OSNOVE ISLAMA

8/12/2019 OSNOVE ISLAMA

1/61


2/61

2

NASLOV POSLANICA:

TRI OSNOVN TEMELJETIRI BITN PR VILDJEL KOJ RUE VJEROV NJE

AUTOR:Muhammed b. Abdul-Vehhab, rhm.

LEKTURA:Muhamed Hodi

PRIJEVOD:Amir I. Smaji

DIZAJN NASLOVNICE:Edis Smaji

RECENZIJA:Hajrudin Ahmetovi

TEMATIKA:Islamsko vjerovanje

DRUGO IZDANJEMedina, 1434 / 2013.


3/61

3

PREDGOVOR PREVODIOCA

Zahvala pripada Allahu, delle anuh, Gospodaru svihsvjetova. Neka je potpuni Allahov salavat i selam na PoslanikaMuhammeda, njegovu asnu porodicu i sve plemenite ashabe.

Doista je, Allah, azze ve delle, stvorio ljude, dinne i melekesamo da bi Ga oboavali, bili Mu pokorni i istinski Ga veliali,onako kako to samo Njemu, Uzvienom, dostoji. "Dinne i ljudenisam stvorio osim zato da Mi ine ibadet."(Ez-Zarijat, 22)

Naprotiv, sve mimo nepokornih dinna i ljudi velia i slaviUzvienog Allaha. "Njega veliaju sedmera nebesa, i Zemlja, ioni na njima; i ne postoji nita to Ga ne velia, ali vi ne

razumijete velianje njihovo."(El-Isra, 44)

Istinsko velianje Allaha, delle anuh, upuujui svaki vidibadeta i dobroinstva samo Njemu, Velianstvenom, je najbitnijiprincip i najvaniji temelj na kojem je sagraeno ispravnoislamsko vjerovanje.

Ujedno, Uzvieni Allah nije nas ostavio da lutamo u

zabludama bez upute i smjernica, nego nam je poslao poslanike,spustio knjige i olakao puteve spoznaje, kako niko od nas ne biimao opravdanja za svoja loa djela.

Allah, delle anuh, rekao je: "... o poslanicima koji suradosne vjesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika nebi nikakva opravdanja pred Allahom imali."(En-Nisa, 165)


4/61

4

Svaki poslanik kojeg je Allah poslao ljude je pozivao daveliaju i slave Uzvienog Allaha ispovijedajui Mu jednou, aujedno da se klone svega to je suprotno tome, kao

mnogobotvo, idolatrija, bezbotvo i sl. "Mi smo svakom naroduposlanika poslali: Allaha oboavajte i klonite se taguta!" 1(En-Nehl, 36)

Imajui u vidu spomenuto, svaki musliman i muslimankaobavezni su detaljno spoznati islamsko vjerovanje, kako bioboavali Allaha i robovali Mu, delle anuh, onako kako nam jeOn to naredio u Svojoj Plemenitoj knjizi i putem Poslanika

Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Kada se period poslanstva i prvih, ispravnih, generacijaudaljio, neznanje rasprostranilo, zabluda poveala a veina ljudilea vjeri okrenulo, mnogi bitni temelji islamskog vjerovanjapostali su nejasni obinom narodu, pa ak i mnogim uenimmuslimanima. Radi toga su islamski uenjaci nastojali da olakajui prikau to vjerovanje na pojednostavljen i pristupaan nain

obinom narodu, koji detaljno ne izuava vjerske znanosti.

Od onih koji su posvetili krajnji napor u uspostavi i irenju togispravnog vjerovanja, u nama blisko vrijeme, je imam i obnoviteljvjere, ejhul-islam Muhammed b. Abdul-Vehhab b. Sulejman et-Temimi, rahimehullah.

Imam Muhammed, rahimehullah, ivio je u podruju Nedda

na Arapskom poluotoku, koji se danas nalazi u provinciji Rijad,glavnom gradu Arabije. Na ahiret je preselio 1206. h. god.Pozivao je Allahu danju i nou, javno i tajno, odazivajui senaredbi Uzvienog: "Na put Gospodara svoga mudro i lijepim

1Pod terminom "tagut" podrazumijeva se svaki vid nevjerstva i mnogobotva,te sve to odvodi i odvraa od Allahovog puta i upute Njegovih vjerovjesnika.


5/61

5

savjetom pozivaj i s njima se na najljepi nain raspravljaj!"(En-Nehl, 125)

ivio je u vremenu kada je veina naroda lutala po tminama

dehla, kufra, irka, pokuene i zabranjene pristrasnosti islijepog slijeenja. Mnogi su pripisivali Allahu nekog ravnim,oboavajui i obraajui se drugima mimo Allahu, traei korist iotklanjanje tete od drugih mimo Allaha, zavjetujui se drugimamimo Allaha, a u isto vrijeme su govorili za sebe da sumuslimani.

Kada je ovakvo stanje bilo na Arapskom poluotoku, moemoonda zamisliti kakvo je stanje bilo na drugim mjestima i do kojemjere su ljudi bili zavedeni.

Imam Muhammed b. Abdul-Vehhab, rahimehullah, odluio jeda pokua vratiti ljude na ispravno vjerovanje, i na tom putu bioje potpomognut od strane Allaha, delle anuhu, iako je naiaona mnotvo onih koji su mu se suprostavljali dajui prednost

svojim strastima nad istinom, ali, "... Allah je odbio osim daupotpuni svjetlo Svoje..."(Et-Tevbe, 32)

Na tom putu napisao je mnoga korisna djela i poslanice, odkojih su i jako kratka ali mnogo pouna i poznata djela: Triosnovna temelja2, etiri bitna pravila i Djela koja ruevjerovanje, koja su pred nama, u kojim se autor napojednostavljen i lagan nain osvrnuo na najbitnija pitanja

islamskog vjerovanja.

2 Osnova prijevoda teksta poslanice Tri osnovna temelja je prijevod naegejha hfz. Jusufa Baria, rahimehullah, uz mnoge izmjene i prepravke koje suuraenje nakon njegove smrti i bez njegove saglasnosti i dozvole, i iz tograzloga sam prijevod pripisao sebi, molei Allaha, delle anuh, da ga nagradiza uloeni trud.


6/61

6

Predstavlja nam zadovoljstvo da ove poznate poslaniceponudimo bonjakom itateljstvu u novom izdanju, moleiAllaha, delle anuh, da se svi zajedno okoristimo.

Ovo izdanje poslanice je - pored korekcija greaka koje su bileprisutne u dosadanjim prijevodima - obogaeno i kratkimpojanjenjem odreenih pasusa kroz fusnote.

Savrenstvo je dostojanstveno samo Uzvienom Allahu, amanjkavost je osobina ovjeka, pa onaj ko uoi odreenemanjkavosti, propuste ili greke, neka ne krtari da nam na toukae, jer "Ustrajavanje na greki je manjkavost, a vraanje naistinu je vrlina."

Molim Allaha, delle anuh, da uini ovaj skromni trudiskrenim, radi Njegovog zadovoljstva i plemenitog lica, i da njimeokoristi muslimane. Amin!

Amir I. Smaji

Medina, 05. 01. 1435 h. g.

[email protected]


7/61

7

NASLOV KNJIGE:

TRI OSNOVN TEMELJEl-Usulu-s-Selase ve edilletuha

Imam ejhul-islamMuhammed b. Abdul-Vehhab et-Temimi rhm.

( preselio na ahiret 1206 h. g. )

SA ARAPSKOG PREVEO I BILJEKAMA POPRATIO: Amir I. Smaji


8/61

8

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Imam, ejhul-islam i obnovitelj tevhida, ejh Muhammed b.Abdul-Vehhab b. Sulejman et-Temimi, rahimehullah, rekao je:

Znaj, Allah ti se smilovao, da nam je obaveza nauiti etiristvari:

Prva: znanje - a to je spoznaja Uzvienog Allaha, spoznajaNjegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i spoznaja vjere

islama, sa dokazima.3

Druga:rad po tome.4

Trea:pozivanje (da'va) tome.5

3 Tj. sa dokazima iz Allahove Plemenite knjige Kur'ana i sunneta AllahovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, razumijevajui to onako kako su to

spoznale i shvatile prve generacije ovog ummeta.4Znanje e onome koji ne radi po njemu biti propast na Sudnjem danu. EbuBerze el-Eslemi, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, da je rekao: "Nee se pomjeriti stope roba na Sudnjem danusve dok ne bude upitan o svojim godinama u ta ih je proveo, i o znanjukoliko je radio po njemu, i o imetku kako ga je stekao i u ta ga je potroio, io svome tijelu u ta ga je iskoristio."Biljee ga Tirmizi, 2417; Darimi, 1/131;Ebu Jala, 2/353 i drugi s dobrim lancem prenosilaca.5

Da'va, tj. poziv Allah, je put svih Allahovih poslanika i njihovih istinskihsljedbenika, "A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, radi dobradjela, i govori: 'Ja sam doista musliman!'"(Fussilet, 33)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao: "Onaj ko bude pozivao u uputu imae nagradu svih onihkoji ga u tome budu slijedili, a od njihove nagrade se nita nee umanjiti. Aonaj ko bude pozivao u zabludu imat e grijeh svih koji ga u tome buduslijedili, a od njihovog grijeha se nita nee umanjiti." Biljei ga Muslim,6980.


9/61

9

etvrta:strpljivost na potekoama u tome6.

Dokaz za spomenuto su Allahove rijei:

"Tako mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo ne oni kojivjeruju i dobra djela ine i koji jedni drugima istinu preporuujui koji jedni drugima preporuuju strpljenje."(El-Asr, 1-3)7

Imam afija, rahimehullah, kae: "Da Allah nije spustiodokaza protiv Svojih stvorenja osim ove sure bila bi im dovoljna."

A Imam Buhari, rahimehullah, rekao je: "Poglavlje o znanjuprije rijei i djela, a dokaz za to su Allahove rijei: "Znaj da nema

boga osim Allaha i trai oprosta za svoje grijehe." (Muhammed,19), pa je poeo sa znanjem prije govora i djela."8

6 Strpljivost (ar. es-sabr) je smirenosti i vrstina u srcu prilikom potekoa inedaa. Musliman je duan da se strpi na pokoravanju Allahu, delle anuh,

izvravajui Njegove naredbe i klonei se Njegovih zabrana, te je obavezan dabude strpljiv na iskuenjima koja ga, Allahovom odredbom, na tom putuzadese.

Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Onaj ko bude nadaren saburom ivrstim ubjeenjem (ar. el-jekin), Allah e ga uiniti predvodnikom (drugima)u vjeri." (Medmuul-fetava, 6/215)7Allah, azze ve delle, kune se s im hoe od Svojih stvorenja, kao to je u

ovoj i drugim kur'anskim surama, i ne kune se, delle anuh, osim onim to je

vrijedno i uzvieno kod Njega, dok ljudima nije dozvoljeno da se zaklinju osims Uzvienim Allahom kao to je dolo u mnogim hadisma.

Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi od Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:"Onaj ko se zaklinje meu vama, nekase zaklinje Allahom ili neka uti."Biljee ga Buhari, 2533; i Muslim, 4346.8 Tj. prvo nam je naredio znanje, a to je da spoznamo da nema drugogistinskog boanstva koje zasluuje da bude oboavano mimo Allaha, delleanuh, a zatim nam je naredio djelo, a to je da traimo oprosta za svojegrijehe.


10/61

10

TRI BITNE NAPOMENE 9

Znaj, Allaha ti se smilovao, da su svaki musliman imuslimanka obavezni nauiti tri stvari i raditi po njima:

Prva:da nas je Allah stvorio i opskrbio, i da nas nije ostaviozaboravljene, nego nam je poslao Poslanika, sallallahu alejhi vesellem. Ko mu se bude pokoravao ui e u Dennet, a onaj ko muotkae poslunost ui e u Vatru.10

Dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:

"Mi smo vam, zaista, poslali Poslanika da bi svjedoio protivvas isto onako kao to smo i Faraonu Poslanika poslali, aliFaraon nije posluao Poslanika, pa smo ga tekom kaznomkaznili."(El-Muzzemmil, 15-16)11

Druga:da Allah ne prihvata da mu se pridrui ikakav drug u

oboavanju (tj. uini irk), ni bliski melek, niti poslati poslanik.

