vjera dru{tvo kultura

GlasGlasIslamaIslama

ZZZZNNNNAAAA^̂̂̂AAAAJJJJHHHHIIIIDDDD@@@@RRRREEEEStrana 13

MURASELAMURASELAStrana 10

BBLLAAGGOOSSLLOOVVLLJJEENNII ZZIIJJAARREETT Strana 11

PPA KADA ]ETE SE OPA KADA ]ETE SE OPAMETITI?!AMETITI?!Strana 3

SAND@A^KI TIBET Strana 9

EXKLUZIVNO - INTERVIEW:

Naibu-Reis h. hafiz Ismet ef. Spahi}Strana 4

had`ije ponovo sa svojima

Sand`aklije u AmericiStrana 5

HID@RETSKA ^ESTITKA PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF. ZUKORLI]AHID@RETSKA ^ESTITKA PREDSJEDNIKA ME[IHATA MUAMER EF. ZUKORLI]A

Sa~uvati ljude i pobijediti, osnovna je poruka hid`re. U svjetlu te i niza drugih poruka, sje}aju}i se nadugi i zamorni put Vjerovjesnika s.a.w.s. od Meke do Medine koji je omogu}io da svjetlo Islamaopstane i do nas dopre. Svim pripadnicima Islamske zajednice i cijelom Islamskom Ummetu od srcamubarekli{emo novu hid`retsku 1418. godinu, iskreno `ele}i i Uzvi{enog Gospodara mole}i da svima unjoj podari uspjeh, blagoslov i Njegovo zadovoljstvo

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

2

NA[A HID@RANA[A HID@RA

EE vo, hvala Bogu do~ekasmo jo{ jednu Novuhid`retsku godinu - 1418. Uprkos mnogima kojizdu{no prizivahu na{u zlu sudbinu, mi Bo`ijimodre|enjem ostadosmo na ovom par~etu zemlje, tekrasne sed`ade, da na njoj ~uvamo one istinske vrijed-nosti koje nas ~ine Allahovim zastupnicima na dun-jaluku - na{u vjeru, tradiciju, kulturu... Hid`ra, i to onaResulullahova, koja se desila 622. je ogledalo svimgeneracijama kako se `ivi jedan vakat, odgajaju ljudi,kako se odlu~no i sr~ano treba boriti i na kraju ponos-no i dostojanstveno pobje|ivati. Hid`ra je i{aret umnimi razboritim kako po~eti i kako zavr{iti. Svaki napor bezvjerskog poleta i `ara (Islama) u srcima ljudi je prazan ibezuspje{an, a svaki zavr{etak bez Medinske povelje(dr`ave) je nepotpun i nedovr{en. Tako nas u~i hid`ra,a ona je zapravo prekretnica u povijesti Islama. Ona jeudari la temelje islamskom carstvu koje }e~ovje~anstvu dati pravi smisao i pokrenuti ga. Stogaona s punim pravom i zauzima klju~no mjesto u slijedudoga|aja neposredno nakon po~etka Bo`ije Objave.Zbog svog kapitalnog zna~aja za budu}nost islamskogummeta uzeta je kao po~etna ta~ka muslimanske ere.Jer, vremena prije nje kao da nije ni bilo. Naime, ono jebilo prazno, ili jo{ gore, ispunjeno tamom d`ahilijeta.Svaki spomen na njega je bezvrijedan, osim kao ibret(pouka) da se nikada vi{e ne ponovi. i jo{ ne{to.Hid`ra je prije svega u nama samima. Stalno bje`anjeiz mra~nja{tva du{e, napu{tanje grijeha i seoba podokrilje imana, ~istote `ivota i moralnog savr{enstva.Danas, kada su muslimanski narodi gotovo u cijelomesvijetu pokrenuti sa svojih stoljetnih ognji{ta, zbog istihonih razloga radi kojih su Poslanik i njegovi ashabinapustili Mekku, hid`ra postaje aktuelna i nezaobilaznatema sa kojom se moramo ozbiljno suo~iti i pravilno jerazumjeti. Ne zaboravimo, Poslanik i ashabi su ostaviliMekku ali oni su se i vratili jo{ ja~i i ~vr{}i. Pokorili sumu{rike i kjafire. Pobjeda je bila potpuna. Zato i na{ehid`re moraju biti samo sredstvo, da oja~amo, spremi-mo na{u snagu i vratimo se u svoj vatan kao pobjedni-ci. Time }e biti na{ cilj ostvaren a hid`ra opravdana ivaljana. Neka nam i ova hid`retska Nova godina budepodsticaj za ja~anje i napredovanje na putu do skorepobjede koja je obe}ana na sigurnom mjestu rije~ima:

''Kada }e ve} jednom Allahova pomo}? Eto, zaistaAllahova pomo} je blizu.'' (Kur'an)

Mustafa Feti}

OOGGLLEEDDAALLOO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Foto reporter:D`emaludin DEMIROVI]

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir SALIHOVI] (NoviPazar), Te{rif [A^I]

(Sjenica), Umer HAD@I]i Muhamed FETI](Ro`aje), Adem ef.ZILKI] i Nusret ef.

GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i

Ismet TRBOVI] (Priboj),Mr Ismail BARDHI

(Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio

El-Kelimeh

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro-ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Glas IslamaIslamavjera dru{tvo kultura

U petak 25. aprila, dok su novopazarskom~ar{ijom odjekivali ikindijski ezani, dva autobusasa 90 sand`a~kih had`ija ispunili su trg u centrugrada. Preplanuli u licu, pomalo umorni ali vidnoraspolo`eni, do~ekani su od rodbine, prijatelja irukovodstva Me{ihata, nakon tri sedmice odsust-va.

Prepuni utisaka, ostavili su iza sebe suncemokupanu Kabu, mirisni kabur dragog namResulullaha, {ehidski Bedr i Uhud, neponovljiviHendek, Brdo rahmeta na uzavrelom Arefatu... azatekli nas, sretne {to ih `ive i zdrave do~ekasmoali ujedno i tu`ne {to sa njima ne boravismo naovim mubarek mjestima. Kada smo ih upitali da lisu ~inili dovu za nas, reko{e da jesu. A dovaAllahovih gostiju se ne odbija.

S. [krijelj

^INILI SU DO^INILI SU DOVU VU I ZA NASI ZA NAS

NA AREFATU

DO^EK U NOVOM PAZARU

PAMETNOM JJE II[ARET DDOVOLJAN

XXI VIJEK

POVRATAK SAND@A^KIH HAD@IJA

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

3

TTTToliko se rijetko

na beogradskoj tele-viziji mo`e vidjetibijela ahmedija, da,i kada se to dogodi,

prije pomislimo na ranjenika zav-ijene glave nego na imama.

Ovih dana smo imali prilikevidjeti dvije, a po nekome, i triahmedije kojima predsjednikVlade SR Jugoslavije ukaza~ast da uz prisustvo pred-stavnika i ostalih konfesija"ka`u" svoju rije~.Beogradski je sigurno bioprisutan, za podgori~kog nijesigurno, jer su kameresmjerale prema ovom prvomkoji u zanosu ponavlja onunjegovu "Mi jugoslovenskiorjentisani". Izgleda dalete}e svinjske kosti, podmet-nuti po`ari i bombe uBajrakli d`amiji predstavljajuma~iji ka{alj za "muftijinu"ideju o jugo-naciji, koja, zasada, kod njega i nekolicinenjemu sli~nih nema alterna-tive. Tema "Jugoslovenstvou Islamu" nas mnogo manjeinteresuje od apsurdno-ironi~ne ~injenice da Konti}evkabinet uporno ne zna da musli-mani imaju svoju kiblu i da to niu kom slu~aju ne mo`e bitiBeograd. Vjera Islam ne zna zagranice a jo{ manje za republi~keprijestolnice, kojima je o~ito staloda na ~elu Islamske zajedniceimaju nekoga koji oprobano znai ho}e igrati kako oni sviraju.

Mnogi su mislili da }e se svezavr{iti na izbacivanju Bo{njaka iAlbanaca iz Saveznog iRepubli~kih Ustava, ali je o~itoda i vjerski identitet muslimanana ovim prostorima, barem uovom broju, nije po`eljan. Za{toKonti}evi savjetnici nisu kazalisvom predsjedniku da u

Sand`aku i na Kosovu postojeorganizovane Islamske zajednicekoje broje blizu tri miliona svojih~lanova, nije nam potpuno jasno,mada nije te{ko zaklju~iti da sunajpo`eljnije hod`e sa malim bro-jem ili bez vjernika iza sebe. No,jedno su `elje a drugo realnost.Ipak, neminovno dolazi vrijemekada }e se morati aktuelne vlasti,

ako `ele pred svijetom uvjerljivotvrditi kako su sve konfesije uSRJ ravnopravne, moratiuva`avati legitimne vo|e Islamskezajednice, posebno o pitanjimakoja se ti~u Islama i muslimanaovih prostora.

Dugo ignorisano pitanjevjeronauke u {kolama o~ito da

izaziva dodatnu nervozukod nadle`nih organavlasti, {to nije dovoljnoopravdanje za gre{ku kojaje, po Bog zna koji put,napravljena. Naime, uprvim konsultacijama naovu temu sve su vjerskezajednice, osim Srpskepravoslavne crkve,ignorisane, {to sigurno neobe}ava dobro. Uprkos svemu tome, zaIslamsku zajednicuSand`aka je pitanje brojjedan koliko }e spremnado~ekati uvo|enjevjeronauke u {kole, {to jeo~ito neizbje`na nemi-novnost.Za pravovjerne nemarazloga da se `aloste, iako

se te{ko oteti pitanju: ko li }e seprvi opametiti? Oni koji misle da}e ustupcima na ra~un Islamaobezbijediti svoj opstanak, ili onikoji topuzom nastoje ugasitiAllahovo svjetlo?

Gospodaru, uputi ih jer oni neznaju.

Amin.

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

PPPPAAAA KKKKAAAADDDDAAAA

]]]]EEEETTTTEEEE SSSSEEEE OOOOPPPPAAAAMMMMEEEETTTTIIIITTTTIIII????!!!!

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

4

HHad`i hafiz efendija, essela-

mu alejkum i dobrodo{li uzemlju dva sveta hrama s

nadom da }ete se lijepo osje}atii u`ivati u Bo`ijim blagodatimakoja nude ova mubarek mjesta.

Ve alejkumu-s-selam ve rah-metullahi ve berekatuhu!

