poja-sniti u fusnoti. U supro-tnom, gubi se autentičnost originala. Jedan prevodi-lac koji živi u S. Arabiji, Pakistanu, Francuskoj ne može osjetiti ono što mi na ovim prostorima možemo, jer okolina utiče na svakog čovjeka, okruženje u kojem živi. Sve to utiče na nas da neke stvari možemo pre-poznati, ono što nas tišti. Upravo o tome pišem u siri. Drugi razlog je što su klasična djela iz sire natr-pana, ako mogu tako reći, nekim detaljima. Neću reći da nisu važni, ali na izvje-stan način zamagljuju gla-vne poruke ili veoma važne poruke iz Poslanikovog a.s. života. Meni su studenti još prije četiri godine, kada sam počeo predavati, dola-zili i žalili se da se ne mogu snaći, jer ima puno imena, toponima, da ne znaju šta je bitno, a šta manje bitno. Onda sam uzeo to da pola-ko obrađujem. Ovu knjigu sam pisao tri godine. Hvala Allahu, izašla je sada.

Još jedna važna stvar koju bih istakao jeste da živimo u vremenu, kao što kaže dr. Kurdić, koji je uz prof. Latića jedan od recenzenata ove knji-ge, galopirajućih napada na Allahovog Poslanika

s.a.v.s. diljem svijeta, pogo-tovo ovamo u Evropi - Danskoj, Holandiji. Evo i Papa se, nažalost, uključio u te napade, neistine i insi-nuacije o Poslaniku s.a.v.s., sve s ciljem odvraćanja od njegovog puta i devalvira-nja njegove ličnosti i uloge. Sira često zna biti povod takvim tendenci jama, odnosno određeni događaji koji nisu postavljeni u pra-vilan historijski kontekst mogu se zloupotrijebiti. Pišući siru imao sam osje-ćaj za te stvari, jer je mene to kao vjernika povrijedilo. Gdje god je bila prilika da mogu da napadnu, koristio sam argumente i pružao racionalna objašnjenja za događaje iz Poslanikovog a.s. životopisa. Oni pri-govaraju o broju žena, o Aišinoj mladosti i slično. To su ili neistine ili pogre-šno protumačene stvari. Ja sam to objašnjavao i jednostavno izbijao upo-rište takvim tendencijama gdje bi mogli da napadnu na Poslanika s.a.v.s.

Evo, knjiga je izašla. Hvala dragom Allahu koji me je počastio da budem nakon Mehmed-ef. Handžića među prvima koji će napisati kompletnu siru Poslanika a.s. Ranije je najčešće pisano fragmen-tarno. Ima puno radova, ali su parcijalni, tako da se piše o bici na Bedru, o Lejletu-l-Kadru, o Poslanikovom a.s. odnosu prema nekim stvarima, ali kompletne sire nije bilo. Specifikum ove sire je utemeljenost, jer sam tri godine pisao i pro-vjeravao na rigorozan nau-čni način da bude uteme-ljeno, da ne bude previše obimno, jer današnji čovjek je u vremenu dinamike i užurbanosti i da, svaka-ko, pouke budu zastuplje-ne. Time se i mi možemo koristiti; kao profesor, kao urednik u novinama, kao imam, kao podređeni, kao nadređeni. Poslanik a.s. je uzor svakom roditelju, mladiću, kako se ponašati u braku. Ona ima i druge elemente. Prof. Kurdić je primijetio, što je meni bilo posebno drago i rekao je da će svjedočiti na Sudnjem danu, da ova knjiga podsti-če ljubav prema Poslaniku s.a.v.s., a Poslanik a.s. je

Milost Gospodara svim svjetovima. Pa, drago mi je i zadovoljstvo da nama Bošnjacima Bosne i Sandžaka, pa i svima koji žele da pročitaju, približim lik i djelo Muhammeda s.a.v.s.

Glas islama: Da se pri-mijetiti da Vaš rad, pored iznošenja istorijskih činje-nica, obiluje i brojnim poukama koje možemo izvući iz života Allahovog Poslanika s.a.v.s. Da li, po Vašem mišljenju, postoji disharmonija između tih pouka i ponašanja dana-šnjih muslimana, konkre-tno Bošnjaka na Balkanu?

Hfz. dr. Halilović: Ja sam u knjizi pokušao iznije-ti te poruke i pouke, ponu-diti ih našem čitateljstvu i našem govornom podru-čju. Koliko mi Bošnjaci kao narod slijedimo Poslanika a.s., treba naglasiti da slije-dimo. Poslanik a.s. se voli kod nas. Vidite, kada dođe vrijeme mevluda, koliko svijeta, koji nisu baš pra-ktičari u vjeri, na mevlud dođe, cijene Poslanika a.s., pa i znaju pustiti suze kada

se priča o Poslaniku a.s. To je pitanje općenito o prisu-stvu vjere u životu. Govor o Poslaniku a.s. je potreban zbog toga da bi se on pri-bližio ljudima. Čovjek je biće koje se mora u nekoga ugledati. Mora imati uzor. Insan znači biti u potrebi da se u nešto ugledaš, uns znači družiti se sa nekim. Čovjek ne može sam, to je njegova kur’anska odre-dnica. Allah ga naziva u Kur’anu insan, što znači biti u potrebi da se družiš sa nekim i da se u neko-ga ugledaš. Svaki čovjek mora imati nekog uzora. Obzirom da je Allah stvo-rio ljude i da On zna za tu njihovu osobinu, On je Stvoritelj njihovog tije-la i njihove prirode, On nam nudi uzor. Po slovu Kur’ana, Allahov Poslanik s.a.v.s. je uzor u kojeg se trebamo ugledati. Štaviše, mi ne možemo biti musli-mani i muslimanke ako se ne ugledamo na Allahovog Poslanika s.a.v.s., a da bi se mogli ugledati moramo poznavati njegov život. Pa čak i žene kada prave kola-če moraju imati neke rece-pte i uzore, a da ne govori-mo o modnim kreatorima i drugim stvarima, koje su, nažalost, pogrešne. Sve se to prati, a mi o Poslaniku s.a.v.s. ne znamo dovolj-no. Smatram da je ovo put ka slijeđenju Allahovog Poslanika s.a.v.s. Prvo da upoznajemo njegov život, da napajamo naše duše i srca i da se ugledamo u njega, inšaallah. To je put da se ta disharmonija malo eliminiše, da nam Allah pomogne jer onaj ko slijedi Poslanika a.s, on ga vodi u Džennet.

Glas islama: Muslimani Andaluzije su za osam vjekova izgradili, ako se može kazati, veličanstve-nu civilizaciju, ali su, ipak, nestali. Kako vi gledate na današnji položaj Bošnjaka i kako izbjeći sudbinu Andaluzije?

Hfz. dr. Halilović: To je veliko i dobro pitanje. Tačno je, muslimani su na prostoru Andaluzije imali državotvorni status osam stoljeća. Konkretno, od 711. do 1492., potom su 120 godina bili kao etnička i vjerska zajednica do 1609.

Evo, knjiga je izašla. Hvala dragom Allahu koji me je počastio da budem nakon Mehmed-ef. Handžića među prvima koji će napisati kompletnu siru Poslanika a.s. Ranije je najčešće pisano fragmentarno. Ima puno radova, ali su parcijalni, tako da se piše o bici na Bedru, o Lejletu-l-Kadru, o Poslanikovom a.s. odnosu prema nekim stvarima, ali kompletne sire nije bilo

INTERVJU 9

1. AVGUST 2008.

Tih 120 godina radila je inkvizicija i isko-rijenila i muslimane i Jevreje. Katastrofa je da se tako nešto desilo i to je sra-mota i za Španiju, i za Portugliju i sav taj zapadni svijet da je tako jednu divnu civilizaciju dokinuo i uništio na tim pro-storima. Evo, mi smo ovdje šest sto-ljeća. Naravno, evi-dentni su pokušaji i na našim prostori-ma da se muslimani odavde brišu i da ih nestane. U tom kontekstu treba posmatrati ove rato-ve i genocide koji su se dešavali protiv Bošnjaka u zadnjih 200 godina, gdje su Bošnjaci u Bosni i Sandžaku, pa i šire, bili upravo cilj i gdje su se oni smanjivali.

Ja ne volim biti pesimista. Bit će ono što je Allah odredio. Na nama je da se trudimo i da radimo koliko možemo, svako od nas, svako u svom domenu. Činjenica je, koju na osno-vu sire možemo saznati, da su na onim prostorima gdje su muslimani vladali, i to vladali po Kur’anu i po propisima vjere, drugi svjetonazori i druge religije opstali, i ne samo opsta-li, već opstali u punom vjerskom identitetu. To je činjenica i u Španiji. Kada su muslimani vladali osam vjekova, opstali su i kršćani i Jevreji. Jedna divna civili-zacija je nastala.

Početak evropskog humanizma i renesan-se treba tražiti u islam-skoj Španiji. U Srednjem vijeku u Parizu poznat je poklič „Lo!“, što je značilo „voda“. Kada bi neko na ulici čuo ova poklič, odmah bi bježao jer je to značilo da je neko izvršio nuždu, pa ne zna šta će sa tim, već ga prosipa kroz prozor i upozorava: „Voda, pazi!“ To je vrijeme kada u islam-skoj Andaluziji imamo javna kupatila, popločane i osvijetljene ulice, univer-zitete. Papa Gerbert II je studirao dok je bio mla-

dić na tim univerzitetima. I ostali svjetonazori su se razvijali i opstali su tamo gdje su muslimani vladali. Na Balkanu, dok su vlada-li Osmanlije 500 godina, opstali su svi ovi narodi i svjetonazori u svom punom vjerskom i nacionalnom identitetu, jer u našoj vjeri nema prisile. To nije slučaj onda kada su nemuslima-ni uzeli inicijativu u svoje ruke. Vidjeli smo šta se u Španiji desilo, vidimo i šta se ovdje dešava. To nam treba biti veliko upozorenje da vidimo šta radimo i kako se ponašamo, jer postoje tendencije koje svakako ne žele hajr Bošnjacima. Ali, život je borba pa se treba truditi i raditi, moliti Allaha da nas sačuva i da nas uzme u Svoje okrilje. Neka svako uradi ono što je do njega, jer je Allah tako usposta-vio svijet. Samo tako stvari funkcionišu. Ovo je velika tema, o ovome treba zase-ban intervju i rad.

Glas islama: Da li pra-tite dešavanja u Sandžaku i šta biste poručili ljudima ovdje?

Hfz. dr. Halilović: Naravno da pratim. Sandžak i Sandžaklije su meni veoma dragi. Ovo ne govo-rim da podilazim nekome, već ovako osjećam, jer su Sandžaklije vrijedni i pošte-ni ljudi. Ja sam dvije godine bio gostujući profesor na Internacionalnom univerzi-tetu u Novom Pazaru. Moja veza u Sandžaku je inten-zivnija u nekoliko zadnjih godina jer sam radio na postdiplomskim studijama na Fakultetu humanisti-čkih nauka, na Odsjeku za islamistiku. Predavao sam tefsir. Član sam ovog kole-ktiva u svojstvu saradni-ka. Kada se održava neka odbrana rada, ili komisija ili mentorstvo, učestvujem u tim aktivnostima. Sandžak mi je veoma bitan iz jedno-stavnog razloga što tu žive muslimani, ne samo zbog toga što su Bošnjaci, iako je to dodatna veza. Pratim ova dešavanja u Sandžaku i ja ih razumijevam u smislu da i to sa sirom možemo pove-zati. Vidite, Poslanik s.a.v.s. je imao protivnike, ali kada su se protivnici javili? Ne samo u Mekki gdje je bio

u vremenu potlače-nosti kada nije imao državu. U Medini se pojavio munafi-kluk. Munafici su se pojavili u Medini onda kada su nji-hovi interesi bili ugroženi, kada je Poslanik a.s. dobio državu, zajednicu, vojsku, gdje su bili određeni položaji. Ovdje u Sandžaku evidentno je da je u posljednjih 15 godina Mešihat, ko jeg predvode muftija Muamer-ef. Zukorlić, dr. Mevlud-ef. Dudić i svi vi ostali, uči-njen veliki hajr u osnivanju Medrese, F a k u l t e t a z a islamske studije, Univerziteta, dža-mija, Izdavačke dje-latnosti...

Mašallah, imate izuzetno dobru Izdavačku djela-tnost. Tu su i svjet-ski naslovi koji se prevode i knjige koje se pišu i obja-

vljuju. I ne samo to, Malik Nurović se trudi da to učini dostupnim po brdima i vrletima sandža-čkim, po Kosovu i Crnoj Gori, što je jedinstven pri-mjer. To je za svaku pohva-lu. Nije stvar da se knjiga samo objavi, već je treba svijetu i promovisati, dono-siti i nuditi. Puno toga je učinjeno na ovim prosto-rima i sada se javljaju oni kojima to smeta. Smatram da ovaj problem nije lak, da mu treba pristupiti kao problemu koji ima korijene, jer mislim da su ovdje sva-kako umiješani i politika, i država i ostali, evidentno je to. Ali je žalosno to da se muslimani tuku, napada se na muslimane, kao što je bio slučaj u Tutinu, kada je trebao biti položen kamen temeljac. To je nedopusti-vo. Mislim da treba braniti ovo što je ovdje ostvare-no. Braniti ovaj hajr što je postignut svim raspolo-živim sredstvima - zakon-skim, naravno. Pozivati se i ako treba nekoga tužiti. Ima sud, a ako ovaj neće - ima u Strazburu. Danas je vrijeme demokratije. Treba

ljudima govoriti istinu. Rekao bih ovdje još

jednu stvar. Znate, čovjek je slabašno stvorenje. Nekada se čovjek može naljutiti zbog nebitnog razloga. Ti zauzet, pišeš, on dođe poselami te, a ti mu samo ovlaš odgovoriš. On misli da ga ti više ne poznaješ, a tebi glava puca od problema. On se onda naljuti i kaže: „Vidi, on se uzdigao.“ Možda je to bio razlog zbog čega je on tamo otišao na tu stranu. Treba ljudima iznalaziti neke uzrove i pojašnjavati im. Nedopustivo je to da se muslimani ubijaju i da se muslimanska krv prolijeva, kao što je i nedopustivo da se ruši ovo, da se zaustavlja ovaj proces koji je ovdje u toku, a od koga ima hajra čitav ummet. Treba puno dove činiti Allahu sa nije-tom i željom da otkloni ove

Tačno je, muslimani su na prostoru Andaluzije imali državotvorni status osam stoljeća. Konkretno, od 711. do 1492., potom su 120 godina bili kao etnička i vjerska zajednica do 1609. Tih 120 godina radila je inkvizicija i iskorijenila i muslimane i Jevreje. Katastrofa je da se tako nešto desilo i to je sramota i za Španiju, i za Portugliju i sav taj zapadni svijet da je tako jednu divnu civilizaciju dokinuo i uništio na tim prostorima

INTERVJU10

1. AVGUST 2008.

belaje, da ujedini srca, da dušmane omete u njihovim lošim namjerama. Pa eto, i mudro i s promišljenošću nastupati. Ja se nadam da će se ova kriza prebroditi i da će Sandžak ići putem afirmacije islama i islam-skih vrijednosti.

Glas islama: Član ste Svjetske asocijacije islam-skih učenjaka čiji osnivač i predsjednik je šejh dr. Jusuf el-Karadavi. Također ste i u Vijeću povjerenika ove organizacije. Upoznajte nas sa ciljevima, radom i aktivnostima ove organi-zacije.

Hfz. dr. Halilović: Tako je, ja sam član Svjetske unije muslimanskih učenja-ka kojom predsjedava uva-ženi šejh Jusuf Karadavi. Osnovana je prije četiri godine i njeno sjedište je u Dablinu. Uvaženi šejh je sa svojim prijateljima i ulemom radio oko 20 godi-na na osnivanju ove unije. Ona ima za cilj okuplja-nje muslimanskih učenja-ka iz svih dijelova svijeta, možemo reći, sa ciljem da im se omogući da se sku-pljaju, da sjede i razmje-njuju mišljenja, rezultate svojih istraživanja, pisanja i da objedinjuju stavove, što je jako bitno, jer često nastane zbrka kada stavovi nisu objedinjeni. Mi se ne moramo složiti u svemu, ali treba postojati okvir i ciljevi koje želimo posti-ći. Unija okuplja do sada oko 700 učenjaka iz svije-ta. Okuplja i šije iz Irana. Šije su dio ovog ummeta i sa njima treba razgovara-ti. Kur’an nam nalaže da razgovaramo sa kršćani-ma i Jevrejima na najljepši način, a kamoli sa šijama, iako postoje ideološke razlike između nas i njih. Jedan od potpredsjednika unije je ajetulah Muhamed Ali et-Tashiri. On je šiitski alim i učestvuje sa nama na ovim skupovima. Unija, kao što rekoh, okuplja preko 700 učenjaka i ima tendenciju širenja. Oni su iz raznih dijelova svijeta. Ima Generalnu skupšti-nu i Vijeće povjerenika. Generalna skupština se okuplja svake 3-4 godine. Nije lako sakupiti toliko ljudi, to košta, a i ljudi imaju

obaveze. Godine 2006. je održana u Istanbulu i tu su održani izbori. Skupština bira uže tijelo od oko 40 ljudi i ono se naziva Vijeće povjerenika. Oni vijećaju i sastaju se češće, najmanje dva puta godišnje, negdje u islamskom svijetu. Do sada je uglavnom bilo u Bejrutu ili u Dohi u Kataru.

Veoma je značajno postojanje takve unije, jer je ona neovisna. Ne dozvo-ljava se da vlade, sistemi ili kraljevi utiču u smislu da žele vršiti pritisak kako bi Unija gledala neke nji-hove hatare. Uvaženi šejh Karadavi smatra, i ima punu podršku, da ulema treba da gleda tačno šta piše u Kur’anu i Sunnetu i to vjerno tumači, a dru-gim okom da gleda u muslimansku realnost i u potrebe našeg vremena i autentično tumači vjeru, a ne da je tumači po neči-jim ćejfovima ili hirovima. To je veliki emanet. Danas je islam na meti drugih. Još bih istakao da o isla-mu danas mnogi govore. To stvara veliku zbrku. Govori ko treba i ko ne treba, i ko razumije i ko ne razumije. Upravo, jedan od ciljeva formiranja Unije jeste autentičan govor o islamu od strane ljudi koji su kompetentni da govo-re o islamu, od musliman-skih stručnjaka iz raznih područja islamskih znano-sti i evo Unija se oglašava povodom brojnih pitanja i dešavanja. Do sada je izda-la nekoliko veoma bitnih izdanja. Posebno bih spo-menuo Islamsku povelju čiji je izdavač Unija. Prof. Kico i ja smo to preveli i reis-efendija, dr. Mustafa Cerić, podržao je inicijati-vu da se ova knjiga preve-de i objavljena je u sklopu Rezolucije o tumačenju islama u BiH krajem 2006. godine. Mislim da ćemo je objaviti ponovo kao zase-bnu publikaciju, možda i u izdanju El-Kelimeh. To je manja knjiga, ali veoma precizna. U 25 tačaka daje globalno naučavanje isla-ma: šta to znači vjera u Boga, šta je vjera u budući svijet, islam kao vjera koja ima svoju zajednicu, šta znači pripadnost ummetu, očitovanje islama spram

velikih pitanja - globaliza-cija, Zapad, nemuslimani, žena, teror... Ovo je grupa stručnjaka radila više od godinu dana. To je mala knjiga, ali predstavlja svoje-vrsan presjek. To je najteže i pisati, odvojiti srž nečega, autentično, lakim jezikom kazano. Prevedeno je na engleski, francuski, a pre-vodi se i na njemački jezik.

Glas islama: Autor ste knjige o hifzu, koja je pre-vedena i na engleski. Kako aktuelizirati hifz, posebno kod omladine?

Hfz. dr. Halilović: Hifz, to je nešto posebno. Mene je Allah počastio da sam kao učenik Gazi Husref-begove medrese u Sarajevu počeo učiti hifz i završio ga. Počeo sam na polugodištu drugog razre-da, a završio u četvrtom. Izašao sam iz Medrese sa časnim zvanjem hafizul-Kur’an – čuvar Kur’ana. To je veliki emanet i velika počast. Napisao sam knji-gu o hifzu, koja je štam-pana dva puta, jednom u Bosni, a drugi put ovdje u izdanju El-Kelimeh. Prevedena je i na engleski jezik u Torontu, što je ura-dio Taib-ef. Pašanbegović. U toj knjizi, koja je kratka i sažeta, pojašnjeno je zašto se Kur’an uči napamet i ona ima za cilj da podstakne i afirmiše učenje Kur’ana napamet. Zagovornik sam da Kur’an treba učiti na bilo koji način, bilo kojom metodom. Poznate su dvije metode: po krugovima, da se uči zadnja stranica sva-koga džuza, pa se presluša-va, a druga da se uči redom. I jedna i druga metoda su dobre. Preferiram metodu po krugovima za one koji žele da nauče Kur’an u cje-losti. Ali može se postati hafiz i jednog džuza i jedne sure. Ashabi su se pono-sili kada bi neko naučio sure El-Bekare i Ali Imran. Navode se predaje da su ashabi onoga ko nauči ove dvije sure nazivali „veli-čanstven u našim očima“. Zašto ne biti hafiz sure El-Bekare i Ali Imran?

Ko hoće da uči Kur’an, treba prvo naučiti tečno i sa tedžvidom učiti. Treba se imati mentor - muha-fiz. To je tradicija. Poslanik a.s. je bio hafiz, ali je učio

Kur’an pred Džibrilom. Potreban je iskren nijet i velika upornost. Naučiti 600 stranica gustog teksta napamet nije lako, ali to je ljepota. To je izazov. Ja bih, stoga, savjetovao svim lju-dima, posebno našim mla-dićima i djevojkama, da uče Kur’an. Ako ne mogu biti hafizi cijelog Kur’ana, neka budu hafizi sure El-Bekare. Ona je zaštitnica, ona tjera šejtana iz kuće. Ko uči ovu suru sihirbazi i zavidnici mu ne mogu, inšallah, nau-diti. To je sura koja u sebi sadrži 1.000 naredbi, 1.000 zabrana i 1.000 informaci-ja. Treba naučiti bar neke njene dijelove. Smatram da u Sandžaku to treba afirmisati kroz institucije – Medresu i Fakultet.