9 Ovaj i slini naslovi su stavljeni radi lakeg shvatanja teksta i veepreglednosti i nisu od govora autora.10 Allah, delle anuh, rekao je: "A onoga ko otkae pokornost Allahu iPoslaniku Njegovu, i preko granica Njegovih propisa prelazio On e u vatrubaciti, u kojoj e vjeno ostati; njega eka sramna patnja."(En-Nisa, 14)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, da je rekao: "Svi od mog ummeta ui e u Dennet, osim oni kojiodbiju!"Bi reeno: "A ko e to odbiti, o Allahov Poslanie?" "Ko mi se budepokoravao ui e u Dennet, a ko mi se ne pokori taj je odbio!" odgovorion.Biljei ga Buhari, 7851.11Hafiz Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "A vi ste, o ummete Muhammedov,jo prei da budete kanjeni i uniteni ako zanevjerujete u vaeg Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, zato to je va Poslanik vrijedniji i bolji od Musa'asina Imranovog, alejhis-selam, koji je poslan Faraonu." (Tejsirul-vusul, str. 33)


11/61

11


"Mesdidi (damije) su Allaha radi pa ne molite se uz Allahanikome!"(El-Dinn, 18)12

Trea:da onome koji se pokori Poslaniku, sallallahu alejhi vesellem, i oboava jedino Allaha nije dozvoljeno prijateljevati (tj.potpomagati, iskazivati naklonost i pomo) sa onim ko sesuprostavlja Allahu i Njegovom Poslaniku pa makar bio i najbliirod.13

12

"Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a oprostit e sve mimotoga kome On hoe! A onaj ko drugog Allahu pridruuje, on ini potvoru igrijeh veliki!"(En-Nisa', 48).13 Autor, rahimehullah, ovdje se dotakao jednog veoma bitnog ivelianstvenog temelja na kojem je zasnovana ova uzviena vjera, a to jepitanje el-vela vel-bera-a, tj. prijateljevanja i potpomaganja, te mrnje iodricanja u Islamu. Rije "el-vela" znai: potpomaganje, ljubav, iskazivanjepoasti i uvaavanja i iskazivanje pripadnosti vjernicima rijeima i djelima, bilotajno i skriveno, ili javno i otvoreno. Rije "el-bera" znai: udaljavanje,naputanje, neprijateljstvo i odricanje od nevjernika, nakon opomene iupozorenja. Iz prethodnog vidimo da se znaenje termina el-vela vel-berasvodi na iskazivanje ljubavi prema vjernicima, muslimanima, i potpomaganjena tom putu, te iskazivanje mrnje i odricanja prema nevjernicima ineprijateljevanje na tom putu.

Allah, delle anuh, rekao je: "O vjernici s Mojim i svojim neprijateljima neprijateljujte i ljubav im ne poklanjajte oni poriu Istinu koja vam dolazi iizgone Poslanika i vas samo zato to u Allaha, Gospodara vaeg, vjerujete."

(El-Mumtehane, 1)NAPOMENA: Islam je propisao prezir, mrnju, odricanje i neprijateljevanjeprema nevjernicima, ali, u isto vrijeme zabranio je bespravno prolivanje krvi iinjenje nepravde i nasilja openito, vjernicima i nevjernicima, iju je krv Allahzabranio, a to su svi nevjernici koji nisu u direktnom ratu s muslimanima. Nesamo to, nego Islam ne zabranjuje injenje dobroinstva prema nevjernicima,naroito blioj rodbini i komijama, sve dok ne iskau otvoreno neprijateljstvoprema vjeri. Propisano je lijepo i prijatno ophoenje prema njima kako bi im

omilili nau vjeru i podstakli ih na razmiljanje o prelasku na Islam i tako bili


12/61

12


"Nee nai da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju, budu uljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu

suprostavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi,ili braa njihova, ili roaci njihovi. Njima je On u srca njihovavjerovanje usadio i pomoi Svojom ih osnaio, i On e ih uvestiu Dennetske bae kroz koje rijeke teku da u njima vjenoostanu. Allah je njima zadovoljan, a i oni su zadovoljni Njime.Oni su na Allahovoj strani, a oni na Allahovoj strani e sigurnouspjeti."(El-Mudadele, 22)14

PRAVOVJERNOST IBRAHIMA, ALEJHIS-SELAM

Znaj, Allah te uputio da Mu se pokorava, da je pravovjernostvjere Ibrahima, alejhis-selam, da oboava samo Allaha, iskrenoMu se pokoravajui. To je Allah, Uzvieni, naredio svim ljudima i

radi toga ih je stvorio.15

uzrokom da se spase vjene patnje u Vatri, koja je pripremljena za sve koji nebudu sljedbenici Islama.14

Allah je takoer rekao u tom kontekstu: "Divan uzor za vas je Ibrahim i onikoji su uz njega bili kada su narodu svome rekli: 'Mi s vama nemamo nita, ani sa onima koje, umjesto Allaha, oboavate; mi vas se odriemo, i

neprijateljstvo i mrnja e izmeu nas ostati sve dok ne budete u Allaha,Njega jedinog, vjerovali!'"(El-Mumtehane, 4)15Pravovjernost (ar. el-hanifijje) je potpuno naputanje irka i svega to vodika njemu, i okretanje srcem, rijeima i djelima ka Uzvienom Allahu,ispovijedajui Mu tevhid, koji je vjera svih Allahovih poslanika, vjerovjesnika iodabranih robova. "Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu initeibadet i klonite se taguta!" (En-Nehl, 36) "Prije tebe nijednog poslanikanismo poslali, a da mu nismo objavili: 'Nema boga osim Mene, zato Meniinite ibadet!"(El-Enbija, 25)


13/61

13

Allah, delle anuh, rekao je:

"Dinne i ljude nisam stvorio osim zato da Mi ine ibadet."(Ez-Zarijat, 22)16

Najvanije to je Allah naredio je TEVHID- a to je oboavanjeAllaha Jedinog17, a najvanije to je zabranio je IRK - a to jeupuivanje dove (molitve) nekom drugom uz Njega.18

16Allah, azze ve delle, nije stvorio ljude iz potrebe za njima, ili iz razonode izabave, niti ih je stvorio bez ikakve svrhe i uzalud, nego ih je stvorio iz jednog i

jedinog uzvienog cilja, a to je da samo Njega oboavaju i da samo Njemurobuju.17

Pod tevhidomse misli na iskazivanje jednoe Allahu, delle anuh, u svimvidovima pokornosti, tako da se ne oboava i ne velia osim On, Uzvieni, kojinema sudruga. Tevhidobuhvata i ubjeenje da je Allah jedini gospodar svegato postoji i da Njemu pripadaju najljepa imena i najuzvienija svojstva iatributi. Tevhid je iskreno velianje Allaha s ljubavlju, strahom, udnjom,istinskim osloncem, nadom i upuivanjem dova samo Njemu, delle anuh.

Tevhidje poetak vjere i njen kraj, unutranjost vjere i njena vanjtina, i to jeprvo i posljednje u to su pozivali svi Allahovi poslanici i vjerovjesnici. Radiovog tevhida, stvorena su stvorenja, slati vjerovjesnici i sputene knjige. Radinjega su ljudi razdvojeni na vjernike i nevjernike, sretne - koji su stanovniciDenneta, i nesretne - koji su stanovnici Vatre. Kao rezultat njegove bitnosti ivrijednosti Allah je zabranio i svetim uinio krv, imetak i ast onoga koji gaistinski uspostavi i ostvari. Uzvieni je zagarantovao onome ko umre natevhidu ulazak u Dennet i zabranio Vatri da ga pri, to jasno upuuje navelianstvenu korist tevhida.

18 Pod irkom se misli na iskazivanje, upuivanje i pripisivanje onoga to jesvojstveno samo Allahu, delle anuh, nekom drugom mimo Njega. Primjertoga je vjerovanje u nekog drugog mimo Allaha, smatranje da postoji nekodrugi ko upravlja kosmosom, u ijim rukama je dobro i zlo, sudbina, opskrba,stvaranje i rastvaranje, oivljavanje i usmrivanje. U to ulazi i smatranje daneko, mimo Allaha, poznaje gajb nevidljivi svijet, ono to je bilo i to e biti.IRK je smatranje da Allah ima sudruga i da neko drugi zasluuje da budeoboavan pored Njega ili s Njim, kao da se neko drugi velia, slavi ili moli za

pomo i otklanjanje nedaa, ili da se trai efa'at (posrednitvo i zauzimanje)


14/61

14

Dokaz za to su rijei Uzvienog:

"Allahu inite ibadet (oboavajte ga) i ne pripisujte mu itaravnim (ne inite irk)!"(En-Nisa', 36)19

kod Allaha od nekoga od stvorenja, ili pada na seddu i ruku'u, ili zavjetuje ipokorava nekom drugom mimo Njemu.

Onaj ko razmisli o kur'ansko-hadiskim tekstovima moe zakljuiti da se IRKdijeli na dvije vrste:

Prva: Veliki (vei) irk, koji je prethodno definiran i za sobom povlai etiriposebnos: 1.) da nikom nee bi oproten bez pokajanja, 2.) da e onaj kojiga ini vjeno biti u Vatri i nikad nee ui u Dennet, 3.) da se onom koji ini

irk ponitavaju sva dobra djela koja je prethodno radio, 4.) da izvodipoinioca iz islama i rui njegovo vjerovanje.

Druga: Mali (manji) irk, kao djelimino uljepavanje ibadeta radi neijegpogleda, pretvaranje, zaklinjanje neim mimo Allaha, delle anuh, i svakineciljani govor koji u sebi sadri umanjivanje Allahove, azze ve delle,velianstvenosti, kao da kae: "to Allah i ti hoete", ili "Da nije Allaha i tog nebi se spasili"i sl. Mali irk ne izvodi poinioca iz vjere, ali je jedan od najveihgrijeha kod Uzvienog Allaha.

Allah, delle anuh, rekao je: "A onaj ko Allahu irk ini, Allah e mu ulazak uDennet zabraniti i boravite njegovo e Dehennem biti; a nevjernicimanee niko pomoi."(El-Ma'ide, 72)19

Abdullah b. Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: "Svako mjesto u Kur'anugdje Allah nareuje da se oboava pod tim se misli da Mu se ispovijedatevhid." (Haije Selasetil-usul, str. 22-23).

Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Nema korisnije stvari za ovjekovo srceod tevhida i ihlasa (iskrenosti), niti ima tetnije stvari po njegovo srce odirka" (Medmu'ul-fetava, 10/7523).


15/61

15

TRI OSNOVNA TEMELJA

Pa kada bude upitan: "Koja su tri temelja koja je obavezanda poznaje svaki ovjek?"

Reci: "Da poznaje svoga Gospodara, svoju vjeru i svogaposlanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem."20

20Ova tri temelja obavezan je spoznati i po njima raditi svaki musliman, kojivjeruje u Uzvienog Allaha i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zatoto e upravo o tome biti upitan kada bude stavljen u kabur.

Beraa b. 'Azib, radijellahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, dug hadis o kaburskom iskuenju nakon smrti, u kojem -

izmeu ostalog - stoji: "Zatim se njegova dua vrati u tijelo i tada mu doudva meleka koja ga podignu da sjedne i ponu ispitivati: 'Ko je tvojGospodar?' A on e odgovoriti: 'Moj Gospodar je Allah.' 'Koja je tvoja vjera?' oni e ponovo upitati, a on e odgovoriti: 'Moja vjera je islam.' 'A ko jeonaj ovjek koji vam je poslan?' upitat e oni, a on e rei: 'On je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem.' Zatim e ga dva meleka upitati: 'A kakosi sve to znao?' 'itao sam Allahovu knjigu, vjerovao u ono to pie u njoj isve potvrdio' odgovorie on. Nakon toga e doi glas s nebesa: 'Istinu je

rekao Moj rob pa mu pripremite posteljinu iz Denneta, obucite gadennetskom odjeom i otvorite mu prolaz ka Dennetu.'"

Hadis su u potpunosti, s priblinim verzijama, zabiljeili imam Ahmed, 18614;Ebu Davud, 4755; Ibn Made, 1549; Abdur-Rezzak, 6737; Ibn Ebi ejbe, 12059;Hakim, 107; Bejheki u u'abul-iman, 395 i drugi s vjerodostojnim lancemprenosilaca.

Ibn Ebil-'Izz el-Hanefi, rahimehullah, rekao je: "Svi uenjaci ehli-sunneta sujednoglasni da je ono na to upuuje ovaj hadis istina." (erhu-akideti-tahavije, 2/607).


16/61

16

TEMELJ PRVI

Kada ti se kae: "Ko ti je Gospodar?"

Reci: "Moj Gospodar je Allah, Koji me je uzdigao i uzdigao svesvjetove Svojom blagodati. On je moje boanstvo i ja nemamdrugog boanstva osim Njega."


"Sva zahvala pripada Allahu, Gospodaru svihsvjetova."(El-Faha, 1)

Sve osim Allaha je svijet, a ja sam dio tog svijeta.

Ako ti se kae: "Kako si upoznao svog Gospodara?"