Koristim ovu divnu priliku i va{boravak ovdje na had`u da nam.ako je to mogu}e, odgovorite napar pitanja za na{ l ist GlasIslama. Vi ste, koliko nam je poz-nato, na ~elu bosansko-hercego-va~kih had`ija. To je velika ~astali i istovremeno i ozbiljna odgov-ornost. Kako je protekla dosa-da{nja organizacija had`a i sakoliko had`i ja dolazite ovegodine?

Ove godine je rekordan brojhad`ija u organizaciji Riaseta IZ-eRBiH njih oko 1000. Ra~unaju}i idruge grupe koje su do{le mimoorganizacije Riaseta, njihov brojprema{uje 1500. Dosada{njaorganizacija je protekla dobro ibez ve}ih problema. ^uli smo oddrugih da su i ostali bo{nja~kihad`ije doputovale dobro i zdra-vo, {to nas posebno raduje.Ovogodi{nja organizacija had`akod nas, po zapa`anjima onihkoji su vi{e puta dolazili u sli~nimorganizacijama, smatra se najus-pje{nijom. To posebno isti~emo usituaciji kada smo imali 35 ili 36had`ija sa obaveznim pratnjompratiocima zbog starosti i l ibolesti. Kopnenim putem je bilone{to vi{e problema na carin-skim prelazima u Sir i j i iSaudijskoj Arabiji, gdje je valjdazbog velike opreznosti vr{enarutinska kontrola. Mo`da je to idobro, jer se ove godine pokazalona Mini (po`ar) da zbog nepa`nje

stradaju nedu`ni l judi.Jedan na{ had`ija }e ostatiovdje u bolnici zbog upaleplu}a, a ostali }e, se akoBog da, vratit i u svojuzemlju. Rukovodstvo had`a ivodi~i, kao i medicinskaekipa su svoj posao obavl-jali na zavidnom nivou i ~inimi se dali su sve od sebeda pomognu na{imhad`ijama.Koliko je had` biran kaosvjetski kongres za ja~anje iuvezivanje institucija IZ-e ikoliko }e po Vama had`ijekao budu}i misionaridoprinijeti boljoj i uspje{nijojorganizaciji IZ-e kao i sameorganizacije had`a?Had` je vrlo zna{ajna insti-tucija povezivanja musli-mana, i ako jo{ ni jedovoljno iskori{tena. To

smo mogli ~uti i od hatiba u hare-mu Kabe koji je kroz suze ukazi-vao na nu`nost bratstva. Nadamose da }e ubudu}e had` davativi{e nego do sada. A had`ije }ekada se vrate ku}ama postatistubovi d`emata i nosiociislamske misl i . Ba{ sam imve~eras na predavanju tu stvarnaglasio: Kao {to su hod`inskeahmedije simbol islama tako su ihad`ijske simbol daije (mision-ara) i istinskog djelovanja, jerrije~i bez djela su prazne. O~eki-vati je da }e had`ije svojim djeli-ma to i pokazati i biti nosiocisvake hairli akcije u okrilju IZ-e i{ire.

Rat u Bosni je prestao inadamo se da ga vi{e ne}e biti.Kakav je uticaj imao Islam nadefinit ivno konstituisanjebo{nja~kog naroda i na o~uvanjei odbranu BiH. Ili, ako ho}ete,kakvog je uticaja imao rat uBosni kada je u pitanju Islam?

Rat je stao. Me|utim ~injenicaje da je osnovni faktor u odbraniBiH bila vjera, koja je motivisalaljude. Kad se uzmu u obzir na{ematerijalne mogu}nosti i logisti-ka, ostaje jedini odgovor i l irje{enje da je samo vjera moglaodr`ati borce u rovu, jer oni nisuni imali i{ta drugo osim nje -vjere. Vjera je po meni i bitni fak-tor u formiranju bosanskogdru{tva i njenog o~uvanja. To senajbol je pokazalo u Albanij i .Muslimani u Albaniji su imali svematerijalne pretpostavke da budujaki, da imaju dr`avu, al ina`alost, slaba{nost vjere ualbanskom dru{tvu je pokazalanemaju snage, jer nema snagebez vjere i da nema ni jednog dru-

gog faktora da mo`e sjediniti iuvezati ljude osim vjere. Kadasve to uzmemo u obzir onda se jenadati da je perspektiva Bosnesvijetla.

^injenica je da se muslimani usvijetu bude i to na svim nivoima.Ipak, njihovi poku{aji da se oslo-bode i krenu naprijed ponekadostaju bezuspje{ni. Da li je upitanju nepostojanje institucijehilafeta i halife koji bi svim timnaporima dao pravi i `eljeni smjer- jedinstvo islamskog ummeta?

Odgovor se nalazi gotovo usamom pitanju. Nepostojanjehilafeta je glavni razlog sporoguspravljanja muslimana u svijetu,odnosno njihovog, da ka`emo,slabog utjecaja u rje{avanju bit-nih pitanja za ljudski rod a poseb-no za muslimane. Nadati se jeako Bog da da }e uz sazrijevanjevjerske svijesti muslimani jednogdana do}i na taj nivo dauspostave jednu zna~ajnu institu-ciju kao {to jehilafet.

Ovih danase me|u bo{-n j a ~ k i md ` e m a t i m a{itom svijetanalazi pred-nacrt UstavaIZ-e u RBiH.Ovim najvi{imaktom seu s t r o j a v aI s l a m s k azajednica svihBo{njaka, koja}e djelovati unovim uvjetimai sa novim zadacima. Kako viditeorganicaziju IZ-e unutar RBiH kaoi vani, s posebnim osvrtom nastatus IZ-e Sand`aka?

Ustav je veoma zna~ajan, nesamo za Bo{njake-muslimane uBiH nego i za one u dijaspori pa iu Sand`aku. On je trenutno uprednacrtu i po prvi puta se defi-ni{e bez i~i je prismotre sastrane, potpuno samostalan. Vrloje bitno da muslimani u dijasporii u Sand`aku imaju nekog koji }ese, bez obzira na uticaj mjesnevlasti, kod uspostavljnja vjerskihinstitucija postaviti kao ki{obranza te muslimane. Ono ~ega se ja

pla{im je da li smo mi sposobni isvjesni da napravimo jedan doku-ment koj i }e bit i ogledalo iemanet svim muslimanimaBo{njacima a i drugima. Nadamse uz Allahovu pomo} i pametBo{njaka da }emo ga uraditionako kako je najbolje za svenas. Smatram da je Sand`akuzbog svog vlastitog interesapotrebno da bude uvezan u jedin-stvenu IZ-u jer pravoslavna crkvakao i katoli~ka su maksimalnouvezane, i oni se u bitnim pitanji-ma zaklanjaju za Patrijarha iliPapu u Rimu. Sand`aklije }e uUstavu, u zajedni{kim institucija-ma IZ-e RBiH biti zastupljeni jeroni su isto {to i muslimani BiH.Zato Bosanci sve {to `ele zasebe moraju dati i drugima udijaspori i vani.

I na kraju, Va{a porukaSand`aklijama sa ovih svetihmjesta.

Posebna poruka odavde i izBosne i Hercegovine je da sedr`ite svoje vjere i tradicije, te dazbijete redove i zajedni{tvo musli-mana. Vjera treba da bude izvorna{e duhovne i fizi~ke snage.Ona treba da bude motiv zbijanjaredova i snage kao u namaskimsafovima. Nije slu~ajno u namazuda se svaka {upljina u safovima

mora ispuniti od strane onog kojenajbli`i. To je simbolika jedinstva.Ako budemo svjesni njenih vrijed-nosti to je garant opstanka musli-mana u na{im i va{im krajevima.Stoga vam `elim mnogo sre}e iuspjeha te da `ivite i umiretesamo kao muslimani, a u duhukur'anskih rije~i: ''I ne umiritedruga~ije osim kao muslimani.''(Kur'an)

Iskreno Vam se zahvaljujemona razgovoru uz molbu Bogu d`.{.da Vam podari dug `ivot i dobrozdravlje.

RRaazzggoovvaarraaoo:: MMuussttaaffaa FFeettii}}

IINNTTEERRVVIIEEWW

VJERA JE IZVOR VJERA JE IZVOR NA[E SNAGENA[E SNAGE

Za vrijeme had`a iskoristilismo prisustvo Naibu Reisah.hafiza Ismet ef. Spahi}a,vo|e bosansko-hercegova~kihhad`ija, te smo uprili~ili kra}iintervju sa njim za GlasIslama.

HHAAFF IIZZ IISSMMEETT ee ff .. SSPPAAHHII]]::OOBBRRAA]]AANNJJEE NNAA[[IIMM HHAADD@@II JJAAMMAA NNAA AARREEFFAATTUU

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

5AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Nastavljaju}i tradiciju iz prethod-nih godina, Me{ihat IZ-e Sand`akaje i ove organizovao akciju klanjakurbana namijenjenih za ishranuu~enika na{ih dviju Medresa kao isiroma{nih u Sand`aku. Odazivsand`a~kih muslimana, kojisu posredstvom Me{ihata`eljeli ispuniti ovu islamskudu`nost, bio je znatno ve}i uodnosu na prethodnegodine. Naime, upla}eno je280 kurbana od ~ega samosa podru~ja Odbora IZ-e NoviPazar njih 220. Od na{ihd`ematlija koji `ive i rade uNjema~koj prikupljeno je119 uplata a iz [vicarske17. Kao i svake godine,Internacionalna HumanitarnaZdravstvena Organizacija izTurske u~estvovala je sa150 uplata. Treba pomenuti i 3upla}ena kurbana iz SAD, 2 izZagreba, te po 1 iz Beograda iPara}ina.

Od 573 uplate kupljeno je i zak-lano 81 grlo krupne stoke i 6 brava,dok su 2 grla poklon od d`ematlija.Ukupna neto-te`ina dobijenog mesaje 17.900 kgr, {to znatno prema{uje

godi{nje potrebe na{ih Medresa,tako da }e se, kao i do sada, pre-ostale koli~ine usmjeriti siroma{nimporodicama, te zdravstvenim centri-ma, dje~i j im vrt i}ima i drugimustanovama u Sand`aku.

Uspje{nost ove i ostalih akcijaMe{ihata govori o ja~anju islamskesvijesti sand`a~kih muslimana tedobroj organizaciji i nesebi~nomzalaganju pojedinaca, {to daje efek-te od kojih haira ima kako Islamskazajednica, tako i njeno okru`enje.

S.[.