Evo, vi ste dosta toga uradili u Sandžaku, ali imam osjećaj da je podru-čje hifza nedovoljno razvi-jeno. Kur’an je nešto što treba da se uči i što treba da usađujemo našoj djeci, prijateljima i rodbini. Kada ste vi Sandžaklije ovako uspješni, a ja vam želim još više uspjeha, da vas Allah pomogne i objedini vaša srca oko hajra, neka bude i na području hifza, jer hafi-zi su čuvari Božije riječi. I meni su moji šejhovi na Azharu govorili, kada bi ih pitali šta da radimo mi u Bosni: „Učite što više Kur’an napamet.“ Zašto, zato što Allah dž.š. kaže: „Mi smo objavili Kur’an i mi ćemo ga čuvati.“ Allah bdije nad Kur’anom, ali taj ajet ne znači samo to da će Allah sačuvati Kur’an da se njemu ne može ništa dodati niti oduzeti. Allah će sačuvati i one zajednice i one pojedince koji budu čuvali Allahove riječi. Vi ste ovdje izloženi mno-gim tendencijama, često i neprijateljskim, pa, eto, Kur’an je, inšallah, jedan stub oko koga se trebamo svi savijati, ići njegovim putem, slijediti ga i učiti ga, jer hafizi uče Kur’an i postaju hafizi upravo zbog toga što vole Kur’an i što je to Božija riječ. Molim Allaha da podari da bude-mo istinski čuvari Njegove riječi i vama u Sandžaku podari što više hafiza.

Razgovarao:

Semir REBRONJA

Prof. Kurdić je primijetio, što je meni bilo posebno drago i rekao je da će svjedočiti na Sudnjem danu, da ova knjiga podstiče ljubav prema Poslaniku s.a.v.s., a Poslanik a.s. je Milost Gospodara svim svjetovima. Pa, drago mi je i zadovoljstvo da nama Bošnjacima Bosne i Sandžaka, pa i svima koji žele da pročitaju, približim lik i djelo Muhammeda s.a.v.s.

INTERVJU 11

1. AVGUST 2008.

P I T A N J E : Kakav je status osobe koja pogine od udara groma? Da li se ona smatra šehidom?

O D G O V O R : Kada se spomene riječ šehid obično se odmah pomisli na osobu koja je peselila ili poginu-la u borbi, braneći svoju vjeru, čast, dostojanstvo i sl. Međutim, islamska ulema razlikuje dvije vrste šehida i to: one koji su šehidi na dunjaluku i na Ahiretu, to jest one koji su poginuli u borbi, braneći neku od univerzalnih vjerskih vri-jednosti, kako smo ranije spomenuli. Što se tiče ove vrste šehida, za njih postoje određeni propisi na dunja-luku po kojima se razlikuju od ostalih osoba koje su preselile, a to je način njiho-vog opremanja i ukopa. Po mišljenju hanefijske uleme, takvog šehida nije potre-bno gasuliti, niti opremati u ćefine, već će mu se samo klanjati dženaza i ukopat će se u odjeći u kojoj je pogi-nuo. Za razliku od hanefi-ja, većina islamske uleme smatra da osobu koja pogi-ne braneći svoju vjeru nije potrebno gasuliti, opremati u ćefine, niti joj klanjati dženazu, već će se samo ukopati. Dakle, po pitanju dunjalučkih propisa koji se odnose na umrle, šehid ima poseban tretman, a kada je u pitanju Ahiret, njemu će biti pripremljena posebna nagrada, tako da je to šehid sa potpunom nagradom.

Druga vrsta šehida su oni koji imaju samo ahiret-ski status šehida, što znači da se dunjalučki propisi koji se odnose na prvu vrstu ne odnose na njih, već će se prema njima primijeniti svi propisi opremanja koji se odnose na umrle osobe.

Status šehida na Ahiretu

i ahiretsku nagradu za šehi-de, prema mišljenju islam-ske uleme, ima više osoba. Spominju se: osoba kojoj je nasilje učinjeno i koja je nepravedno ubijena, osoba koja se utopila u vodi, osoba koja preseli na putu tra-ženja nauke, koja strada u požaru, koja strada u ruše-vinama (posljedica rušenja zgrade zbog zemljotresa i sl.), osoba koja preseli na putu obavljanja hadža ili umre, osoba koju rastr-gnu divlje zveri, osoba koja padne sa svoje jahalice i od toga pogine, osoba koja preseli uoči petka i sl.

Analizirajući stavove islamske uleme po pitanju

osoba koje imaju ahiret-ski status šehida, ne nai-lazi se spominjanje osobe čija je smrt posljedica udara groma. Međutim, uzimaju-ći u obzir ono što je spo-menuto, iz čega se jasno može razumjeti da status šehida imaju one osobe čija je smrt uzrokovana vanj-skim faktorima - požar, divlje zveri, ruševine, guše-nje u vodi i sl., može se ana-logno tome reći da i osoba koja preseli od posljedica groma, koji, između osta-log, uzrokuje opekotine ili

požar, ima status ahiret-skog šehida.

To znači da će ta osoba, ukoliko je prethodno bila vjernik i izvršavala vjerske dužnosti, na Ahiretu, inšal-lah, imati posebnu nagradu namijenjenu šehidima. Što se tiče dunjaluka, ona će biti ogasuljena, opremljena u ćefine i klanjat će joj se dženaza, odnosno, prema njoj će se primijeniti svi oni propisi koji se primjenju-ju prema umrlim osobama. Allah najbolje zna.

P I T A N J E : Da li je dozvoljeno učenje Kur’ana pored osobe koja je u smr-tnoj bolesti ili je na izdisa-

ju? Da li postoje dokazi da je tom prilikom potrebno učiti suru Jasin?

O D G O V O R : Vr lo često se može naići na razli-čita pitanja o ophođenju prema bolesniku, ili osobi koja je u smrtnoj bolesti, kao što su: da li je treba podsticati na izgovaranje šehadeta, treba li joj učiti, šta joj učiti i slično.

Kada je u pitanju odnos prema bolesniku, Poslanik a.s. nas je podučio da bole-snike treba obilaziti, moliti

Allaha da im olakša, govo-riti im radosne vijesti kako bi ih oraspoložili, ne zadr-žavati se dugo kod njih kako im ne bi dosadili i otežali itd. Kada je riječ o podsticanju na izgova-ranje šehadeta, naravno, ne postoji nikakva smetnja za to. Naprotiv, poželjno je to činiti, jer veći broj prenosilaca, osim Buharija, prenose da je Poslanik a.s. rekao: „Podsjećajte one koji su u smrtnoj bolesti na izgo-varanje La ilahe illallah“, a u drugoj predaji se doda-je: „jer onaj musliman koji izgovori La ilahe illallah bit će spašen vatre“. U hadisu kojeg prenose Ebu Davud

i Hakim od Muaza stoji: „Onaj čije zadnje riječi budu La ilahe illallah ući će u Džennet“. Hanefijska ulema savjetuje da je lijepo izgovarati šehadet u potpu-nosti, ne samo njegov prvi dio, ali da je potrebno biti obazriv i ne tražiti da po svaku cijenu bolesnik izgovori riječi šehadeta, jer zbog teškog stanja kroz koje prolazi bolesnik može odbiti ili reći nešto teže, tako da treba biti oprezan i nenametljiv po ovom pita-nju.

Što se t iče učenja Kur'ana, islamska ulema se razilazi po ovom pitanju. Međutim, većina smatra da nema ničega lošeg u učenju Kur’ana pored bolesnika, posebno sure Jasin, koja inače govori o onome što će se dešavati na Sudnjem danu i proživljenju. Prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: „Učite Jasin osobama koje su na samrti.“ (Ebu Davud i drugi)

Dio hanefijske uleme dodaje pored sure Jasin i suru Ra’ad, na osnovu riječi Džabira koji kaže: „Ova sura olakšava izlazak duše iz tijela.“ (Fikhu-s-sune ve edilletuhu, str. 1480)

Na osnovu rečenog može se zaključiti da je učenje Kur’ana pored osobe koja je u teškoj bolesti dozvoljeno, što zbog dove Uzvišenom Allahu da dotičnoj osobi pomogne, smiluje joj se i olakša smrtne muke, što zbog podsjećanja na Ahiret i stanje osobe na Ahiretu, kako bi to istu podstaklo da njene posljednje riječi kojima napušta ovaj svijet budu riječi šehadeta, čija je nagrada i posljedica spas od vatre, oprost od grijeha i Džennet, inšallah.

Nakon što osoba pre-seli, potrebno je prekinuti sa učenjem Kur’ana pored nje, sve dok se ne ogasuli i opremi u ćefine. Učenje Kur’ana nakon ukopavanja umrle osobe je dozvolje-no i poželjno, jer ono ima status dove i molbe Allahu za umrlog da mu oprosti i smiluje mu se.

12 ISLAM U DRUŠTVU (F IKH)

Vaša pisma šaljite na:

Islamska zajednica u Srbiji(Vjersko-prosvjetna služba)

Gradska 136300 Novi Pazar

ili na: vps@verat.net

Rešad-ef. PLOJOVIĆ

Učite Jasin osobama koje su na samrti

Što se tiče učenja Kur'ana, islamska ulema se razilazi po ovom pitanju. Međutim, većina smatra da nema ničega lošeg u učenju Kur’ana pored bolesnika, posebno sure Jasin, koja inače govori o onome što će se dešavati na Sudnjem danu i proživljenju.

Prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: „Učite Jasin osobama koje su na samrti.“ (Ebu Davud i drugi)

1. AVGUST 2008. ISLAMSKE TEME 13

Prije mog dolaska u stu-dio, svratio sam do mjesta zvanog “Odmaralište” da bih tamo održao predavan-je na temu “Ljubav prema Uzvišenom Bogu dž.š.”. Predavanje je trebalo da držim osobama sa trajnim invaliditetom. Dok sam bio na putu, telefonom me je pozvala Abdullahova majka i obavijestila me o slučaju njenog n e p o k r e t n o g s i n a . K a z a l a m i j e d a j e dijete rođeno n e p o k r e t n o . Ljekari su posli-je pregleda došli do za k ljučk a da će dječak b i t i t o t a l n o n e p o k r e t a n , čak mu ni pluća n i s u r a d i l a , p a j e mor a o biti priključen na aparate za vještačko dis-anje.

To je priča majke kojoj se srce kida od tuge i bola na hiljade dijelova. S jedne s t r a n e g l e d a n e p o m i č n o t i j e l o , p r i k o p č a n o kablov ima za aparate, a l i s d r uge st r a ne majka se ne pre-daje. Pouzdanje u Uz v i šenog G o s p o d a r a i Njegovu moć i pomoć daje joj snag u , njeno k r h k o s r c e ispunjava sabu-rom, razmišlja noćima. Nada se: “Nešto će se promjeniti, ako Bog da!” “Svakog dana su dola-zili ljekari”, nastavlja majka, “da me ubjeđuju da dam pristanak da isključe apa-rate i da mi dijete umre.” Ljekari su rekli da će se to svakako desiti, ako ne danas onda svakako sutra.

A b d u l l a h o v a m a t i ne pristaje da se aparati isključe. Radije bi, rekla je, da joj iščupaju srce iz grudi, nego da pristane na to.

Četrdeset dana bdije mati nad svojim sinom ne gubeći nadu, uči mu Kur an i potire ga mok-rom krpom nakvašenom zem-zem vodom. Potire

mu lice, oči, usne, jezik... Ljekari prolaze, neki od njih shvataju i razumiju, a neki ne. Abdullahova majka je ustrajna. Njenu muku i hal samo Uzvišeni Gospodar razumije. Njene dove meleki plačno nose Gospodaru. Čudo se spre-ma.

Poslije četrdeset dana

dijete počinje samostalno da diše. Konzilijum ljekara je zbunjen, zasijedaju, čudo se dogodilo. To su zako-ni Božiji, čija je uloga da spuste Božiju milost robo-vima koji polože ispite.

M e d i c i n s k a s e s t r a obavještava majku: “Tvoje dijete je otvorilo oči!”

Allahu dragi! Dijete je

isključeno s aparata, a ljek-ari su u svom izvještaju rekli da će ostati nepokret-no do kraja života. A sada je i otpušteno iz bolnice. Majka je Abdullaha vodila bijelim svijetom, on je ope-risavan, liječen.... Odnijela ga je jednom u Harem Mekke, bio je ramazan. Nosila je mati svog sina,

tako je bio težak, a gips joj je otežavao nošenje. Ona je toliko bila jaka da je to sve izdržavala.

Tako je bilo sve do nje-gove petnaeste godine, kada sam opet sreo majku Abdullahovu i upitao je za njega. Rekla mi je: “Moj alime, moj sin te puno voli i evo već dva sata čeka da

čuje tvoje preda-vanje . On sada trči, šeta, uči i igra se. Nema razlike između njega i dru-gih ni u čemu.” Na pitanje kako se to dogodilo, rekla mi je: “Allahova bla-godat nama.”

N a p r e d a -vanje došao mi je Abdullah, nazvao mi selam, polju-bio me u glavu. Oči su mu bile pu ne suz a dok sam ga gledao. U mojoj glavi su ajeti jedni druge smjen-jival i, povezivao sam Božije zakone koji vladaju među ljudima. Ličnost ove priče je majka Abdullahova, sat-kana na temeljima strpljenja i ustra-jnosti, satkana na temeljima nade u dobro. Ličnost broj dva je Abdullah, Božiji rob, koji raste i hrani se strpljenjem, sabu-rom. On je živi p r i mj e r B o ž i j e milosti i pomoći, on je primjer pob-jede strpljenja. On i njegova mati su pobjednici u ovoj

priči. Njegova majka je primjer svim našim sestra-ma i majkama kako trebaju odgajati svoju djecu, boriti se, biti strpljive nad tom teškom obavezom. Ona je primjer kako strpljivost jača iman i kada se ove dvije komponente sastanu onda dolazi ona odozgo, a to je

milost, kao šlag uspjeha.Abdullah je posljedica

dova i strpljenja njegove majke i u njemu se ogleda milost Božija.

Neka je hvala Gospodaru Uzvišenom uvijek i zau-vijek. Neka Allah sačuva Abdullaha i sve Abdullahe ovog ummeta. Neka Allah podari majkama Abdullaha ovog ummeta sabur i učini da djeca slušaju svoje roditelje i neka Allah izliječi sve bolesnike od svake bolesti.

S arapskog:

Dr. Mehmed-ef. MEŠIĆ

P O U Č N A P R I Č A

Živi primjer Božije milostiTo je priča majke kojoj se srce kida od tuge i bola na hiljade dijelova. S jedne strane gleda nepomično

tijelo, prikopčano kablovima za aparate, ali s druge strane majka se ne predaje

Četrdeset dana bdije mati nad svojim sinom ne gubeći nadu, uči mu Kur an i potire ga mokrom krpom nakvašenom zem-zem vodom. Potire mu lice, oči, usne, jezik... Ljekari prolaze, neki od njih shvataju i razumiju, a neki ne. Abdullahova majka je ustrajna. Njenu muku i hal samo Uzvišeni Gospodar razumije. Njene dove meleki plačno nose Gospodaru. Čudo se sprema.

1. AVGUST 2008.

Naši životi su puni neda-ća i radosti. I dok smo u nedaći i dok smo u radosti posegnemo za slabostima naših duša i činimo mnoge grijehe. Nekih smo svje-sni, a nekih nismo. Grijesi nas mogu usporiti da dosti-gnemo naš najveći cilj, a to je svakako zadovoljstvo Uzvišenog. Za svaku pre-preku postoji način preva-zilaženja, kao što za svaku bolest postoji lijek. Način prevazilaženja prepreka koje su nam nametnuli gri-jesi i lijek za veliku bolest koja se zove griješenje jeste traženje oprosta od našeg Uzvišenog Gospodara, Allaha, subhanehu we te’a-la.

1. Šta je to grijeh?Prije nego počnemo sa

izlaganjem o traženju opro-sta, neophodno je da defi-nišemo grijeh. Za tu svrhu koristit ćemo se hadismima Allahovog Poslanika, sallal-lahu ’alejhi we sellem.

Od Nevvasa ibn Sem’ana, radijallahu ’anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu ’alejhi we sellem, rekao: „Dobročinstvo je dobra narav, a grijeh je ono što te u prsima tišti, a ne želiš da to ljudi saznaju.“ (Bilježi Muslim)

Od Vabisa ibn Ma’beda, radijallahu ’anhu, prenosi se da je rekao: „Došao sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu ’alehjhi we sel-lem, pa me upita: ’Došao si da me pitaš o dobročin-stvu i grijehu? Rekoh: ’Da.’ Poslanik mi reče: ’Upitaj svoje srce. Dobročinstvo je ono čime ti je zadovoljna duša i čime ti je zadvoljno srce. Grijeh je ono što tišti dušu i koleba se u prsima, pa makar ti to ljudi dodi-jelili i odobrili.“ (Bilježi Darimi)

2. Uzroci činjenja gri-

jehaPostoji mnogo uzroka

uslijed kojih dolazi do gri-ješenja. Poslanik, sallallahu ’alejhi we sellem, u hadi-sima posebno izdvaja dva uzroka i to: polni organ i jezik. U tom smislu govore i hadisi koji slijede.

Od Sehla ibn Sa’da, radi-jallahu ’anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallalla-hu ’alejhi we sellem, rekao: „Ko mi garantuje za ono što je između njegovih vili-ca i ono što je između nje-govih nogu, garantujem mu Džennet.“ (Bilježe Buhari i Tirmizi)

U završe tku had i -sa kojeg prenosi Muaz ibn Džebel, radijallahu ’anhu, Vjerovjesnik, sallal-lahu ’alejhi we sel-lem, kaže: „...’Želiš li da te obavijestim o najvažnijem teme-lju svega?’ Rekoh: ’Nego šta, Allahov Poslaniče.’ On se dohvati za jezik i reče: ’Čuvaj ovo.’ Rekoh: ’Al lahov Poslaniče, pa zar ćemo i za govor biti pitani?’ Poslanik odgovori: ’Nemala te majka, Muaze! Pa zar će ljudi u Vatru išta drugo bacati na njihova lica’, ili je rekao ‘noseve’, ’do plodovi njihovih jezika!?’“ (Bilježe Ahmed i Tirmizi)

U dva Sahiha prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu ’anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu ’alejhi we sellem, rekao: „Zaista čovjek može da izgovori neku riječ koje nije ni svjestan, pa da zbog nje bude strovaljen u Vatru dublje od razdaljine između Istoka i Zapada.“ (Bilježe Buhari i Muslim)

Hasan El-Basri, rahime-hullah, rekao je: „Jezik je vođa tijela. Ako se jezik ogriješi i tijelo će se ogrije-šiti, a ako jezik ostane čestit

i tijelo će biti čestito.“Jahaja Ibn Kesir, rahime-

hullah, rekao je: „Nikada čovjek nije očistio svoj govor, a da to nisam opazio na njegovim ostalim dje-lima, a nikada čovjek nije opoganio svoj govor, a da to nisam primijetio na osta-lim njegovim postupcima.“

3. Kur’an o traženju oprosta

Ahmed Ferid kaže: „Traženje oprosta za uči-njene grijehe u Kur’anu se spominje na mnogo mje-sta. Traženje oprosta se čas naređuje, kao što je slu-čaj sa riječima Uzvišenog:

„I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i Milostiv je.“ (El-Muzzemil, 20), čas hvali i preporučuje, kao što je slučaj u riječima Uzvišenog: „...i koji se budu u posljednjim časovima noći za oprost molili.“ (Alu ’Imran, 17), a čas daje do znanja de će Allah Uzvišeni onima koji Ga zamole za oprost, oprostiti, kao što je slučaj u riječima Uzvišenog: „Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi, pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah oprašta i da je Milostiv.“ (En-Nisa, 110)“

4. Hadis o traženju oprosta i stavovi prvih

generacijaU dva Sahiha prenosi

se od Ebu Hurejre, radi-jallahu ’anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ’alejhi we sellem, rekao: „Kada čovjek učini grijeh pa kaže: ’Gospodaru moj, počinio sam grijeh pa mi oprosti!’ Uzvišeni Allah tada odgo-vori: ’Moj rob zna da ima Gospodara Koji grijehe oprašta i za grijehe kažnja-va. Ja ću zaista oprostiti Svome robu.’ Zatim čovjek ponovo učini drugi gri-jeh, pa sve dok četvrti put Allah ne kaže: ’Neka radi šta hoće.’“ ( Bilježe Buhari i Muslim)

I b n R e d ž e b E l -Hanbeli, rahimehullah, za zadnje riječi u hadi-su: ’Neka radi šta hoće’, kaže: „Tj. sve dok se bude ponašao ovako, kada god bude učinio grijeh i zatražio oprosta od Allaha, Allah će mu oprostiti.“

Upitali su Hasana El-Basrija, rahimehul-lah: „Kako da se neko ne stidi svog Gospodara, moli Ga za oprost svojih grijeha, zatim ih ponovo radi, pa Ga ponovo moli da mu ih prosti!?“ Hasan,

rahimehullah, im odgovori: „Šejtan bi volio da vas time pobijedi. Zato neka vam ne dosadi traženje oprosta.“

Omer ibn Abdulaziz, radijallahu ’anhuma, u jednoj svojoj hutbi rekao je: „Ljudi! Ko od vas učini dobro djelo, naka zahva-li Allahu. Ko učini rđavo djelo, neka zatraži oprost od Allaha i neka se pokaje. Uvijek će biti ljudi koji će raditi djela koja im je Allah prikačio o njihove vratove i koja im je propisao!“

Ibn Redžeb, rahimehul-lah, komentarišući ove riječi kaže: „Međutim, Uzvišeni je čovjeku dao izlaz preko kojeg će se osloboditi poči-njenih grijeha. Dao mu je

pokajanje i traženje opro-sta. Ukoliko primijeni ta sredstva - oslobodit će se od zla grijeha, a ako ustraje u grijehu - propast će.“

Opraštanje je vrlina kod ljudi, pa oni koji praštaju ljudima zaslužuju oprost Uzvišenog. U tom smi-slu je i sljedeći hadis: Od Abdullaha ibn Amra, radi-jallahu ’anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu ’alejhi we sellem, rekao: „Budite milostivi, i vama će se smilovati; opraštajte, i vama će biti oprošteno; teško onima koji su pored ušiju gluhi i teško onima koji su uporni u onome što rade, a svjesni su da je to grijeh.“ (Bilježi Ahmed)

’Aiša, radijallahu ’anha, je rekla: „Blago onome ko u svojoj knjizi djela nađe zapisano da je često molio za oprost grijeha.“ ( Bilježi Ibn Madže)

Alija, radijallahu ’anhu, je rekao: „Allah Svoga roba ne bi nadahnjivao traženjem oprosta za učinjene grijehe, da ga je mislio kazniti.“

Katade, rahimehullah, je rekao: „Ovaj Kur’an će vas uputiti i na vaše bolesti i na vaše lijekove. Vaše bolesti su grijesi, a vaši lijekovi su traženje oprosta.“

O T R A Ž E N J U O P R O S T A K O D U Z V I Š E N O G A L L A H A Z A P O Č I N J E N E G R I J E H E K A O P R E D U S L O V U O P S T A N K A V J E R E U Č O V J E K O V O M S R C U

Traženje oprosta za grijehePočinili smo mnogo grijeha, a ne znamo još koliko nam je vremena ostalo za traženje oprosta i pokajanje. Koliko god da je vremena pred nama, dobro znamo da će ono brzo proći, a sa njegovim prolaskom mi ćemo nakupiti još mnogo grijeha. Grijesi su naša bolest i naši lanci koji nas vežu za ovaj svijet, a onaj koji

je vezan za ovaj svijet na budućem će doživjeti nesreću

„Reci: ’O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je Milostiv.“ (Ez-Zumer, 53)

ISLAMSKE TEME

Mr. Senad-ef. HALITOVIĆ

14

1. AVGUST 2008.

Sead-ef. Jasavić

Društvo kojim vlada čistoća je ono društvo kojim kruže samo lijepe i čedne vijesti i lijepe priče, dok oni koji rade određene grijehe, skriveno i u tajnosti, osta-ju u tom stanju prikriveni Allahovim dž.š. zastorom sve dok ne učine tewbu i dok se ne pokaju, a i vjerni-ci se prema takvom na isti način ophode kako se ne bi upustio u javno praktiko-vanje grijeha ili kako ne bi istrajavao na njemu, te kako vjernici ne bi bili pomoćnici šejtanovi u borbi protiv tog čovjeka.