Reci: "Po Njegovim znakovima i Njegovim stvorenjima. OdNjegovih znakova su no i dan, i Sunce i Mjesec, a od Njegovih

stvorenja su sedam nebesa i sedam zemalja, i ono to je u njima iizmeu njih."


"A od Njegovih znakova su no i dan, i Sunce i Mjesec. Nepadajte na seddu ni pred Suncem ni pred Mjesecom, vepadajte na seddu pred Allahom, koji ih je stvorio, ako Njegajedinog oboavate."(El-Fussilet, 37)

I rijei Uzvienog:

"Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est danastvorio, a zatim se uzvisio na Ar. On tamom noi prekriva dan,koja ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravajuNjegovoj volji. Samo On stvara i upravlja. Uzvien neka je Allah,Gospodar svjetova."(El-E'araf, 54)


17/61

17

A Gospodar (ar. er-rabb) je onaj koji se oboava, a topotvruju rijei Uzvienog:

"O ljudi, oboavajte Gospodara svoga, koji je stvorio vas i

one prije vas, da biste bili bogobojazni; koji vam je Zemljuuinio posteljom, a nebo zdanjem, koji s neba sputa kiu i inida s njom rastu plodovi, hrana za vas. Zato ne inite Allahudruge ravnim nakon to ste to spoznali."(El-Bekare, 21-22)

Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Stvoritelj svih stvari jejedini taj koji je dostojan da se oboava."

A vrste ibadeta koje je Allah, Uzvieni, naredio su: ISLAM,IMAN I IHSAN.21 Zatim dova, strah, nada, pouzdanje, enja istrahopotovanje, poniznost i strepnja (bojanje), pokajanje,traenje pomoi i utoita, molba (zov za pomo), klanje(prinoenje rtve), zavjetovanje i drugo od ibadeta koje jenaredio Allah - svi pripadaju Allahu i samo se Njemu upuuju.22


21 Autor, rahimehullah, e naknadno u drugom temelju pojasniti znaenjetermina ISLAM, IMAN i IHSAN.22

Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Ibadet je sveobuhvatni naziv za sveono to Allah, Uzvieni, voli i s ime je zadovoljan, od rijei i djela, javnih itajnih, kao: namaz, zekat, post, hadd, istinit govor, izvravanje emaneta,

injenje dobroinstva roditeljima, spajanje rodbinskih veza, dranje dodogovora, nareivanje dobra, odvraanje od zla, borba protiv nevjernika ilicemjera, dobroinstvo prema komiji, siroetu, putniku prolazniku,robovima, ivotinjama, upuivanje dove, zikr, uenje Kur'ana i sl. Takoeribadet je i ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku, strah od Allaha ipokoravanje Njemu, iskreno ispovijedanje vjere Allahu uz strpljivost naNjegovim propisima, zahvalnost na blagodatima i zadovoljstvo s odredbom.Ibadet je i vrst oslonac na Allaha, nada u Njegovu milost, strah od kazne i sl."(Medmu'ul-fetava, 10/149-150).


18/61

18

"Mesdidi (damije) su Allaha radi i ne molite se uz Allahanikome!"(El-Dinn, 18)

Pa onaj ko uputi neto od ovih ibadeta, nekom drugom mimo

Uzvienom Allahu, on je murik (mnogoboac) i kafir(nevjernik).23


"A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakvadokaza o njemu, pred Gospodarom svojim e raun polagati, inevjernici uspjeh nee postii."(El-Mu'minun, 117)

A u hadisu se spominje: "Dova je sutina (sr) ibadeta."24

Takoer, dokaz za to su i rijei Uzvienog:

"Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja u vamse odazvati. Oni koji iz oholosti nee da Me oboavaju ui e,sigurno, u Dehennem ponieni."(El-Mu'min, 60)25

23Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Svi muslimani sloni su da ovjeku nijedozvoljeno oboavati, upuivati molitvu i oslanjati se osim na Allaha, delleanuh, i to je od osnovnih i nunih stvari koje su spoznali od vjere Islama.Sloni su, takoer, da je takav - koji usmjeri neto od ibadeta bliskom melekuili poslaniku - murik (mnogoboac)." (Medmu'ul-fetava, 3/272 i Tejsirul-vusul,str. 63).24

Hadis je zabiljeio Tirmizi (3371) od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, saslabim lancem prenosilaca. U njemu se nalazi Abdullah b. Lehi'akoji je da'if(slab) ravija. Ali, vjerodostojan je hadis u slinom znaenju: "Dova je ibadet!",kojeg su zabiljeili Ebu Davud, 1479; Tirmizi, 2969; Ibn Made, 3828 i drugi odNu'mana b. Beira, radijallahu anhu.25Upuivanje dove nekom drugom mimo Allahu, azze ve delle, kao mrtvima,ejhovima, dobrima i evlijama, traei od njih pomo i potrebe, je odnajrairenijih djela irka u dananjem vremenu. Svi uenjaci su sloni da je toveliki irk koji izvodi poinioca iz vjere. (Ed-Surers-senijje,1/199).


19/61

19

Dokaz za STRAH26su rijei Uzvienog:

"I ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici." (AluImran, 175)

26 Strah (ar. el-hauf) je nemir i bol kojeg ovjek osjea u srcu radi onog to

oekuje da e se naknadno desiti. Strah od Allaha, delle anuh, je jedan odnajuzvienijih ibadeta koje rob mora usmjeriti svome Gospodaru, i to je jedanod temelja, uz ljubav i nadu, na kojem se zasniva svaki ibadet. Allahoviposlanici, alejhimus-selam, najvie su se bojali Allaha, Uzvienog, od svih ljudi.

Manjkavost straha od Allaha, delle anuh, je dokaz da rob nije dovoljnospoznao Allahovu velianstvenost i uzvienost.

Strah se dijeli na tri vrste:

Prva: Strah od Uzvienog Allaha i Njegove kazne, jer su ovjekov ivot isudbina u Allahovim rukama. On, azze ve delle, je taj koji mu daje opskrbu,sigurnost, postojanje i dr., i ako mu On to uskrati, niko drugi nije u stanju damu to nadomjesti. Kada bi ovjek strahovao od nekoga drugog mimo Allahaovim strahom poinio bi veliki irk.

Druga:Da ovjek ostavi ono to mu je Allah, delle anuh, naredio iz straha odnekoga od ljudi, kao npr. da ostavi namaz u dematu, koji mu je nareen,bojei se da ga direktor firme ne otpusti s posla i sl., iako se boji Allaha, aliradi udnje za dunjalukom koristi ostavi neto to mu je Allah naredio. Ovavrsta straha je strogo zabranjena i onaj kod koga se nae je poinio mali irk,koji umanjuje ispravnost njegovog vjerovanja.

Trea: Prirodni strah ovjeka od onoga to ga plai, kao npr. strah od divljihzvijeri, smrti, bolesti, vatre i sl. Za ovu vrstu straha ovjek nee biti odgovoran,zato to je to uroena pojava kod svih ljudi.


20/61

20

Dokaz za NADU27su rijei Uvienog:

"Ko se nada susretu Gospodara svoga neka ini dobra djela ineka, oboavajui Gospodara svoga, ne smatra Njemu ravnim

nikoga!"(El-Kehf, 110)

Dokaz za POUZDANJE - OSLONAC NA ALLAHA28 su rijeiUzvienog:

"A u Allaha se pouzdajte ako ste vjernici."(El-Maida, 23)

"Onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta."(El-Talak, 3)

27 Nada (ar. er-reda) je jaka elja u srcu za ostvarenjem i postizanjemvoljenog. Nada u Allahov oprost, milost, nagradu, pomo, olakanje i susret saNjim, delle anuh, je jedan od navrijednijih sranih ibadeta. Da nema istinskenade u Allaha, delle anuh, u srcima vjernika, zapostavili bi i oboavanjeAllaha. Vjernik u svom putovanju ka drugom svijetu uvijek mora da budeizmeu nade u Allahov oprost i milost, i straha od Njegove kazne i srdbe.

Onaj ko se nada u nekog drugog, mimo Allaha, da mu pribavi neku korist iliotkloni tetu, to je u stanju pribaviti ili otkloniti samo Allah, delle anuh, -kao da se nada u nekoga da mu oprosti grijehe ili ga izlijei - poinio je velikiirk.28Pouzdanje (ar. et-tevekkul) je istinski oslonac na Allaha, delle anuh, u svimdjelima i stanjima uz poduzimanje potrebnih uzroka za ostvarenje eljenog.Spomenuto je pravo znaenje tevekkula, dok oni koji se oslanjaju samo nauzroke (sebebe), a i oni koji tvrde da se oslanjaju na Allaha ali ne rade uzroke,svi su pogreno shvatili njegovo znaenje i ine vjerom zabranjenu stvar.


21/61

21

Dokaz za ENJU - UDNJU29, STRAHOPOTOVANJE30 iSKRUENOST31su rijei Uzvienog:

"Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su Nam se

udei i u strahopotovanju, i bili su prema Nama skrueni."(El-Enbija', 90)

Dokaz za STREPNJU - BOJANJE32su rijei Uzvienog:

"Njih se ne bojte, Mene se bojte."(El-Bekare, 150)

29 enja (ar. er-regbetu) je vrsto nastojanje za postizanjem voljenog - kao

Dennet i Allahov oprost - inei odgovarajua djela uz elju i udnju. Razlikaizmeu nade (er-reda) i enje (er-ragbetu) je u tome da nada za voljenimbiva samo u srcu, dok enja biva u srcu uz poduzimanje potrebnih uzroka zaostvarenje onoga za ime se ezne.30

Strahopotovanje (ar. er-rehbetu) je strah i strepnja koji uzrokuje bjeanje iskrivanje, tj. to je strah koji ovjeka tjera za poduzimanjem odreenih djelakoja ga tite od neeljenog. Strahopotovanje od Allaha, delle anuh, tjeravjernika da strahuje od Allahove kazne i tako potuje Njegove granice i

propise.31 Skruenost (ar. el-huu'u) je poniznost i potinjenost Allahovoj, azze vedelle, veliini i moi. Mjesto skruenosti je u srcu a njen plod se izraava nadjelima.32Strepnja (ar. el-haije) ima isto znaenje kao i strah, osim to strepnja dolazikao rezultat spoznaje Allaha, delle anuh, jer je nemogue da rob strepi odAllaha dok ne spozna Njegove uzviene osobine. Takoer, strepnja od Allaha,delle anuh, mora da bude uz nadu u Njegovu milost, jer je strepnja bez nadeoaj, koji je zabranjen.


22/61

22

Dokaz za POVRATAK ALLAHU33su rijei Uzvienog:

"I povratite (pokajte) se Gospodaru svome i predajte Muse."(Ez-Zumer, 54)

Dokaz za TRAENJE POMOI34su rijei Uzvienog:

"Samo tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo."(El-Faha, 4)

33Povratak Allahu (ar. el-inabe) je potpuno okretanje Allahu, srcem i djelima,nakon pokajanja od grijeha. Pokajanje (ar. et-tevbe) je povratak Allahunaputanjem grijeha dok je el-inabe povratak Allahu naputanjem grijeha iinjenjem djela koja pribliavaju Allahovoj, delle anuh, milosti. Povratak

Allahu, delle anuh, je osobina svih poslanika, vjerovjesnika i iskrenihAllahovih robova i to je jedan od najveih uzroka sree na dunjaluku i ahiretu.34 Traenje pomoi (ar. el-isti'ane) je zasnovano na vrstom pouzdanju iosloncu na Allaha, uz potpunu poniznost i skruenost Njemu, azze ve delle.Svaki ovjek, vjernik, je potreban Allahove pomoi u svakom djeliu svogaivota. Traenje pomoi od Uzvienog Allaha je jedan od ibadeta na kojima jezasnovana veina vjere. Svaki ibadet, trud i posao kojeg vjernik radi u njemuse oslanja na Allaha i trai Njegovu pomo. Nema promjene stanja niti snage

osim od Allaha, Jedinog.Onaj ko trai pomo od nekog drugog, mimo Allaha, delle anuh, u onometo je u stanju ispuniti samo Allah, azze ve delle, takav je poinio veliki irk,kao oni koji trae pomo od umrlih, ili od ivih koji nisu u njihovom prisustvu.Ali, ako bi zatraio pomo od nekoga od ljudi, u onome to je u stanju ispuniti,to je dozvoljeno, a ako se radi o dobroinstvu i pokornosti Allahu, delleanuh, ak i pohvalno, zato to je Allah naredio potpomaganje nadobroinstvu i bogobojaznosti, dok ako se radi o nepokornosti i zabranjenimstvarima, onda je to strogo zabranjeno.