MMi dolazimo iz Njujorka, iz srcaAmerike a na poziv Allaha d`.{.koji nas obavezuje petim islamskim{artom tj. had`om, rije~i su Ismaila,jednog od 13 Sand`aklija koji sudo{li hodo~astiti Bejtullah. Ovako jepo~eo razgovor izme|u dvije skupinejednog te istog naroda (bo{nja~kog)koji su naizgled tako daleko, ali ipakblizu, sasvim blizu, jer su uistinu

bra}a po dinu. Had` je bio divna prili-ka da se upoznamo i sjedinimo umislima, srcima i osje}anjima. Pri~alismo sa puno odu{evljenja, mi oSand`aku i Sand`aklijama a oni o~udima Amerike koja se de{avaju:Islam na ulici, u fabrici, u zatvoru...Svakog petka u jednoj poznatojd`amiji u Njujorku oko 15 ljudi primiIslam. Njujork je grad sa preko 290d`amija, gotovo tri puta vi{e negoSarajevo. Naprosto, da ~ovjek nepovjeruje. Bili smo istinski zaintere-sirani za {to vi{e susreta i muhabe-ta, jer ovo su vijesti radosnice kojebude nadu u bol ju budu}nostAmerike i cijelog Zapada. Ina~e, nji-hov d`emat koji je registrovan kao"Islamski centar" formiran je odSand`aklija {irom Sand`aka: NoviPazar, Plav, Gusinje, Ro`aje, Pe},Prijepolje i drugih mjesta, me|utim,u njemu egzistiraju i ostali muslimanigotovo ~itavog svijeta. D`amija id`emat su ipak podignutisand`a~kim rukama a vrata su svimaotvorena. Jer, Bog ne dijeli ljude nanacije i lokalitete, pa za{to bi mi to~inili, dodade jedan brat od prisutnih

musafira. D`emat u Njujorku je orga-nizovan ve} pet godina i do sada uzBo`iju pomo} i istinski trud vrijednogimama Bajrama ef. Muli}afunkcioni{e besprijekorno. Posebankuriozitet je na{ brat Naser, ina~eHrvat od [ibenika koji je primio Islami koj i aktivno djeluje u ovomd`ematu.

"Islamski centar" u Njujorku oku-pl ja trenutno oko800 redovnihd`ematlija koji dajupomo} za d`amiju iu~estvuju u aktivnos-t ima d`emata.D`emat je ustrojenpo `el j i d`emata,dakle na nesvaki -da{nji na~in. Na ~elud`emata je emir(vo|a) a umjestod`amijskog Odbora -med`lisi-{ura. Tu je i"islahat" (mirovno

vije}e) a kao humanitarno dru{tvo"Merhamet". Zvu~i indikativno da seu jednoj Americi muslimani organizu-ju na ovim ~istim islamskim principi-ma. Ipak, brat Ismail nam poja{njavapa ka`e: "Na{ narod je u Amerikudo{ao za novcem a vidjeli su jednulijepu kantu za sme}e, uvjerili su seda u toj kanti nema ni~eg za srce iza du{u. Dakle na{ d`emat je nastaoiz potrebe da se na{ narod duhovnoafirmi{e i oja~a. Zato je i nastalosedam medresa, srednjih islamskih{kola u Njujorku, jer u toj takvojzemlji ovosvjetskog sjaja prijeka jepotreba vjera i to ba{ Islam. Stogase Islam u Americi prihvatamasovno. Statistike govore da uSAD-u svaki dan primi Islam vi{e od100 ljudi."

[ta re}i na kraju, poslije svega{to smo ~uli, do`ivjeli i osjetili odna{e bra}e koji privremeno borave uAmerici a koji su svoj put kao musli-mani jasno trasirali? Molimo Allahad`.{. da ih u~vrsti u svom ubje|enju ipodari im jo{ bolje uspjehe i Njegovozadovoljstvo.

Mustafa Feti}

Sa bismilom da u|u u bra~nuluku, ovoga puta odlu~ili su mladenciZeki} (Halida) Elsan i Crn~anin (Ibra)Ajhana.

To su u~inili 20.04.1997. godine,pred glavnim imamom Odboraislamske zajednice Sjenica, svojimmualimom h. Ramiz ef.Hamidovi}em, koji je nakon {to jeizvr{io vjen~anje i prou~io dovu,za`elio im dug i sretan zajedni~ki`ivot, podsjetio ih da im uzajedni~kom `ivotu budu pre~eobaveze od prava i zamolio Allaha

d`.{. da im podari halal nafaku i lijepislamski porod.

Neka im je hairli.H.R.

Sand`aklije u Americi

AMERIKA JE PRAZNA KORPA ZA SME]EU KOJOJ NEMA NI[TA ZA SRCE I DU[U

SSAANNDD@@AAKKLL II JJEE IIZZ AAMMEERRIIKKEE II SSAANNDD@@AAKKAA OOKKUUPPLLJJEENNII NNAA HHAADD@@UU

U subotu 10. maja odr`ana jeXVII redovna sjednica Me{ihataIZ-e Sand`aka, sa dnevnimredom:

1. Izvje{taj i predsjednikaMe{ihata:

- o akciji prikupljanja zekatai sadekatu-l-fitra,

- o akciji nabavke i klanjakurbana,

- o akciji prikupljanja kurban-skih ko`a,

- o Had`u '97.2. Pripreme za zasijedanje

Sabora.3. Razno.Nakon kra}e rasprave,

pomenuta ~etiri izvje{taja suusvojena u paketu, uz op{tu kon-stataciju da su akcije uspjele.

Pored ostalog, odlu~eno je dase 09. juna ove godine u Tutinuodr`i Drugo Savjetovanje o dal-jem radu Islamske zajedniceSand`aka.

Redovno zasijedanje Saboraje planirano za 25. juni teku}egodine.

Na sjednici, koja je trajalavi{e od pet sati, ~lanoviMe{ihata su tretirali brojna pitan-ja organizacionog karaktera.

[.S.

Sjenica

[ERIATSKO VJEN^ANJE

ODR@ANA XVII REDOODR@ANA XVII REDOVNA SJEDNICA ME[IHAVNA SJEDNICA ME[IHATTAA

AKAKCIJA KLANJA KURBANACIJA KLANJA KURBANAUSPJE[NO ZAUSPJE[NO ZAVR[ENAVR[ENA

Klanje kurbana pod {eriatskim nadzorom

Povodom kontinuiranog ignorisanja organa i predstavnika Islamskezajednice Sand`aka od strane najvi {ih dr`avnih organa, {to je nedavnopotvr|eno prijemom predstavnika vjerskih zajednica od strane saveznog pre-mijera gospodina Radoja Konti}a, poslije odr`ane sjednice, Me{ihatIslamske zajednice San`aka izdaje:

S A O P [ T E NJ E

Najo{trije reagujemo na neodgovorno pona{anje nadle`nih dr`avnihorgana prema Islamskoj zajednici Sand`aka. Sastanak premijera gospodinaRadoja Konti}a sa predstavnicima vjerskih zajednica jasno ilustruje ignorira-ju}i odnos Vlade prema dvjema najbrojnijim legalnim i legitimnim vjerskimzajednicama - Islamskoj zajednici Sand`aka i Islamskoj zajednici Kosova.Osu|uju}i doti~ni gest isti~emo da promovisani u~esnici sastanka nisustvarni predstavnici Islamske zajednice ovih prostora jer ne posjeduju legit-imet muslimanskog naroda. Stoga, ovaj ne~asni ~in smatramo zloupotre-bom kojom se nastoje zanemariti o~ite ~injenice te nametnuti muslimanima''poslu{ne'' vjerske vo|e. Ovim upoznajemo doma}u i svjetsku javnostapeluju}i na nadle`ne dr`avne organe da u skladu sa ustavnim na~elima,op{tim ljudskim normama i moralnom odgovorno{}u prepuste muslimanimada sami organiziraju Islamsku zajednicu, izaberu svoje predstavnike a vlastda ih prihvati i uva`i kao takve.

U Novom Pazaru INFORMATIVNA SLU@BA ME[IHATA10.05.1997. god. IZ-e SAND@AKA

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

6 AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Nakon {to su se stekli sviuslovi za po~etak izgradnje,zakazan je dan za postavljanjekamena temeljca. To je bilasubota 16.04.1997. godine,kada je u Ratajskoj zaista bilosve~ano. Trenutak koji sudavno i `eljno o~ekivali. Do 11sati, za koliko je bila zakazanasve~anost, sve je bilo sprem-no za po~etak, tako da gostinisu morali dugo ~ekati podolasku.

Ovom sve~anom trenutku,pored velikog broja d`ematlijaRatajske, predsjednika OIZ-ePri jepol je i imama s ovogpodru~ja, prisustvovali su na{inajve}i vjerski predstavnici izNovog Pazara, ~lanoviMe{ihata, profesor Harun ef.Rebronja i imam Mali} ef.Nurovi}. Po~etak sve~anostiozna~io je u~enjem Kur'anaMali} ef., a Harun ef. senakon toga prisutnima obratiokra}im vazu-nasihatom, ukome je vrlo nadahnuto govo-rio o ulozi i zna~aju d`amije, te

njenom podizanju na temelji-ma takvaluka (bogobojaznos-ti). Skupu se obratio i pred-sjednik odbora za izgradnjuNurija Hasanagi}, nakon ~egaje prou~eno jo{ jedno a{ere izKur'ana a zatim je Harun ef.Rebronja prou~io dovu zapo~etak izgradnje ovog hairlidjela.

Najstariji ~lan odbora zaizgradnju d`amije [u}roObu}ina je u znak zahvalnosti

Svevi{njem obavio{eriatsko klanje ovnakoji je namjenjen kur-banom za ovu priliku.Da polo`i kamentemeljac kao znakotpo~injanja izgradnjeovog hair l i objekta,~ast je pripala NurijiHasanagi}u, ~ime jesve~anost u Ratajskojzavr{ena a gostima jeprire|en skromanzijafet.Ina~e da ka`emo i toda je projektant

d`amije dipl. ing. arh.Mehmed Had`i{ehovi}.Dimenzi je d`amije su13,5x8,60 m, a visina munareje 25 m.

U sklopu d`amije bi}eabdesthana, gasulhana i sani-tarni ~vor. Izvo|a~ radova bi}e[u}rija Vlahovljak.

Molimo Uzvi{enog Allahad`.{. da ih pomogne u hairliradu i obilno nagradi za nji-hovu `rtvu, trud i ukupna nas-tojanja.