Poslanik s.a.w.s. je nego-dovao prema onima koji svoj prljavi veš iznose u javnost, pa kaže: “Čitavom mom ummetu će biti opro-šteno, izuzev mudžahirima - hvalisavim griješnicima! Mudžahera je kada neki čovjek uradi neko ružno djelo noću, pa onda osvane ujutro, a Allah dž.š. mu je već prikrio to djelo, pa počne govoriti: «O ti i ti, juče sam radio to i to!» Proveo je noć pod Allahovom dž.š. skritosti, a jutro provodi skidajući sa sebe Allahov dž.š. pokrivač!” (Buhari, br. 6069)

Ovo je bila opomena onima koji sami sebe bru-kaju, ali naglašavamo da se stvar ne završava ovdje! Muslimanu je zabranjeno da bruka drugog muslimana, i to riječima Allaha dž.š., koji kaže: “One koji vole da se o vjernicima šire bestidne glasine čeka teška kazna i na ovom i na onom svijetu; Allah sve zna, a vi ne znate.” (Nur, 19)

U Džessasovom djelu “Ahkamul-Kur’an” (5/163) stoji slijedeće: “One koji vole da se o vjernicama šire bestidne glasine - čeka teška kazna, i na ovom i na onom svijetu. Allah sve zna, a vi ne znate.” (Nur, 19) – Allah dž.š. je ovim ajetom obzna-nio to da je obaveza imati lijepo mišljenje o vjernici-ma/mu’minima i da im se mora željeti hajr i dobro, prijeteći se onima koji žele otkrivati bestidnosti, iznosi-ti potvore i pogrdno pričati o vjernicima, okarakterišu-ći takav postupak kao veli-ki grijeh, koji je zaslužan kazne. Sve ovo nam ukazuje na to da naša srca moraju biti u selametu kada su vjer-

nici u pitanju, što je slučaj i sa ostalim djelovima tije-la, kao i sa jezikom kada je u pitanju nanošenje zla njima!“

Abdullah b. Omer r.a. prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: “Mu’min je ona osoba od čijeg jezika i ruku su sigurni ostali musli-mani, a muhadžir je onaj koji je hidžru učinio od onoga što je Allah dž.š. zabranio!” (Sahihul-Buhari)

Od Ebu Šurejha r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: “Nije vjernik osoba od čijeg zla nije siguran njegov komšija!” (Sahihul-Buhari)

Od Abdullaha b. Omera r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: “Koga veseli to da bude uda-ljen od vatre i da uđe u Džennet – kada mu dođe smrtni čas neka posvjedoči da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, te da želi ljudima ono što želi samom sebi!” (Muslim)

Od Enesa r.a. se bilježi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: “Rob neće vjerovati sve dok svome bratu ne bude želio od hajra ono što želi samome sebi!” (Muttefekun ‘alejh)

Poslanik s.a.w.s., je rekao: “...ko proturi i razglasi neku riječ, po pitanju čovjeka -muslimana, koji je od nje čist, želeći ga njome uniziti na dunjaluku – Allah dž.š. ima pravo baciti ga zbog nje u vatru – pa, potvrđujući sve navedeno, prouči ajet iz Allahove dž.š. Knjige: “One koji vole da se o vjernicama šire bestidne glasine - čeka teška kazna, i na ovom i na onom svijetu. Allah sve zna, a vi ne znate.” (Nur, 19) (Pogledaj: El-Džami’ el-Sagir ve zijadetuhu, br. 5044; Medžme’ul-Zeva’id, br. 7040.; Fejdul-Kadir, br. 2966)

Poslanik s.a.w.s. je rekao: “Nemojte uznemiravati Allahove robove; nemoj-te ih brukati i nemojte im mahane istraživati! Ko bude mahane istraživao svome bratu muslimanu, Allah će

njegove mahane istražiti, sve dok ga, u njegovoj kući, ne zastidi i obruka!” (Šejh Šu’ajb el-Arna’ut kaže da je ovaj hadis sahih ligajrihi, a ovaj lanac hasen. Pogledaj: Medžme’uz-Zeva’id, 8/164, br. 13093)

Dakle, oni koji uživaju u tuđim grijesima, iznoseći ih u javnost, vješto prikrivajući svoje grijehe koje kriju kao zmija noge – neka se pri-paze i na ovom i na onom svijetu od kazne koju Allah dž.š. obećava za takvo po-stupanje.

Nasuprot ovome, Allah dž.š. obećava veliku nagradu onima koji prikrivaju ma-hane svoje braće muslima-na, i to nagradu takvu da će tim osobama biti prikrive-ne mahane i na ovom i na budućem svijetu, kao što je potvrđeno u sahih hadisu: “Ko prikrije mahanu jednog muslimana, Allah će prikriti njegovu mahanu na ovome i na budućem svijetu!” (Mu-slim)

Ovo ne znači da čovjek neće nikako savjetovati ili upozoravati onoga koji čini izvjesne grijehe. Naprotiv, umjesto što ćemo ogovarati tog čovjeka, bolje bi nam bilo da s njime popričamo i da ga nasihatimo, jer možda naša iskrenost bude uticala na njega. Ali ako se dotična osoba počne hvalisati grije-

sima ili javno ih činiti, onda je dozvoljeno na takvog i javno upozoravati.

Najpreče ja da čovjek ne iznosi svoje mahane i svoje grijehe u javnost, koje mu je Allah dž.š. već skrio. Neka čovjek bude svjestan toga da ga je Allah dž.š. počastio time što ga je sačuvao.

Poslanik s.a.w.s. kaže: “Allah dž.š. će se na Sudnjemu Danu približiti vjerniku kojeg je skrivao i čuvao, pa će mu reći: «Sjećaš li se ovog grijeha? A sjećaš li se onog grijeha?» Pa će čovjek odgo-varati: «Da, Gospodaru, sje-ćam se» – pa će Allah dž.š., nakon što upozna Svog roba sa svim njegovim grijesima i primijeti da je čovjek pred kolapsom, reći: «Prikrio sam ti ove grijehe na dunjaluku i opraštam ti ih danas», pa će čovjeku biti uručena knjiga dobrih djela...” (Buhari, br. 2309)

Poslanik s.a.w.s. je rekao: “Neće Allah dž.š. pokri-ti grijehe nekom čovjeku na dunjaluku, a da mu ih neće oprostiti na Ahiretu!” (Ahmed, br. 25164)

Dakle, neka svako, koga je Allah dž.š. prirkrio i saču-vao bruke činjenja grijeha, čuva sam sebe i neka se ne bruka.

Počast koju jedan musli-man uživa kod Allaha dž.š. jeste ta da ga Allah dž.š. čuva od drugih ljudi i sveti se u njegovo ime.

Poslanik s.a.w.s. kaže: “O skupino onih koji su povjero-vali samo svojim jezicima, a u čija srca iman još nije ušao: nemojte ogovarati muslima-ne i nemojte im istraživati mahane! Onaj koji istražu-je mahane muslimanima – Allah dž.š. će njegovu maha-nu istražiti, a kome Allah dž.š. mahanu istraži – obru-kat će ga, pa makar to bilo u njegovoj kući!” (Ahmed, 4/220)

Dakle, dragi brate, pri-krivaj mahane muslimana jer nisi u stanju s Allahom dž.š. se boriti, sa Onim koji je u stanju vršiti uvid nad tvo-jim grijesima i nad tvojim mahanama, Koji je u stanju obrukati te pred drugima u

onome što ti drugi ljudi ne znaju. Ustegni svoj jezik od ostalog svijeta, zahuzdaj ga i ne kopaj njime kao ralom po tuđim grijesima.

Možemo primijetiti da ima bolesnih duša koje se liječe samo slušanjem toga šta ostali ljude rade, istra-žujući im grijehe i maha-ne, otpočinjući svoja sijela i sjednice sa razmatranjem takvih slučajeva. “Allah dž.š. voli stid i pokrivanje maha-na”, (Ahmed, 4/224) - što znači da je osoba koja se bavi brukanjem drugih ljudi i govorom o njihovim gri-jesima osoba koja je bezo-brazna i ona koja je strgala sa sebe svu odjeću stida i srama.

Čuvajući ljude od našeg uviđaja nad njihovim grije-sima, dajemo im nove šanse za lijep život i lijep svršetak. Poslanik s.a.w.s. je rekao: “Ko primijeti kakvu mahanu ili grijeh, pa ga prikrije, bit će poput čovjeka koji naiđe na živu zakopanu djevojčicu, pa je spasi i u život povrati!” (Ebu Davud, br. 4870)

Ovaj hadis nam ukazuje na to da je brukanje ljudi poput njihovog ubijanja, a da je prikrivanje ljudi njiho-vo ostavljanje u životu.

Kada je u pitanju čast jednog muslimana, Poslanik s.a.w.s. je nije želio povri-jediti, pa makar bio i veli-ki grijeh u pitanju. Enes b. Malik r.a. kaže: “Bio sam kod Poslanika s.a.w.s. kada mu dođe jedan čovjek koji reče: «O Allahov Poslaniče, počinio sam veliki grijeh – kazni me!» Poslanik s.a.w.s. ga je čuo i ne htjede ga ništa pitati o tome. Nastupio je vakat za namaz i taj čovjek klanjaše sa Poslanikom s.a.w.s. i kada završiše sa namzom onaj čovjek priđe Poslaniku s.a.w.s. i opet mu reče: «Počinio sam veliki grijeh, Allahov Poslaniče, pa sprovedi nadamnom Allahovu Knjigu.» Poslanik s.a.w.s. mu reče: «Zar nisi maloprije klanjao s nama?» Reče: «Da.» Poslanik s.a.w.s. mu reče: «Allah ti je oprostio grijeh», tj. kaznu!” (Buhari, br. 6437)

“Nemojte uznemiravati Allahove robove; nemojte ih brukati i nemojte im mahane istraživati! Ko bude mahane istraživao svome bratu muslimanu, Allah će njegove mahane istražiti, sve dok ga, u njegovoj kući, ne zastidi i obruka!”

ISLAMSKE TEME

Čuvaj dostojanstvo svoga brata“Ko primijeti kakvu mahanu ili grijeh, pa ga prikrije, bit će poput čovjeka koji naiđe na živu zakopanu djevojčicu, pa je spasi i u život povrati!” (Ebu Davud, br. 4870)

15

1. AVGUST 2008.KULTURNA BAŠTINA

Ferhadija džamija se nalazi u Hercegovačkoj ulici, u naselju Jermiše. Ranije je bila poznata kao Trebinjska, a u novije vri-jeme kao Mula Hajdinova džamija, po njenom imamu Hajdin-ef. Ejupoviću, koji je radni vijek od šesdese-tak godina proveo kao slu-žbenik Islamske zajednice. Ovo je mahalska džamija koja ima dugu tradiciju i veoma je cijenjena u našem narodu. Njen graditelj je Hadži Ferhad. Džamiju je sagradio prije 1540. godi-ne. Iste godine je popisa-na mahala Ferhadija koja je tada brojala 56, a po popisu iz 1604. godine - 38 doma-ćinstava. Godine 1767. pominje se džemat Hadži Ferhad.

Hadži Ferhad je bio ugledan građanin, pobožan i skroman čovjek, koji je svoju privrženost vjeri kru-nisao izgradnjom džamije. Uz džamiju je uvakufio dosta prostran plac koji se, kako su vijekovi prolazi-li, smanjivao, pa je danas dosta manji u odnosu na prijašnju veličinu. Sokaci su postali ulice, a i kuće su pravljene na vakufskim par-celama. Država je bila izda-šna u poklanjanju vakuf-skog zemljišta. Vrlo brzo i ekspeditivno je donosila ukaze o oduzimanju vaku-fa da bi taj oduzeti vakuf nekome „od zaslužnih gra-đana“ dala na korištenje ili poklonila. Najčešće je vakufsko dobro, u vrijeme komunizma, oduzimano bez ikakvog objašnjenja i razloga, na silu i arogantno, uz strah i prijetnje svima koji bi se usudili braniti vakufsku imovinu. Vakuf je pretrpio veliku štetu, pa i ova džamija takođe.

Džamija je mnogo puta rušena i paljena, iznova

građena i obnavljana. Njeni zidovi su bili veoma stari, bijelo okrečeni. Na sva-kom zidu su je krasili mali, drveni prozori sa lukom na vrhu. Krov pokriven ćeremidom dosta je pro-pao, a na mnogim mjestima se vidno iskrivio. Munara niska, sa zdepastim šere-fetom. Unutrašnjost zata-mnjena. Zbog malih pro-zora svjetlost je bila prigu-šena, pa je džamija u dijelu za klanjanje imala nekakav mističan ugođaj, svojstven derviškim tekijama. Zbog debljine zidova ljeti je bila veoma prijatna i ugodna. Jednom riječju, džamija je bila vidno propala i ostarila, pa je trebalo obnoviti.

Dana 29.09.2001. pred-stavnici Medžlisa IZ–e Novi Pazar su obišli Ferhadiju džamiju i zatekli je poru-šenu. Odluku o rušenju je donijela, samoinicijati-vno, grupa džematlija ne poštujući odluku Islamske zajednice da se džamija ne smije rušiti već se obnova i rekonstrukcija trebaju oba-viti prema planu i idejnom projektu rekonstrukcije. O svemu ovome postoji dokumentacija i izja-

ve džematlija o činu kojeg su učinili, a iz želje da naprave novu i ljepšu džamiju.

I z g r a đ e n a j e potpuno nova dža-mija. Prilikom gra-dnje nije se vodilo računa o praćenju i korišćenju starih materijala kako bi se bar djeli-mično očuvao njen fundamen-ta ln i izg led . Podignuta je nova ograda oko džamije, koja je uvuče-na u džamijski plac, pa se na t a j n a č i n vakufska p a r c e l a smanjila. Od prvo-b i t n o g i z g l e d a džamije nije ostalo ništa, što je žalo-sno i zastra-šujuće, te opo-

mena svima nama, a pose-bno džematlijama koji tre-baju znati da je očuvanje tradicije garant opstanka jednog naroda, njegovog nacionalnog i vjerskog bića. Pazarska Ferhadija nije sru-šena sa ciljem da se uništi svaki trag o njenom posto-janju, već iz želje da se napravi bolja i ljepša. Tom prilikom nije poštovana njena starost i značaj, te činjenica da je zaštićena kao kulturno dobro ove države. Njenom potpu-

no novom izgradnjom dobijen je objekat, tvrd i kvalitetan, koji je zadržao ime „Ferhadija“ i ništa više od one stare, monu-

mentalne građevine koja se mogla obno-viti i tako zadržati stari izgled u novom

ruhu. Da su se pošto-vale procedure i insti-

tucija Islamske zaje-dn ice - tako bi

bilo, a ovako - ostaje nam da žalimo za propuštenom prilikom.

Bilo kako bilo, pazarska Ferhadija je i dalje tu gdje je i bila, klanja se i ibadeti u njoj, čuva se islam.

Šta reći o banjalučkoj Ferhadiji? Nju nije poru-šio vjetar, već zločinačka namjera da uništi sve što podsjeća na islam i musli-mane. Ona je bila ponos ne samo Bosne, već svih muslimana. Nju su porušili zlotvori koji se dan-danas bore da se ona ne obnovi i vrati svoj prvobitni sjaj. Onako kako je nikla novo-pazarska, niknut će i banja-lučka Ferhadija, samo što će se prilikom njene obnove voditi račina da svaki kami-čak bude vraćen tamo gdje je i bio. Neće se poznati da je bila porušena, kao što se ne poznaje ni Starom mostu u Mostaru.

Ferhadija (Trebinjska džamija)

Hadži Ferhad je bio ugledan građanin, pobožan i skroman čovjek, koji je svoju privrženost vjeri krunisao

izgradnjom džamije. Uz džamiju je uvakufio dosta prostran plac koji se, kako su vijekovi prolazili, smanjivao,

pa je danas dosta manji u odnosu na prijašnju veličinu.

Sead-ef. ŠAĆIROVIĆ

16

1. AVGUST 2008.

Subota 26. jula tekuće godine osvanula je tmurna i oblačna, muđutim, u srcima pripadnika džemata Kalafati i šire jako vedra i svijetla. Taj dan ostat će upisan u istoriji džemata Kalafati, Medžlis Islamske zajednice Priboj, velikim slovima.

Svečanosti su prisustvo-vali: izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH i direktor Vakufske dire-kcije Nezim-ef. Halilović – Muderis; izaslanik pred-sjednika Mešihata IZ-e u Srbiji muftija Rešad-ef. Plo-jović; izaslanik goraždan-skog muftije Refik-ef. Čaušević; bivši ambasador BiH u Iranu prof. Ahmed Halilović; narodni posla-nici u Skupštini R. Srbije iz Priboja gospoda Ferzo Ćelović i Kenan Hajdare-vić; glavni imami iz Sje-nice, Tutina, Prijepolja i Nove Varoši; predsjednici Medžlisa iz Rudog, Tutina, Sjenice i Prijepolja; imami Medžlisa Priboj i okolnih medžlisa, te predstavnici javnog, kulturnog, privre-dnog i društvenog života i, naravno, čovjek čije ime je trebalo da se nađe na početku, vakif ove džamije - prof. dr. Hajriz Bećiro-vić.

Svečani čin otvaranja Nurija džamije u ovome džematu započeo je uče-njem Kur’ana. Utisak je da su skoro svi pripadni-ci ovog džemata došli da prisustvuju svečanom činu otvaranja džamije, uz pri-sustvo velikog broja vjer-nika iz drugih džemata i gradova. Nakon uvodnih riječi moderatora programa, skupu se obratio predsjednik Medžlisa Islamske zajedni-ce Priboj i Organizacionog odbora za otvaranje džami-je g-din Fahrudin Alagić, koji je poselamio sve prisu-tne i zaželio dobrodošlicu. Naravno, ovako značajna svečanost nije mogla proći bez učešća hora „Selsebil“, koji je već postao prepo-znatljiv na širem prosto-ru. Prisutnima se obratio i Hidajet-ef. Hujić, prvi muallim u ovom džematu

još iz vremena dok je bio softa u Medresi, prisjetiv-ši se tih dana i evocirajući neke uspomene. Svojom poezijom, koja je protkana vjerom, tradicijom i običaji-ma Bošnjaka, predstavio se Salem Bajramović, rodom Pribojac.

Ovoj zaista velikoj i važnoj svečanosti, kako za muslimane Priboja tako i šire, bili su uredno pozva-ni da prisustvuju i najviši predstavnici Opštine Priboj, na čelu sa predsjednikom

Opštine, sa predviđenim obraćanjem, kao i predsta-vnici Srpske pravoslavne crkve u Priboju. Međutim, njihov dolazak je izostao bez obrazloženja. Ne ula-zeći u razloge odsustva, na ovaj način su poslali loš signal Islamskoj zajednici i Bošnjacima Priboja.

Ovom svečanom skupu, u svojstvu domaćina, obra-tio se glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Priboj, Enes-ef. Svraka i, između ostalog, rekao: „Velika mi

je čast i zadovoljstvo što me je Plemeniti Gospodar učinio pripadnikom genera-cije koja obilježava postoja-nje starih vakufa i podiže i otvara nove vakufe. Zaista je divno u samo 20 dana učestvovati na ovako dva velika događaja, kao što su obilježavanje 250 godina postojanja Hasan-agine dža-mije i vakufname u Priboju i danas otvaranju ove dža-mije, koja je vakuf prof. dr. Hajriza Bećirovića, a koji su itekako povezani i u kojima

je mnogo simbolike. Dobili ste najljepši mogući poklon koji vam je neko danas mogao darovati - dobili ste džamiju. Najbolji način da se zahvalite darodavcu jeste da budete redovni posjetioci ove džamije, a najbolja prili-ka da to sprovedete u djelo jeste predstojeći mubarek mjesec ramazan. Čestitam vakifu na ovom velikom djelu. Molim Gospodara da njega i njegovu porodi-cu nagradi iz svog izobilja uz dovu Allahu dž.š. da do

Sudnjeg dana ova džamija služi svojoj namjeni.“

Svakako, ova svečanost ne bi bila upotpunjena da nisu prisustvovali i najviši predstavnici Islamske zaje-dnice u Srbiji i Bosni i Her-cegovini. U svom obraćanju muftija Rešad-ef. Plojović je izrazio zahvalnost Allahu dž.š. što prisustvuje ovom mubarek i hairli činu. Zatim je upitno istakao da li ima veće radosti za vjernika, muslimana, od dana zavr-šetka i otvaranja još jedne Božije kuće na Zemlji, koja će do Sudnjeg dana obasjavati svojom svije-tlošću put onima koji su ovdje, a sve one koji pro-laze ovom dolinom upo-zoravati da treba dunjaluk da ostave na trenutak i dođu u ovu kuću i napune svoje srce imanskom ener-gijom. „Ima li veće časti za čovjeka da sebi obezbijedi nepresušni izvor sevaba od učešća u izgradnji, ili sam izgradi Božiju kuću. Sje-ćamo se danas svih onih koji su prije 200, 300 ili 400 godina svoja imanja i imetak uložili na Božijem putu, koji su gradili džami-je. Ne možemo svi napra-viti džamiju kao ovaj naš vakif, ali možemo pomoći. Ova džamija jeste veliki emanet, koji se predaje nama i svim muslimanima koji žive u Srbiji, kao i onima koji su ovdje pome-nuti, ali nisu došli, zajedno sa predsjednikom Opšti-ne. Molim Allaha dž.š. da ukabuli ovaj hajrat, a neka vakifa nagradi obećanom nagradom“, kazao je mufti-

ja Plojović.Na kraju, prisutnima

se obratio izaslanik reisu-l-uleme, Nezim-ef. Halilo-vić – Muderis. Na samom početku prenio je selame od reisu-l-uleme dr. Mustafe-ef. Cerića, a zatim čestitao vakifu ove džamije, uz dovu da ga Allah nagradi na ovom svijetu, a da mu u Dženne-tu sagradi dvorac. Podsje-tio je na 18. ajet sure Et-Tewbe, u kojem Allah dž.š. govori o pet kategorija ljudi koji grade džamije. „Ovo

je mubarek dan za džemat Kalafati, za vakifa i njegovu porodicu. Obaveze prema ovoj džamiji ne završava-ju se svečanim otvoranjem. Naprotiv, one se uvećava-ju. Mnogo je lakše napra-viti džamiju, nego izgraditi džemat i međusobno povje-renje među muslimanima. Poslanik a.s. u hadisu onima koji izgrade džamiju nago-vještava Džennet i dvorac u Džennetu. Ova džamija će biti lijepa onoliko koli-ko bude imala ukrasa od nas džematlija, od onih koji se budu odazivali na poziv ezana na namaz. Nisu ukra-si džamije ni lusteri, ni tepi-si, ni kandilji, već oni koji je posjećuju. Obaveza je sva-kog džematlije da dolazi u ovu džemiju, a oni koji su van Kalafata da se vraćaju, posjećuju i pomažu džami-ju. Sve što bude od dobra vezano za ovu džamiju, teći će u vidu sevaba Hajrizu i njegovoj porodici, za živo-ta i nakon njihove smrti“, naglasio je Muderis.