23/61

23

I hadis: "Kada trai pomo, trai od Allaha."35

Dokaz za TRAENJE UTOITA36su rijei Uzvienog:

"Reci: 'Utiem se Gospodaru ljudi, Vladaru ljudi...'"(En-Nas,1-2)

Dokaz za MOLBU - ZOV U POMO37su rijei Uzvienog:

"I kada ste od Gospodara svoga pomo zatraili, On vam seodazvao."(El-Enfal, 9)

35 Hadis su zabiljeili Ahmed (2763), Tirmizi (2516), Hakim (2303) i drugi odIbn Abbasa, radijallahu anhuma, s vjerodostojnim lancem prenosilaca.36

Traenje utoita (ar. el-isti'aze) kod Allaha, delle anuh, je traenjeNjegove zatite i pomoi od onoga to ovjeku izaziva strah i strepnju. Allah,Uzvieni, je jedini koji otklanja nedae i pribavlja koristi. Sve to se deava,deava se Njegovim htijenjem i odredbom. Svako stvorenje se boji i strahujeod nekoga i neega, i svaki ovjek ima neprijatelje od ljudi i dinna. Iz tograzloga Uzvieni, delle anuh, naredio je Svojim robovima, na mnogo mjestau Kur'anu, da se samo na Njega istinski oslanjaju i da samo od Njega pomotrae.37Zov u pomo (ar. el-istigase) je traenje pomoi, od onoga ko je to u stanju,

da od ovjeka otkloni nedau, potekou i iskuenje. Svaki ovjek je izloeniskuenjima i nedaama, pa je iz tog razloga Uzvieni Allah naredio Svojimrobovima da Ga mole i zovu u pomo, kada im je potrebna. Allah, delleanuh, odaziva se molbi onoga koji od Njega trai pomo. Ako bi ovjekdozivao u pomo nekog drugog, mimo Allaha, kao mrtve, kipove, poslanike idruge, koji nisu u stanju pruiti pomo - poinio bi veliki irk. Dok, nemasmetnje da se pomo trai od onoga ko je iv, prisutan i uje poziv, a umogunosti je pomoi, kao prijatelj, uvar, komija i sl. Onaj ko se istinskiosloni na Allaha, Uzvienog, On mu je dovoljan.


24/61

24

Dokaz za KLANJE - PRINOENJE RTVE38su rijei Uzvienog:

"Reci: 'Klanjanje moje, i rtva moja, i ivot moj i smrt mojadoista su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema

sauesnika, to mi je nareeno i ja sam prvi musliman." (El-En'am, 162-163)

A u hadisu je dolo: "Allah je prokleo onoga ko prinese rtvunekom drugom osim Allahu."39

38Klanje (ar. ez-zebh) je prinoenje ivotinja, koje je Allah dozvolio da se jedu,kao rtve Uzvienom Allahu s ciljem pribliavanja Njemu, Jedinom, i to jejedan od najvrijednijih i Allahu najdraih ibadeta. Pod prinoenjem rtve mislise na klanje kurbana i akike u odreenim situacijama i povodima, kao zakurban bajram, prilikom roenja, svadbe, gozbe i sl. Takoer, u to ulaze i rtve

koje je propisano prinijeti Allahu, delle anuh, pri hadskim obredima, kaosastavni dio nekih obreda, ili kao iskup za odreene prijestupe na hadu.Dozvoljeno je i propisano prinijeti rtvu bez odreenog vjerskog povoda, kaoradi gosta ili hrane, ali mora, takoer, da se zakolje u ime Allaha, delle anuh.

Onaj ko prinese rtvu nekom drugom mimo Allahu, azze ve delle, elei damu se priblii ili ostvari neku dobrobit, kao mrtvim, turbetima, kipovima,evlijama i drugim, poinio je veliki irk, zato to je usmjerio ibadet, koji jesamo Allahovo pravo, nekom drugom mimo Njemu Uzvienom.39Hadis je zabiljeio Muslim, 1978, od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu.


25/61

25

Dokaz za ZAVJETOVANJE40su rijei Uzvienog:

"Oni su zavjet ispunjavali i plaili se Dana ija e kob svudaprisutna biti."(Ed-Dehr, 7)

40 Zavjetovanje (ar. en-nezr) je da ovjek obavee sam sebe nekim djelom,

koje mu po erijatu nije obavezno, elei da se priblii Allahu, delle anuh.Veina islamskih pravnika je na stanovitu da je zavjetovanje u osnovipokueno, dok neki smatraju da je haram (zabranjeno).

Onaj ko se obavee neim, obavezan je da se toga dri i da to ispuni ako seradi o pohvalnim radnjama, kao npr. da se obavee da e postiti deset dana uodreenom mjesecu ili da e udijeliti pola imetka na Allahovom putu i sl. Dok,onaj ko se obavee sa zabranjenim djelom, kao npr. da e prekinuti rodbinskeveze ili da e neto ukrasti, takvom je zabranjeno da izvri ono ime seobavezao po konsenzusu islamskih uenjaka.

Onaj ko se zavjetuje, neka se zavjetuje samo Allahu, delle anuh, i u imeNjega, jer je zavjetovanje nekom drugom mimo Allahu - kao poslanicima,ejhovima, evlijama i drugima - zabranjeno i veliki irk.


26/61

26

TEMELJ DRUGI

Poznavanje vjere ISLAMA s dokazima, a to je potpunapredanost Allahu, ispovijedajui Mu jednou, neprikosnovenapokornost Njegovim naredbama i cjelokupno odricanje od irka injegovih pristalica.

ISLAM se sastoji od tri stepena: ISLAM, IMAN i IHSAN. Svakiod tri stepena ima svoje temelje.41

PRVI STEPEN ISLAM

Osnove ISLAMA su:

1.) Svjedoenje da nema drugog istinskog boga osim Allaha ida je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahovposlanik,

2.) klanjanje pet dnevnih namaza,3.) davanje zekata,4.) post mjeseca ramazana,

41Pod prvim stepenom, Islamom, najee se misli na vidljiva, vanjska, djela

kao izgovor dva ehadeta, obavljanje namaza, davanje zekata i sl. Drugistepen, iman, je ono u to svaki musliman mora da vrsto vjeruje, kaovjerovanje u Allaha, meleke, poslanike, knjige i sl. Kada se spomene Islam,zasebno, u njegovo znaenje ulazi i iman, a isto tako i kada se spomene iman,zasebno, u njegovo znaenje ulazi cjelokupni Islam.

Ihsan, koji je trei stepen, je najuzvieniji stepen vjere, kojeg su dostigli samoposlanici, vjerovjesnici i iskreni vjernici, a to je da rob stalno bude svjestanAllahovog, delle anuh, nadzora i da Mu uvijek bude isto pokoran, bilo javnoili tajno.


27/61

27

5.) hodoae Allahove kue Kabe (obavljanje hada).Dokaz za SVJEDOENJE42su rijei Uzvienog:

"Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega a imeleki i ueni, i da On postupa pravedno. Nema Boga osimNjega, Silnog i Mudrog."(Alu 'Imran, 18)

A to znai da ne postoji onaj ko se istinski oboava mimoAllaha, Jedinog.

"la ilahe" (nema boga) je negacija svega to se oboavamimo Allaha.

"illellah"(osim Allaha) je potvrda oboavanja Allaha, Jedinog,koji nema sudruga u oboavanju, kao to nema druga ugospodarenju (vlasti).43

42Svjedoenje (ar. e-ehade) je svjedoenje roba jezikom, srcem i djelima dane postoji istinsko boanstvo koje treba, smije i zasluuje da bude oboavano,mimo Uzvienog Allaha, koji nema sudruga. ovjek ne moe biti musliman,sve dok ne posvjedoi na jeziku, sa potpunim ubjeenjem u ispravnost iistinitost toga u srcu, iz ega proizilazi nunost injenja djela u praksi. Akobude ubijeen u njegovo znaenje, ali ne izgovori ga na jeziku, njegov islam jeneispravan i ne broji se da je od muslimana po konsenzusu islamskihuenjaka. Ako ga izgovori na jeziku i radi djela, bez ubjeenja u srcu, to jestanje munafika - licemjera, koji ele prevariti Allaha i one koji vjeruju, ali nevaraju osim sami sebe i na ahiretu e biti u najniim dubinama Dehennema,

zato to nisu vjerovali u Allaha, delle anuh. Takvi su se lanim izgovaranjemehadeta samo spasili ovosvjetske kazne i za njih vae erijatski propisi kojivae za ostale muslimane, sve dok ne ispolje ono to im je u srcima javnimnevjerstvom, bilo rijeima ili djelima.43 Dokaz za "negaciju i potvrdu" je hadis kojeg prenosi Tarik El-Ede'i,radijallahu anhu, od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da jerekao: "Ko kae: 'La ilahe illellah - Nema boga osim Allaha' i zanijee sve tose oboava mimo Allaha, njegov imetak i krv su zabranjeni, a njegovopolaganje rauna je na Uzvienom Allahu."Biljei ga Muslim, 139.


28/61

28

A ono to potvruje spomenuto i pojanjava ga su rijeiUzvienog:

"A kad Ibrahim ree ocu svome i narodu svome: 'Nemam ja

nita s onima koje vi oboavate, ja oboavam samo Onoga kojime je stvorio, jer e mi On, doista, na pravi put ukazati. Onuini rijei tevhida trajnim za potomstvo svoje, da bi sedozvali.'"(Ez-Zuhruf, 26-28)44

"Reci: 'O sljedbenici knjige, doite da se okupimo oko jednerijei i nama i vama zajednike, da nikoga, osim Allaha, neoboavamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jednidruge, pored Allaha, bogovima ne drimo!' Pa ako oni nepristanu, vi recite: 'Budite svjedoci da smo mi, doista,muslimani.'"(Alu 'Imran, 64) 45

44 Tj. Ibrahim, alejhis-selam, prvo je zanegirao da oboava lana boanstvakoja oboava njegov narod a to je znaenje la ilahe, zatim je potvrdio i javnoobznanio da oboava samo Allaha, delle anuh a to je znaenje illellah.45Svjedoenje la ilahe illellahnije puka reenica koja se izgovara na jeziku bezpoznavanja njenog znaenja i rada po onome na to upuuje. Islamskiuenjaci su, izuavajui erijatske tekstove, postavili osam uslova da bi ovosvjedoenje bilo ispravno onome koji ga izgovara.

Prvi:da poznaje njegovo znaenje i ono to proizilazi iz njega, to je suprotno

nepoznavanju. Drugi: da bude vrsto ubijeen u ono na to upuuje, to jesuprotno sumnji. Trei:da srcem i rijeima prihvata ono na to upuuje, to jesuprotno odbijanju. etvrti:da se pokorava naredbama i zabranama koje iznjega proizilaze, to je suprotno nepokornosti. Peti: da bude iskren uvjerovanju na koje upuuje, to je suprotno pretvaranju. esti:da javno i tajnopriznaje i potvruje ono na to upuuje, to je suprotno nepriznavanju iutjerivanju u la. Sedmi: da voli ovo svjedoenje i one koji ga vole i koji suispunili uslove njegove ispravnosti. Osmi:da zanegira i zanevjeruje u sve tose oboava mimo Allaha. (Vidi: Fethul-Medid, str. 73)


29/61

29

Dokaz da je Muhammed Allahov poslanik su rijei AllahaUzvienog:

"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete

na muke udariti, jedva eka da pravim putem poete, a premavjernicima je blag i milostiv."(Et-Tevbe, 128)

Znaenje svjedoenja da je Muhammed, sallallahu alejhi vesellem, Allahov poslanik jeste:

1.) pokoravanje i slijeenje onoga to nam je naredio,2.) potvrivanje i vjerovanje u ono o emu nas je obavijestio,3.) naputanje i ostavljanje onoga to je zabranio i ukorio,4.) oboavanje Allaha onako kako je on propisao.Dokaz za namaz, zekat i znaenje tevhidasu rijei Uzvienog:

"A nije im nareeno osim da samo Allaha oboavaju, da Muiskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namazobavljaju, i da zekat udjeljuju, a to je ispravna vjera"(El-Bejjine,5)

Dokaz zapostsu rijei Uzvienog:

"O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisanonima prije vas, da biste bili bogobojazni."(El-Bekare, 183)

Dokaz za haddsu rijei Uzvienog:

"Hodoastiti hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je umogunosti, a onaj koji nee da vjeruje, pa zaista Allah nijeovisan ni okom."(Alu 'Imran, 97)


30/61

30

DRUGI STEPEN IMAN (VJEROVANJE)

IMAN se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka.Najuzvieniji je izgovor "la ilahe illellah", a najnii je ukloniti sputa ono to smeta, a stid je dio imana.46

Osnove IMANA su:

1.) da vjeruje u Uzvienog Allaha,2.) Njegove meleke,3.) Njegove knjige,4.) Njegove poslanike,5.) Sudnji dan,6.) i da s Njegovom odredbom biva dobro i zlo.Dokaz za ovihest osnova(ruknova) su rijei Uzvienog:

"Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku izapadu, estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i umeleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je

46 Ovo je tekst hadisa kojeg su zabiljeili Buhari (9) i Muslim (38) od Ebu

Hurejre, radijallahu anhu, s tim da u Buharinoj verziji stoji: "... ezdeset inekoliko ogranaka".