Amin.Nadir Daci}

U organizaciji Odbora IZ-e NoviPazar, u srijedu 07. maja u Arapd`amij i posli je ak{am namaza,prire|ena je sve~anost povodomNove 1418. hid`retske godine.Program, kojeg je najavio glavniimam novopazarskog Odbora IZ-eRamo ef. Nezovi}, oki}en lijepimglasovima Hora mu{ke Medrese"Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru, bioje obilje`en iscrpnim vazi-nasihatompredsjednika Me{ihata IZ-eSand`aka prof. Muamera ef.Zukorli}a. U prepunoj d`amiji, vidnoinspirisan cjelokupnim ambijentom,govore}i o historijatu i porukamaHid`re, Muamer ef. je, izme|u osta-log, istakao:

"Poku{a}emo da se prisjetimoHid`re i to kroz kur'ansko-sunnetskovi|enje, mada je na ovu temumnogo toga re~eno i iscrpljeno do udetalje. No, Hid`ru prije svega trebado`ivjeti tako da ona, zapravo, budeobnova na{ega imana."

Govore}i kroz historijsku prizmu,predsjednik Zukorli} je jo{ jedanputpodsjetio na ono {to je prethodiloHid`ri, kao i na sami njen tok.Tuma~e}i pojavu Hid`re, Muamer ef.je naglasio:

"Hid`ra nije bje`anje, niti definitiv-na seoba. Ona je pri je svegatakti~ko premje{tanje kako bi setamo organizovali i oja~ali, a ondase vratili da pokore kufr, zulum i

{irk.""Drugi dio Hid`re je onaj od

dolaska u Medinu pa sve do osva-janja Meke i karateristi~an je poulasku Resulullaha u dru{tveni `ivotMedine. Za gra|enje budu}e zajed-nice Poslanik je odgojio ljude, daklepripremio ih za ovu ozbiljnu misiju.To, prevedenim jezikom dana{njice,zna~i da nema niti jedne zajednice,pa bilo da su to d`emati, Odbori iliMe{ihat, bez islamski odgojenih izrelih ljudi da ponesu teret. To jenajbolja skupina koja se ikada pojav-ila, jer Kur'an tako svjedo~i: Vi stenajbolja zajednica me|u ljudima -nare|ujete dobro a sprje~avate zlo, ivjerujete Allaha. "

"Bratimljenje Ensari ja iMuhad`ira kao znak istinske ljubaviu ime Boga, osta}e nepresu{naporuka za sve nas, kojima su ba{ove vrl ine ( l jubav i bratstvo)neophodni uvjet za bilo kakav usp-jeh", kazao je na kraju svog nadah-nutog predavanja Muamer ef.Zukorli}.

Osim velikog broja d`ematlija,sve~anosti su prisustvovali imami,direktor "Gazi-Isabeg" medrese,njeni profesori i vaspita~i, te mnogo-brojni d`ematlije Novog Pazara i oko-line.

S.[.

Tri slo`na brata iz sela Batrage (op{tinaTutin): Mahmut, Zeno i Tafil Mavri}, do{li suna karar kako da izgrade d`amiju u svom seluza d`emat od preko 20 doma}instava.

Mahmut koji odavno radi u Njema~kojkupio je plac za 20.000 DM. Za samo dvamjeseca d`amija (11x8m) je bila ukrovljena iskoro zavr{ena, izuzev munare i nekih pre-ciznih gra|evinskih radova. Oko 3.000 DMstigla je pomo} od dobrovoljnih priloga iz 22doma}instva koliko ima Batrage.

Efendiju Adema Tahirovi}a (74) izSjenice poznatog po nadimku Aga,iako je vi{e od 20 godina u penziji,od tada pa do danas nije razminulani jedna akcija OIZ-e Sjenica a daovaj krepki starac nije u~estvovao.

U selu Ra`daginje, nedaleko odSjenice, po~eli su sa izgradnjomnove d`amije. ^uv{i za taj prijatnihaber, Aga je uzeo svoje biciklo i

oti{ao u Ra`daginju da radi kolikomo`e, iako je ovo selo udaljeno 10km od Sjenice. Radio je skorosvakog dana od sabaha do ak{amabez ikakve nadoknade, sve dok senije izgradila d`amija.

Pitali smo ga otkuda mu tolikavolja i snaga?

- Radio sam dosta tu|ih ku}a, abogme se bojim da nisam slu~ajnozaradio koji grijeh, pa sam odlu~ioda napravim i sebi ku}u, - odgovorioje.

- Nemate jo{ ku}u? - Da, imam. Ali `elim ku}u u

d`enetu, kao {to je na{ Poslaniks.a.v.s. rekao: "Ko napravi d`amijuAllah d`.{. }e mu napraviti ku}u ud`enetu".

- Eto sinko, to mi daje snagu ivol ju da radim, iako sam ve} uosmoj deceniji svoga `ivota.

Aga nam je rekao na kraju da ~itadosta novina, ali mu se najvi{e svi|a"Glas Islama".

F.K.

Uporedo sa akcijom klanjakurbana, Me{ihat je sproveo iakciju prikupljanja kurbanskihko`a na prostoru kojeg pokriva.Naime, sa podru~ja Odbora IZ-eSand`aka prikupljeno je 2.415komada bravljih ko`a kao i 2.906kgr gove|e ko`e, od ~ega je2.605 kgr I klase i 301 kgr II i IIIklase. Kao i prethodnih godina,najve}i broj prikupljenih ko`a, {toje i razumljivo, je pri Odboru IZ-eNovi Pazar i to 1.238 komadaov~ije i 1.915 kgr gove|e ko`e.

I za ovu akciju se mo`e re}ida je uspjela iako je prikupljenomanje bravljih ko`a nego lani, {toje kompenzirano sa mnogove}om koli~inom gove|e ko`e u

odnosu na pro{lu godinu. To je izrazloga {to je sve vi{e onih kojikurban upla}uju preko Me{ihataili se odlu~uju na zajedni~ko klan-je krupnog hajvana. Broj onih kojisu kurbansku ko`u zadr`ali zasvoje potrebe, uplativ{i njenuprotuvrijednost, je zanemarljiv.

Obzirom da je interesovanjeza otkup ko`a bilo veliko, od svihponuda je prihva}ena ona koja jegarantovala maksimalnu cijenu ia`urnost u prikupljanju istih, {toje, nakon odbitka pripadaju}ih30% provizije Odborima-sakupl-ja~ima, zna~ajno dopunilo finan-sijski fond Medrese.

S.[.

KURBANSKE KKURBANSKE KO@E - O@E - ZNA^AJAN DOPRINOS FONDU MEDRESEZNA^AJAN DOPRINOS FONDU MEDRESE

SVE^ANO OBILJE@ENA NOSVE^ANO OBILJE@ENA NOVVA HID@RETSKA HID@RETSKAA1418. GODINA1418. GODINA

SjenicaKU]A U D@ENETUKU]A U D@ENETU

Adem Tahirovi}: Neumorni borac na Bo`ijem putu

Tutin

SLSLO@NA BRA]A IZGRADILA D@AMIJU O@NA BRA]A IZGRADILA D@AMIJU

Zeno MMavri} jjedan ood ttrojiceinvestitora dd`amije

Prijepolje

KKAMEN TEMELJAAMEN TEMELJAC ZA D@AMIJU C ZA D@AMIJU U RAU RATTAJSKAJSKOJOJ

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

7

U kriznim ratnim godina-ma izgradili ste novu, veomamodernu {kolsku zgradu nesamo za novopazarske pri-like. Da li se radi o dobro-voljnim prilozima samihvjernika ili pomo}i islamskihzemalja?

Ono {to smo do sada uradilipredstavlja 30% od ukupnog pro-jekta Kompleksa Medrese uNovom Pazaru. Iako je ekonomskasituacija ovda{njih muslimanaposljednjih godina vrlo te{ka, bilismo prinu|eni odlu~iti se na korakizgradnje, bez ~ega nismo imali niminimum uslova za rad. Ovom pri-likom `elim naglasiti da je vakufNovopazarske medrese sve do IIsvjetskog rata bio najbogatiji uSand`aku, poslije ~ega je nastupi-lo vrijeme nacionalizacije i drugihvidova otu|ivanja vakufskeimovine, tako da se uspjeloo~uvati svega 10% doti~nog vaku-fa. To {to je preostalo uglavnomsu nekretnine u vidu ne{to malozemlji{ta i nekoliko objekata, ~ijaza{tita je konzervirana od straneZavoda za za{titu kulturno-histori-jskih spomenika iz Kraljeva, takoda ti spomenici danas vi{e li~e naru{evine nego na zgrade. [to seti~e izvora finansiranja doti~nihobjekata, oni su uglavnom izSand`aka, tj. od samih vjernika,dok su prispjele donacije iz inos-transtva uglavnom od sand`a~kihiseljenika i privremenih radnika uZapadnoj Evropi.

Kako se Medresa sadafinansira?

Izvor finansiranja rada Medreseje decidno utvr|en njenimStatutom, a najve}i dio tih sredsta-va predstavlja zekat i sadekatu-l-fitr koji se daje u toku Ramazana.Pored toga, prihodi od prodatihkurbanskih ko`a, tako|e zna~ajnoosvje`uju bud`et Medrese. Natre}em mjestu su dobrovol jniprilozi i razne druge donacije, kakovjernika tako i poslovnih i drugih

firmi iinstituci-ja.Da libiste un a j -kra}emp r e d -s t a v i l inastavniprogramM e d -r e s e ?Da lin j e n iu~en i c ii z u -~avaju i

d r u g evjere - religije? Koliko je zas-tupljeno, uslovno re~eno,"svjetovnih predmeta" sobzirom da u Islamu nemapodjele na "vjersku" i "svje-tovnu" nauku?

Ta~no je da u principu Islam nepravi podjelu me|u znanostima,pogotovu ne prema nj ihovomzna~aju, ve} sa punom pa`njomprilazi svim naukama. Jedino {toIslam posebno nagla{ava, jestemotiv samog izu~avanja i uslovlja-va da on bude isklju~ivo u imeBoga koji je stvorio ljude i `eli imdobro. Drugim rije~ima, pristupmora biti human. Jedino takavodnos prema nauci koristi ljudimaa, na`alost, svjedoci smo damnoga nau~na dostignu}a od kojihsvijet o~ekuje spas i sre}u, bivajuzloupotrijebljena i iskori{tena zaizazivanje masovnog ubijanja ljudi idrugih katastrofa. To je su{tinana{eg pristupa nauci u Medresi.[to se samog programa ti~e, onse mo`e podijaliti na tri cjeline, ito:

1. Vjerski predmeti, koji zauzi-maju najzna~ajniji broj ~asova akoji obuhvataju uglavnom sveaspekte islamistike, daju}izna~ajan prostor drugim, kakomonotisti~kim tako i paganskimreligijama.