Nakon učenja odlomka iz Kur’ana i dove, prisu-tni su upoznati sa sadrža-jem vakufname, a potom je muftija Rešad-ef. Plojović uručio vakufnamu vakifu prof. dr. Hajrizu Bećirovi-ću, koji se vidno uzbuđen obratio skupu. Pored osta-log, istakao je: „Evo, došao je trenutak kada ja, kao vakif, treba vama, odnosno ovom džematu, da predam na upotrebu ovo lijepo zda-nje, ovu Božiju kuću, u koju sam, sa porodicom, uložio svoj imetak. Pripremajući se šta da kažem danas, mislio sam da ću reći mnogo stva-ri. Međutim, ja sam danas i sretan i pomalo tužan. Sreća je u tome što je ova lijepa džamija od danas u mom rodnom mjestu. Tužan sam jer tu nije onaj koji bi se najviše veselio, kome bi bilo mnogo draže da je ovo doži-vio, a to je moj babo. Kada sam odlučio da napravim džamiju, jedino sam tražio da nosi ime mog babe.“

Uslijedilo je proglašenje džamije otvorenom i vla-sništvom Islamske zajedni-ce u Srbiji, te predaja ključa i simbolično otvaranje dža-mije. Svečanost je završena klanjanjem podne namaza.

Enes-ef. SVRAKA

Otvorena Nurija džamija uKalafatima

IZ NAŠIH DŽEMATA 17

1. AVGUST 2008.

Neka je hvala Allahu Uzvišenom i neka je sala-vat na Njegovog Poslanika. Uz Božiju pomoć, volju i blagoslov, reći ćemo neko-liko riječi na temu bogo-bojaznosti. Na početku treba naglasiti da se radi o jednoj od centralnih islam-skih tema, obzirom da Allah dž.š. na početku sure Bekare kaže da je Kur’an uputa bogobojaznima, a Poslanik a.s u podužoj pre-daji, koju prenosi Muslim i koja predstavlja jedno od posljednjih obraćanja Muhammeda a.s svome umetu, kaže: „Oporučujem vam bogobojaznost...“ U pitanju je jedan od poslje-dnjih savjeta Poslanika a.s. o tome kako održati red i poredak u muslimanskom društvu nakon njegove smrti.

Ako pogledamo istoriju prethodnih naroda, vidjet ćemo da se u svakom od njih pojavljivao nered, i to nered različitih vrsta, pa im je Allah dž.š. slao poslanike koji bi nastojali uspostaviti red. Svaki poslanik bi zapo-činjao svoju misiju upravo preporukom bogobojazno-sti, što se najbolje može vidjeti kroz suru Šua’ra, gdje se uzastopno govori o Nuhovom narodu, Adu, Semudu, Lutovom naro-du i narodu Šua’jba a.s. Iako znamo da su proble-mi ovih naroda bili jako različiti, njihovi poslanici su im preporučivali jedno isto rješenje - bogoboja-znost. Tako se kaže u 106. ajetu pomenute sure: „Kad im brat njihov Nuh reče: Zar niste bogobojazni.“ Isto kaže Hud a.s (124. ajet), Salih a.s (142. ajet), Lut a.s (162. ajet) i Šua’jb a.s (177. ajet). I stvarno, i za pro-bleme zakidanja na kanta-ru, tj. trgovinske probleme

koje je imao Šuajbov narod, i za moralnu izopačenost Lutovog naroda i mnogo-boštvo Nuhovog naroda i oholost Ada i Semuda, rješenje je jedno - bogo-bojaznost, jer bi ona stvar-no regulisala i uspostavila prirodan odnos na relaciji čovjek-Bog, kao rob i pravi Gospodar, a onda sve što nije Gospodar pada u vodu. Ako narod neće prihvati-ti da robuje Bogu i neće se bojati onoga Ko najvi-še zaslužuje da Ga se boji, onda ne postoji sistem pra-vih vrijednosti, a bez siste-ma nered je neizbježan.

Islamski sistem vri-jednost i , prvenstveno moralnih vrijednosti, poči-va na bogobojaznosti, jer je nemoguće da čovjek bude moralan ako se ne boji Allaha dž .š. Ovdje ćemo naglasiti jednu važnu stvar, a to je da islamski sistem obreda, naredbi, zabrana, pa i običaja, ima za cilj izgraditi moralnog čovjeka. Nijedan propis nije sam sebi svrha, pa ni namaz i post, kao osno-vni vidovi ibadeta. Zbog toga Poslanik a.s. kaže da će biti mnogo postača koji od svog posta neće imati ništa, već glad i žeđ. Dakle, ako namaz i post ne prave čovjeka boljim i ne odgaja-ju ga, onda nemaju istinsku vrijednost.

Vidimo da je bogoboja-znost u osnovi islamskog morala i propisa kao temelj bez kojeg se ne može.

Da pogledamo koji su plodovi bogobojaznosti koji se spominju u suri Talak na kraju tri uzasto-pna ajeta, koji inače govore o odnosima u porodici kao osnovnoj jedinici društva i nije slučajno što sva tri završavaju spominjanjem bogobojaznosti jer, kako smo rekli, to je osnov za red u društvu, a skup poro-dica je taj koji čini društvo. U prvom od tih ajeta se kaže: „A ko se boji Allaha, On će mu sigurno izlaz naći

i opskrbit će ga odakle se i ne nada, ko se osloni na Allaha pa On mu je dovo-ljan...“ Ovo su pravila, ovo je ugovor, prvi dio se odno-si na čovjeka, pa ako čovjek ispuni svoj dio Allah će svoj sigurno ispuniti. Spomenut ćemo i povod objave ovog ajeta. Kaže Imam Nejsaburi da je ajet objavljen u vezi slučaja Malika ibn Awfa el-Ešdžeija, kojem su mušrici zarobili sina. On je, inače, bio siromašan, pa kada mu je sin zarobljen njegovo stanje se pogoršalo, otišao je kod Poslanika a.s i poža-lio se na materijalno stanje i na tugu majke, tj. njegove žene za svojim sinom, pa mu je Poslanik a.s rekao: „Što više izgovarajte La hawle we la kuwete illa bil-lah.“ Kada se vratio svojoj ženi upitala ga je šta mu je Poslanik a.s. savjetovao, pa joj je ispričao. Ona je rekla: „Divno li je to čime nas je posavjetovao“, pa su oboje saburali i zikrili, te je Allah, nakon određe-nog vremena u kojem ih je iskušao, učinio da njihov sin pobjegne iz zaroblje-ništva i sa sobom dotjera stado mušričkih ovaca na koje je naišao na putu. Tako je Allah dao zbog njihove bogobojaznosti da im se sin vrati i još ih opskrbio nafakom.

U vezi drugog dijela ajeta, gdje se kaže da ko se pouzda u Allaha - On mu je dovoljan, spomenut ćemo predaju od Poslanika a.s gdje se kaže da su dva čovjeka živjela u dva grada koja je razdvajalo more. Oni su bili poznanici i pri-jatelji, pa je jedan doputo-vao kod ovog drugog da mu zatraži novac na zajam. On mu je rekao: „Pozajmit ću ti novac, ali neka neko posvjedoči“, pa mu ovaj odgovori: „Allah je dovo-ljan kao Svjedok.“ Ovaj mu odvrati: „Jeste, divan li je On svjedok“, pa ga upita za žiranta, za garanciju da će novac biti vraćen u ugovo-

renom roku, pa mu on opet reče: „Allah je dovoljan kao Garant.“ Onaj se složi i dade mu novac, nakon čega se on vrati u svoj grad. Uložio je novac u određene poslove, Allah mu dao nafa-ku i kada je došao ugovore-ni dan krenu na obalu da potraži brod da se prebaci kako bi vratio novac. Kako je pomenuto, između nji-hovih gradova bilo je more i nije se moglo putovati kopnenim putem, a brodo-vi nisu smjeli ploviti zbog rata koji je u međuvremenu izbio na moru između dvije prekomorske države. Ovaj čovjek je čekao i raspiti-vao se kako bi se mogao prebaciti, ali prijevoza nije bilo. Vidjevši da nema izla-za, zamoli Uzvišenog rije-čima: „Gospodaru, pozaj-mio sam novac kod tog i tog prijatelja, pa mi je tra-žio svjedoke, a ja nisam imao svjedoka do Tebe; pa mi je tražio garanta, a ja nisam imao garanciju do Tebe. Gospodaru, pomozi mi da svoju obavezu izvr-šim kako treba.“ Zatim je stavio novac u bocu, napi-sao poruku i bacio bocu u more. Na drugoj stra-ni njegov prijatelj je čekao na pristaništu čitav dan, ali brodova nije bilo i taman predveče, kada je htio da krene kući, ne osuđujući svog prijatelja jer mu je bilo jasno da nije mogao da se prebaci, sišao je do obale da se malo umije, kada je vidio da talasi nešto nose. Allahovom voljom boca je doplovila tačno gdje treba, u prave ruke. Otvorio je, našao novac i poruku. Allah nije dao da propadne obe-ćanje dato u Njegovo ime. Povjerenje među ljudima se ne gradi samo od sebe, gradi ga bogobojaznost i vjera u grudima.

Spomenuli smo prvi ajet i povod njegove objave, a u drugom ajetu se kaže: „Ko se Allaha boji, On će mu svaki posao lakim učiniti...“ A u trećem: „Ko se Allaha

boji, On će poništiti njego-va loša djela i uvećat će mu nagradu.“

Ako se prisjetimo prvog ajeta, vidimo da su sva tri izrečena u formi uslovljene rečenice podijeljene u dva dijela. To je ponuda svakom čovjeku: ako je prihvati - imat će zasigurno ono što slijedi, a šta je bolje nego imati Allaha za Zaštitnika i Pomagača?!

Treba posebno istaći i to da je bogobojaznost učinjena jedinim kriteri-jem za vrednovanje ljudi pred Allahom dž.š., pa se kaže u suri Hudžurat: „O ljudi, mi smo vas stvorili od jednog čovjeka i jedne žene i učinili smo vas pri-padnicima različitih naroda i plemena da bi ste se upo-znavali, najbolji kod Allaha je onaj ko Ga se najviše boji...“ Ovo je Allahov kri-terij za razlikovanje ljudi pred kojim svi naši kriteriji za vrednovanje ljudi padaju u vodu... Sve naše razlike i ono u čemu smo bolji ili lošiji od drugih nisu razlike suštinske prirode, sve su to vanjski prolazni kvaliteti. Bogobojaznost je kvalitet duše i kao takav on je jedini mjerodavan kod Uzvišenog Gospodara.

Da nas Allah učini od bogobojaznih i da nas uputi na ono čime ćemo posti-ći Njegovo zadovoljstvo. Amin!

Oporučujem vam bogobojaznostIslamski sistem vrijednosti, prvenstveno moralnih vrijednosti, počiva na bogoboja-znosti, jer je nemoguće da čovjek bude moralan ako se ne boji Allaha dž .š. Ovdje ćemo naglasiti jednu važnu stvar, a to je da islamski sistem obreda, naredbi, zabra-

na, pa i običaja, ima za cilj izgraditi moralnog čovjeka.

Mirfat-ef. FIJULJANIN

ISLAMSKE TEME18

1. AVGUST 2008.

Šta bi drugo mogla da bude ljubav prema Al l ahovom Pos lan iku s.a.v.s. osim obaveza. Ona je obaveza svakom musli-manu bez imalo sumnje. Dokazi koji nam to potvr-đuju su mnogobrojni, a na to nam najbolje ukazuje ajet u kojem je Uzvišeni Allah sabrao sve ono što čovjek voli na ovom svijetu i to stavio na jednu stranu, a ljubav prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s. na drugu stranu:

"Reci: Ako su vam očevi vaši, i sinovi vaši, i braća vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i trgovačka roba za koju stra-hujete da prođe neće imati, i kuće vaše u kojima se pri-jatno osjećate – miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grešnicima neće ukazati na pravi put." (Et-Tevba, 24)

Ovaj ajet je dovoljan dokaz obaveznosti lju-bavi prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s., jer Allah dž.š. prijeti onima kojima je neka druga ljubav preča od ljubavi prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s., riječima: "...onda pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grešnicima neće uka-zati na pravi put", jer je on od onih koji su zalutali.

U drugom kraćem ajetu Uzvišeni nam u jednoj reče-nici ukazuje na obaveznost ljubavi prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s., a to je ajet:

"Vjerovjesnik treba da bude preči vjernicima nego oni sami sebi."

(El-Ahzab, 6) Ibn Kajjim r.a. objašnjava

da u ovom ajetu ima neko-liko dokaza obaveznosti

ljubavi prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s., a to se najbolje ogleda u dvije stva-ri:

1. Da bude preči vjer-niku od samoga sebe; osno-va je da je čovjek najdraži samome sebi, ali i pored toga obaveza mu je da mu Allahov Poslanik s.a.v.s. bude draži od samoga sebe i time upotpuni svoje vje-rovanje.

2. Da vjernik ima odnos prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s. kao rob prema svome gospodaru, ili dijete prema svome rodi-telju, i da ni u kom slučaju ne postupa osim nakon što razmisli da li time opra-vdava svoju ljubav prema Al l ahovom Pos lan iku s.a.v.s. Mnogobrojni su ajeti koji to potvrđuju, kao što su riječi Uzvišenog:

"Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprosti-ti! – a Allah prašta i samilo-stan je." (Ali 'Imran, 31)

Mnogo je hadisa koji ukazuju na obaveznost ljubavi prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s., toliko da ih ne možemo sve ovdje nabrojati, ali ćemo spome-nuti neke od njih:

U poznatom hadisu, kojeg prenosi Enes bin Malik r.a., Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže:

"Nijedan od vas neće biti vjernik sve dok mu ja ne budem draži od njegova roditelja, njegova djeteta i cijeloga svijeta." (Buharija)

Poznata je priča Omera ibnul-Hattaba r.a., koju prenosi ashab Abdullah bin Hišam r.a.: „Bili smo sa Allahovim Poslanikom s.a.v.s., pa mu je Omer rekao: „Allahov Poslaniče! Zaista te više volim od

svega drugog izuzev sebe.“ Na to je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Ne, tako mi Onoga u čijoj je ruci moj život, sve dok ti ni budem draži i od sebe samoga."

Tada mu Omer reče: „Uistinu, ti si mi sada, tako mi Allaha, draži i od mene samoga!“

"Sada (je tvoja vjera potpuna), Omere", rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s."

(Buharija)Da čovjek voli sebe više

od svega ostalog je priroda čovjeka i to je ono zbog čega je Omer r.a. izgovorio riječi u prethodno citira-nom hadisu kada je rekao: „Allahov Poslaniče! Zista te više volim od svega dru-gog, izuzev sebe.“ Ovo je priroda svakog čovjeka i to čovjek ne bira, kako naglaša-va imam El-Hatabi r.a. Dok je ljubav prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s. ono što čovjek bira i ova ljubav je, shodno tome, dio imana, zato Omer r.a., nakon što ga je Allahov Poslanik s.a.v.s. obavijestio da, iako je u prirodi čovjeka da voli sebe najviše, treba da voli Allahovog Poslanika s.a.v.s. više i od sebe samoga, izgo-vara riječi: „Uistinu, ti si mi sada, tako mi Allaha, draži i od mene samoga!“

N a o s n o v u o v o g a učenjaci su rekli da lju-bav prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s. može biti na dva načina:

1. Obavezna ljubav, i to je ona ljubav koju zahti-jeva vjerovanje u njegovo poslanstvo i prihvatanje onoga sa čime je došao.

2. Pohvaljena ljubav, a to je ljubav koja se ogleda u slijeđenju njegovog Sunneta i pridržavanju onoga što je rekao i radio koliko je u

mogućnosti svakog poje-dinca.

Od hadisa koji potvr-đuju gore spomenuto jesu riječi Allahovog Poslanika s.a.v.s.: "Kod koga se nađu tri svojstva, osjetit će slast imana:

- da voli Allaha i Njegovog Poslanika iznad svega ostalog,

- da čovjeka voli isključivo u ime Allaha,

- da mrzi povratak u nevjerstvo, nakon što ga je Allah iz njega izbavio, kao što mrzi da bude bačen u vatru."

(Buharija i Muslim)Takođe, hadis kojeg pre-

nosi čestiti ashab Enes bin Malik r.a., da je neki čovjek došao kod Allahovog Poslanika s.a.v.s. i pitao: „Allahov Poslaniče, kada će biti Sudnji dan?“ Alla-hov Poslanik s.a.v.s. ga je upitao: “A šta si pripremio za Sudnji dan?” Čovjek je rekao: „Ljubav prema Alla-hu i Njegovom Poslaniku.“ Allahov Poslanik s.a.v.s. mu tada reče: “Ti češ biti sa onima koje voliš.” Dalje Enes bin Malik r.a. priča: „Ničemu se, poslije islama, nismo više obradovali od ovih riječi Allahovog Posla-nika s.a.v.s.: “Ti češ biti sa onima koje voliš.” Onda je rekao: „Ja volim Alla-ha i Njegovog Poslanika, Ebu Bekra i Omera, pa se nadam da ću biti sa njima, iako nisam radio koliko su oni radili.“ (Muslim)

U hadisu kojeg pre-nosi plameniti ashab Ebu Hurejre r.a., Allahov Posla-nik s.a.v.s. kaže: “Najvi-še od mog ummeta će me voljeti ljudi koji će doći poslije mene. Neki od njih bi volio da me vidi više od svoje porodice i imetka.”

(Muslim)A u drugom hadisu,

kojeg prenosi amidžić Alla-hovog Poslanika s.a.v.s., Abdullah bin Abbas r.a., Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže: “Volite Allaha radi blagodati kojima vas obasi-pa, mene volite radi Allaho-ve ljubavi, a moju porodicu volite radi moje ljubavi.” (Tirmizi)

Mi volimo Allahovog Poslanika s.a.v.s. ljubavlju kojom nas vjera obavezuje, ljubavlju koju smo svojim umom odabrali, iz pošto-vanja prema onome koji je bio uzrok naše upute. To je stvar kojoj nisu potrebni dokazi, ali želimo da tu lju-bav ojačamo i učvrstimo, jer vidimo mnogobrojne ajete, koji će se učiti do Sudnjega dana, kako uka-zuju na obaveznost ove lju-bavi, njeno uzvišeno mje-sto time što je Allah dž.š. spominje odmah uz ljubav prema Njemu Uzvišenom. To je ljubav koja u sebi sadrži sve što treba sadržati najpotpunija ljubav prema nekom na ovom svijetu.

Također smo uvidjeli veličinu ove ljubavi kada smo shvatili da ona treba biti ispred ljubavi naše prema nama samima, a da ne govorimo o ljubavi prema roditeljima, supruzi, djeci. Ova ljubav je naj-veća ljubav prema nekom od sinova ljudskog roda i od svih stvorenja. Ovakvu ljubav zaslužuje Allahov Poslanik s.a.v.s., jer je on najodabraniji od svih stvo-renja, pa je ljubav prema njemu obaveza svakom onom koji vjeruje u Allaha dž.š. i voli Ga.

L J U B A V P R E M A P O S L A N I K U , A . S . ( I I )

Važnost ljubavi prema Poslaniku s.a.v.s.

Kod koga se nađu tri svojstva, osjetit će slast imana: da voli Allaha i Njegovog Poslanika iznad svega ostalog, da čovjeka voli isključivo u ime Allaha, i da mrzi povratak u nevjerstvo, nakon što ga je Allah iz njega izbavio, kao što mrzi da bude

bačen u vatru.

Abduselam-ef. FETIĆ

ISLAMSKE TEME 19

1. AVGUST 2008.

Kockanje ili kocka je zajednički naziv za sve igre koje uključuju ulaganje novca. Igrač koji pobije-di - dobija uloženi novac. Različite forme kockanja imaju različitu povijest. U skladu s povijesnim zapi-sima i arheološkim istraži-vanjima, kockanje postoji dugi niz godina i u kultura-ma gotovo svih civilizacija.

Kockanje u našim domovima

Istraživanje kaže da svaki peti čovek koji pokaže interesovanje za kockanje postaje patološki kockar. Kockanje je ušlo u naše domove preko tv ekrana. Sve više je kvizova, glasanja i ko zna čega...

Sa problemom kockanja susreću se sve zemlje u svi-jetu. Građani SAD godišnje potroše oko 80 milijardi dolara na onlajn kockanje. Jedan uspješni student iz Pensilvanije opljačkao je banku da bi vratio dug. Trebamo biti svjesni kona-čnih učinaka kockanja: ono uništava porodice i ima zdravstvene posljedice. Kockanje postepeno posta-je je nedvojbeno zdravste-ni problem, a ekspanzija kockanja predstavlja znača-jan rizik, o čemu svi treba-mo voditi računa. Bolesnik nastavlja s kockanjem kako bi nadoknadio gubitke. Posljedica toga je da često kockar tone u dugove, postajući sve jače zaoku-pljen kockanjem, uvjeren da će velika pobjeda nado-knaditi dugove i riješiti sve njegove probleme.

Zdravstveni problemi mogu nastati i kao rezul-tat sustezanja od kocka-nja. Studija je pokazala da najmanje 65% patoloških kockara ima barem jednu od tegoba povezanu s pre-

kidom kockanja: nesanicu, glavobolju, gubitak apetita, tjelesnu slabost, bolove u mišićima, ubrzan rad srca, teškoće s disanjem i sl. Te osobe mogu lagati članovi-ma porodice, terapeutu ili drugima kako bi sakrile ste-pen uvučenosti u kockanje. Kada su iscrpljeni izvori za posuđivanje novca, osoba može naginjati antisocijal-nom ponašanju (npr. krivo-tvorenju, prijevari, krađi ili pronevjeri) kako bi dobila novac.