Djelo je po vjerovanju Ehli-s-Sunneta ve-l-Dema'ata jadan od sastavnihdijelova imana (vjerovanja), jer po definiciji koja je izvedena iz Kur'ana iSunneta i na kojoj su jednoglasne prve generacije iman je: "Govor jezikom,vjerovanje u srcu i injenje djela udovima." ejhu-l-islam Ibn Tejmijje,rahimehullah, kae: "Od temeljnih ubjeenja Spaene skupine jeste da suvjera i iman sastavljeni od govora i djela: govora srca i jezika, i djela srca,jezika i organa." (El-Akidetu-l-vasijje, str. 128) Tj. nije dovoljno da ovjekposvjedoi jezikom da je musliman, nego uz svjedoenje mora da obavljaislamske ruknove: namaz, zekat, post i hadd.


31/61

31

drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosijacima, i za otkup iz ropstva, i koji namazobavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu,

ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatini, i ubolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allahaboje i runih postupaka klone."(El-Bekare, 177)

A dokaz za ALLAHOVU ODREDBU KADA I KADER 47su rijeiUzvienog:

"Mi sve, doista, s odredbom stvaramo."(El-Kamer, 49)

47 Vjerovanje u Allahovo odreenje i odredbu (ar. el-kada vel-kader), biladobra po nas ili loa, je esti imanski temelj, bez kojeg je neispravnoovjekovo vjerovanje. To vjerovanje ogleda se vjerovanjem u etiri velikatemelja, a onaj ko zanegira jedan od njih ne smatra se od onih koji vjeruju uAllahovo odreenje i odredbu. Prvi:da Uzvieni Allah sve podrobno zna i daMu nita nije skriveno. Znao je sve to e ljudi raditi prije nego to ih jestvorio. Nita se ne desi a da On, Uzvieni, za to ne zna prije nego se desi. Onzna ono to se desilo, a i ono to se nije desilo, kada bi se desilo, zna kako bise desilo. Drugi: da je Uzvieni Allah svoje znanje o stvorenjima zapisao uKnjigu prije nego ih je stvorio na 50 000 godina, i sve to se deava, deava seshodno onome to je zapisano u toj Knjizi. Trei: da se sve to se deava,deava po Allahovom sveopem htijenju i nita se iz toga ne izuzima. ervti:da su sva stvorenja i djela koja rade stvoreni od strane Allaha, delle anuh.

U isto vrijeme, iako je Allah stvoritelj svega, bilo dobro ili zlo, neispravno je zlopripisivati Allahu, delle anuh. Sve to je Allah stvorio, stvorio je iz mudrostikoju on zna, i sva Njegova djela su dobra i mudra. Uzvieni Allah, delle anuh,stvorio je nevjernike, kipove, alkohol, svinju i sl., i ta stvorenja su zlo, ali,Allahovo stvaranje tih stvorenja, samo po sebi, nije zlo, zato to ih je stvorio sciljem. Npr. stvorio je nevjernike kako bi njima iskuao vjernike, ili alkoholkako bi nagradio one koji se suzdre od pijenja i sl. Ovo su samo neke odmudrosti koje moemo dokuiti, dok potpunu mudrost u stvaranju takvihstvari zna samo Sveznajui i Svemoni.


32/61

32

TREI STEPEN IHSAN (DOBROINSTVO)

IHSAN (dobroinstvo) je zasnovano na jednoj osnovi, a to jeda oboava Allaha, delle anuhu, kao da Ga vidi, pa ako tiNjega ne vidi, On tebe, zaista, vidi.


"Allah je, zaista, s onima koji su bogobojazni i koji sudobroinitelji."(En-Nahl, 128)

"I pouzdaj se u Silnoga i Milostivog, koji te vidi kada ustanei kada sa ostalima molitvu obavlja, jer On, doista, sve uje isve zna."(E-u'ara, 217-220)

"to god ti vano inio, i to god iz Kur'ana kazivao, i kakavgod vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se timezanimate. Gospodaru tvome nije nita skriveno ni na Zemlji nina nebu, ni koliko trun jedan, i ne postoji nita ni manje ni vee

od toga, to nije u Knjizi jasnoj."(Junus, 61)A dokaz iz sunneta - govora Allahovog Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem - je poznati hadis Dibrila, alejhis-selam, kojegprenosi Omer b. el-Hattab, radijallahu anhu, rekavi:

"Dok smo sjedili kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, pred nama se pojavi ovjek jako bijele odjee, izrazitocrne kose, ne vide se na njemu tragovi putovanja i ne poznaje ganiko od nas.

Zatim sjede kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, prislonivi svoja koljena uz njegova i stavivi ruke nastegna i ree: 'O Muhammede, obavijesti me o Islamu!'

Pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na toodgovori: "Da svjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da


33/61

33

je Muhammed Allahov poslanik, da klanja namaz, daje zekat,posti Ramazan i da obavi hadd, ako si u mogunosti."

Ree: 'Istinu si rekao!'Pa smo mu se udili, pita pa potvruje.

Zatim ree: "Obavijesti me o imanu!"

Ree: 'Da vjeruje u Allaha, Uzvienog, Njegove meleke,Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan, i da sve to sedogaa, biva s Njegovom voljom i odreenjem.'

Ree: 'Obavijesti me o ihsanu!'

Ree: 'Da oboava Allaha, Uzvienog, kao da Ga vidi, paako ti Njega ne vidi, On tebe, zaista, vidi.'

Ree: 'Obavijesti me o Sudnjem danu!'

Ree: 'Upitani nita vie ne zna od onoga koji pita!'

Ree: 'Obavijesti me o njegovim predznacima!'

Ree: 'Da robinja rodi sebi gospodara i da vidi gole i

bosonoge obane kako se nadmeu u izgradnji.'

Omer, radijallahu anhu, ree: Zatim je otiao pa smo ostalidugo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon togaree: 'O Omere! Zna li ko je onaj to pita?' Rekli smo: 'Allah iNjegov Poslanik najbolje znaju!'

Ree: 'Ovo je Dibril, doao vam je da vas podui vaoj

vjeri.'"48

48Hadis je zabiljeio Muslim, 1, od Abdullaha b. Omera, a on od svoga ocaOmera, radijallahu anhuma, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem. Hadis su u priblinoj verziji zabiljeili Buhari i Muslim od Ebu Hurejre,radijallahu anhu.


34/61

34

TEMELJ TREI

Poznavanje Poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi vesellem. On je Muhammed, sin Abdullaha, sin Abdul-Muttaliba,sin Haima, a Haim je iz plemena Kurej, a Kurejije su od Arapa,a Arapi su potomstvo Isma'ila sina Ibrahima, neka je salavat nanjega i na naeg Poslanika.

Imao je 63 godine, 40 godina prije poslanstva i 23 godine kaoVjerovjesnik i Poslanik.

Postao je Vjerovjesnik kada mu je sputena sura El-Ikre, aPoslanik kada mu je sputena sura El-Muddessir.49

Njegov rodni kraj je Mekka, a hidru (preseljenje) uinio je uMedinu.

Allah, Uzvieni, ga je poslao da upozori na IRK i odvraa odnjega, te da poziva u TEVHID.


"O ti pokriveni! Ustani i opominji! I Gospodara svogaveliaj! I haljine svoje oisti! I kumira se kloni! I ne prigovarajdrei da je mnogo! I radi Gospodara svoga trpi!" (El-Muddessir, 1-7)

49 Poslanik je ovjek kojeg je Allah, delle anuh, odabrao meu ljudima ispustio mu objavu, po kojoj mu je bilo obaveza da sudi i da se vlada, a bio jeobavezan da poziva na Pravi put one koji ne slijede tu objavu i koji mu sesuprotstavljaju, i veinom bi bio slat nevjernikom narodu. Dok je vjerovjesnikovjek kojeg je Allah, azze ve delle, odabrao meu ljudima i naredio mu dapoziva i sudi po erijatu prethodnog poslanika, koji bi bio zapostavljen, kao vidobnove tog erijata. Nekada se zna desiti da se jedan termin odnosi nadrugog, tj. za termin "poslanik", koji je openiti, zna se koristiti termin"vjerovjesnik", ali ne obrnuto.


35/61

35

Rijei: "Ustani i opominji!" - znae: "Odvraaj od IRKA ipozivaj u TEVHID."

Rijei: "Gospodara svoga veliaj!" - znae: "Veliaj Ga

ispovijedajui mu TEVHID, tj. samo Njega oboavaj."

Rijei:"I haljine svoje oisti!" znae: "Oisti svoja djela odIRKA."

Rijei: "I kumira se kloni!" znae: "Ostavljanje, naputanje iodricanje od kipova i njihovih sljedbenika."

Proveo je na tome 10 godina, pozivajui na oboavanje

Allaha, Jedinog, a poslije toga uzdignut je na nebesa (ar. el-mi'rad), te mu je propisano 5 dnevnih namaza.50 U Mekki jeklanjao 3 godine, a zatim mu je nareeno da uini hidru(seobu)u Medinu.

A hidraje preseljenje iz zemlje IRKA (nevjernike zemlje) uislamsku zemlju.51 Hidra je dunost ovom ummetu, iznevjernike u islamsku zemlju, i ona je trajna do Sudnjegadana.52

50Tj. uzdignut tjelesno i duevno kao to je stav uenjaka Ehlis-Sunneta.

51Hidrom se, takoer, smatra i preseljenje iz nevjernike zemlje u kojoj je

nemogue upranjavati vjeru u drugu nevjerniku zemlju u kojoj je toomogueno, kao to je bio sluaj s ashabima Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, koji su uinili hidru iz Mekke, koja je tada bila nevjernikazemlja, u Abesiniju, koja je takoer nevjernika zemlja, ali su u njoj mogli daprimjenjuju vjerske propise, za razliku od Mekke.52Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:"Ja se odriem svakog muslimana koji boravi meu mnogobocima."Hadissu zabiljeili Ebu Davud, 2645; i Tirmizi, 1604 s prekinutim lancem prenosilaca,ali postoje druge predaje koje ga podupiru, a Allah, delle anuh, najbolje zna.


36/61

36

A dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:

"Kad budu uzimali due onima koji su se prema sebiogrijeili, meleki e upitati: 'ta je bilo s vama?' 'Bili smo

potlaeni na Zemlji' odgovorie. 'Zar Allahova Zemlja nijeprostrana i zar se niste mogli nekud iseliti?' rei e meleki, izato e njihovo prebivalite biti Dehennem, a uasno je onboravite. Samo nemonim mukarcima, i enama, i djeci, kojinisu bili dovoljno snalaljivi i nisu znali puta, Allah e, ima nade,oprostiti jer Allah brie grijehe i prata."(En-Nisa, 97-99)

"O robovi Moji koji vjerujete, Moja je Zemlja prostrana, zatosamo Mene oboavajte!"(El-'Ankebut, 56)

Begavi, rahimehullah, rekao je: "Povod objave ovog ajeta sumuslimani koji nisu uinili HIDRU iz Mekke. Allah ih je pozvao saimenom imana, tj. kao vjernike."

A dokaz za HIDRU iz sunneta su Muhammedove, sallallahualejhi ve sellem, rijei:

"Ne prekida se hidra sve dok se ne prekine pokajanje, a neprekida se pokajanje sve dok Sunce ne izae sa zapada."53

Pa kada se nastanio u Medini nareeni su mu ostali propisiIslama, kao to je zekat, post, hadd, ezan, dihad (borba naAllahovom putu), nareivanje dobra i odvraanje od zla i drugood propisa Islama.

Na tome je proveo 10 godina, a nakon toga je preselio naahiret, salavat i spas neka su na njega, ali njegova vjera je ostala.

53Biljee ga Ahmed, 16906; Ebu Davud, 2481; Nesai u El-Kubra,8711; Darimi,2513; Bejheki, 18234 i drugi od Mu'avije b. Ebi Sufijana, radijallahu anhuma, svjerodostojnim lancem prenosilaca.


37/61

37

Ovo je njegova vjera. Nema dobra, a da nije uputio svojesljedbenike na to, a nema zla da ih nije upozorio od njega.54

Dobro na koje ih je uputio jeste TEVHID i sve to Allah voli i

ime je zadovoljan. A nevaljalo na kojeg ih je upozorio jeste IRKi sve ono to Allah prezire i ne voli.

Allah ga je poslao svim ljudima, openito, i naredio svimbiima, ljudima i dinnima, da mu se pokoravaju.