2. Pored maternjeg(bo{nja~kog) jezika, obavezni pred-meti u Medresi su: arapski,engleski i turski jezik.

3. Ostale znanosti, me|u koji-ma su uglavnom zastupl jenehumanisti~ke znanosti (filozofija,sociologija, psihologija, logika,pedagogija, historija, geografija),dok smo od egzaktnih znanostina{li prostora za matematiku,informatiku i biologiju. Istina, uskogledano, ovaj program je vrloopse`an, ali kada se uzme u obzirpriroda posla budu}ih svr{enikaMedrese (imama), ovo je minimumkako bi uspje{no obaljali svojuulogu.

U {koli, ~iji ste direktor,do{lo je svojevremeno do{trajka u~enika. Postojiveoma mnogo interpretacijatog doga|aja. O ~emu se,zapravo, radi?

U okru`enju u kome se nalazi-mo vrlo je te{ko normalnofunkcionisati, posebno kada seima na umu da su vjerske instituci-je zakonom potpuno neza{ti}ene.To je osnovni razlog {to mnogi,kako ovda{nji tako i drugi faktori,poku{avaju ovladati Medresom ili,u najmanju ruku, umije{ati svojeprste u njen rad. U komunisti~komvaktu to se ~inilo pod pla{tomSSRN-a. Sada se koriste istemetode, samo su imena promijen-jena. Naravno, krajnji cilj svega jeda Medresa ne bude ono zbog~ega i potoji. Na`alost, u ne takodalekoj historiji imamo ru`an prim-jer Velike medrese u Skoplju, tzv.Kraljeve medrese, koja je dala vi{ekomunista nego ijedna druga obra-zovna ustanova na ovim prostori-ma. Sam {trajk je bio posljedicatakvih tendencija. Djeca su izma-nipulisana ali su organi Medresepravovremeno reagovali te jesvega 7 dana nastave izgubljeno,poslije ~ega se situacija potpunonormalizovala i nastava normalnote~e.

Da li "Gazi-Isabeg" med-resa mo`e da zadovoljipotrebe Islamske zajednice uSand`aku? Odlaze li njenisvr{enici na islamske studijeu Sarajevo ili u neku odislamskih zemalja?

Uloga Medrese je da primjeniobrazovno-odgojni plan i program,mada ona kao srednja {kola pred-stavlja prvu stepenicu u izgradnjibudu}ih kadrova. U tom smilu,nedostatak vi{e ili visoke islamske{kole u Sand`aku prisi l javasvr{enike na{e Medrese dapotra`e svoja mjesta na fakulteti-ma islamskih nauka, kako uSarajevu tako i {irom islamskogsvijeta.

^esto se taj odlazaktuma~i, naro~ito u nekimmedijima, kao preno{enje,takozvanog, "islamskog fun-damentalizma" na ove pros-tore. [ta ovaj termin, poVa{em vi|enju, zna~i i {ta senjime ho}e konkretno na ovimprostorima?

O~ito da ovda{nji medij i ,napadaju}i druge, `ele obezbijeditiopstanak za sebe. Na`alost, ovateorija je razvila mnoge bajrakerata proteklih godina, {to se izdana u dan potvr|uje kao neosno-vano i, nadasve, {tetno. Govore}io fundamentalizmu, upravo senastoji krivo predstaviti Islam. Ako

se fundamentalizam leksi~ki pos-matra, u njemu se ne mo`e ni{tana}i lo{e jer zna~i vra}anje temelji-ma, odnosno principima, a to jeono {to je danas cijelom svijetupotrebno a posebno zapadnoj civi-lizaciji. Historijski gledano, ovaj ter-min je kr{}anski proizvod, te ga jenekorektno pri{ivati Islamu. [to sepolitike ti~e, pad komunizma izaz-vao je nedostatak protivnikazapadnoj civilizaciji, zato gospo|aMargaret Ta~er 1989. god. u [kot-skoj izjavljuje: "Nacija koja nemaprotivnika, ne zaslu`uje da `ivi."Na istom skupu, nestanak komu-nizma vje{ta~ki je popunjenIslamom, odnosno islamskim fun-damentalizmom, kao "realnim"protivnikom Zapada. Istina, te tvrd-nje su neosnovane a historijapotvr|uje da Islam nikada nijeproizveo nehumane i anticivilizaci-jske teori je i pokrete. Sakr{}anskom Evropom to ni jeslu~aj, po~ev od inkvizicije u [pani-ji, preko nacizma, fa{izma, komu-nizma, pa sve do bolnih inajsvje`ijih sje}anja na Balkanu.

Ima li Evropa razloga dase pla{i Islama?

Dio odgovora je ve} u prethod-nom pitanju, al i `el im ista}isu{tinu islamske teorije da onajko istinski prihvati Islam ni za kogne mo`e biti prijetnja, kako u poje-dina~nom tako i op{tem smislu.

Bili ste predsjednik Orga-nizacionog odbora za izbore iformiranje Me{ihata (Sta-rje{instva) Islamske zajedniceSand`aka, kojeg ovda{njadr`ava jo{ ne priznaje. Kakvoje bilo raspolo`enje vjernika?Mislim na prosje~ne, obi~neljude.

Iako sam bio od samogpo~etka ukl ju~en u osnivanjeMe{ihata i Sabora za podru~jeSand`aka, nisam bio predsjednikInicijativnog odbora, ve} njegov~lan. Istina, ovda{nja vlast, iakodobro zna da Islamska zajednicana ~elu sa Me{ihatom ve} tri i pogodine uspje{no funkcioni{e, svedo danas zvani~no ne `eli da sepomiri s time, a posljedice togasu, recimo, da zapo{l jeni uMe{ihatu i Medresi ne mogu ost-varit i svoja prava (soci jalno,zdravstveno i penzijsko osiguranje)i druge nelagodnosti. NepostojanjeZakona o polo`aju vjerskih zajedni-ca nam onemogu}ava da pravnootklonimo te i sli~ne nepravde, {toje potpuno apsurdno. OsnivanjeMe{ihata na prostoru Sand`akaje, zapravo, rezulat kako potrebetako i raspolo`enja pripadnikasand`a~kih muslimana. I poredsvega, mi ipak o~ekujemo da }ese nadle`ni organi kona~no osvi-

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Nezavisni dnevnik "Na{aBorba" iz Beograda je tra`iointervju sa prof. Mevlud ef.Dudi}em, direktorom Medrese"Gazi-Isabeg" iz NovogPazara, na{ta je prof. Dudi}pristao i odgovorio na svapitanja. Nije nam jasno za{toje do{lo do cenzure, pa jeobjavljen samo onaj dio kojise dopao glavnom ilide`urnom uredniku. Ovomprilikom objavljujemo ciointervju (bez skra}ivanja) kakobi ~itaoci saznali {ta je sverekao direktor Dudi} novinaru"Na{e Borbe" Ejubu [titkovcu.

Interwiev: Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese "Gazi Isabeg" u Novom Pazaru

ISLAM NI ZA KOG NE MO@E BITI PRIJETNJA

prof. Mevlud ef. Dudi}

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

8 AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

jestiti i u okviru civilizacijskih, moralnih i ljudskihna~ela, otkloniti ovaj zulum i prestati sa diskrimina-torskim odnosom prema pripadnicima Islama ovihprostora.

Ko je Va{ uzor od islamskih u~enjaka -teologa?

Vrhovni i bespogovorni uzor u Islamu je posljednjivjerovjesnik Muhammed a.s. dok su svi ostali izlo`eniosnovanoj kritici. No, i pored toga posebno meinspiri{e nau~ni opus i djelo Ebul-E'ala El-Mewdudija,koji je polovinom ovog vijeka na podru~ju indijskogpodkontinenta, upravo kako to Islam zahtijeva, uspioobjediniti teoriju i praksu Kur'ana.

S obzirom da je za ovaj razgovor povodKurban-bajram, iskoristi}u priliku da Vas upi-tam kakvo zna~enje, su{tinsko i simboli~ko,ima @rtva u Islamu? Taj pojam postoji i udrugim monoteisti~kim religijama?

Stvoritelj svega Allah d`.{. je ~ovjeku sve podredio:"I podredio vam je sve {to je na Zemlji." (Kur'an) Onikoji se pokoravaju Bogu toga su svjesni, ali se mnogi,posebno u rahatluku, uzobijeste i zaborave na tajBo`iji dar. U tom smislu, oduzimanje `ivota `ivotinjamaje u principu delikatna stvar, jer ~ovjek nije davaoc`ivota, te ga stoga nema pravo ni oduzeti, osim uzposebnu dozvolu Stvoritelja. Ta dozvola je uslovljenasvije{}u o Bogu kao Stvoritelju i zato Islam predvi|ada se pri klanju `ivotinje izgovore rije~i "U ime Allaha -Allah je Najve}i". U tom smislu, bajramski Kurbanpredstavlja vrhunac te svijesti i potvrdu prihvatnjaBo`i jeg zakona. Osim toga Kurban ima i vr lonagla{enu socijalnu dimenziju jer imu}ni dijele kurban-sko meso siroma{nima tako da svi zajedni~ki u izo-bilju i zadovoljstvu provode ove Mubarek dane, {tomakar i privremeno bri{e socijalne razlike i izgra|uje~vrste veze me|u ljudima.

Bajramska poruka...@elim da naglasim kur'ansku poruku: "I nemoj da

vas napadi drugih u~ine nepravednim. Budite praved-ni, jer to je najbli`e potpunoj pokornosti Bogu." Dakle,princip pravde je spas za sve, kako unutar Islama takoi na me|ukonfesionalnom planu. Ovom prilikom `elimda svim pripadnicima Islama uputim iskrenebajramske ~estitke.

Bajram mubarek olsun!