Osoba zbog kockanja može ugroziti ili izgu-biti važnu emocionalnu vezu, posao, obrazo-vnu ili poslovnu mogu-ćnost. Također se može upustiti u „moljakanje jamčevine”, obraćajući se porodici, rođacima ili drugima za pomoć zbog očajne finansijske situacije prouzrokovane kockanjem.

Kockanje je uzrok nasilju u porodici

S t u d i j a , k o j a j e uključila 286 žena pri-mljenih u hitnoj službi Univerzitetske bolnice u Nebraski, pokazala je da žene čiji partner ima probleme s kockanjem imaju 10,5 puta veću vjerovatnost da će biti žrtve nasilja od partnera nego žene čiji partner nema probleme s kocka-njem.

U 2003. godini objavlje-no je kako je s otvorenjem kockarnica u Južnoj Dakoti nasilje nad djecom i vri-jeđanje kod kuće poveća-no za 42%, odnosno 80%, što se povezalo s porastom kockanja.

Socijalne i zdravstvene posljedice kockanja očitu-ju se i na individualnom i na društvenom nivou.

Lične posljedice uključuju razdražljivost, izrazitu pro-mjenjivost raspoloženja, probleme u međuljudskim odnosima (uključujući rastave brakova), odsu-tnost s posla, zanemariva-nje porodice, te bankrot. Posljedice kockanja na zdravlje kockara (ali i nji-hovih partnera) uključuju depresiju, nesanicu, pore-mećaje probave, migrenu i ostale bolesti povezane sa stresom.

Sportske kladionice na svakom ćošku

Svaki peti srednjoško-lac svakodnevno posjećuje sportske kladionice, govore podaci Fonda za preven-ciju patološkog kockanja. Kockanje kao bolest zavi-snosti sve je češći problem u Srbiji. Iako država godi-šnje zarađuje preko 100

miliona eura od igara na sreću, ništa ne daje za pre-venciju ove bolesti.

Djeca najčešće počinju igrama u sportskoj kladio-nici, onda prelaze na poker aparate i rulet, gdje je ulog mnogo veći. Patološko kockanje tipično počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u živo-tu kod žena.

Međutim, ono što doda-tno olakšava ulaz u kockanje današnjim maloljetnicima

je sve veća ponuda i otva-ranje kockarnica (sport-skih kladionica) u blizini osnovnih i srednjih škola, s ciljem da se djeca privuku i da se preko njih ostvari dobit. Naravno, u tome se i uspijeva. Nedavno sam čula sljedeću priču jednog uče-nika petog razreda osnovne šklole koji kaže: „Kad smo se vraćali iz škole jedan moj

drug je svratio u sportsku kladionicu. Zvao je i mene da pođem sa njim i ja nisam htio. Pitao sam ga šta će tamo, a on je odgovorio da je juče ostao dužan 200 dinara, pa danas mora da ih vrati.” Djeca troše roditelj-ske pare date za topli obrok na kockanje!

Mnoga djeca su kocka-njem izgubila sve i zadu-žila svoje roditelje, a ima i djece koja su u dugovima i po nekoliko hiljada eura.

Država je prije četiri godine donijela Zakon o igrama na sreću, posli-je koga je čak 118 pre-duzeća dobilo dozvole da se bavi organizova-njem kockanja. Ta grana je državi, u prvih pet mjeseci ove godine, od poreza donijela 27 mili-ona eura.

U Beogradu je neda-vno otvorena klinika za odvikavanje od ove bolesti. Broj oboljelih u posljednjih 4-5 godina se nevjerovatno pove-ćao, a zakon iz 2004. godine, koji zabranjuje ulazak maloljetnika u kladionice, očigledno se ne poštuje.

Na kraju, sva odgo-vornost (a i muka za neodgovornost) spada najviše na roditelje. Ukoliko im je stalo do njihove djece, njiho-vog zdravlja i uspjeha u životu moraju iznaći

načina da djecu drže pod neprestanom kontrolom, budnim okom vaspitača, kako bi ih sačuvali brojnih pošasti i poroka kojima je svijet današnjice ispunjen. Sa djecom se mora razgo-varati i biti upućen u svaku poru njihovog života, jer svako otuđivanje i zahlađe-nje odnosa vodi propasti i roditelja i djece.

ISLAMSKE TEME

K O C K A N J E - B O L E S T S V E P R I S U T N I J A M E Đ U O M L A D I N O M

Da li se kockaš i svojombudućnošću

Svaki peti srednjoškolac svakodnevno posjećuje sportske kladionice, govore poda-ci Fonda za prevenciju patološkog kockanja. Kockanje kao bolest zavisnosti sve je češći problem u Srbiji. Iako država godišnje zarađuje preko 100 miliona eura od

igara na sreću, ništa ne daje za prevenciju ove bolesti.Sanela KARIŠIK-MISIRLIĆ

20

1. AVGUST 2008.

Odavno se osjeća neo-phodna potreba da se i Bošnjaci, po ugledu na veli-ke i emancipovane naro-de, povežu i organizuju u jedinstvenu i, na demokrat-skim osnovama, postavlje-nu nacionalnu zajednicu svih Bošnjaka svijeta.

Bošnjaci kao narod žive u dva odvojena i nepoveza-na dijela:

1. Bošnjaci koji žive u matičnoj domovini svih Bošnjaka - BiH.

2. Bošnjaci koji žive u mnogim zemljama svijeta razasuti, među kojima su gotovo sve veze pokidane.

3. Takva rascjepkanost i nepovezanost činila ih je vrlo slabim i beznačajnim faktorom u BiH i dijaspori

4. Neophodno je preva-zići vjekovnu razjedinjenost i na jedinstvenoj platformi povezati sve Bošnjake sa jedinstvenim jezikom, kul-turom, tradicijom, duho-vnošću, nacionalnim sim-bolima, grbom, himnom, zastavom, ekonoskim pro-storom, uz punu pažnju i poštovanje svih Bošnjaka u zemljama oko BiH, kao i onim najudaljenijim. 5. Iako su mnogo kasni-je stasali kao narodi, naši susjedi nas već vjekovima sistematski i svestrano ignorišu, progone, ubijaju, pljačkaju i na najbrutalniji način već više puta pona-vljaju genocid.

6. Tako je površina naše države BiH više puta

smanjivana, što je i u posljednjem ratu (1992-1995) u dobroj mjeri postignuto, jer su mnoge teritorije, na veliku žalost opet, “očišćene” od Bošnjaka.

7. Ako je “isto-rija učiteljica živo-ta”, nadajmo se da je nas Bošnjake barem poslije ovog rata dobro opame-tila i da smo shvatili da samo jedinstve-ni i organizovani mi Bošnjaci može-mo pružiti sna-žan otpor varvar-skim nasrtajima iz susjednih zemalja i odbraniti suvere-nitet i teritorijalni integritet jadine nam BiH, dajući na taj način najveći doprinos očuvanju svjet-skog mira i na međunaro-dnim konvencijama zasno-vanog svjetskog poretka.

8. Organizovani i pove-zani Bošnjaci steći će neo-phodne uslove za slobodan i nesmetan razvoj i prospe-ritet u svakom pogledu.

9. Bošnjaci su jedan od najstarijih naroda na Balkanu, čija je vitalnost, i pored mnogobrojnih ratnih oluja, odigrala zna-čajnu ulogu, a zadnji rat je samo još jednom potvrdio da je među Bošnjacima stasala još jedna velika generacija koja je,

zalažući svoje živote i svoju pamet i snagu za odbra-nu BiH, ulila veliku nadu i optimizam u sretniju budu-ćnost BiH i bošnjačkog naroda.

10. To je ulilo i veliku nadu i povjerenje i Bošnjaka u dijaspori. koji više nisu ljudi za koje se ne zna oda-kle su i kome pripadaju.

11. Međutim, veliki je broj Bošnjaka, nažalost, izgubljen zauvijek, iako su i današnje generacije svjesne odakle vode porijeklo i da su im davni preci Bošnjaci, no mnogi su već asimili-rani.

1 2 . O v o Bošnjaka što je uspjelo da preživi sve nedaće koje su nas potresale, vje-rujemo da je potpu-no svjesno, te da bi bio veliki korak naprijed da se i mi, napokon, poveže-mo i organizujemo u jedinstvenu zaje-dnicu Bošnjaka u matici i dijaspori - u Svjetski kongres Bošnjaka.

1 3 B o š n j a c i , iako malobrojan narod, svjesni su već da samo orga-nizovani i povezani u jedinstvenu zaje-dnicu sa daleko-sežnim ciljevima, mogu ući u integra-

cije koje nameće ujedinje-na Evropa u različitostima, “Novi svjetski poredak” i novi duhovni i civilizacijski preporod velikih svjetskih vjera, kultura, jer ne žele da budu zbrisani sa političke, društvene i istorijske scene svijeta.

1 4 . V e z e m e đ u Bošnjacima treba da budu trajne i svestrane, a Bošnjaci u dijaspori treba da budu faktor koji povezuje i spaja BiH i zemlje koje su pri-hvatile kao svoje građane naše sunarodnike.

15. Trebamo iskoristiti kao prednost to što smo razasuti u mnogo zemalja i što smo naučili mnogo jezika i spoznali mnogo kultura i tradicija u daljim još svestranijim odnosima BiH i tih zemalja.

16. Kako se mi među-sobno budemo uveziva-li, poštovali i neprekidno budemo unapređivali uza-jamost i organizovanost, na najbolji način možemo pokazati i našim prijatelji-ma, a i našim neprijatelji-ma, da smo mi Bošnjaci jedan širokogrud narod i narod sa dugom tradicijom poštovanja i uvažavanja drugih i drugačijih, o čemu svjedoče mnogi dokumen-ti u našoj bogatoj kultur-noj i istorijskoj baštini. Gore navedeni razlozi, i još mnogo toga što se može još dodati, dovoljni su razlozi da je Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike još na 7. Skupštini u Čicagu 2006. godine donio Odluku o otvaranju proce-sa za formiranje Svjetskog k o n g r e s a B o š n j a k a .KBSA će na bazi navedene odluke u narednom izvje-štajnom periodu raditi na sazivanju Osnivačke skup-štine Svjetskog kongresa svih Bošnjaka u matici i dijaspori, od BiH preko Evrope do Australije i Sjeverne Amerike.

P L A T F O R M A Z A O S N I V A N J E S V J E T S K O G K O N G R E S A B O Š N J A K A

Bošnjaci semoraju povezati globalno

AKTUELNOSTI 21

1. AVGUST 2008.

Da džemat „Fedžr“ u Minhenu ne nosi uzalud epitet trenutno najaktivnije bošnjačke Islamske zaje-dnice u Bavarskoj, dokazao je jula mjeseca ove godine, kada je sa svojom organi-

zacijom i učešćem bio dio četiri velika projekta.

Omladinci Islamske zajednice su na turniru BiH kupa 2008., održanom u Minhenu, učestvovali sa dvije svoje ekipe: Džemat „Fedžr“ i Sandžačka dija-spora. Pred velikim brojem gledalaca, veoma vještom igrom, Sandžačka dijaspo-ra, kao druga ekipa džema-ta, potpuno je zasluženo došla do finala, kada je uz malo manje sreće izgubi-la od ekipe BiH zajedni-ce Minhen i tako potpuno zasluženo zauzela drugo mjesto na ovom turniru. Slika koja je posebno osta-vila dojam na ovom turniru jeste zajedničko obavljanje podne namaza na stadio-nu. Naime, dok je trajala pauza, imam Izet-ef. Bibić je pozvao svoje igrače na obavljanje namaza, a njima su se kasnije priključili i takmičari iz drugih ekipa. Potpuna tišina, koja je za vrijeme namaza vladala na stadionu i tribinama, samo je dokaz oduševljenja i veli-kog respekta od strane pri-

sutnih.Zatim, 11. jula, u znak

sjećanja na genocid koji je počinjen prije 13 godi-na u Srebrenici, džemat „Fedžr“ je bio suorgani-zator, sa BiH zajednicom

i Sandžačkom dijasporom, mirne šetnje glavnim min-henskim trgom. Više od stotinu Bošnjaka, u maji-cama sa ispisanim DON’T FORGET SREBRENICA, podsjetili su prolaznike na taj strašni zločin koji je počinjen nad nevinim lju-dima, i to pred očima cijele svjetske javnosti.

Kolonu Bošnjaka je

predvodio imam džemata „Fedžr“ i potpredsjednik Sandžačke dijaspore Izet-ef. Bibić s predsjednikom i potpredsjednikom BiH zajednice.

Već sljedećeg dana, 12.

jula, džemat „Fedžr“ je u svojim prostorijama organi-zovao projekt pod nazivom „Ne zaboravi Srebrenicu i Srebrenice“, sa 22 minuta video projekcije, koju su za ovu priliku pripremili Izet-efendija i njegova hanuma, kada su prepunu džamiju prisutnih Bošnjaka podsje-tili na strašne dane agresije na BiH.

Zatim je Izet-efendija u svom govoru podsjetio prisutne na svih 11 geno-cida koji su izvršeni nad Bošnjacima i tom prilikom izrazio žaljenje što Bošnjaci opet, po ko zna koji put,

zaboravljaju, a zaboravlje-no se brzo ponovi.

Napomene radi, džemat „Fedžr“ je jedina bošnja-čka zajednica u Minhenu, a zasigurno i u cijeloj Bavarskoj, koja je nešto ovako zvanično organizo-vala u svojim prostorijama.

Sutradan, 13. jula, dže-mat „Fedžr“ priredio je zajednički ručak za sve pripadnike ovog džema-ta. Nakon podne nama-za skupu se prvo obratio Izet-ef. Bibić, koji je ispred Islamske zajednice posela-

mio prisutne i zahvalio im se na velikom odzivu, a zatim je naglasio važnost ovakvih druženja i skre-nuo pažnju da ona moraju postati tradicija ako se želi imati zdrav i jak džemat.

Zatim se pristupilo dije-ljenju hedija mekteblijama koju su uspješno priveli kraju svoju mektebsku 200-7/2008. god. Poklone djeci dijelili su Izet-ef. Bibić i Enes-ef. Zukorlić. Nakon toga, imam džemata je podijelio knjige takmiča-rima ovog džemata koji su svojim učešćima na turni-rima u proteklom periodu dali svoj veliki doprinos u podizanju i razvoj Islamske zajednice u Minhenu.

Nakon ručka, ispred roditelja čija djeca pohađa-ju Mekteb obratio se Musa Ibrović, koji se u svom obraćanju zahvalio imamu Bibiću za trud koji ulaže u vjersko obrazovanje djece.

Poslije toga, preko 60 balona ispunjenih heliju-mom, sa natpisom Džemat „Fedžr“, polaznici mekteba pustili su iz dvorišta dže-mata u zrak.

Sve ove manifestacije su propratile i o njima pisale najčitanije bosanske novine u dijaspori - Dnevni avaz.

Da nas Al lah dž.š. pomogne da ustrajemo na ovom putu. Amin

Mersad BULIĆ

A K T I V N O S T I D Ž E M A T A F E D Ž R

Ne zaboravi SrebrenicuU znak sjećanja na genocid koji je počinjen prije 13 godina u Srebrenici, džemat „Fedžr“ je bio suorganiza-

tor, sa BiH zajednicom i Sandžačkom dijasporom, mirne šetnje glavnim minhenskim trgom

DIJASPORA22

1. AVGUST 2008.

Ono što se godinama naslućivalo sada je postalo jasno - kasa Opštine Novi Pazar je godinama pljačkana. Ugljanin je već godinama iz kase Opštine finansirao privatna lica i protivpravno trošio i rasipao novac građana ovoga grada. Nove detalje o tim radnjama iznijeli su funkcioneri Opštine u najnovijem izvještaju koji je dostavljen medijima iz kabineta gradonačelnika dr Mirsada Đerleka.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Analizom zatečenog f i na nsijskog st a nja u O p št i n i Nov i Pa z a r, k o j a j e i z v r š e n a n a o s n o v u z v a n i č n i h podataka dostavljen ih gradonačelniku Mirsadu Đerleku od strane načelnika Odeljenja za f inansije Bahrije Kačara, utvrđeno je dosadašnje ukupno dugovanje Opštine Novi Pazar koje iznosi preko 7 miliona eura.

U danu kada je izabrana nova vlast na konstititivnoj sjednici Skupštine Opštine, 07.07.2008. zatečeni saldo na opštinskom budžetu iznosio je nula dinara. Toga dana pušten je cjelokupan

iznos novca sa opštinskog računa koji je u 8 časova i z no s io 2 . 8 9 5 . 3 43 , 75 dinara. Narednog dana, 08.07.2008., priliv novca na opštinskom računu iznosio je 3.794.696,84 dinara. Na budžetu je na kraju dana ostalo 40.000 dinara. Isplatama sa budžeta u ova dva dana nisu izmirene obaveze Opštine za plate budžetskim korisnicima za mjesec maj, ali je uvidom u izvještaj o promjeni na računu utvđeno da je samo nekoliko nevladinih organizacija dobilo preko milion i po dinara. Centru z a b o šnja čke s t ud i j e prebačeno je 1.000.000,00 dinara u transakcijama sa racuna 7. i 8. jula 2008. godine.

U o k v i r u v e l i k i h dugovanja u iznosu od 7 miliona eura, koja su naslijeđena od prethodne opštinske administracije, navodimo i obaveze po kreditima Opštine Novi Pazar koje mjesečno iznose 5 miliona dinara, a samo za četiri pežoa kupljenih na lizing ostalo je 29 rata duga u iznosu od 73.718,54 eura.

U z g r a d i O p š t i n e trenutno je zaposleno 284 radnika, a uvidom u platne

spiskove Opštine i javnih preduzeć a pron adeno je i nekoliko lica koja su primala lične dohotke, a da uopšte ne borave u Novom Pazaru.

Press služba

Kabineta gradonačelnika

Ugljanin finansirao pokušaj razbijanja Islamske zajednice

U izvještaju se također dodaje da je ova opština u nekoliko navrata finansirala propalu tvorevinu koju su naziva l i “R ijaset”. Ugljanin je zloupotrijebio sredstva Opštine Novi

Pazar, kojima je pokušao i n s t a l i r a t i p a r a l e l n u islamsku zajednicu. U dostavljenom izvješaju se navodi da je samo dana 07.07.2008. godine, kada je konstituisana nova vlast, ovoj grupi prebačeno sa računa grada 380 000,00 dinara. To je uplata koja je otkrivena, a zasigurno je bilo još mnogo većih u periodu napada na Islamsku zajednicu. Ovo je potvrda onoga našta smo već duži period upozoravali. Ugljanin je našim parama potkupio pod m it l j i ve pojedince i pokušao da napravi privatnu islamsku

zajednicu.

U p l a t a s a r a č u n a O p š t i ne B o š nj a č kom nacionalnom vijeću od preko jednog mi l iona dinara , humanitarnom društvu, koje je takođe nelegalno osnovao, 200 h i ljada d inara , uplate pojedincima i određenim firmama, samo naslućuju koje su stvarne razmjere kršenja zakona koje je ta vlast napravila. Šteta koju su načinili koštat će građane Novog Pazara mnogo, ali je na nadležnim organima da ispitaju iste i počinioce privedu pravdi.

Pokradena opštinska kasaAnalizom zatečenog finansijskog stanja u Opštini Novi Pazar, koja je izvršena na osnovu zvaničnih podataka dostavljenih gradonačelniku Mirsadu Đerleku od strane načelnika Odeljenja za finansije Bahrije Kačara,

utvrđeno je dosadašnje ukupno dugovanje Opštine Novi Pazar koje iznosi preko 7 miliona eura

Novi Pazar, 28. jul 2008. godine – VIP mobi-le je otvorio novi prodajni centar u Novom Pazaru, trideset i drugi u Srbiji, u ulici Avnoja bb i na taj način proširio svoju pro-dajnu mrežu koja sada broji 32 objekata širom Srbije. Inovativni dizajn u kom-binaciji sa stručnim i pri-jateljski raspoloženim pro-davcima garantuje posebno VIP korisničko iskustvo. Prodajni centar je otvoren svakim radnim danom od 8

do 20 časova, a subotom od 8 do 15 časova.

Kompanija VIP mobile ulaže u usavršavanje zapo-slenih kako bi korisnicima u Srbiji bila ponuđena vrhun-ska mobilna komunikacija čije prednosti već poznaju drugi korisnici u regionu. Ulaskom na srpsko tržište, koje su dijelila dva mobilna operatera, VIP mobile je donio pravu alternativu u oblasti mobilne telefonije, odnosno, povoljnije cijene i viši kvalitet proizvoda i

usluga. V I P m o b i l e , č l a n

Mobilkom Austria grupe, najveća je grinfild investici-ja u Srbiji do sada. Licencu za trećeg mobilnog ope-ratera u Srbiji obezbijedio je 1. decembra 2006. Svoju postpaid ponudu VIP je l a n s i r a o 1 9 . o k t o -bra 2007. godine , a prvi je uveo BlackBerry® iz Vodafona na

tržište. Na kraju 2007. godine, VIP je imao više od pola miliona korisnika i 445 zapo-slenih stručnjaka.

VIP mobile otvorio 32. prodajni centar u Srbiji

AKTUELNOSTI 23

1. AVGUST 2008.

„Kao grom iz vedra neba“, 21. jula naveče, pojavila se vijest da je uha-pšen najtraženiji ratni zlo-činac na svijetu, Radovan Karadžić. Poslije 13 godi-na „skrivanja“, očigledno mu je ponestalo onih koji su, zbog činjenice da su mu „braća po ideologiji“, pružali „nesebičnu zašti-tu“ pod pokroviteljstvom svojih visokih državničkih funkcija. Ova vijest je sva-kako ohrabrujuća jer se je još jednom nedvosmisle-no pokazalo da, ma koliko ovodunjalučka pravda bila spora, ipak nije nedostižna. Ovo je posebno bitno zbog svih onih koji su na naj-svirepiji način postali žrtva zločinačke politike na čijem čelu se nalazio Karadžić.

Radovan Karadžić će u istoriji čovječanstva ostati upamćen kao osoba koja je, i pored činjenice da je većinu svog radnog vije-ka proveo u Sarajevu, gdje je radio i odakle je hranio svoju porodicu, držao taj grad u paklenom okruže-nju skoro tri i po godine. Svoj zločinački poduhvat, zajedno sa svojim „đene-ralom“ Ratkom Mladićem, „krunisao“ je genocidom u Srebrenici.