"Reci: 'O ljudi, ja sam svima vama Allahov Poslanik, Njegova

vlast je i na nebesima i na Zemlji, nema drugog boga osimNjega, On ivot i smrt daje, zato vjerujte u Allaha i PoslanikaNjegova, vjerovjesnika, koji ne zna da ita i pie, koji vjeruje uAllaha i rijei Njegove, njega slijedite da biste na pravom putubili!'"(El-E'araf, 158)

Allah je njime upotpunio vjeru, a dokaz za to su rijeiUzvienog:

"Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju premavama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera."(El-Ma'ida, 3)

Dokaz da je umro, sallallahu alejhi ve sellem, su rijeiUzvienog:

"Ti e, zacijelo, umrijeti, a i oni e, takoer, pomrijeti, iposlije, na Sudnjem danu, pred Gospodarom svojim ete sejedan s drugim prepirati."(Ez-Zumer, 30-31)

54 Ebu Zerr, radijallahu anhu, rekao je: "Umro je Allahov poslanik, sallallahualejhi ve sellem, a nije ostavio ni pticu na nebesima koja pokree svoja krila danam o njoj nije dao znanja." Predaju su zabiljeili Ahmed, 21361; Ibn S'ad,2/354; Taberani u El-Kebiru,1647; i drugi.


38/61

38

Ljudi kada umru bie proivljeni, a dokaz su rijei Uzvienog:

"Od zemlje vas stvaramo i u nju vas vraamo i iz nje emovas po drugi put izvesti."(Ta-Ha, 55)

"Allah vas, od zemlje poput bilja stvara, zatim vas u njuvraa i iz nje e vas sigurno izvesti."(Nuh, 17-18)

Poslije proivljenja bie obraunati i nagraeni za svoja djela,a dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:

"Allahovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji da bi,prema onome kako su radili, kaznio one koji rade zlo, a

najljepom nagradom nagradio one koji ine dobro." (En-Nedm, 31)

Onaj ko zanijee proivljenje55 (ar. el-ba's) je nevjernik, adokaz za to su rijei Uzvienog:

"Nevjernici tvrde da nee biti oivljeni, Reci: 'Hoete,Gospodara mi moga, sigurno ete biti oivljeni, pa o onom to

ste radili, doista biti obavijeteni!'"(Et-Tagabun, 7)Allah je poslao sve poslanike da radosne vijesti donose i

opominju, a dokaz za to su rijei Uzvienog:

"Poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudiposlije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali A Allah je Silan i Mudar."(En-Nisa, 165)

55Allah, delle anuh, opisujui proivljenje rekao je: "I u rog e se puhnuti, iumrijet e oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat e, samo oni koje budeAllah odabrao; poslije e se u rog po drugi put puhnuti i oni e, odjednom,ustati i ekati. I Zemlja e svjetlou Gospodara svoga zasjati i Knjiga e sepostaviti, vjerovjesnici i svjedoci e se dovesti, i po pravdi e im se svimapresuditi, nikome se nee nepravda uiniti; svako e dobiti ono to jezasluio, jer On dobro zna ta je ko radio."(Ez-Zumer, 68-70)


39/61

39

Prvi od njih je Nuh, alejhis-selam, a posljednji je Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem, koji je ujedno i peat svih poslanika.

Dokaz da je Nuh, alejhis-selam, prvi poslanik su rijei

Uzvienog:

"Mi smo objavili tebi kao to smo objavili Nuhu ivjerovjesnicima poslije njega."(En-Nisa, 163)

Svakom narodu kome je Allah poslao poslanika, od Nuha doMuhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da oboavajujedino Allaha, a zabranio da oboavaju TAGUTA.56


"Mi smo svakom narodu poslanika poslali, Allahaoboavajte, a taguta se klonite!"(En-Nahl, 36)

Allah je svim robovima naredio da ne vjeruju u TAGUTE, a davjeruju u Allaha.57

Ibnul-Kajjim, rahimehullah, rekao je: "TAGUT je sve ono imeovjek prelazi svoju granicu, od onoga to oboava, ili slijedi, ilimu se pokorava."

TAGUTAje mnogo, a pet je glavnih meu njima:

1.) ejtan, Allah ga prokleo,2.) onaj ko je zadovoljan da bude oboavan mimo Allaha,

56TAGUT je izraz za sve to se oboava i velia mimo Allaha, delle anuh, iodvodi ljude s pravog puta na stranputicu, bilo da se radi o ejtanima,nevjernicima, sihirbazima i vraarima, nepravednim vladarima, medijima,inteligenciji, zakonima suprotnim erijatu i sl.57 Tj. prvo im je naredio da zanevjeruju u sve to se oboava mimo Allaha,delle anuh, i odvodi s Njegovog Pravog puta, a nakon toga im je naredio dapovjeruju u Allaha.


40/61

40

3.) onaj koji poziva ljude da ga oboavaju,4.) onaj ko priziva da zna neto od gajba (nevidljivog i

nepoznatog),

5.) onaj ko sudi s neim drugim, a ne s onim to je Allahobjavio.

Dokaz su rijei Uzvienog:

"U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti pravi put se jasnorazlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje uAllaha dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti, - a

Allah sve uje i zna."(El-Bekare, 256)

Ovo je znaenje "la ilahe illellah" - nema drugog boga osimAllaha.

A u hadisu se spominje: "Glava stvari je Islam, njen temelj jenamaz, a vrhunac njene visine je dihad - borba na Allahovomputu."58

Allah najbolje zna, i neka je salavat i selam na Njegovaposlanika Muhammeda, asnu porodicu i sve ashabe.

58Biljee ga Ahmed, 22068; Tirmizi, 2616; Nesai u El-Kubra,11394; Ibn Made,3973; i drugi od Mu'aza, radijallahu anhu. Lanac prenosilaca ove predaje jeprekinut i hadis je nevjerodostojan, ali njegovo znaenje je openito ispravno ipotvreno u drugim kur'ansko-hadiskim tekstovima, a Allah najbolje zna.(Vidi: Dami'ul-ulumi vel-hikem,str. 507).


41/61

41

NASLOV KNJIGE:

ETIRI BITN PR VILEl-Kava'idu-l-erbe'a





42/61

42


Imam, ejhul-islam i obnovitelj tevhida, ejh Muhammed b.Abdul-Vehhab b. Sulejman Et-Temimi, rahimehullah, rekao je:

Allaha Plemenitog, Gospodara Ara velianstvenog, molim dabude tvoj zatitnik na dunjaluku i na ahiretu i da te uini korisnimgdje god bio.

Molim Ga, Uzvienog, da te uini od onih koji su zahvalni nablagodatima, strpljivi na iskuenjima i koji trae oprosta nakonpoinjenih grijeha, jer, doista, te tri osobine su vodi ka istinskojsrei.

Znaj, Allah te uputio da Mu bude pokoran, da je hanifijjet -pravovjernost, vjera Ibrahima, alejhis-selam, da oboava samo

Allaha, Jedinog, iskreno Mu ispovijedajui vjeru. To je Allah,delle anuh, naredio svim ljudima i radi toga ih je stvorio.

Allah, Uzvieni, rekao je:

"Dinne i ljude nisam stvorio osim zato da Mi ine ibadet(da me oboavaju)."(Ez-Zarijat, 22)

Pa kada si spoznao da te je Allah, delle anuh, stvorio samo

da bi Mu inio IBADET, onda mora znati da se IBADETne zoveIBADETOM osim uz ispovijedanje TEVHIDA, isto kao to se inamaz ne smatra ispravnim bez prethodne istoe.59

59 Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, da je rekao: "Allah, doista, nee primiti namaz ni jednog odvas, nakon to obavi nudu, sve dok ne uzme abdest." Biljee ga Buhari,6954; i Muslim, 225.


43/61

43

Kada se IRKpomijea sa TEVHIDOMpokvari ga, isto kao togubljenje abdesta kvari istou za namaz.60

Nakon to si spoznao da IRKkvari ispravnost IBADETA, ako

se pomijea s njim, upropatava djelo i biva uzrokom da njegovpoinioc vjeno ostane u Vatri, onda, zasigurno, zna da je tonajbitnije to ti je obaveza da spozna i naui.

Nadam se da e te Allah, Uzvieni, spasiti i izbaviti iz tezapetljane mree koja se zove IRK - za kojeg, delle anuh, kae:"Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a oprostit esve mimo toga, kome On hoe!" (En-Nisa, 116) - ako spoznaETIRI PRAVILAkoja je Allah spomenuo u Svojoj knjizi.

PRAVILO PRVO

Obaveza je da zna da su nevjernici, protiv kojih se borioAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, priznavali da je Allah,

delle anuh, onaj koji stvara, opskrbljuje i u ijim rukama je svaodredba, ali, to ubjeenje nije ih uvelo u Islam.61

60

Allah, delle e'nuh, rekao je: "A tebi, i onima prije tebe, objavljeno je: 'Akobude uinio irk, tvoja djela e sigurno propasti, a ti e od propalih biti.'"(Ez-Zumer, 65)61Tj. nije dovoljno da ovjek vjeruje Allahovo, delle anuh, postojanje, da jeOn Bog, da usmruje i oivljava, da opskrbljuje i sl., da bi bio musliman.Naprotiv, mora uz to ubjeenje da se odaziva Allahovim, azze ve delle,naredbama, da se kloni Njegovih zabrana i slijedi Poslanika Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, a najvea Allahova naredba je uspostavljanjeTEVHIDA, tj. da se samo Allah oboava, a najvea zabrana je injenje IRKA.


44/61

44

Dokaz za to su Allahove rijei:

"Upitaj: 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ko vam je dao sluh ivid i ko vlada njima, ko stvara ivo iz neivog, a pretvara ivo u

neivo, i ko upravlja svim'? 'Allah'! rei e oni -, a ti reci: 'Pazato Ga se onda ne bojite?'"(Junus, 31)62

PRAVILO DRUGO

Ti nevjernici su govorili: "Mi se nismo molili kipovima niti ih

dozivali osim zato to smo od njih traili da nas priblie Allahu ida se za nas zauzmu kod Njega." 63

Dokaz da su od njih traili da ih priblie Allahu, delle anuh,su Njegove rijei:

"Iskreno ispovijedanje vjere pripada Allahu! A onima kojipored Njega uzimaju zatitnike i govore: 'Mi ih oboavamo

samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili' Allah e njima,zaista, presuditi o onome u emu su se oni razilazili. Allahnikako nee ukazati na pravi put onome ko je laljivac inevjernik."(Ez-Zumer, 3)

Dokaz da su od njih traili EFA'AT - ZAUZIMANJE(zagovaranje, posrednitvo) su Allahove rijei:

"Oni, pored Allaha, oboavaju one koji im ne mogu nauditi

niti im mogu kakvu korist pribaviti, i govore: 'Ovo su naizagovornici kod Allaha.'"(Junus, 18)

62Ajet je objavljen u kontekstu mnogoboaca, tj. priznavali su da ih Allah hranis neba i iz zemlje, da im je dao sluh i vid itd., i pored toga to ih nije uinilomuslimanima i uvelo u Islam.63Isto tako govore i oni koji oboavaju kaburove, evlije, ejhove, turbeta i sl. udananje vrijeme, da nas Allah, Uzvieni, toga sauva.


45/61

45

A EFA'ATse dijeli na dvije vrste:

Prva: Vjerski nepotvren i zabranjen EFA'AT, a to je svakiEFA'ATkoji se trai od nekog drugog mimo Allaha, delle anuh,

kojeg nije u stanju ispuniti niko osim Njega. 64

Dokaz za to rijei Allaha Uzvienog:

"O vjernici, udijelite dio od onoga ime vas Mi darujemo,prije nego to doe Dan kada nee biti ni otkupa, niprijateljstva, ni posrednitva! A nevjernici su pravinepravednici."(El-Bekare, 254)

Druga: Vjerski potvren i dozvoljen EFA'AT, a to je svakiEFA'ATkoji se trai od Uzvienog Allaha, delle anuh.

Svaki efadija je poaen tim zauzimanjem, ali, onaj za kogaini EFA'ATmora da bude od onih s ijim rijeima i djelima je

64Pod spomenuto ulazi traenje EFA'ATA od Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, rijeima: "efa'at, ja resulellah!" ili od ejhova, evlija i drugih, to jeprisutno kod velikog broja neukog naroda koji se povode za svojimzabludjelim predvodnicima. EFA'AT je samo Allahovo, delle anuh, pravo inije ga dozvoljeno traiti osim od Njega, Jedinog. "Reci: 'Allahu pripada svakiefa'at (zauzimanje).'" (Ez-Zumer, 44), "I opominji Kuranom one kojistrahuju to e pred Gospodarom svojim sakupljeni biti, kad osim Njega nizatitnika ni zagovornika (efadiju) nee imati da bi se Allaha bojali."(El-En'am, 51)

to se tie EFA'ATA Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na

Sudnjem danu, to je vid poasti koju Allah, delle anuh, eli da ukae Svomodabranom robu pred ostalim stvorenjima, radi visokog stepena kojegposjeduje kod Njega. Sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ustanju da se zauzme ni za koga kod Allaha, delle anuh, dok mu On to nedozvoli i dok ne bude zadovoljan s onim za koga se zauzima. Onaj ko eli dazaslui EFA'AT Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, neka sepokorava Uzvienom Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ineka direktno moli Allaha da uini Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,njegovim efadijom na Sudnjem danu.