IIz nekoliko neuspjel ih poku{aja uprethodnih nekoliko godina da se orga-nizuju Bo{njaci-Sand`aklije koji se nalazena privremenom radu ovdje u Austriji, uz

veliku upornost uglednih pojedinaca, uspjelisu da formiraju udru`enje Sand`aklija kojenosi naziv "Prijatelji Sand`aka". Do formiran-ja ovog udru`enja do{lo je 17.09.1996.godine kada je i odr`ana sjednicaInicijativnog odbora na kojoj je donijeta odlu-ka da se ranije formirani sand`a~ki d`ematpripoji ovom udru`enju kao i formiraju sports-ka, kulturna i humanitarna sekcija priudru`enju. Ova odluka je donijeta iz razloga,da svaki Sand`aklija, shodno svom opredjel-jenju, na|e mjesto u ovom udru`enju, a u

cilju sloge, jedinstva i iznala`enja na~ina dase Bo{njaci-Sand`aklije na teritoriji Austrijepribli`e jedni drugima ali i pomognu jednidrugima u o~uvanju svoje vjere, kulture iobi~aja ovdje u dijaspori. Od tada pa dodanas ovo udru`enje je radilo prije svega nauklju~ivanju {to ve}eg broja Sand`aklija unjegovo ~lanstvo, tako do danas udru`enjebroji oko 300 ~lanova i ta cifra je u stalnomporastu. Aktivnosti ovog udru`enja bila suusmjerena u nekoliko navrata ka prikupl-janju donacija u humanitarne svrhe, zapomo}, kako sand`a~kim organizacija-ma tako i mnogim pojedincima izSand`aka kojima je pomo} bila potreb-na. Nadalje radilo se i na organizovanjuproslave Bajrama, kako ramazanskogtako i kurbanskog. Upravo, veliki musli-manski praznik Kurban-bajram bio jepovod za organizovanje jedne velikesve~anosti radi proslave ovog izuzetnogmuslimanskog praznika. Ova sve~anostje odr`ana dana 20.04.1997. godineovdje u Be~u pod nazivom "Bajram mido|e". Kao gosti ovog skupa pozvanesu ugledne li~nosti, kako iz vjerskogtako i politi~kog vrha iz Sand`aka iBosne, od kojih se ve}ina odazvala.Sala od oko 600 mjesta, u kojoj seodr`ala ova sve~anost, bila je ispunjena doposljednjeg mjesta. Do{li su Sand`aklije izBe~a i ostalih krajeva Austrije da proslaveovaj veliki vjerski praznik sa svojom bra}om,na na~in koji }e im makar donekle ubla`ititugu {to nisu u mogu}nosti da ove mubarekdane provedu u svom rodnom Sand`akume|u svojim najmilijima. Skup je otvorenu~enjem kur'anskih ajeta koje je prou~ioAdem ef. Emrovi} a onda su se mijenjali gov-ornici, nastupali hor, sportska sekcija, kul-turno dru{tvo i drugi. Atmosferi ove mani-festacije posebnu dimenziju su dali na{iuva`eni gosti: delegacija Me{ihata IZ-e

Sand`aka, koju je predvodio profesor Mevludef. Dudi} i na{ dragi gost D`emaludin Lati},koji je do{ao iz Sarajeva kao li~ni izaslanikpredsjednika BiH i tom prilikom uru~io priz-nanje gospodina Alije Izetbegovi}a ovomudru`enju. Svaki od njih se na svoj na~inobratio skupu lijepim rije~ima i uputama koje}e dugo ostati u sje}anju prisutnima. Poredgostiju u~e{}e u programu su uzeli i pred-sjednik sand`a~kog d`emata sa dje~ijimhorom koji je izveo nekoliko ilahija i kasidana veliko zadovoljstvo prisutnih. Za njima sunastupila djeca, ~lanovi sportske sekcijekoja su izvela nekoliko lijepih ta~aka sa poljakaratea. Izme|u ovih nastupa, folklornodru{tvo iz Linca je izvodilo sand`a~ke i

bosanske narodne igre.U vremenu od 16 do21 ~asa u nekolikonavrata predstavnicikluba "Pri jatel j iSand`aka" dodjeljivalisu zahvalnice mnogimakoji su na bi lo koj ina~In pomogli da seova sve~anost orga-nizuje u {to bol jojatmosferi i zado-vol jstvu. Aktivnosthumanitarne sekcijena{eg udru`enja do{laje do izra`aja i na ovomskupu. Sakupljena jefinansijska pomo} zaobol jelu djevojku izTutina Mukadesu

Had`i}, u iznosu od oko8.000 DM.Ovaj potez najbolje gov-

ori koliku brigu na{i ljudi i na{e udru`enjeovdje u Austriji vode o Sand`aku i svakomnjegovom pojedincu. U vremenu od 21 do 24~asa nastupili su estradni umjetnici u ~ijemizvo|enju su preovladavale izvornesand`a~ke pjesme, koje su dale povoda dase na{i mladi kao i stariji na ovom skupu,makar donekle osje}aju kao da su u svomrodnom Sand`aku. Aktivne Sand`aklije ovamanifestacija nije umorila da u dva naredna

dana obave nekoliko razgovora sa delegaci-jom Me{ihata IZ-e Sand`aka, kako bi iskazali`el ju za saradnjom sa instituci jama uSand`aku. Tema razgovora je bila uskasaradnja i obostrana pomo} Me{ihata i ovogudru`enja.

Razgovori su protekli u potpunom razumi-jevanju. Na povratku delegacije predstavniciudru`enja su uru~i l i skroman poklonMe{ihatu u iznosu od 2.000 DM. Goste suispratili ~elni ljudi ovog udru`enja i po`eljeliim hairli povratak sa `eljom da se u {tokra}em vremenu opet sretnemo.

Adem ef. Demirovi}, Be~

Delegacija Me{ihata u Austriji na sve~anosti

BAJRAM MI DO\EBAJRAM MI DO\E

D`emaludin LLati} ii TTeufik VVelagi} ssa ddelegacijom MMe{ihataIZ-ee SSand`aka kkoju jje ppredvodio MMevlud eef. DDudi}

Dana 07.05.1997.godine Nastavni~ko vije}eSrednje medrese "GaziIsabeg" u Novom Pazaruje odr`alo svoju redovnusjednicu sa dnevnimredom:

1. Analiza rada nakraju II klasifikacionogperioda i

2. Disciplina u~enika.U uvodnom izlaganju

direktor Medrese prof.Mevlud ef. Dudi} jeistakao da se nastava utoku drugog polugodi{taodvija po planu i programubez bitni j ih problema.Govore}i o radu i uspjehu,

posebno je stavio akcenatna to da se treba posti}ikvalitet, kako u nastavi,tako i na obezbje|ivanjukvalitetnog kadra. Poredostalog, naveo je problemadekvatne literature zau~enike i nastavnike {to}e se, ako Bog da, uskoroi rije{iti.

[to se ti~e discipline,konstantovano je da potom pitanju maksimalnotreba da se zalo`e, kakou~enici tako i nastavnici, au cilju sprje~avanja pojavebilo kakvog neislamskogpona{anja.

H.K.

Iz MedreseIz Medrese

NASTNASTAAVVA PO PLANU I PROGRAMUA PO PLANU I PROGRAMU

AKAKADEMIJA MAADEMIJA MATURANATURANATTAADana 25.05.1997. godine sa ikindije namaza u

Arap d`amiji odr`a}e se AKADEMIJA u povoduzavr{etka IV generacije maturanata Srednjemedrese "Gazi Isabeg" u Novom Pazaru.

@elimo da akademiji prisustvuju svi oni kojibudu zainteresovani.

Direkcija medrese "Gazi Isabeg" - Novi Pazar

Be~: Mevlud eef. DDudi} ssa dd`ematlijama“Altun-AAlem” dd`emata

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

9

SSvako spominjanje Sjenice asocira nasna niske temperature i dobar sir. Samgrad smje{ten je na sjeni~ko-pe{ter-skoj visoravni, nadmorske visine iznad

1000 m - pravi "sand`a~ki Tibet". Jo{ ponosni-jom je ~ini d`amija koja jedina ostaneporu{ena od starih d`amija, ~iji broj varirazavisno od vremena u kojem su putopiscinailazili kroz ovo mjesto. Tako neki ranijinavode da je grad imao odre|en broj stanovni-ka, ku}a, d`amija,dok kasniji navodemnogo manji broj.Sve to govori da jeSjenica bila ~esto naudaru jer se nalazilana veoma va`nomstrate{kom, vojnomi polit i~kom polo-`aju. Dugo je bila usastavu Bosanskogsand`aka i preko njesu vodili svi puteviBosna-Carigrad iobratno. Na drugojstrani, v jekovnate`nja o spajanjuSrbije i Crne Gore uratu i miru, vodila je opet preko Sjenice.

Po jednom zapisu, Kara|or|e 1809. g."osvoji Sjenicu, poru{i grad, pobi i izgnaTurke" (K. Kosti}, Na{i novi gradovi na jugu -Beograd, 1922.).

Poslije Berlinskog kongresa Sjenica sena{la na krajnjem zapadu Osmanske imperije iu nju se, povla~enjem Turaka iz Bosne,doseli lo dosta muhad`ira mahom izHercegovine tako da i dan danas imamo ~itavemahale i sela nastanjena tim stanovni{tvom(muhad`er mahala) koji ~uvaju svoju tradiciju ijezik i danas - dakle autenti~ni su.

Najvjerovatnije zbog interesa Turske da {todu`e ostane na ovom podru~ju i tu zadr`i mus-limansko stanovni{tvo, odlu~uje se da gradid`amiju tolikih dimenzija (krajnji gabariti27,63x17,15) i to zadu`bina tako velike iva`ne li~nosti kao {to je majka sultana. Da jegra|ena u poznom periodu turske vladavine naovim prostorima govori ~injenica da je ostaladosta plitka i nedovr{ena, a njen kamen satarihom iznad porte nije stigao da se ugradi -na putu iz Carigrada je oplja~kan. Jo{ jednakarakteristika ove d`amije, {to je ~inispecifi~nom, jeste raspon centralne kupole odoko 15 m.

Ova d`amija je smje{tena u centru grada izdanje je koje puni vidik svakog prolaznika sasvojim vitkim i visokim minaretom, koje seisti~e u silueti grada. Podignuta je u XIX vijekui zadu`bina je majke sultana Abdulhamida II, tj.`ene Abdulmed`ida Valida sultana i po njoj iime dobija.

Pored ove, u gradu ima jo{ jedna d`amija -zadu`bina Mustaj pa{e ]atovi}a, ne{to mla|ai dosta manja.