Dakle, 21. jula 2008. godine uhapšen je u samom komšiluku svih državnih institucija, svih onih čija je obaveza bila da ga uhapse mnogo ranije. Ali, i u lošem ima ponešto dobro. Konačno je izašla na vidjelo politika Vojislava Koštunice. Sada tek postaje jasno zbog čega su njegovi ministri (Radulović i njemu slični) onako „kidisali“ na Islamsku zajednicu u Srbiji. Vladala je politika kojoj je bilo izuzetno teško prihva-titi realnost da se muslimani i nakon Srebrenice, Štrbaca, Sjeverina i Bukovice nanovo „javljaju“ i žele graditi svoj dom, ondje gdje jesu i gdje

su im vjekovna ognjišta.

Karadžić je zločinac, a ne ključ za EU

Kada je pravni postu-pak u pitanju, za svakog, pa i za Karadžića, stoji da „je nevin dok se ne doka-že suprotno“, ali puno je razloga zbog kojih hoćemo da vjerujemo da Radovana Karadžića čeka duga zaslu-žena kazna zbog svega onog što je učinio.

Optužnica protiv Radovana Karadžića

Optužnica Haškog tri-bunala protiv Radovana Karadžića napisana je na 47 strana, a obuhvata 92 tačke,

u kojima se bivši predsje-dnik Republike Srpske tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti, krše-nje zakona i običaja rata i teške povrede Ženevske konvencije. Najznačajniji dijelovi optužnice predsta-vljaju generalije Radovana Karadžića, koji je bio isklju-čivi predsjednik Republike Srpske od 17. decembra 1992. do 19. jula 1996. godi-ne, kad je dao ostavku. Od 20. decembra 1992. godi-ne, Radovan Karadžić je u

svojstvu vrhovnog koman-danta oružanih snaga pred-sjedavao sastancima vrho-vne komande. Između 1. jula 1991. i 30. novembra 1995. godine, prema tek-stu optužnice, Radovan Karadžić je, djelujući indi-vidualno ili u saradnji sa drugima, među ostalim i u saradnji sa Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, u periodu između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. godine, učestvovao u krivičnim djelima za koja se tereti u tekstu koji slije-di, kako bi se obezbijedila kontrola nad onim podru-čjima Bosne i Hercegovine koja su proglašena dije-lom Republike Srpske. Ta

područja uključuju, među ostalim, i sljedeće opštine: Banjaluku, Bijeljinu, Bileću, Bosansku Krupu, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosanski Šamac, Bratunac, Brčko, Čajniče, Čelinac, Doboj, Donji Vakuf, Foču, Gacko, Hadžiće, Ilidžu, Ilijaš, Jajce, Ključ, Kalinovik, Kotor Varoš, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogaticu, Rudo, Sanski Most, Šekoviće, Šipovo, Sokolac, Teslić, Trnovo,

Vi š e g r a d , V l a s e n i c u , Vogošću, Zavidoviće i Zvornik. Od kraja marta do 31. decembra 1992., snage bosanskih Srba preuzele su fizičku kontrolu nad opšti-nama navedenim u paragra-fu 9, često putem žestokih napada. Ti napadi i pre-uzimanje vlasti odigravali su se na koordiniran i pla-niran način. Organizaciju i rukovođenje preuzima-njem vlasti, koje se odigra-valo od kraja marta do 31. decembra 1992. godine, te kontinuiranim progonima i deportacijama, koji su se nastavili do 30. novembra 1995., posebno u opština-ma Bijeljina i Banjaluka, te u Srebrenici, koju su UN

proglasile „zaštićenom zonom“ (u daljem tekstu: „srebrenička enklava“), i okolini Srebrenice, obezbi-jedili su SDS, vojno i poli-cijsko vođstvo i rukovode-ći organi srpskih opština, uključujući krizne štabove, ratna predsjedništva i ratna povjereništva. Između 1. aprila 1992. i 30. novembra 1995. snage bosanskih Srba učestvovale su i u napadu na Sarajevo koji je trajao četrdeset i četiri meseca i uključivao terorisanje lica

koja su živjela u Sarajevu. Između 11. i 18. jula

1995. godine, snage bosan-skih Srba ubile su hilja-de muškaraca, bosanskih muslimana, zarobljenih na više raznih lokacija u sre-breničkoj enklavi i njenoj okolini - navodi se, između ostalog, u opširnoj optu-žnici u čak 92 tačke protiv Radovana Karadžića. 1

Ono što govori u prilog tezi da je Radovan Karadžić odgovoran za ono što mu se pripisuje jeste činjeni-ca da su i vezi sa ospa-dom Sarajeva, ali i u vezi sa genocidom u Srebrenici, donijete okrivljujuće pre-sude za visoke funkcionere vojnog i političkog establi-šmenta RS.

„ M e đ u n a r o d n i s u d je proglasio Dragomira Miloševića, bivšeg generala vojske bosanskih Srba, kri-vim za više krivičnih djela počinjenih protiv civila tokom posljednjih mjese-ci opsade Sarajeva, koja je trajala od 1992. do 1995. godine. Pretresno vijeće ga je osudilo na 33 godine zatvora. Milošević je pro-glašen krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Osuđen je po pet tačaka za teror, ubistvo i nečovječno postupanje tokom kampa-nje snajperskog djelova-nja i granatiranja u kojoj je povrijeđen i ubijen veli-ki broj civila u bosanskoj prijestolnici pod opsadom. Vijeće je napomenulo da je više lica svjedočilo da „...u Sarajevu nije bilo sigur-nog mjesta. Svako je mogao poginuti ili biti ranjen bilo gdje i bilo kada.“ U saže-tku presude Pretresno vije-će je zaključilo da je SRK pod komandom Dragomira Miloševića koristio modi-fikovane avionske bombe, napominjući da su one „izrazito neprecizno oružje velike razorne moći.“

Pretresno vijeće je nagla-silo da je incident na pijaci

U H A P Š E N R A T N I Z L O Č I N A C

Karadžić slobodno šetaoDakle, 21. jula 2008. godine uhapšen je u samom komšiluku svih državnih institucija, svih onih čija je obaveza bila da ga uhapse mnogo ranije. Ali, i u lošem ima ponešto dobro. Konačno je izašla na vidjelo

politika Vojislava Koštunice Doc. dr. Admir Muratović

AKTUELNOSTI24

1. AVGUST 2008.

Markale 28. avgu-sta 1995. godine, u kojem je poginulo 34, a ranjeno 78 civila, bio jedan od najgnusnijih. Pretresno vijeće je zaključilo da je pijacu Markale granatirala VRS. Ono je odbacilo argument odbrane da je granatiranje pijace Markale inscenira-no od strane Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).2

Radoslav Krstić, visoki oficir VRS, osuđen je (02.08.20-01.) zbog genocida u Srebrenici. Sud mu je izre-kao zatvorsku kaznu u traja-nju od 46 godina. To je prvi put od Drugog svjetskog rata do danas da je neko osuđen za genocid izvršen u Evropi. Sud je zaključio da je 53-godišnji Radoslav Krstić kriv za genocid, jer je prihvatio sprovesti plan o pogubljenju između 7 i 8 hiljada muškaraca i dje-čaka bošnjačke nacional-nosti u Srebrenici - tako-zvanoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, koju su srpske snage zauzele u julu 1995. godine. General Krstić je izjavio kako nije kriv za genocid i ostale navode optužnice - poput progona i nasilnog depor-tovanja Bošnjaka. Sudija Almiro Rodrigez je, među-tim, zaključio sljedeće: iako je neko drugi, vjerova-tno, naredio pogubljenja, general Krstić je pristao na njihova izvršenja.

Sudija je, također, naveo da je general Krstić svje-sno učestvovao u nasilnom deportovanju hiljada žena, djece i starih bošnjačke nacionalnosti s područja Srebrenice. Iznoseći gla-vne crte presude, sudija je rekao da su snage bosan-skih Srba ubile skoro sve od oko sedam do osam hiljada bošnjačkih muška-raca zarobljenih tokom sedam dana nakon zauzi-manja Srebrenice.3

I jednom i drugom ratnom zločincu, kao što se može vidjeti i iz same optužnice, “vrho-vni komandant” bio je Radovan Karadžić.

Hapšenje Radovana Karadžića jeste siguran znak da nova vlast u Srbiji

želi da, što je moguće prije, ukloni sve prepre-ke na putu približavanja porodici naroda koji se nalaze u EU. No, apso-lutno je neprihvatljivo, a o tome svjedoče i brojne izjave međunarodnih zva-ničnika, da glavni razlog hapšenja ratnih zločinaca jesu “evropske integraci-je”. Mnogo važniji razlog je činjenica da zvaničnici u Beogradu konačno kažu istinu svom narodu, da su postojali pojedinci koji su ubijali u njihovo ime. Samo na taj način se može govo-riti o nepostojanju kole-ktivne odgovornosti jer, u suštini, zločin je individu-alni čin svakog pojedinca.

U ovom trenutku, izja-ve pojedinih javnih lično-sti, poput Dušana Savića: „Apsolutno sam protiv hapšenja Karadžića i najo-štrije osuđujem sve koji su učestvovali u toj akciji“; Zorana – Bate Mirkovića: „Šta još treba da uradimo i koliko nisko da se sagne-mo da nam bude bolje”; Ognjena Koromana, kapite-na Crvene zvezde: „Mnogo više od moje suspenzije brine me situacija s hapše-njem Radovana Karadžića”, Lidije Vukićević: „Očajna sam i mnogo mi je teško zbog svega što se izdeša-valo. Sramota, izdaja i pre-vara su reči koje bar pri-bližno mogu da opišu ovaj sramni čin. Nova vlada je imala smišljen scenario i mene je sramota što živim među nekim Srbima koji ne zaslužuju da nose taj epitet”; Ere Ojdanića: „Jedan takav vođa srpskog naroda da bude uhapšen usred prestonice, pa to je užas nad užasima! Sa for-

miranjem nove vlade sve je krenulo nizbrdo“ - rekao je Ojdanić i dodao da je zbog Karadžićevog hapšenja zapao u tešku depresiju i da cijelu noć oka nije sklopio. Svakako ne ide u prilog činjenici da se svi zločini trebaju tretirati na indivi-dualnom nivou, ali i da je to put da se ostvare dobre osnove za prijeko potre-bno pomirenje na prosto-rima bivše Jugoslavije.

Sva sreća pa ima i onih koji razmišljaju kao pro-slavljeni fudbaler Savo Milošević: “Ovo je treba-lo uraditi ranije, ali nikada nije kasno za pravi potez. Ovako je Srbija dobila jedan veliki plus, a Radovan će, kao i svi drugi, dobiti pri-liku da dokaže da nije kriv za zločine za koje ga tereti optužnica Haškog tribu-nala“ - izjavio je Milošević i dodao da je narod zbog Karadžića i njemu sličnih platio previsoku cijenu.4

Ta k o đ e r, V l a d i m i r V u k č e v i ć , t u ž i l a c Specijalnog suda za ratne zločine, drži da je sara-dnja sa Hagom neophodna zbog „katarze“ samih Srba. Vukčeviću prvi susret sa ratnim zločinom nije bio poznati slučaj „Sjeverin“, u kojem je bio tužilac, već slučaj jednog Bošnjaka 1996. godine, protiv koga je policija podnijela krivi-čnu prijavu zbog zločina nad Srbima u Srebrenici. Ispostavilo se da je riječ o čovjeku koji je bio pravi junak, jer je uspije-vao da zaobiđe straže oko Srebrenice i nabavlja hranu za tamošnje stanovništvo, ali u jednom prolasku kroz minsko polje je ranjen. Vukčević je tada odustao

od istrage. „Dok se ne suočimo sa

činjenicom da su u naše ime na ovim prostorima činje-na zverstva, nema boljitka. Kada izvršimo sve obaveze prema Haškom tribunalu, a siguran sam da će se to desiti uskoro, želim da se narednih godina mog man-data reše mnogi slučajevi u kojima su barut, plja-čka i kriminal upakovani u ambalažu lažnog patri-otizma, da dobiju sudski epilog, da individualizuje-mo krivce, kaznimo zlo-čin i skinemo kolektivnu krivicu sa srpskog naroda“, rekao je Vukčević svojevre-meno.1

Jedan od na jzado-voljnih zbog toga što je Karadžić „dolijao“ bio je i čovjek za koga postoje špekulacije da je „najzaslu-žniji“ što je Karadžić do sada „nije tražen tamo gdje se krio“, svakako je Ričard Holbruk, jedan od krea-tora Dejtonskog sporazu-ma, koji je u razgovoru za CNN rekao da je ovo isto-rijski dan. „Ovo je istorij-ski dan. Jedan od najgorih ljudi na svijetu, evropski Osama Bin Laden, kona-čno je uhvaćen. Važno je što NATO nije uspio u tome, već su ga uhvati-li Srbi. Veliki zločinac je sklonjen sa scene.“5

Pravda na dunjaluku je ipak bitna

Kao što je pozna-to, Radovan Karadžić se optužuje za ubistvo hiljade nevinih ljudi, za genocid. Mnogi njegovi oficiri, ali i politički istomišljenici, su, dok je bio u bektstvu, osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora. Među njima

i njegova najbliža sara-dnica Biljana Plavšić, koja je priznala krivi-cu. Dakle, ne posto-ji nikakva dilema da će Radovan Karadžić biti osuđen za zlodje-la koja mu se pripi-suju, po svim tačka-ma optužnice. No, postavlja se pitanje da li postoji dunjalučka kazna za čovjeka kao što je Karadžić. Ništa njegov život nije vrjedniji od svakog pojedinačnog koje je svojom „patološkom mržnjom” uspio uga-

siti. Naprotiv!Ono što je važno

za ovog, i sve buduće Radovane, jeste da znaju da nijedan zločin ne zasta-rijeva. Te, takve i njemu sli-čne čeka poniženje i ovoga i budućeg svijeta.

Za Bošnjake je bitno da znaju da po prvi put, nakon deset počinjenih genocida u posljednjih stotinu godi-na, vinovnici će odgovorati za svoja djela i biti okačeni na stub srama.

Bez obzira na veliku bol zbog Sarajeva, Srebrenice, Goražda, Žepe, Štrbaca, Sjeverina i Bukovice, mi Bošnjaci se osjećamo ponosno.

Bolje je biti pojedi-nac iz naroda Srebrenice i Sjeverina, nego pojedinac sa imenom i prezimenom, ali i funkcijom, koji je, po prvi put nakon Aušvica, osuđen za genocid!

____________1 http://www.politi-

ka.co.yu/rubrike/Hroni-ka/Jedan-od-najcuvanijih.sr.html

2 http://www.mtsmon-do.com/news/world/text.php?vest=103954

3 http://www.un.org/icty/bhs/ latest/press/p1205-t.htm

4 http://www.voanews.com/croatian/archive/2-001-08/a-2001-08-06-8-1.cfm

5 http://www.kurir-info.rs/clanak/vesti/kurir-23-07-2008/dzaba-su-ga-hapsili

6 ht tp ://www.bl ic .co.yu/temadana.php?id=-50182

AKTUELNOSTI 25

1. AVGUST 2008.SVIJET ISLAMA26

TURSKA: ZABRANA AK PARTIJE IMALA BI OGROMNE POSLJEDICE

Članovi Ustavnog suda u Turskoj održali su prije nekoliko dana sjednicu na kojoj se trebala donijeti odluka o određivanju datu-ma kada bi se trebala saop-štiti odluka ove instance u vezi sa optužbom protiv vladajuće partije u Turskoj. Naime, prije izvjesnog perioda, grupa pojedinaca iz nacionalističkih i seku-larističkih krugova pokre-nula je inicijativu za zabra-nu političkog djelovanja Partije pravde i prosperi-teta, premijera turske vlade Redžepa Tajipa Erdoana u trajanju od pet godina, kao i zabranu bavljenja politi-kom za 71 visokog zva-ničnika ove partije, među kojima i Erdoanu, kao i aktuelnom predsjedniku Turske Abdullahu Gulu.

Naime, Erdoan, kao i ostali iz njegove parti-je, terete se zbog poku-šaja „narušavanja sekular-nih temelja Turske“, zbog činjenice da su, zalažući se

za zaštitu ljudskih prava svih ljudi, ukinuli nepra-vednu zabranu nošenja mahrame na univerzitetima u Turskoj. Ovom odlukom oni su omogućili mnogim muslimankama da mogu studirati u svojoj zemlji, a da pritom ne budu poniža-vane prilikom ulaska u svoje učionice. Naravno, kako smo i prije pisali, pojedinci iz sekularističkih krugova u Turskoj, zbog činjenice da ova zemlja, pod vođstvom Erdoana, bilježi rezultate na svim poljima, posebno kada je u pitanju korupcija koja je prije njihovog dola-ska na vlast, zahvaljujući

upravo ovima koji ih sada i optužuju, bila veoma veli-ka, pokušavaju da „sklone sa scene“ one koji su ih sa iste „potpuno zbrisali“.

Ovaj proces se očeku-je sa izuzetnom pažnjom. Čvrsto vjerujući u neosno-vanost ovakve optužbe, čelnici AK partije traže od Ustavnog suda da što prije donese odluku.

Zamjenik premijera tur-ske vlade, Džemil Džejdžek, kaže: „Vrhovni tužilac je podnio tužbu i iznio doka-ze za svoje tvrdnje. Mi sa naše strane smo, također, to učinili. Javno mnjenje je nestrpljivo, želi da čuje odluku. Zašto da se sa tim odugovlači!“

On je također podsjetio da „ako bi kojim slučajem odluka Ustavnog suda bila negativna po njegovu par-tiju, postoje dva scenarija koja će se aktivirati samo u slučaju prijeke potrebe“. Džemil nije ovom prilikom htio objelodaniti „o kakvim se planovima radi“, ali se nezvanično može sazna-ti da se planira odmah sa osnivanjem partije pod drugačijim imenom.

Većina analitičara slaže se u ocjeni da je vjerovatni-je očekivati da će AK partija

biti kažnjena novčanom kaznom, jer nije real-no očekivati da sa „tim dokazima“, pa „čak i sa političkom pozadinom tužbe“, partija premijera Erdoana bude zabranje-na. To je posebno „malo vjerovatno“ zbog ogro-mne podrške koju imaju u turskom narodu, a naročito nakon hapše-nja grupe “Ergenekon”.

Optužnica tereti grupu “Ergenekon”, a optuženi-ma, koji su ili nacionalisti ili sekularisti, bit će suđeno za organizovanje, pomaga-nje i pripadanje teroristi-čkoj grupi koja je planirala državni udar.

Grupa “Ergenekon”, labava veza tvrdokornih nacionalista i sekularista, kako navodi turska štampa, navodno je planirala talas napada na državne institu-cije kako bi stvorili uslove u kojima bi vojska preuzela vlast i zbacila vladu.

SAUDIJSKI KRALJ POZVAO

DA SE OTVORI NOVA STRANICA U ODNOSIMA MEĐU RAZLIČITOSTIMA

K r a l j S a u d i j s k e A r a b i j e , A b d u l l a h , pozvao je, na otvara-nju skupa posvećenog međureligijskom dija-logu, koji je održan u glavnom gradu Španije, Madridu, na „otvaranje nove stranice u odnosima između pripadnika različi-tih vjeroispovjesti, koja će biti ispisana dijalogom, a ne razmiricama i sukobima“.

Na otvaranju ovog skupa, kralj Abdullah je, između ostalog, kazao: „Došao sam iz mjesta koje je najbliže srcu svih musli-mana, iz zemlje Dva Sveta Hrama, noseći sa sobom poruku islamskog ummeta, kojeg predstavljaju njego-va ulema i mislioci koji su se prije izvjesnog perioda sastali u „hladu Časnog Hrama“. Donosim vam poruku koja poziva iskre-nom dijalogu između pri-padnika različitih vjerskih ubjeđenja, poruka koja je puna očekivanja da je peri-od koji je pred nama, period iskrenog dijaloga između različitosti, period koji će, sa dozvolom Uzvišenog, iza sebe ostaviti svo ono nega-tivno naslijeđe u kojem je preovladavala netrpeljivost i netolerancija“.

Kralj Abdullah je, tako-đer, kazao: „Vrijeme u kojem živimo svjedoči da je čovječanstvo u velikoj moralnoj krizi, krizi siste-ma vrijednosti, u kojem je došla do izražaja sva pogubnost nasilja, zločina i terorizma. Čovjek je u stanju da svojim ponaša-njem dovede čovječanstvo na rub ponora, ali isto tako da ovaj svijet učini mje-stom poželjnim za svaku vrstu zadovoljstva. Da ga učini mjestom gdje će svi dobri ljudi, bez obzira na vjeroispovijest i različi-ta mišljenja, biti u prilici zajedno živjeti, ali i rješa-vati nagomilane probleme, ne nasiljem, već isključivo dijalogom.“

Ovom skupu su prisu-stvovali brojni veliki gosti, njih preko 200, među koji-ma su bili i španski kralj Huan Karlos, premijer Luis Sapatero, bivši pre-mijer Velike Britanije Toni

Bler, bivši potpredsjednik SAD-a Al Gor, američki sveštenik Džesi Džekson, svještenik Džon Tauran, generalni sekretar Vatikana i mnogi drugi gosti.

Kralj Španije, Huan Karlos Prvi, je tokom svog obraćanja kazao: „Nadam se da će ovaj skup rezulti-rati boljem razumijevanju među ljudima, bez obzira na njihovu vjersku različi-tost, te da će svi ljudi zaje-dnički raditi na rješavanju onih problema koji su im zajednički, kako bi učinili ovaj svijet dobrim mjestom za suživot u miru, daleko od vjerske netrpeljivosti.“

ARAPSKI LIDERI „NE DAJU“ BEŠIRA

Međunarodni sud u Hagu podigao je, sredi-nom prošlog mjeseca, pro-tiv predsjednika Sudana, Omera Bešira, optužnicu za genocid.

Zahtjev tužilaštva MKS-a za hapšenjem sudanskog predsjednika, o čemu se odluka suda očekuje za dvije nedjelje, izazvao je seriju protesta u Sudanu i kontroverzu u svijetu.

Afrička unija je saopštila da je zabrinuta zbog zahtje-va za izdavanje naloga za hapšenje jer bi to moglo da potkopa mirovne napore u Sudanu.

Govoreći u ime Afričke unije, tanzanijski ministar inostranih poslova Bernard Membe iznio je ocjenu da će zbog koraka tužilaštva

doći do veće anarhije i opa-snosti od vojnog udara u Sudanu.

Ministri inostranih poslova zemalja Arapske lige održali su vanrednu sednicu na kojoj su razgo-varali o tom pitanju, a jedan izaslanik Arapske lige rekao je da su otpužbe pro-tiv sudanskog predsednika Omara al-Bašira za genocid ozbiljan udarac mirovnim naporima u Darfuru.

Genera ln i s ekre ta r Arapske lige, Amr Musa, tim povodom je doputovao u Sudan, kako bi zvanični-cima u Kartumu predstavio „plan Arapske lige“ u vezi sa ovim slučajem.