46/61

46

zadovoljan Allah, azze ve delle, a nee se moi za njegazauzimati sve dok mu Uzvieni Allah to ne dozvoli.

Allah, delle anuh, rekao je: "Ko se moe pred Njim

zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova?!" (El-Bekare,255)

PRAVILO TREE

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je poeo savjerovjesnikom misijom zatekao je ljude kako ine razne vrsteibadeta. Neki od njih su oboavali meleke a neki vjerovjesnike idobre ljude, neki pak drvee i stijene, a drugi Sunce i Mjesec. On,sallallahu alejhi ve sellem, objavio im je rat, borio se protiv svihnjih i nije meu njima pravio nikakve razlike.65

Dokaz za to su rijei Uzvienog Allaha:

"I borite se protiv njih dok smutnja (irk) ne iezne i dok

samo Allahova vjera ne ostane."(El-Enfal, 39)

Dokaz da je zabranjeno oboavati Sunce i Mjesec su rijeiAllaha Uzvienog:

"Meu znamenjima Njegovim su no i dan, i Sunce i Mjesec.Ne inite seddu ni pred Suncem ni pred Mjesecom, ve sedduinite pred Allahom, koji ih je stvorio, ako samo Njega, Jedinog,

oboavate."(Fussilet, 37)Dokaz da je zabranjeno oboavati meleke su rijei Allaha

Uzvienog:

65Tj. nema razlike izmeu onih koji oboavaju kamenje, drvee, kipove i sl. ionih koji oboavaju poslanike, meleke, evlije, ejhove, turbeta i sl., na sve seodnosi isti propis, tj. da su mnogoboci i da e vjeno ostati u vatri, osim akose prije smrti pokaju i svaki vid ibadeta usmjere samo Uzvienom Allahu.


47/61

47

"I On vam ne nareuje da meleke i vjerovjesnike bogovimasmatrate. Zar da vam naredi da budete nevjernici, nakon toste postali muslimani?"(Alu Imran, 80)

Dokaz da je zabranjeno oboavati vjerovjesnike su rijeiAllaha Uzvienog:

"A kada je Allah rekao: 'O Isa, sine Merjemin, jesi li tigovorio ljudima: 'Prihvatite mene i majku moju kao dva bogauz Allaha!' on e rei: 'Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo dagovorim ono to nemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to vezna; Ti zna ta ja krijem u sebi, a ja ne znam ta Ti krije uSebi; Samo Ti jedini sve to je skriveno zna. Ja sam im samogovorio ono to si im Ti naredio: 'Oboavajte Allaha, i moga isvoga Gospodara!'"(El-Ma'ide, 116-117)

Dokaz da je zabranjeno oboavati dobre ljude su rijei AllahaUzvienog:

"Oni kojima se oni mole sami trae naina kako e se to

vie Gospodaru svome pribliiti, i nadaju se milosti Njegovoj iplae se kazne Njegove. A kazne Gospodara tvoga svako trebada se uva."(El-Isra, 57)

Dokaz da je zabranjeno oboavati drvee i kamenje su rijeiAllaha Uzvienog:

"ta kaete o Latu i Uzzau, i Menatu, treoj najmanje

cijenjenoj?"(En-Nedm, 19-20)66

66Latje bila bijela stijena u Taifu na kojoj je bila isklesana kua. Oko tog kipabilo je naseljeno pleme Sekif koje ga je oboavalo i njime se hvalisalo meudrugim arapima.

Uzza je bilo palmino drvo izmeu Mekke i Taifa, oko kojeg je bila uzdignutagraevina na kojoj su bili objeeni zastori. Tog kipa oboavalo je pleme Kurej.


48/61

48

Dokaz za to je, takoer, i hadis Ebu Vakida el-Lejsija,radijallahu anhu, koji kae:

"Krenuli smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve

sellem, u pohod na Hunejn67, a tek smo napustili kufr(nevjerovanje). Murici su imali lotosovo drvo, kod kojeg sukleali i na kojeg su vjeali svoje oruje68, koje se zvalo Zatu-envat 69. Dok smo ili s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi vesellem, proli smo pored lotosovog drveta, pa smo rekli: 'OAllahov Poslanie! Daj da i mi imamo drvo Zatu-envat, kao to imurici imaju Zatu-envat?!' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, na to je odgovorio: 'Allahu ekber - Allah je najvei!Doista su to obiaji! Rekli ste, tako mi Onoga u ijim rukama jemoja dua, isto kao to su rekli Israelani Musa'u: '... napravi iti nama boga kao to i oni imaju bogove!' 'Vi ste, uistinu,narod koji nema pameti!' ree on.'70 (El-E'araf, 138)Vi e te,doista, slijediti obiaje onih koji su bili prije vas.'"71

Menat je bio kip u naselju Kudejd, izmeu Mekke i Medine, kojeg suoboavala plemena Huza'a, Evs i Hazred. Oko njega su obilazili (tevafili) iprinosili mu rtve.67

Hunejnje dolina koja se nalazi na desetak milja istono od Mekke.68

Tj. boravili su kod njega oboavajui ga, veliajui i traei bereket,pribavljanje koristi i otklanjanje teta, jer su imali takvo vjerovanje, a na njegasu vjeali i svoje oruje iz istih razloga.

69to bi u slobodnom prijevodu znailo "Ono na to se neto vjea".70Iako oni nisu traili boanstvo mimo Allaha, delle anuh, da ga oboavaju,Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ipak ih je obavijestio da traenjeberketa od drvea ini to drvee boanstvima koja se oboavaju mimo Allaha,azze ve delle, iako ih oni sami nisu nazvali bogovima. Hadis jasno upuuje daje vezivanje srca za drvee, kamenje i slino - radi traenja bereketa - irkUzvienom Allahu, delle anuh. Ako smatra da to drvee i kamenje samo odsebe daje bereket, otklanja nedae i sl. onda je to veliki irk, koji izvodi

poinioca iz vjere, dok, ako smatra da je Allah jedini taj koji daje bereket ali je


49/61

49

PRAVILO ETVRTO

IRK kojeg ine murici u dananje vrijeme je vei i opasnijinego IRKkojeg su inili murici u prvo vrijeme.

Murici u prvo vrijeme inili su IRK kada bi bili u izobilju iblagodatima, a kada bi bili u potekoama iskreno bi oboavalisamo Allaha, dok, murici u dananje vrijeme72neprestano ineirk, bilo da su u lahkoama ili potekoama, a dokaz su rijeiAllaha Uzvienog:

"Kad se u lae ukrcaju, iskreno se mole samo Allahu, a kadih On do kopna dovede, odjednom Mu irk ine." (El-Ankebut,65)

Allah, delle anuh, najbolje zna i neka je salavat i selam naMuhammeda, njegovu asnu porodicu i sve ashabe.

to drvee i kamenje samo put da se doe do Allahovog bereketa, ili da je Allahu tome upravo dao berketa i sl., onda je to mali irk, koji je jedan od najveihgrijeha, ali ne izvodi iz vjere.71Hadis su zabiljeili Tirmizi, 2180; Nesa'i u Kubra,11185; Ahmed, 21897; IbnHibban, 6702 i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca.72Tj. oni koji oboavaju turbeta, kaburove, evlije, dobre, poslanike, meleke isl.


50/61

50

NASLOV KNJIGE:

DJEL KOJ RUE VJEROV NJENevakidu-l-islam





51/61

51


Imam, ejhul-islam i obnovitelj tevhida, ejh Muhammed b.Abdul-Vehhab b. Sulejman Et-Temimi, rahimehullah, rekao je:

Znaj, Allah ti se smilovao, da je 10 djela73koja ponitavaju irue ovjekov Islam.74

PRVO DJELO

IRK u oboavanju Allaha, delle anuh.Uzvieni Allah rekaoje: "Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a oprostite sve mimo toga, kome On hoe!"(En-Nisa, 116)

"Doista e Allah, onome ko Mu uini irk, ulazak u Dennetzabraniti i boravite njegovo e biti Vatra, a nasilnicima neenai pomagaa"(El-Maide, 72)

73Djela koja izvode iz islama u osnovi moe bit vie ili manje od 10, ali se na

kraju vraaju na ova djela koja je spomenuo autor. Zato su neki uenjacispomenuli da ima 400 djela koja izvode iz vjere, a neki su spomenuli 90, a neki

manje od toga, a Allah, delle anuh, najbolje zna.74Poznavanje ovih djela je veoma bitno za svakog muslimana, kako bi ih seklonio, a i druge upozoravao od upadanja u njih, jer ako musliman ne poznajeove stvari bojat je se za njega da ga ne zadesi neto od toga. Otpadnitvo (ar.er-ridde) znai naputanje i vraanje od islama, od ar. glagola "irtedde" tj.vratiti se. Allah, delle anuh, rekao je:"A oni meu vama koji od vjere svojeotpadnu i kao nevjernici umru njihova djela bit e ponitena na ovome idrugome svijetu. Oni e stanovnici Vatre biti i tamo e vjeno ostati." (El-Bekare, 217)


52/61

52

U IRK spada i prinoenje rtve nekom drugom mimo Allahukao dinnu ili kaburu.75

DRUGO DJELO

Onaj ko izmeu sebe i Allaha, delle enuh, uzme posrednikekoje doziva, moli, od kojih trai EFA'AT (zauzimanje) i na koje seoslanja, poinio je nevjerstvo po konsenzusu svih islamskihuenjaka.76

TREE DJELO

Onaj koji ne smatra murike nevjernicima, ili sumnja unjihovo nevjerstvo, ili smatra da je njihova vjera ispravna,poinio je nevjerstvo.77

75Onaj ko prinese rtvu nekom drugom, mimo Allahu, azze ve delle, elei da

mu se priblii ili ostvari neku dobrobit, kao mrtvim, turbetima, kipovima,evlijama i drugim, poinio je veliki irk, zato to je usmjerio ibadet, koji jesamo Allahovo pravo, nekom drugom mimo Njemu, Uzvienom.76Allahu, azze ve delle, Gospodaru svih svjetova, nepotrebni su posredniciizmeu Njega i robova, jer On sve uje i sve podrobno vidi i dobro je upoznato Svojim robovima i onim to rade od dobrih ili loih djela. Uzvieni, delleanuh, je rekao: "A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno,blizu. Odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu

Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu." (El-Bekare, 186) Pod "uzimanjem posrednika" smatra se direktno traenjeEFA'ATA i upuivanje dovi (molbi) Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi vesellem, ejhovima, evlijama, dobrim i drugima, kao to neki govore: "efa'at jaresulellah!" i sl., injenje tevafa oko kaburova, prinoenje rtvi turbetima islino to rade mnoge zabludjele sekte u Islamu.77ejh Sulejman b. Abdullah Alu ejh, rahimehullah, rekao je: "Ako sumnja unjihovo nevjerstvo, ili pak ne zna da su nevjernici, pojasnit e mu se da su

takvi nevjernici, na osnovu dokaza iz Kur'ana i Sunneta, pa, ako i nakon toga


53/61

53

ETVRTO DJELO

Ko smatra da postoji uputa, mimo upute Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, koja je bolja i potpunija od njegoveupute, ili misli da je neija presuda bolja od njegove presude, kaoonaj koji daje prednost sudu TAGUTA nad njegovim sudom,nevjernik je.78

posumnja, ili bude neodluan, onda je nevjernik po konsenzusu islamskihuenjaka, zato to je onaj koji sumnja u nevjerstvo nevjernika i samnevjernik." (Evseku urel-iman, str. 61)

Bitno je napomenuti da se ovaj propis odnosi samo na nevjernike u ijenevjerstvo nema sumnje, kao krani, idovi, vatropoklonici, murici Mekke,keramiti, batinije i dr., dok, onaj koji sumnja u nevjerstvo onog oko ijegnevjerstva postoji razilaenje meu islamskim uenjacima, kao ostavljanamaza, onaj ko ne sudi po Allahovom zakonu i sl., takav nije nevjernik.78Onaj koji smatra da je neija presuda bolja i ispravnija od Allahove presude ipresude Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je nevjernik pokonsenzusu islamskih uenjaka, kao i onaj koji daje prednost tagutskim,nevjernikim, laikim i drugim zakonima nad zakonom Gospodara svihsvjetova, koji je najbolji i najpravedniji sudija, delle anuh. Isto tako nevjernikje i onaj koji potisne Allahov zakon i zamijeni ga drugim zakonima, svejednosmatrao taj zakon boljim, ili na istom stepenu, ili gorim od erijata, i svejednosmatrao to dozvoljenim postupkom ili zabranjenim.