Pro{le godine na lokaciji starog grobljazapo~eta je gradnja nove d`amije koja bi uzklasi~nu d`amiju posjedovala i druge prate}eprostorije, kako bi zadovoljila potrebe vjernika

u sada{njem vremenu. Gradnja je predvi|enau etapama i zato ovom prilikom apelujemo nasve vjernike da svojim donacijama, prilozima idrugim oblicima pomo}i pomognu izgradnjuovog va`nog objekta. Pored ove dvije d`amijena podru~ju Odbora IZ-e Sjenica egzistira jo{ 7d`amija i to: Duga Poljana, Ugao, Rasno,@abren, Dra`evi}e, Kladnica i Ra`daginja, te16 mekteba koji rade povremeno po potrebi.Zapo~ete su, a neke su pri zavr{etku, tri

d ` a m i j e :[are, Vapa iSjenica i jo{dva mekteba,a ove godine,ako Bog da,o ~ e k u j e m ojo{ nekoliko.O daljem ust-rojstvu i raduOdbora IZ-eSjenica pita-mo njegovogg l a v n o gimama Ra-miza ef. Ha-midovi}a:

- Prije svega da vam ka`em nekoliko karak-teristika Odbora IZ-e Sjenica. Da je to podru~jeterenski dosta {iroko, a samim time udaljenood sjedi{ta Odbora i Me{ihata.Pre~nik mu je od 60 do 80 km, savrlo lo{om, slobodno se mo`e re}i,nikakvom drumskom komunikaci-jom. Ovo je uglavnom sto~arski kraj,dakle veoma nerazvijen. Dosada{njiimami seoskih d`emata suuglavnom mje{tani kojima je izvoregzistencije rad na svojim imanjimaa ne imamski poziv, sa jo{ niz okol-nosti koje ote`avaju polo`aj i radimama uop{te.

Jedan broj imama je ve} oti{ao upenziju, dok se jedan broj spremada ode i ovom prilikom im se u imeOdbora IZ-e zahvaljujem na svemu{to su u~inili dobra za Islam, a ujed-no i apelujem na sve te imame i nji-hove d`ematlije da omogu}e uslove i pomognuda se u tim d`ematima uposle mla|i i perspek-tivni imami jer smo radi toga otvorili medresu uNovom Pazaru.

[ta je sa vakufskom imovinom?- Pored vjerskih objekata, administrativne

zgrade, gasulhane, dva turbeta i jedne stareku}e, vakufska imovina Odbora IZ-e Sjenicaogleda se kroz posjedovanje katastarskihparcela, zemlji{ta na {irem podru~ju op{tinekoje su u dobroj mjeri ekspropriisane ili nadrugi na~in oduzete i sada o~ekujemo odaktuelnih vlasti da nam pomognu u povra}ajuili nadoknadi istih i u tom pravcu su upu}eniodre|eni zahtjevi i molbe.

Vjerski `ivot na podru~ju Odbora IZ-eSjenica?

- Razvoj vjerskog `ivota nam je prioritet na~itavom podru~ju Me{ihata a tako i Odbora.Normalno je da ima pote{ko}a, ne{to objek-tivne, ne{to subjektivne prirode. Jedna od tih

aktivnosti je akcija "Ni jedno selo bez mekte-ba" koja jo{ nije privedena kraju na `alost vi{eiz objektivnih nego objektivnih razloga. U tomenavodimo kao dobar primjer d`emat Ra`dagin-je koji broji 8 sela a ima 9 mekteba i d`amiju.Ali u isto vrijeme je neshvatljiva (ne)brigavjernika za vjerom - `ivjeti u selu koje broji 30,40 ili 50 doma}instava, a nemati vjerskihobjekata.

Reonizacija Odbora je odavno napravljena inu`no bi je bi lo hitno korigovati u ci l jupove}anja broja d`emata, upo{ljavanja ve}egbroja imama.

A {ta je sa vjerskom poukom?- Vjerska pouka na terenu se obavlja

uglavnom povremeno i tu nastoj imo dapobolj{amo stanje, mada imamo dosta objek-tivnih pote{ko}a. U gradu je ne{to druga~ije,lak{e je organizovati a samim time i bolje.Mekteb radi tokom ~itave godine, za vrijemetrajanja {kolske godine, subotom i nedjeljom,a u vrijeme ferija svakim danom. Zastupljen jeprogram vjerske pouke i vodi se evidencijadjece. Kroz ovaj mekteb pro|e godi{nje preko250 djece, {to povremenih, {to redovnih, svihuzrasta i ovom prilikom molim roditelje daupute svoje dijete u mekteb makar 30-tak rad-nih dana, time }e dobiti i boljeg u~enika u{koli i bolje dijete u ku}i, a Boga mi i jednogklanja~a vi{e.

Evidentno je da ste omiljeni me|u djecom ida imate odre|enog uspjeha u radu sa njima.U ~emu je tajna tog uspjeha?

- Kao i sve druge nauke i pedagogija jenapredovala (imam El-Gazali ka`e na jednommjestu da svoju djecu moramo odgajati za vri-jeme u kojem }e ona `ivjeti a ne u vremenu ukom smo mi `ivjeli). Ni roditelji nisu uzor {tosu nekad bili a u~itelj pogotovu. Kriza moralaje u~inila svoje. Strah je potisnut iz svih oblikarada a posebno u mektebu. A i Kur'an nas u~i"Pozivajte na put svoga Gospodara mudro ilijepim savjetom". ^itav uspjeh mualimskograda je u trouglu: muallim-roditelj-dijete. I kaosvaka trono{ka ako joj jednu nogu istrgnete,osu|ena je da padne, a glavni stub ovogtrougla je svakako muallim koji mora znati,umjeti i htjeti i na kraju biti dosljedan onoga{to ka`e.

Razgovarala: Mejra Vejsilovi}

IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA

Predstavljamo Odbor IZ-e Sjenica

SAND@A^KI TIBET

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

10

DDDD`ematlija sam u d`amiji na Paricamai, na`alost, svjedok sam svihdoga|aja u vezi sa aferom"Vi{egra|anin". Koliko znam, protiv

imama Sabahudina Vi{egra|anina je vo|endisciplinski postupak koji je okon~an trajnimisklju~enjem imenovanog iz slu`be. Ono {tome posebno ~udi jeste ~injenica da pomenutaosoba i nakon rje{enja o isklju~enju vr{iimamsku du`nost u na{oj d`amiji. Kako je tomogu}e? [ta se preuzima u cilju realizacijedonijetog rje{enja? I kao najva`nije, da li namje ispravan namaz kojeg klanjamo za takvimimamom? Molim argumentovan odgovor.

Odgovor:

Pitanje koje pokre}e na{ d`ematlija donek-le ilustruje probleme sa kojima se suo~avaIslamska zajednica u Sand`aku. Naime, odoktobra mjeseca '93. godine, kada su osno-vani Sabor i Me{ihat pa do danas, u~injeni subrojni pomaci na polju funcionisanja hijerarhi-jskog sistema Islamske zajednice, koja je bilapred potpunim rastrojstvom. Stalne tendenci-je onih koji ne `ele dobro Islamu i muslimani-ma da pocijepaju Islamsku zajednicu naOdbore i d`emate, za sada, hvala Bogu, nijedalo `eljene rezultate. Istina, tu i tamo seprona|e pokoji nedisciplinovani slu`benik naterenu, koji podlegne ubje|ivanju da }e odm-jetni{tvom uspjeti da skrene pa`nju sa svojihpropusta.

Isklju~eni imam Vi{egra|anin je upravo tajkoji odbija da primjeni odluke disciplinskihorgana, ne prezaju}i da zatra`i pomo} ni oddokazanih du{mana Islama i muslimana.Dakle, Vi{egra|anin je isklju~en te su njegovetrenutne aktivnosti u d`ematu i d`amiji nele-galne. Istina, Islamska zajednica nema meha-nizam prisile kako bi natjerala slu`benika naprimjenu njenih odluka. Razlog za to je i stal-no nastojanje "pravne dr`ave" da nipoda{tavaorgane Islamske zajednice na ovim prostori-ma, posebno u organizacionoj formi kakva jedanas. U trenutnom slu~aju, na{ najja~i argu-ment su {eriatski propisi. Naime,isklju~enjem iz slu`be Vi{egra|aninu jeodu`eta murasela (posebno ovla{tenje zaodr`avanje hutbe i klanjanje d`ume-namaza).Murasela je jedan od osnovnih uslova bezkojeg d`uma nije valjana, kako za imama takoi za d`ematlije.

U cilju re{avanja doti~nog problema, OdborIZ-e Novi Pazar je u pro{lom broju "GlasaIslama" objavio konkurs za popunu radnogmjesta imama, hatiba i mualima u d`amiji naParicama. Podsje}amo da je za uspje{norje{avanje ovakvih problema potrebna visokasvijest d`ematlija i njihovo iskreno nastojanjeda imaju ~vrstu Islamsku zajednicu u okvirukoje }e uspjeti prakticirati vjeru onako kako}e Uzvi{eni Gospodar biti zadovoljan.

PITANJA II OODGOVORI ZA[TO IISLAM

MURASELAMURASELAJJJJ

a sam doktor i dolazim iz jedneporodice koja je fanati~no odanakatoli~koj crkvi. Moj poziv - medic-ina, obezbijedio mi je prodor u

pozitivne, eksperimentalne i prirodnenauke, {to je prouzrokovalo da mojpozitivan odnos prema kr{}anstvu,naslije|en iz djetinjstva, preraste umr`nju. Zbog toga sam se posva|ao saostalim ~lanovima porodice. Da, i tadasam mislio da postoji Tvorac (Allahd`.{.). Apsurdnosti koje su se upetljaleu kr{}anstvo, posebno kod katolika ,predstava o Bogu, Sinu i Svetom duhu,nerazumne la`i fabrikovane u svrhudokazivanja da je Isa a.s. Bo`iji sin ibezbroj drugih sujeverja, besmislica,ceremonija i obreda, odgurnulo me jeod kr{}anstva umjesto da me privu~e,jer, ja sam vjerovao u Boga. Dakle,nisam mogao da prihvatim teoriju "sve-tog trojstva" niti to da je Isa a.s. Bo`ijisin.

To zapravo zna~i da sam ja punoprije nego sam upoznao Islam, ve} pri-hvatio kelimei-{ehadet, onaj dio kojika`e da "nema bogaosim Allaha". Kada sampo~eo studirati Islamsusreo sam se sasurom "Ihlas" u kojojstoji: "Reci: On je Allah -Jedan! Allah je uto~i{tesvakom! Ni je rodio iro|en ni je, i niko Muravan nije!" Tada samuzviknuo: "Moj Allahu!Moje vjerovanje je iden-ti~no ovome." Osjetiosam beskrajno olak-{anje. Shvatio sam da jesada najva`nije da malodublje prou~im Islam. U toku svogprou~avanja sa divljenjem sam zapazioda je ta vjera u potpunom skladu samojim idejama. Islam posmatravjernike, ~ak i Poslanika a.s., kaoobi~ne ljude, ne ~ini od njih svece.Davanje sve{tenicima takav autoritet,da mogu opra{tati ljudima grijehe uime Boga, je ne{to {to Islam nikada nebi prihvatio. Islam ne sadr`i nikakvubesmislicu, sujeverje ili nerazumnustvar. Islam je logi~an, ta~no onakvavjera kakvu sam tra`io. ^isto}a, koja jeosnovna pretpostavka u medicini, uIslamu je nare|ena od Allaha d`.{.Islam nare|uje ~i{}enje prije ibadeta ito je jedan kvalitet kakav ja nisam sreou bilo kojoj drugoj vjeri. Kod kr{}anapostoje takvi obredi gdje ljudi konzumi-raju hljeb i vino ponu|eno od sve{teni-

ka, {to simbolizuje meso i krv Isa a.s.,jedinstvo sa njim (neka nas Allah d`.{.sa~uva od toga).