Amr Musa je pred put, na konferenciji za štampu održanoj u glavnom gradu Egipta, Kairu, rekao sljede-će: „Dogovorili smo se da ovaj zajednički plan izlo-žimo vladi Sudana, zatim da se o tome konsultu-jemo sa predstavnicima Afričke unije, a nakon toga ćemo o tome obavijestiti Generalnog sekretara UN-a, te neke druge „adrese od značaja“.

Odgovarajući na pitanje novinara o sadržini „prije-dloga“ iz navedenog plana, Amr Musa je kazao: „Tu postoji „politički dio“ rje-šenja nastale krize, kao i onaj koji je „pravnog kara-ktera.“

PO PRVI PUT U JUŽNOJ AFRICI DRUGA ŽENA IMA PRAVO NA NASLJEDSTVO

Porodica Fatime Džabi Husam bila je presretna zbog činjenice da se nji-hova majka, Fatima, druga žena jednog od muslimana iz Južne Afrike, odlukom suda u ovoj zemlji, koja predstavlja presedan, izbo-rila za pravo da naslijedi imetak svog umrlog muža.

Nakon presude, Fatima je za „Džunubi Afrikija Tajms“, između ostalog, kazala: “Ja sam danas najsretnija žena na svije-tu, jer sam se izborila za pravo da mogu naslijediti dio imetka moga muža koji pripada isključivo meni.“

Fatima, majka četvo-ro djece, uspjela je u svo-joj nakani da stavi „van snage“ dotadašnju pra-

Uređuje:Doc. dr. Admir-ef. MURATOVIĆ

Erdoan Erdoan

Kralj Abdullah tokom Kralj Abdullah tokom svog obraćanja svog obraćanja

Sudanski predsjednik, Sudanski predsjednik, Omer Hasan El-BeširOmer Hasan El-Bešir

1. AVGUST 2008. SVIJET ISLAMA 27

vnu praksu sudova u ovoj zemlji, po kojoj je samo prva žena imala pravo da nasljeđuje imetak ostao iza supruga.

Fatima o svojoj sudbini kaže: „Kada mi je preselio muž, 2001. godine, izbacili su me iz stana gdje smo sta-novali, bez obzira na činje-nicu da sam sa njim živjela 37 godina.“

S druge strane, advokat Fatime, Idžšad Hejdžins, kaže: “Islam drži da se dozvolom višeženstva izbjegavaju mnoge društve-ne devijacije, kao što su zinaluk, omogućujući udo-vicama i majkama sa mnogo djece da budu socijalno zbrinute. Međutim, zakon u Južnoj Africi onemogu-ćava drugoj, trećoj i četvr-toj ženi pravo da naslijede zajednički dom, niti imetak kojeg su stekli u zajedni-čkom životu.

„Ovo je velika pobjeda za sve u Južnoj Africi, jer se je pokazalo da, bez obzi-ra na različitost uvjerenja, zakon jednako tretira sve svoje građane.“

DARUL FETVA U EGIPTU ODBILA DA IZDA FETVU PO PITANJU PRODAJE GASA

IZRAELU

Darul fetva u Egiptu odbila je zahtjev da izda fetvu po pitanju dozvolje-nosti, odnosno, zabranje-nosti izvoza prirodnog gasa u Izrael, ukazujući na činje-nicu da po ovom pitanju mora da bude pokrenuta javna rasprava u kojoj bi se uključile vladine i nevladine organizacije, vjerski autori-teti, kako bi se moglo doni-jeti odgovarajuće rješenje koje bi u obzir uzimalo sve prednosti, odnosno manj-kavosti ovakvog poslova-nja.

Ova fetva dolazi kao odgovor na mnoga pitanja koja su u posljednje vrijeme stigla na adresu ove institu-cije, a koja su uglavnom poslata od strane radnika koji rade u kompanijama

koje se bave izvozom pri-rodnog gasa u Izrael. Fetva ukazuje na nepostojanje grijeha za one koji rade u tim fabrikama, ali također poziva cjelokupno javno mnjenje da se uključi u ovu raspravu.

„SAMIT U MADRIDU“ ZA REZOLUCIJU O ZABRANI

OMALOVAŽAVANJA VJERSKIH SVETINJA

Samit o međureligij-skom dijalogu koji je održan u glavnom gradu Španije, Madridu, okon-čan je sa zahtjevom da se svim međunarodnim insti-tucijama, među kojima i Ujedinjenim nacijama, kao i nevladinim organizacija-ma, uputi poziv za izradu i usvajanje jedne prijeko potrebne rezolucije, kojom bi bilo zabranjeno oma-lovažavanje svih vjerskih svetinja, bilo kojoj vjeri da pripadaju.

U zvaničnom saopšte-nju sa ovog samita, koji je usvojen jednoglasno, izme-đu ostalog, stoji: „Učesnici ovog samita su složni u ocjeni da je neopho-dno učiniti napor kako bi „poštivanje svih nebeskih vjera“ bilo garantovano, te da se učini napor kako bi

bio spriječen svaki oblik nipodaštavanja, odno-sno, omalovažavanja njihovih svetinja, kao i zabrana zloupotrebe vjerskih osjećanja u cilju širenja vjerske i rasne netrpeljivosti.“U saopštenju se, također,

ukazuje na „neophodnost usvajanja jedne rezolucije od strane vodećih međuna-rodnih organizacija, kao i nevladinog sektora, kojom bi bio zabranjen bilo koji oblik ugrožavanja vjerskih osjećanja pripadnika bilo koje vjeroispovijesti.“

Jedan od razloga orga-nizovanja ovog samita, koji je održan pod pokrovitelj-stvom saudijskog kralja

Abdullaha, jeste i činjenica da se na taj način ukazuje na nelogičnost i ništavnost teze o sukobu civilizacija. Ovim činom se još jednom pokazalo da čovječanstvo ima kapaciteta da gradi „Nuhovu lađu“ za sve dobre ljude u cijelom svijetu, bez obzira na vjersku diferen-cijaciju. Zato je potrebno samo postojanje volje.

POD IZGOVOROM „BORBE PROTIV EKSTEMIZMA“ RUSI

ZABRANJUJE ISLAMSKU LITERATURU

Pod plaštom svjetske borbe protiv ekstremizma, vlade mnogih zemalja kori-ste priliku da se „obraču-

naju“ sa onima koji nisu pripadnici „većinske vjere“. Rusko muftijstvo izda-lo je saopštenje u kojem se osuđuje potez vlasti u Kremlju da zabrane javnu prodaju islamske literature pod izgovorom da se radi o borbi „protiv ekstremi-zma“. I ne samo to, ruske vlasti su otišle korak dalje. Po uzoru na „već oproba-ni metod“, osnovali su i nekakvu komisiju „fakiha i alima“ koji će za njihove potrebe vršiti „recenziju“ islamske literature i određi-vati „koja može, a koja ne da se čita“.

Muftijstvo u Moskvi ukazuje da se ovdje radi o teškom kršenju ljudskih prava i nedopustivom mije-šanju ruskih vlasti u vjerska pitanja muslimana koji žive na tim prostorima.

Reagujući na ovu novo-nastalu situaciju, predsje-dnik Medžlisa Islamske zajednice Rusije, Ravil

Ajnuddin je kazao: „Ovim se želi ukaza-ti na navodnu opasnost koja prijeti od stra-ne musliman-ske manjine. Mi ne može-mo odšutjeti

ovo što nam se čini, jer se tu radi o nedopustivom uzurpiranju prostora, koji je autonoman, od strane suda koji je pod patrona-tom vlasti. Oni su donijeli ovakvu odluku bez ičijeg znanja, niti su objelodanili ko je bio nadležan za ovaj predmet. Ovo je apsolutno nedopustivo ponašanje.“

ISTRAŽIVANJE: 37% EGIPĆANA NE KLANJA

DŽUMU NAMAZ

Najnovije istraživanje javnog mnjenja, sprovede-no u Egiptu, pokazuje da 37% Egipćana ne posjeću-je džamije radi obavljanja džume namaza, dok se broj

onih koji ne praktikuju odlazak u džamije radi slušanja vjerskih preda-vanja popeo na 61%.

Islamski mislioci i učenjaci sa Azhari-šerifa izrazili su svoju zabrinutost povodom ovih rezultata i založi-li za hitno istraživanje

uzroka koji su doveli do ovakve situacije.

Oni su svi složni u ocjeni da je glavni razlog zbog čega je došlo do ovakve neodgo-varajuće pojave - stručnost hatiba, kao i činjenica da se

tokom hutbi vrlo rijetko može čuti govor o aktuel-nim pitanjima koja su od važnosti za ummet.

Istraživanje je spro-vedeno pod patrona-tom Vladine agencije za informacije i organizo-vano je na prostoru cije-le države. Prema rezul-tatima, 63% ispitanika odlazi na džumu namaz stalno ili povremeno, dok njih 37% ne.

Analizirajući rezul-tate ovog istraživanja, šejh Muhammed Abdur-Rahman, profesor tefsi-ra na Fakultetu usuliddin, Univerziteta Al-Azhar, kaže sljedeće: „Procenat od 37% onih koji ne klanjaju džumu namaz je upozo-

ravajući, stoga je neopho-dno ispitati sve okolnosti koje su dovele do ovakve situacije.“ Kada je u pita-nju razlog ovakvog odnosa prema ovoj vjerskoj oba-vezi, Šejh Abdur-Rahman kaže: „Najveći je problem što se dersovi često pona-vljaju, kao i činjenica da hatibima nedostaje stru-čnosti i kompetencije. Međutim, najveći razlog je u činjenici da uopšte ne govore o realnim problemi-ma koji se tiču onih „koji ih slušaju.“

SVEČANOSTI U KONSTANTINIJI -

OMLADINA I VJERSKI LIDERI PROTIV PRETJERIVANJA

Da problem sa zlatom za mladu nije samo aktu-elan u Sandžaku, svjedo-či i primjer Alžira. Previše zlata za mladu... Odjeća za nevjestu koja ne smije biti jeftinija od 666 američkih dolara... Novčani mehr... Sve ovo prati svadbeno veselje u adetima i običa-jima stanovnika alžirskog grada Konstantinije, koja je postala svjedokom sve većih poziva od strane omladine i učenih ljudi, koji se proti-ve ovakvom upražnjavanju

običaja, posebno u vre-menima skupoće, kakva su ova danas.

Ulema i omladina složni su u ocjeni da se radi o pretjerivanju kada je u pitanju količina imetka koja se mora pri-baviti kada čovjek želi zasnovati porodicu. To

je pogotovo danas teško, usljed velike skupoće koja pogađa cijeli svijet. Najveći

je problem što se većina ljudi poziva na to da su te običaje naslijedili od svojih predaka, te da je nedopu-stivo njihovo „izbjegava-nje“, a mnogi od tih običaja nemaju nikakvo uporište u Šerijatu.

Logo muftijstva u KairuLogo muftijstva u Kairu

Hutba u EgiptuHutba u Egiptu

Sa završnog zasjedanja u Sa završnog zasjedanja u MadriduMadridu

Jedna od zabranjenih Jedna od zabranjenih knjiga knjiga

Most Sejjida RašidaMost Sejjida Rašida

1. AVGUST 2008.

U novopazarskoj Dibak Ishak džamiji, nekadašnji Uvaldo, a sada Vahid izgovorio je riječi kelimei šehadeta i tim gestom posvjedočio pripadnost islamu.

Ove godine, dola-skom u Novi Pazar, Uvaldo je odlučio pri-hvatiti islam. To je učinio u džamiji Dibak Ishak, u ponedjeljak 21.07.2008. godine, pred imamom Mirsad-ef. Trnčićem i mnogobrojnim džema-tlijama koji su se okupili da bi bili svjedoci ovog radosnog čina.

Tom prilikom Mirsad-efendija je kazao da je ovo veliki i hrabar korak. Također, naglasio je da je šehadet ključ Dženneta. Međutim, kao što svaki ključ ima svoje zareze, tako i islam ima svoje zareze i stubove: očito-vanje kelimei šehadetea, obavljanje pet dnevnih namaza, post mjeseca ramazana, davanje zekata iz svog imetka i obavlja-nje hadža jednom u svom životu.

Uvaldo je dobio i musli-mansko ime Vahid.

Nakon nad i j evan j a imena, džematlije su muba-reklisali sada Vahidu uz naj-

lepše želje i dove. Vahid Perez Covdova

rođen je u Baracou - Španija. Njegov otac Elio je porije-klom sa Kube.

Pr i j e osam god ina oženio se Elizabetom iz Novog Pazara i danas žive u Njemačkoj u Wolzburgu. Elizabeta je prihvatila islam

i sada je pokrivena.Vahid sa svojom supru-

gom ima petoro djece: Zuhru, Adrijanu, Juliju, Elminu i Almedina.

Elizabeta, Adrijan i Julija planiraju zamijeniti svoja imena lijepim musli-manskim imenima.

Šehadet je ključDženneta

Ove godine, dolaskom u Novi Pazar, Uvaldo je odlučio prihvatiti islam. To je učinio u džamiji Dibak Ishak, u ponedjeljak 21.07.2008. godine, pred imamom Mirsad-ef. Trnčićem i mnogobrojnim džematlijama koji su se okupili u njoj da bi bili

svjedoci ovog radosnog čina

IzgovaraIzgovaranje riječi nje riječi šehadetašehadeta

Nadijevanje imena po islamskim propisimaNadijevanje imena po islamskim propisima

ČestitanjeČestitanje

IZ NAŠIH DŽEMATA

Prijateljstvo u ime Allaha dž.š. ima znače-nje najčistije spone među ljudima; značenje takve povezanosti koja promo-više duhovno uzdizanje i dostizanje viših nivoa altruizma, solidarnosti vjernika, njihovog među-sobnog razumijevanja i humanosti.

U d r u ž e n j e ž e n a “Merjem”, koje djelu-je pri Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji, orga-nizovalo je, u četvrtak 17. jula, skup čija je tema bila upravo ovakvo prija-teljstvo. Govoreći o temi “Prijateljstvo u ime Allaha dž.š.”, organizatorke su željele podstaći što češća okupljanja i druženja žena svih starosnih dobi, motivisana postizanjem Allahovog dž.š. zadovolj-stva.

“Želim istaći značaj društva koje je vezano ljubavlju radi Allaha dž.š., društva koje se sakuplja oko islamskih odreda-ba. Vjersko bratstvo je za mene (i sve nas koji u ovom Udruženju dje-lujemo) krvno bratstvo i

čak dobija veći značaj od krvnog srodstva”, rekla je potpredsjednica udruže-nja “Merjem”, profesorica Zumreta Aljković.

Druženje na sohbetu je započeto učenjem časnog Kur’ana. Nakon ajeta, koje je proučila svršenica Medrese “Gazi Isa-beg” u Novom Pazaru, Selma Jerebičanin, predavanje na pomenutu temu je održa-la studentica Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru, Adela Kačapor. Brojnim primjerima i poučnim pričama, Adela je istakla vrijednost prija-teljstva i druženja u ime Allaha dž.š.

Sohbetu su prisustvo-vale aktivistkinje i članice udruženja “Merjem”, kao i djevojke mlađe staro-sne dobi. Potpredsjednica Udruženja, profesorica Zumreta Aljković, najavi-la je u narednom periodu intenzivne petnaestodne-vne aktivnosti ove vrste, a kako je rekla, neće izostati ni tradicionalna okupljanja u susret islamskim blagda-nima, mubarek noćima i mjesecu ramazanu.

A K T I V N O S T I U D R U Ž E N J A Ž E N A " M E R J E M "

Spaja nas ljubav u ime

Allaha

Sohbetu su prisustvovale članice udruženja Sohbetu su prisustvovale članice udruženja “Merjem” kao i djevojke mlađe starosne dobi“Merjem” kao i djevojke mlađe starosne dobi

28

1. AVGUST 2008.

Dana 10. juna 2008. godine na Fakultetu islam-skih nauka u Sarajevu odr-žano je četvrto takmičenje u hifzu Kur’an-i-Kerima. O r g a n i z a t o r j e b i l a Vjersko-prosvjetna slu-žba Rijaseta IZ-e u BiH u saradnji sa organizacijom za hifz Kur’ani-Kerima.

Takmičenje se odvijalo u kategorijama od tride-set, petnaest, deset i pet

džuzeva. Komisija je bila u sastavu: hfz. Mensur Malkić, hfz. Dževad Šošić, hfz. dr. Fadil Fazlić i šejh Hasim Belhajr - predavač na Univerzitetu u Džedi. Takmičenje je otvorio govorom reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa-ef.Cerić.

U kategoriji od pet džuzeva prvo mjesto osvojio je Faris Dautović,

student arapskog jezika iz Novog Pazara, čiji je muhafiz bio hafiz Rami Nasrallah.

Dodjeli nagrada pri-sustvovao je generalni sekretar Svjetske organi-zacije za hifz dr. Abdullah Basfar.

Faris Dautović osvojio prvo mjesto na takmičenju

učača Kur’ana

Petak, dan džume i hefti-čne radosti musl imana, kada se oku-pljaju da zaje-dnički padnu n a s e d ž d u Gospodaru s v j e t o v a Uzvišenom Allahu.

Još ljepša radost petka i d ž u m e osjeća se na Pešteri u pre-lijepoj dža-miji džema-ta Suhi Do, gdje mještani na trenutak prekidaju poslove u polju, abdeste se i u hladu džamije napajaju svoje duše i odma-raju tijela u ovim toplim ljetnim danima.

Džemat Suhi Do broji stotinak domaćinstava i jedan je od najvećih dže-mata na Gornjoj Pešteri. Ima prelijepu džamiju i vrijednog imama Aldin-ef. Hota, koji je svojim zalaga-njem i radom na polju isla-ma osvježio inače pasivni pešterski kraj.

Ove džume, 18.07.2008. godine, džamija u Suhom Dolu je imala jednog nesva-kidašnjeg musafira, rodom

sa ove Pešterske visoravni, velikog borca za islam, koji trenutno radi u dalekoj Francuskoj na poslovima glavnog imama Islamske za jednice Bošnjaka u Parizu, Harun-ef. Hodžića.

Harun-efendija je odr-žao hutbu i klanjao džumu namaz, uputivši kori-sne vazu-nasihate svo-jim Peštercima, koji su sa divljenjem slušali uvaženog musafira. Nakon džume namaza Harun-efendija je posjetio i susjedni dže-mat Borošticu, upoznao se sa problemima džemata i džematlijama u srdačnom razgovoru prenio dio svog

velikog iskustva u radu na polju islama.

Nadamo se da će ova-

kvih posjeta biti mnogo više u svim pešterskim dže-matima.

Džavid-ef. PRELJEVIĆ

U D Ž E M A T U S U H I D O

Radost petka na Pešteri

Harun-ef. HodžićHarun-ef. Hodžić

Džamija u Suhom DoluDžamija u Suhom Dolu

IZ NAŠIH DŽEMATA 29

1. AVGUST 2008.

Dana 23. 07. 2008. godine klanjana je dženaza-namaz Adil-begu Zulfikarpašiću. Adil-beg je umro u 87. godini života. Dženazu je klanjao veliki broj džematlija. Na džena-zi prisutnima se obra-tio Reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić.

Poznat i kultur-ni mecena, publicist, političar, bankar, istra-živač i sakupljač, gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini je u maju 2001. godine daro-vao Bošnjački insti-tut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, radi promo-visanja kulturne baštine, povijesne istine, istraži-vanja, znanstveno-umje-tničke aktivnosti i kulture Bošnjaka i naroda s kojima Bošnjaci u BiH stoljećima žive.

Podružnica Bošnjačkog instituta u Sarajevu otvo-rena je 1991. godine i dje-lovala je u toku agresije na BiH. Adil Zulfikarpašić je od 1992. do 1994. godi-ne boravio pretežno u Cirihu, putujući povreme-

no u Bosnu kao predsje-dnik Muslimanske bošnja-čke organizacije. Često je poduzimao putovanja u različite zemlje radi susreta s političarima i drugim uti-cajnim ličnostima u potrazi za rješenjem pitanja Bosne. Pomagao je Bošnjake u izbjeglištvu, promovisao njihovo okupljanje oko Matice Bošnjaka, kojoj je dao na upotrebu pro-storije i svu infrastruktu-ru u Bošnjačkom insti-tutu u Cirihu. Institut je postao mjesto intelektual-

nih susreta između Bosne i inozemstva. Dominantna ideja-vodilja svih njego-vih aktivnosti bila je očuvanje Bosne kao jedinstvene, cjelovite zemlje. Godine 1998. Adil Zul f ikarpaš ić j e odlučio preseliti Bošnjački institut iz Ciriha u Sarajevo. Adil Zulfikarpašić je potomak stare bosanske plemi-čke porodice - bega Čengića. Rodio se u Foči 23. decem-bra 1921. godine.

Za neizmjeran doprinos kul-turnom i političkom životu Bosne i Hercegovine, Adil-beg Zulfikarpašić je dobio brojna priznanja i nagrade, među kojima i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 2002. godine. Na Izbornoj skupštini Akademije nauka i umjetnosti BiH održanoj 13. maja 2002. godine u Sarajevu izabran je za poča-snog člana Akademije.

A D I L Z U L F I K A R P A Š I Ć , O S N I V A Č I U T E M E L J I V A Č B O Š N J A Č K O G I N S T I T U T A , U M R O J E U 8 7 . G O D I N I Ž I V O T A

Adil-beg preseliona Ahiret

Adil-beg ZulfikarpašićAdil-beg Zulfikarpašić

Na dženazi Adil-beguNa dženazi Adil-begu

MERHUMI

Dolazak islama

U sedmom stoljeću, Sudan je osvojen od strane Perzije i do 13. stoljeća na ovom području preovla-dao je islam. Dolazak islama promijenio je prirodu sudan-skog društva, tako što je gajio političko jedinstvo, eko-nomski razvoj i obrzovanje, što je rezurti-ralo formiranjem velikih urbanih i trgovačkih cen-tara.

Kolonijalni period

Prisustvo britanskog uticaja u Egiptu, nakon o t v o r e n o g S u e t s k o g kanala, reflektovao se i na Sudan. Egipatske vla-sti 1899. godine vratile su Sudan, koji je britansko-egipatskim sporazumom postao kondominijem Egipta i Velike Britanije, mada je egipatska prisu-tnost u Sudanu bila sim-bolična. Održavanjem par-lamentarnih izbora 1953. godine, Sudanci su se usprotivili uniji s Egiptom. U decembru 1955. sudan-ski parlament, na čelu sa Azharijem, usvojio je Deklaraciju o nezavisnosti. Dana 1. januara 1956. god. Sudan je postao nezavi-sna republika. Prvi državni udar dogodio se 1958 god. kada se general Ibrahim proglasio predsjednikom države. Sudan je bio pod njegovom diktaturom do 1964. godine. Od tada se na području Sudana na vlasti smjenjuju vojni diktatori i civilne vlade. Državni udari, politički i socijalni nemiri, te gra-đanski ratni sukobi izme-đu muslimanskog sjevera i kršćansko-animističkog juga, obiležit će godine ostatka 20. stoljeća.