Allah, Uzvieni, rekao je: "A oni koji ne sude prema onome to je Allahobjavio, oni su pravi nevjernici."(El-Ma'ide, 44), "Zar ne vidi one koji tvrde

da vjeruju u ono to se objavljuje tebi i u ono to je objavljeno prije tebe paipak ele da im se pred tagutom sudi, a nareeno im je da ne vjeruju unjega. A ejtan eli da ih u veliku zabludu navede."(En-Nisa, 60)

to se tie onog koji ne sudi po Allahovom zakonu, ali smatra da je obavezasuditi po njemu i zabranjeno suditi po drugim zakonima, i da je onaj koji sudidrugim zakonima grean pred Allahom, ali, radi strasti ili neke dunjalukekoristi ne sudi po Allahovom zakonu, oko takve osobe razilaze se islamskiuenjaci, da li je nevjerik ili ne. Dio uenjaka kae za takvu osobu da nije

nevjernik i da se to djelo smatra malim nevjerstvom, koje ne izvodi iz vjere,


54/61

54

PETO DJELO

Ko prezire neto od onoga s ime je doao Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, pa makar i radio po tome, poinio jenevjerstvo.79

ESTO DJELO

Onaj koji se bude ismijavao i izrugivao sa neim od vjere skojom je doao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ili saneim od Allahove nagrade i kazne, poinio je nevjerstvo.

sve dok ne ohalali suenje drugim zakonima mimo Allahovog, dok, drugiuenjaci kau da je to djelo veliko nevjerstvo, koje izvodi iz vjere, osim ako uosnovi sudi po Allahovom zakonu, ali, u odreenim situacijama i pojedinanim

presudama nekada presudi suprotno istini, onda se to smatra malimnevjerstvom, koje je veliki grijeh i oita nepokornost Allahu, ali ne izvodi izvjere. Drugo miljenje je blie istini a Allah, delle anuh, najbolje zna. (Vididetaljnije: Ibn Tejmijje, Medmu'ul-fetava, 5/130, 35/388; Ibn Ibrahim,Medmu'ul-fetava, 12/280; Salih el-Fevzan,Akidetu-tevhid, str. 146-148)

Onaj ko smatra da je Allahov sud, jedini ispravni sud, i da nije dozvoljenosuditi osim po njemu, te zalae se za njegovo uspostavljanje i primjenu, kolikoje u mogunosti, ali, nije u mogunosti da sudi po njemu iz odreenih razloga,

kao opravdani strah i nemo i sl., takav nije nevjernik, kao to su pojasniliejhu-l-islam Ibn Tejmijje i drugi, a Allah najbolje zna. (Vidi: Medmu'ul-fetava,19/216-219)

Detaljnije o ovoj tematici vratiti se na djelo Hukmu bi gajri ma enzelellahoduvaenog ejha dr. Abdur-Rahmana el-Mahmuda, hafizehullah, koje je veomakorisno i pouno, ali za onog koji ima ope predznanje.79 Allah, delle anuh, rekao je: "To e biti zato to su ono to izazivaAllahovu srdbu slijedili, a ono ime je On zadovoljan prezirali; pa je On djelanjihova ponitio."(Muhammed, 28)


55/61

55

Dokaz za to su Allahove, delle anuh, rijei: "Reci: 'A zar dase sa Allahom i Njegovim ajetima i Poslanikom Njegovimismijavate!' 'Ne ispriavajte se! Doista ste postali nevjernici

nakon vjerovanja.'"(Et-Tevbe, 65, 66)80

SEDMO DJELO

Bavljenje sihrom. U to spada sihr sa kojim se razdvajaju ilispajaju suprunici. Onaj ko to bude radio ili bude s timezadovoljan, poinio je nevjerstvo.

Dokaz za to su Allahove, azze ve delle, rijei: "A njih dvojicanisu nikoga uili dok mu ne bi rekli: 'Mi smo samo iskuenje, i tine budi nevjernik!'"(El-Bekare, 102)81

80Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: "Neki ovjek je, na jednomod skupova prilikom pohoda na Tebuk, rekao: 'Doista nisam vidio da je nekoslian ovim naim karijama (uenjacima). Nisam vidio pohlepnijih trbuha,

laljivijih jezika i veih kukavica prilikom susreta s neprijateljem od njih.' Jedanod prisutnih (ashaba) odgovorio mu je: 'Slagao si! Doista si ti munafik(licemjer)! Obavijestit u o ovome Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem!'" Ta vijest je doprla do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,a ujedno je i sputena objava. Ibn Omer, radijallahu anhuma, kae: "Vidio samonog ko je to rekao kako, objeen za uzdu deve Allahovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, a kamenice mu prave rane po nogama, govori: 'O, AllahovPoslanie! Doista smo mi samo razgovarali i zabavljali se!', a Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, ne odgovara mu na to osim: "A zar da se sAllahom, rijeima Njegovim i Poslanikom Njegovim ismijavate?..."

Predaju su zabiljeili Ibn Derir, 14/333; Ibn Ebi Hatim, 7/313; i drugi s dobrimlancem prenosilaca.81

Sihr je svaki tajni i nepoznati vid lijeenja ili izazivanja bolesti putemizuavanja, aranja, zapisa, trava i sl. to koristi sihirbaz kako bi na tajnovitnain pomogao ili naudio odreenoj osobi. Sihrom se, takoer, smatra i svakivid magije koja izokree stvarnost u oima ljudi. Sihirbaz je onaj koji se bavi

sihrom i pravi ga putem suradnje sa ejtanima i pokvarenim dinnima, koji mu


56/61

56

OSMO DJELO

Potpomaganje i podravanje murika protiv muslimana, adokaz za to su Allahove, delle anuh, rijei: "A onaj, meuvama, koji ih za zatitnike (meusobne pomagae) prihvati jeod njih; Allah uistinu nee ukazati na pravi put narodunepravednom."(El-Maide, 51)82

se pokoravaju i pomau, ali, za uzvrat od njega trae da ini neka odvratna iAllahu mrska djela; kao injenje sedde ejtanima, ili bacanje Mushafa uizmet, ili psovanje Allaha, azze ve delle i sl. Svaki vid bavljenja sihrom, bilo daga ini, ili poduava, ili je zadovoljan njime, jasno je nevjerstvo u UzvienogAllaha i oito otpadnitvo od vjere Islama. Isti propis vai i za sve vrste gatara,vraara, proricatelja sudbine i njima slinih, koji putem dina, ejtana, zvijezdai odreenih prirodnih pojava obavjetavaju o budunosti, sudbini, izgubljenimstvarima i sl. Allah je rekao: "Reci: 'Niko, osim Allah, ni na nebu ni na Zemlji,

ne zna to e se dogoditi'; i oni ne znaju kada e oivljeni biti."(En-Neml, 65)82Ibn Derir et-Taberi pojanjavajui znaenje ovog ajeta, rekao je: "Onaj koji

ih za zatitnike uzme i pomogne ih protiv vjernika takav je sljedbenik njihovevjere..." (Tefsir Ibn Derir, 10/400)

Ibn Hazm kae: "Ispravno je da je znaenje rijei Uzvienog Allaha 'A onajmeu vama koji ih za zatitnike prihvati on je njihov'upravo ono na to uvanjtini upuuju, tj. da je on nevjernik kao i ostali nevjernici. Ovo je istina popitanju koje se ne razilaze dva muslimana." (El-Muhalla, 11/138)

Kurtubi je rekao: "U ovom ajetu Allah, delle anuh, pojasnio je da je stanjeonoga koji to radi isto kao i njihovo stanje. To za sobom povlai da jezabranjeno muslimanu da nasljeuje imetak murteda (otpadnika)..."(Ahkamul-Kur'an, 6/217)

Ibnul-Kajjim kae: "Uzvieni Allah je presudio, a niko bolje ne sudi od Njega,da je onaj koji uzme krane i idove za meusobne zatitnike jedan od njih.'A onaj meu vama koji ih za zatitnike prihvati on je njihov'.Ako je onaj kojiih uzme za meusobne potpomagae i zatitnike od njih, po tekstu Kur'ana,onda ima i isti propis kao oni." (Ahkamu ehli zimme, 1/195)


57/61


58/61

58

svoga, njima lea okrene? Mi emo, zaista, kazniti zlikovce!"(Es-Sedde, 22)84

Nema razlike u svim ovim djelima izmeu onoga ko to radi iz

ale, namjerno i ozbiljno, ili iz straha, osim onaj ko je na toprisiljen.85

Sva spomenuta djela su veoma opasna i esto se ine, raditoga, musliman je obavezan da ih se pripazi, i da se boji za sebeda ne uradi neka od njih. Utjeemo se Allahu od uzroka Njegovesrdbe i bolne kazne.86

84Misli se na nemarnost i nezainteresovanost za djelima bez kojih ovjek nemoe biti musliman i neizuavanje temeljnih i osnovnih propisa vjere, iz egase da razumjeti da mu vjera i njeni propisi nisu bitni, te da im ne pridajepanje. Na spomenuti propis se ne odnose muslimani koji ne poznaju detaljnoerijatske propise, jer nije obaveza svakom muslimanu da bude uenjak.85

Allah, delle anuh, rekao je: "Onoga koji zanijee Allaha, nakon to je uNjega vjerovao, - osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane vrsto u

vjeri -, eka Allahova kazna."(En-Nehl, 106)86 Bitno je napomenuti na zabludu i opasnost dvije skupine koje su pitanja

tekfira shvatili na sektaki nain. Prva: oni koji proglaavaju muslimaneneosnovano nevjernicima, ili bez ispunjavanja svih uslova i otklanjanja svihprepreka koje su uenjaci postavili da bi se dotina osoba proglasilanevjernikom. Takvi su se poistovjetili sa sektom haridija. Druga: oni kojipitanje tekfira u potpunosti zanemaruju i ne uzimaju ga u razmatranje,smatrajui to nebitnim pitanjem, ili uzrokom podjele muslimana i sl., ilipokuavaju opravdati djela nevjerstva koja je nemogue opravdati. Takvi su se

poistovjetili sa sektom murdija. Ispravan je srednji put, izmeu dvije krajnostii zablude, put uenjaka Ehli-s-Sunneta, koji smatraju pitanje tekfira bitnim ivanim pitanjem, koje nikako ne treba zanemariti ili mu umanjiti bitnost, ali,sputanje tog propisa, na mase ili pojedince, dozvoljeno je tek nakon to se zato ispune uslovi i otklone prepreke, uz detaljno i podrobno izuavanje togpitanja iz ehli-s-sunetske literature i pred povjerljivim islamskim uenjacima.Ti uslovi i prepreke se razlikuju shodno vrsti djela i stanju onog koji ga ini, idetaljno su pojanjeni u literaturi koja se bavi datom tematikom. Svaki

musliman obavezan je smatrati djelo nevjerstva nevjerstvom, dok


59/61

59

proglaavanje dotine osobe nevjernikom nije dozvoljeno osim s jasnimznanjem, pogotovo kada je rije o djelima oko kojih se vodi spor meuislamskim uenjacima, da li su nevjerstvo ili ne, ili se razilaze o odreenimdetaljima vezanim za to djelo nevjerstva.

ejh Sulejman b. Nasir el-'Ulvan, hafizehullah, rekao je: "Neka se zna, damusliman moe rei ili poiniti djelo, na koje Kur'an, Sunnet i konsenzusuenjaka prvih generacija upuuju da je djelo nevjerstva i da je odmetnitvood Islama, ali islamski uenjaci nisu smatrali usko povezanim ubjeenje da jedotino djelo nevjerstvo i proglaavanje osobe koja ga ini nevjernikom. Nee

se svaka osoba koja poini djelo nevjerstva proglasiti nevjernikom, jerodreeni govor ili djelo mogu biti nevjerstvo, ali nee se rei da je onaj koji tokae ili uradi nevjernik, sve dok se ne ispune uslovi i otklone zapreke. Moe sedesiti da je ovjek tek uao u Islam, i da radi djelo nevjerstva a nije s timeupoznat, pa kada mu se pojasni odmah se povrati. Moe se desiti i da netonegira iz pogrenog shvatanja i tumaenja i sl. od prepreka pri proglaavanjunekoga nevjernikom. Ovo je veliki temelj i pravilo kome je obaveza posvetitip

Documents

OSNOVE ISLAMA