Stanovništvo

U Sudanu živi mnogo različitih religijskih, etni-čkih i jezičkih skupina. Blizu dva miliona Sudanaca su nomadi. Najveća druš-tvena podjela u Sudanu

nastala je između etničkih muslimanskih zajednica sa sjevera i afričkih tradicio-nalnih i krišćanskih zaje-dnica na jugu zemlje. Ova društvena podjela prou-

zrokovala je rat u kojem je umrlo oko 1,5 milion ljudi (najviše od gladi), oko 4 miliona ih je rase-ljeno unutar zamlje i oko 414 hiljada izbjeglica iz susjednih država, najviše iz Eriterije, Etiopije, Čada i Konga.

Privreda

Sudan je poljoprivredna zemlja. Moderni sektor poljoprivrede i većinu industrije kontrolišu vla-dine korporacije. Malu I srednju industriju, veći-nu servisa, tradicionalnu poljoprivredu, te zanatsku proizvodnju kontroliše privatni sektor.

Međunarodni položaji i odnosi

Veliki spor između Sudana i Egipta nastao je 1994. god. oko podru-čja Helaib, na Crvenom moru. Spor se zaoštrio nakon neuspješnog aten-tata na egipatskog predsje-dnika Hosnija Mubaraka 1995. god. u Adis Adebi, a u kojem su, navodno, bile umiješane i sudanske vlasti. Odnosi sa susje-dnom Ugandom također su vrlo napeti. Sudanska podrška Iraku, za vrijeme Zaljevskog rata, otuđile su Sudan od Zapada, ali I od arapskog svijeta. Optužbe za, navodno, podržavanje međunarodnog terorizma donijele su Sudanu među-narodnu izolaciju i eko-nomske sankcije SAD-a. Prijateljske veze održava sa Irakom, Jermenijom i Libijom.

Esad KOLAŠINAC

Sudan30

1. AVGUST 2008.

U nedjelju 13. jula ove godine održana je jubilar-na (40-ta) hatma-dova sa 50 mekteblija koje je učio Fehim-ef. Osmani (76), dugogodišnji imam, hatib i mualim ovoga džemata.

Uz dobar program, hatma-dova je proučena za 30 djevojčica i 20 dječa-ka. Svečanost je održana u džamiji pred roditeljima svršenika vjerske pouke, džematlijama sela i musa-firima okolnih župskih džemata i grada Prizrena. Prisustvovali su i nekoli-cina imama iz spomenutih džemata, kao i predsjednik Odbora Islamske zajednice u Prizrenu.

I pored velike vrućine, prisutni su imali priliku da odslušaju očigledno dobro pripremljenu djecu uzra-sta od 12 do 16 godina, koja su blistala učeći ašere-ta iz Kur’ana, odgovorima na pitanja iz ilmihala, uz povremeno pjevanje ilahija i kasida i recitale. Posebno su se istakli nekolicina njih odraslijih koji su po drugi put proučili cio Ku’ran, odgovarajući i na pitanja iz tedžvida.

Na kraju programa, prije podne-namaza, svoju riječ su dobili i imami: Elmir-ef. Karadži (džemat Jablanica), Masar-ef. Fejza (džemat Rečane), Nailj-ef. Skenderi (džemat Mušnikovo). Hfz. Mersad-ef. Ajvazi (džemat

„Medina“ iz prizrenskog naselja Arbana) je, umje-sto govora, na više kira-erta proučio početak sure Kalem, a predsjednik pri-zrenskog Odbora Islamske zajednice, Lutfi-ef. Balak, imao je završno obraćanje. Bio je prisutan, također, i imam džemata Manastirica, Abdija-efendija, a primje-ćen je i još dobrostoje-ći mula Hasan, koji je u minulim decenijama služio po okolnim džematima,

kao i mještanin, apsolvent Ilahijat fakulteta u Bursi u Turskoj, Zefir-ef. Ademi.

Na samom početku, Fehim-efendija je nagla-sio kako je ovo 40-ta hatma dova sa generacija-ma mekteblija ovoga sela koje je on izučio, tj. po redoslijedu izvođena svake godine po jedna, od 1967., od kada je ponovo odobre-na mektebska vjeronauka

zabranjena pedesetih godi-na prošlog vijeka! Mualim Fehim je isto tako naglasio tradiciju izvođenja mekteb-ske nastave u ovom stopro-centno muslimanskom selu i podsjetio da pored njega još ima živih džematlija koji su pohađali nastavu u mektebu kod njegovog prethodnika mula Ejub-efendije.

Nailj-ef. Skenderi je u

svom obraćanju, između ostalog, nazvao Fehim-efendiju imamom svih imama u okolnim župskim džamatima.

Lutfi-ef. Balak je tako-đe, sa posebnim respe-ktom spomenuo zasluge hodže Fehima za vjersku pouku, ali i iskoristio pri-liku da prisutne džematlije podsjeti i na minuli tra-gični dan - 11. juli, kada je 1995. godine na svirep način počinjen genocid nad desetak hiljada muslimana Bošnjaka Srebrenice i oko-line od strane srpskih snaga. „Molim Allaha dž.š. da ova hatma dova bude i pred dušu srebreničkih šehida“, rekao je Lutfi-efendija.

Svi govornici su podsje-tili i na obavezu upisa djece u Medresu – ove godine pokrenutom odjeljenju na bosanskom jeziku pri Isturenom odjeljenju pri-

štinske Alauddin medrese u Prizrenu, uz poneki kriti-čki osvrt na dosadašnji slab odziv kandidata.

Na kraju je imam musa-fir iz Turske, privremeno na radu u Prizrenu (kome nismo uspjeli da zabilježi-mo ime), proučio hatma dovu.

Pored Lutfi-ef. Balaka, koji je u ime Odbora Islamske zajednice podi-jelio po jedan primjerak Mushafa, i spomenuti imam-musafir iz Turske darivao je simbolične hedi-je svim svršenicima hatma dove.

Nakon podne namaza, svečanost je, kako je već decenijama adet u ovim džematima, nastavljena u kućama roditelja djece koji su priredili bogat ručak za svoje pozvane zvanice, ali i za i musafire-namjernike iz okolnih džemata. U nekim kućama slavljenika proučen je i prigodan program uz kur’anske sure i mevludi-šerif.

Inače, ovo je najve-će bošnjačko selo u Župi kod Prizrena sa oko 2.500 stanovnika, a zanimljivo je da pored brojnih mještana - svršenika visokih škola, također najmanje dvije tre-ćine njih pohađalo mekteb.

Tekst: Ćerim BAJRAMI

Foto: Raif KASI

G O R N J E L J U B I N J E ,G O R N J E L J U B I N J E , P R I Z R E N P R I Z R E N

Jubilarna hatma dovaJubilarna hatma dovaUz dobar program, hatma-dova je prouUz dobar program, hatma-dova je prouččena za 30 djevojena za 30 djevojččica i 20 djeica i 20 dječčaka. Sveaka. Sveččanost je odranost je održžana u dana u džžamiji amiji pred roditeljima svrpred roditeljima svrššenika vjerske pouke, denika vjerske pouke, džžematlijama sela i musafirima okolnih ematlijama sela i musafirima okolnih žžupskih dupskih džžemata i grada emata i grada Prizrena. Prisustvovali su i nekolicina imama iz spomenutih dPrizrena. Prisustvovali su i nekolicina imama iz spomenutih džžemata, kao i predsjednik Odbora Islamske emata, kao i predsjednik Odbora Islamske

zajednice u Prizrenuzajednice u Prizrenu

HHatma-dova je proučena za 30 djevojčica i atma-dova je proučena za 30 djevojčica i 20 dječaka20 dječaka

Svečanosti su prisustvovaliSvečanosti su prisustvovali roditelji svršenika vjerske pouke, džema- roditelji svršenika vjerske pouke, džema-tlije sela i musafiri okolnih župskih džemata i grada Prizrenatlije sela i musafiri okolnih župskih džemata i grada Prizrena

IZ NAŠIH DŽEMATA 31

1. AVGUST 2008.

Humano mlijeko, ili mlijeko majke, najbolja je i nezamjenjiva hrana za odojče od 4 do 6 mjese-ci, iako nije rijetka pojava danas da se mnoge majke, iz ovog ili onog razloga, odlučuju hraniti dijete vje-štačkom hranom.

Ljekari tvrde da bar 95% žena ima dovoljno mlije-ka za dojenje, mada mnoge majke smatraju da ga nema-ju dovoljno, te stoga pre-kidaju dojiti svoje dijete. Laktacija je, jednostavno, priro-dni proces lučenja mlijeka koje samo tijelo proizvodi u onoj mjeri koliko je djetetu dovolj-no, a sa vrijednošću majčinog mlijeka ne može se nikakva druga hrana pore-diti. Njegov sastav se mijenja iz perio-da u period, prateći razvojnu fazu djete-ta i prilagođavajući se njegovom organi-zmu.

Koristi dojenja za dijete

Majčino mlijeko sadrži 200 sastoja-ka, među kojima su najbrojnije odbram-bene materije koje dijete štite od upala i bolesti. Dojena djeca, posebno ona koja su tokom prvih 6 mjeseci hranjena isključivo majčinim mlijekom, manje obolje-vaju od upala probavnog, mokraćnog i disajnog siste-ma i upala srednjeg uha.

Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na vakcine protiv difteri-je, tetanusa, dječije para-lize. Dojena djeca rastu baš onako kako bi treba-

lo. Manje su sklona pre-komjernoj tjelesnoj težini kada odrastu, ali i bolesti-ma srca i vena. Manja je učestalost alergijskih bole-sti, astme i ekcema. Manji je rizik od dijabetesa i sindroma iznenadne doje-načke smrti. Kod dojene djece razvoj zuba i vilice je pravilniji. Dojena djeca imaju veću inteligenciju, bolji psihomotorni, emo-cionalni i društveni razvoj.

Dojenje uspostavlja bliskiji kontakt majke i djeteta, te im omogućava da uče jedno od drugog. Dojenjem se djetetu daje osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.

Djeca koja su bila doje-na se u kasnijoj dobi lakše nose sa stresom nego djeca koja su bila hranjena na

bočicu, utvrdili su šved-ski naučnici. Pokazalo se kako dojena djeca lakše podnose stresne događaje, poput razvoda roditelja, te da imaju 5 puta manje izglede da će zbog toga patiti od tjeskobe. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se djeca isključivo doje sve do dobi od 6 mjeseci.

Koristi dojenja za

majku

Majke koje doje imaju manju učestalost pojave raka dojke i raka jajnika. Nakon porođaja materica se brže smanjuje i vraća na veličinu kakva je bila prije porođaja. Ukoliko majka ne doji, njena mate-rica se neće kontrahirati i

poprimiti svoj raniji oblik. Ponekad, za vrijeme dojenja majka može osjećati bolove u stomaku i nelagode, a to je upravo prouzrokova-no kontrakcijom materice. Manja je učestalost anemi-je.

D o j e n j e d o p r i n o s i bržem gubitku i vraćanju poželjne tjelesne težine. Smanjuje rizik od osteo-poroze (gubitka koštanog tkiva) u kasnijoj životnoj

dobi. Majke koje doje imaju veći stepen samopoštovanja i izraženiji osjećaj bliskosti i povezanosti s djetetom.

Mnoge žene strahuju da će im dojenje prouzro-kovati opuštanje grudi i gubljenje njihovog oblika. Međutim, grudi se opuštaju zbog starosti, pa čak i one žene koje nikada nisu dojile

imaju isti problem. Učenjaci kažu da bi bilo

još korisnije ako bi majka dala djetetu da posisa malo meda s njenog prsta prije dojenja. Savremena medi-cina je otkrila da redovno dojenje smanjuje mogu-ćnost da žena ostane u dru-gom stanju tokom dojenja, sve dok ne povrati svoje zdravlje i ne opskrbi svoje tijelo neophodnim materi-jama da bi ponovo zanijela. Već su ranija istraživanja pokazala da majke koje doje djecu imaju ravnotežu hormona koja im olakšava borbu protiv nekih tipova stresa.

Hranjenje djece vještačkom hranom

Istraživanja su utvrdila da hranjenje novorođenča-di na neki drugi način, a ne dojenjem majčinim mlije-kom, dovodi do:

- distarzije zuba kod djeteta,

- uzrokuje hroni-čnu dijareju (proljev), što dovodi do oštećenja sluzni-ce koja štiti crijeva,

- psihološki uticaj i srodna povezanost majke i djeteta dojenčeta čini dije-te psihički, osobno i umno stabilnijim, dok dojenje vještačkim putem ne izazi-va ovakve rezultate.

Proizvođači vještačkog mlijeka uspjeli su proizve-sti mlijeko po sastavu iden-tično majčinom, međutim, nikada nisu mogli dostići prirodni balans majčinog mlijeka jer ono sadrži kom-ponente koje se vještački ne mogu napraviti. Stoga, sva-koj majci treba biti zado-voljstvo dojiti svoje dijete i time doprinijeti njegovom zdravlju i napretku.

Sanela KARIŠIK-MISIRLIĆ

AVLIJA

O N I M A K O J E R A Đ A J U U M M E T ( I V D I O )

Majčino mlijeko – najvrjednijidar djetetu

Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na vakcine protiv difterije, tetanusa, dječije paralize. Dojena djeca rastu baš onako kako bi trebalo. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj težini kada odrastu, ali i

bolestima srca i vena. Manja je učestalost alergijskih bolesti, astme i ekcema

Majčino mlijeko sadrži 200 sastojaka, među kojima su najbrojnije odbrambene materije koje dijete štite od upala i bolesti. Dojena djeca, posebno ona koja su tokom prvih 6 mjeseci hranjena isključivo majčinim mlijekom, manje oboljevaju od upala probavnog, mokraćnog i disajnog sistema i upala srednjeg uha.

32

1. AVGUST 2008.

List za vjeru, društvo i kulturu

Izdavač: Izdavačka ustanova

El-Kelimeh Novi Pazar

Štampa:

Grafokarton Prijepolje

Glavni i odgovorni urednik:

Hajrudın BALIĆ

Urednik u redakciji:

Semir REBRONJA

Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika:

Fahrudin SMAILOVIĆ

Redakcija:

Refik SADIKOVIĆMehmed MEŠIĆRešad PLOJOVIĆBekir MAKIĆSead ŠAĆIROVIĆAlmir PRAMENKOVIĆMisala PRAMENKOVIĆSanela KARIŠIK-MISIRLIĆSead IBRIĆEsad KOLAŠINAC

Malik NUROVIĆ, distribucija

Kompjuterska priprema:

Samir ŠKRIJELJ, lektura

Mujahid HIRSCH, dizajn

Salahudin FETIĆ, prijelom

Adresa redakcije:

Ul. Gradska 136300 Novi Pazar

Telefoni:

Tel.: ++ 381 (20) 337 270 Fax: ++ 381 (20) 334 020

Žiro račun:

160-15374-29

E-pošta:

redakcija@glas-islama.com semir@glas-islama.comhajrudin@glas-islama.comfahrudin@glas-islama.comrefik@glas-islama.com salahudin@glas-islama.com

Internet adresa:

www.glas-islama.com

Rješenjem od 12.12.1996. g.

GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije

Republike Srbije pod registarskim

brojem 2281.

Rukopisi, diskete i fotografije se

ne vraćaju

Redakcija Glasa islama odgovorna

je samo za stavove iznesene u

rubrici "Naše viđenje". Za stavove

u ostalim prilozima odgovorni su

potpisani autori.

IMPRESUM

GlasGlasislamaislama

33

Na osnovu članova 45., 46., 47. i 48. Statuta,Fakultet za islamske studije raspisuje

K O N K U R Sza upis na prvu godinu studija u školskoj 2008/2009. godini

Pravo učešća na konkurs imaju svršenici medresa i srednjih škola IV stepena. Za kandidate koji nisu završili medresu bit će organizovana pripremna nastava iz stručnih predmeta u periodu od 1. jula do 30. oktobra.

U prvom upisnom roku, dokumenta se predaju u periodu od 23. do 27. juna, a prijemni ispit će biti organizovan 1. jula 2008. godine.

U drugom upisnom roku, dokumenta se predaju u periodu od 1. do 5. septembra, a prijemni će biti organizovan 8. septembra 2008. godine.

Kandidati su dužni da podnesu sljedeća dokumenta:- izvod iz matične knjige rođenih,- svjedočanstva svih razreda srednjeg obrazovanja,- diplomu o završenom četvorogodišnjem obrazovanju,- potvrdu o završenoj pripremnoj godini (za kandidate koji nisu

završili medresu).Nastava na Fakultetu organizovana je kao četvorogodišnji studij. Na Fakultetu se može upisati jedan od sljedećih smjerova:

I - ŠERIJAT1. smjer za Fikh2. smjer za Usuli fikhII - KUR’AN I SUNNET1. smjer za Kur’an 2. smjer za Sunnet III – ORJENTALISTIKA1. smjer za arapski jezik i književnost smjer za turski jezik i

književnost IV - AKAID I KOMPARATIVNE RELIGIJE1. smjer za akaid2. smjer za komparativne religijeV – DA’WA I MEDIJI VI - RELIGIJSKA PEDAGOGIJA

Dokumenta se predaju u Studentskoj službi Fakulteta. Za informacije kandidati se mogu obratiti nadležnoj službi Fakulteta, ul. Rifata Burdžovića 1, ili na tel/fax: +381 20 316 904, e-mail: fisnp@ptt.yu

D E K A N Prof. dr. Mevlud-ef. Dudić

radnja za preradu, ugradnju, promet mermera i izgradnju nadgrobnih spomenika

Novi Pazar, Selakovac, Dubrovačka 416/bb

tel: +381 20 315 100tel: +381 20 315 100mob. +381 63 8 464 981mob. +381 63 8 464 981

szk "BERZAH"Kompletna izrada i ugradnja nišana u skladu s muslimanskim običajimaKompletna izrada i ugradnja nišana u skladu s muslimanskim običajima

BEBI OPREMAtel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovića 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovića 18b020/386-280020/386-280 Novi Pazar Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVIĆUJKANOVIĆDOODOO

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" POGREBNE USLUGE PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA

SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAMI VAM NUDIMO:

- dugogodišnje iskustvo- sređivanje kompletne dokumentacije,

- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije

- pristupačnu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim

pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškoS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni ste

u svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE

NAZOVITE NAS!!!0049 172 63 25 762

Bekir-ef. ŠUŠKO

IZDAVAČKA USTANOVA EL-KELIMEH PREDSTAVLJA

Posjetite nas naPosjetite nas nawww.kelimeh.comwww.kelimeh.comON-LINE prodajaON-LINE prodajatel: 020 334 020tel: 020 334 020

mob: 064 16 222 84mob: 064 16 222 84e-mail: e-mail:

kelimeh@gmail.comkelimeh@gmail.com

Kej Skopskih žrtava bb - Save Kovačevića bb - Jošanički kej bbKej Skopskih žrtava bb - Save Kovačevića bb - Jošanički kej bb

063 861 57 03 063 618 235063 861 57 03 063 618 235

Hotel Denıs, Novı Pazar Dojeviće BB, Hotel Denıs, Novı Pazar Dojeviće BB, Telefoni: +381 20 360 120Telefoni: +381 20 360 120, , +381 20 360 121,+381 20 360 121, +381 20 360 122+381 20 360 122, , +381 20 360 12+381 20 360 1233

e-mail: hotel-denis@me-mail: hotel-denis@my-ist.nety-ist.net, , hotel-denis@hotel-denis@neobeeneobee.net, web ad.net, web adresa: www.hotel-denis.comresa: www.hotel-denis.com

Hotel "DENIS"

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBUĆE - PROIZVODNJA OBUĆE ISKLJUČIVO OD KOŽEISKLJUČIVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBUĆE ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBUĆE ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževića 17. ul. Rifata Burdževića 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.comnadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVIĆ - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVIĆ - MECO

@@

Hodočastiti Hodočastiti Kabu dužan Kabu dužan je, Allaha je, Allaha radi, svaki radi, svaki onaj ko je u onaj ko je u mogućnosti...mogućnosti...

(Ali Imran, 97.)(Ali Imran, 97.)

Ko obavi hadždž, a ne bude nepristojne i ružne riječi govorio i ne bude kršio Ko obavi hadždž, a ne bude nepristojne i ružne riječi govorio i ne bude kršio Allahove propise, vratit će se bez grijeha kao onog dana kada ga je majka Allahove propise, vratit će se bez grijeha kao onog dana kada ga je majka rodila. (Buhari i Muslim)rodila. (Buhari i Muslim)

Mešihat Islamske zajednice u SrbijiMešihat Islamske zajednice u SrbijiURED ZA HADŽDŽ I UMRUURED ZA HADŽDŽ I UMRU

HADŽDŽ HADŽDŽ (1429. H.G./2008. GODINE)(1429. H.G./2008. GODINE)

Mešihat Islamske zajednice organizuje hadž autobusom i avionom.Mešihat Islamske zajednice organizuje hadž autobusom i avionom.Maršuta putovanja autobusom u odlasku i povratku je: Novi Pazar (Srbija), Maršuta putovanja autobusom u odlasku i povratku je: Novi Pazar (Srbija), Bugarska, Turska, Sirija, Jordan i Saudijska Arabija.Bugarska, Turska, Sirija, Jordan i Saudijska Arabija.

Hadžijama je obezbijeđen prijevoz do Saudijske Arabije, prijevoz unutar Hadžijama je obezbijeđen prijevoz do Saudijske Arabije, prijevoz unutar Saudijske Arabije, vize, noćenje u hotelima tokom putovanja, smještaj u Saudijske Arabije, vize, noćenje u hotelima tokom putovanja, smještaj u Mekki i Medini, ihrami, hadžijski kurban, ljekarske i vodičke usluge, vodič Mekki i Medini, ihrami, hadžijski kurban, ljekarske i vodičke usluge, vodič za hadždž, CD o hadždžu i hadžijske legitimacije. za hadždž, CD o hadždžu i hadžijske legitimacije.

Cijene:Cijene:Autobusom 1.980,00 Autobusom 1.980,00 € € i avionom 2.470,00 i avionom 2.470,00 €€..Upis za hadždž traje do 15.08.2008. god.Upis za hadždž traje do 15.08.2008. god.

Prijave, uplate i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Uredu za Prijave, uplate i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Uredu za hadždž i umru ili na telefon: 020 329 313, fax: 020 329 312 i e-mail: hadždž i umru ili na telefon: 020 329 313, fax: 020 329 312 i e-mail: uredzahadzdz@gmail.comuredzahadzdz@gmail.com