Vidio sam sli~nost izme|u tih obre-da i obreda neznabo`aca, primitivaca izamrzio sam ih. Moje shvatanje `ivota,formirano pod uticajem pozit ivnenauke, `estoko je odbacilo takve djetin-jaste obrede koji ne pristaju jednoj~istoj vjeri. Islam, s druge strane,uop{te ne sadr`i takve stvari. U Islamupostoje: istina, ljubav i ~isto}a.

I ja sam odlu~io. Oti{ao sam kodsvojih prijatelja muslimana i upitao {tatreba da uradim da bih postao musli-man. Kazali su mi za kelimei-{ehadet,kako ga izgovoriti i {ta zna~i. Kao {tosam ve} rekao, prije nego sam postaomusliman, ja sam prihvatio pr vi diokelimei-{ehadeta, dio u kome se ka`eda "nema boga osim Allaha...". Nije mibilo te{ko da prihvatim i drugi dio kojika`e "...Muhammed je Njegov rob iPoslanik". Odmah sam uzeo studiratiknjige napisane o Islamu. Kada sam~itao jednu od njih naslovljenu sa "Le

Phene Coranique", predivnu knjigu odMalak Banaabee, sa divljenjem samvidio da je Kur'an veli~anstvena knjiga.^injenice sadr`ane u toj Allahovojknjizi, objavljenoj prije ~etrnaest vijeko-va, u potpunom su skladu sa nau~no-tehnolo{kim saznanjima. Kur'ani-kerimje vodi~, ne samo za jedno odre|enovrijeme, ve} zauvjek.

20. februara 1953. godine oti{aosam u parisku d`amiju i, predtamo{njim imamom i svjedocima,zvani~ni primio Islam. Uzeo sam imeAli Salman. Volim svoju novu vjeru.Veoma sam sretan i s ponosomisti~em ~vrstinu kojom vjerujem uIslam, ~esto izgovaraju}i kelimei-{ehadet i razmi{ljaju}i o njegovomzna~enju.

S engleskog: Midhat Hajrovi}

Dr. Ali Salman Benoist (Francuska)

U ISLU ISLAMU JE AMU JE ISTINAISTINA, LJUBA, LJUBAV I ^ISTO]AV I ^ISTO]A

D`amija uu SStrasburgu

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

11

KKKKao da smo se ju~e vratili sa onogpro{log had`a, tako su svje`asje}anja i utisci a ve} evo no}aspolazimo, jo{ jedanput na veliki

musafirluk, u zijaret blagoslovljenim mjesti-ma. U Domu kulture gotovo da nema mjesta,sve je prepuno, {arenilo had`ijskih kapa,

namazbeza i bijelih {amija. Vesela dje~ica seprotinju kroz zgusnutu masu ne bi li ~uli, vid-jeli svoje djedove, nane, amid`e... Tu uNovom Pazaru, u Domu kulture gdje jeprou~ena i had`ijska dova uz ilahije, tekbire,odlomke Kur'ana, tu je ve} po~eo had`. Jer,had` je sva ta dra`, ispra}aj, suze radosnice,putovanje gdje svako prepozna granice sabu-ra i snagu vlastitog imana. Selamimo se krozpla~ i jecaje, halaljujemo jedni drugima, svjes-ni da se prepu{tamo Allahu u emanet iNjegovu odredbu, ali sasvim sigurno radosni,{to svjedo~e na{e suze i ~e`nja, vrlo ~estoizmije{ane. Ulazimo u autobuse i u `amorutekbira napu{tamo ogromnu masu koja seokupila da poka`e kako je i sama spremna zahad`ijski put. Svi pod nekim silnim nabojem~e`nje, neizvjesnosti, uzbu|enosti... Predsam prelazak granice zate~e nas sabah.^istim kamen~i}ima potiremo ruke i lice, sim-boli~no se spremaju}i za namaz. Za neke jeto prvi put da tejemumom zamijene abdest,jer vode nismo imali. ^ari ovog neobi~nogputovanja se nastavljaju. Sti`emo na aero-drom u Skoplje i iznimno brzo zavr{avamocarinske formalnosti, tako da smo ve} uavionu koji je spreman za let prema D`edi,najve}em saudiskom pristani{tu. Poslijeprou~ene Sefer-dove polije}emo sretni i sadave} znatno smireniji. Predavanje, upoznavanjehad`ija kuda i gdje se leti, ubla`ilo je njihovuradoznalost. A`urna posada aviona je najavilaslijetanje u D`edi, na jedan od najve}ih i najl-jep{ih aerodroma svijeta. Dah vreline saudi-jskog tla nas je na momenat zapahnuo, noipak bjelina ihrama pristiglih had`ija, koji supoput morske pjene plivali ugla~anim merm-erskim platoom, stalno su nas vra}ali u

stvarnost da smo had`ije i da }emo uskoro imi biti ogrnuti bijelim pla{tom mehke tka-nine. Iz D`ede autobusima kre}emo zaMedinu i to u kasnim ve~ernjim satima.Razminjujemo posebno nagizdane i osvijetl-jene benzinske pumpe, odmarali{ta irestorane koji se nalaze duboko u pustin-jskom sivilu, nedaleko od auto-puta. Bljesakzore je iscrtao nezaboravnu sliku pred na{imo~ima. Medina, naj l jep{i grad svi jeta,Resulullahova d`amija, zeleno kube podkojim le`i njegovo mubarek tijelo...

U Medini smo, kako je to i obi~aj, boraviliosam dana. Klanjali, zijaretili, susretali se iselamili. Ovaj grad je prepun odu{evljenja,dobro}udnosti l judi, divnih mirisa, pri -mamljivih glasova. Nakon zavr{enog medin-skog ibadeta koji ostaje kao mehlem za du{upravovjernih, upu}ujemo se u Meku, gdje nas~eka Bejtullah sa svojim neponovlj ivimarhitektonskim stilom i nenadma{nim ljepota-ma. Kada poslije deseto~asovnog putovanjastigosmo u Meku na{i pogledi se uperi{eprema haremu, sa `eljom da ugledaju Ka'bu!Dok smo kora~ali smjerno u~e}i dove

Gospodaru svjetova, najednom nam zastadedah: Bejtullah se ukazao onakav kakav mo`ebiti samo u snovima, sa crnim prekriva~emna kojem su kaligrafski izvezeni kur'anskiajeti. Naprosto, had`ije da ne povjeruju dasu tu pred Allahovom ku}om, Allahovi gosti.Tavafimo, klanjamo kod Mekami Ibrahima,~inimo s'aj izme|u Safe i Merve, u~imo telbi-je... Sve je veli~anstveno i u znaku had`a. Atek Arefat. Taj izlet u brdima Meke jedinstvenje po svojoj formi i karakteru u svijetu. Milioni{atora, pod kojim vrve skru{ene had`ijskedu{e u bijelim ihramima. Pa onda Muzdelifa,dolina mira kojom te~e povelika rijeka ljudi iautomobila. Sakupljamo kamen~i}e kojima}emo ga|ati {ejtana, simboli~no ali sa jakomporukom: kamenovati sve one zle sile koje sutu u nama i oko nas. Ubiti svog vlastitog{ejtana. Na Minu sti`emo sa prvim sun~evimzracima. Gu`va je nesnosna, ipak `elja dapokorimo {ejtana je ve}a. Bacamo kamen~i}e

na d`emrad a onda pravo u Meku. Skidaju}iihrame kao da se vra}amo iz jednog drugogsvijeta u ovaj dunjalu~ki, svakodnevni.

Pred sami polazak kupujemo i one posljed-nje hedije. Ne}emo nikoga da zaboravimo.Kre}emo nazad prema D`edi. U bljesak zore,kona~no smo u na{em avionu kojim }emo zane{to vi{e od tri sahata biti u Skoplju.Ponosni na sebe i svoj had`, autobusima sevra}amo u Novi Pazar, na odredi{te sa kojegsmo pri je dvadesetak dana i krenuli.Okupljena masa rodbine, prijatelja i svihpo{tivalaca had`a nas o~ekuje. U~e}i tekbire

i grle}i se sa svojima zavr{avamo ovo nes-vakida{nje putovanje i blagoslovljeni zijaretkoji se nikada ne zaboravlja.

Mustafa Feti}

RREEPPOORRTTAA@@AA

BBBBLLLLAAAAGGGGOOOOSSSSLLLLOOOOVVVVLLLLJJJJEEEENNNNIIII ZZZZIIIIJJJJAAAARRRREEEETTTT

NA AREFNA AREFAATUTU

HAD@INICE IZ SAND@AKA NA UHUDUHAD@INICE IZ SAND@AKA NA UHUDU

HAD@IJE PONOVO SA SVOJIMAHAD@IJE PONOVO SA SVOJIMA

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

12

SSSSintagma Milostivi,Samilosni, koja obuhvatasva zna~enja milosti,stanja milosti i njene pro-

store, ponavlja se u sr`i samogpoglavlja u posebnom ajetu da bipotvrdila istaknuti karakter tekompletne Bo`anstvenosti, da biu~vrstila osnove stalne sponeizme|u Gospodara i Njemupot~injenoga, izme|u Stvaraoca istvorenoga. To je spona milosti iza{tite koja aktivira zahvalnost,to je spona koja po~iva nasmirenosti srca i pulsiraljubavlju. Otuda je zahvalaprirodno usli{avanje pozivnemilosti.

Gospodar u Islamu ne pro-goni ~ovjeka koji mu ibadeti,kao {to se progoni onaj kojimu se suprotstavlja ili pro-tivnik, ne progoni se kao {toto ~ini bo`anstvo Olimpa, kakonam prenose Gr~ka kazivanja,niti im ~ini osvetni~ke spletke,kao {to to nalazimo npr. upri~i Starog zavjeta, koja seodnosi na kazivanje o izgradnjiBabilonske kule.

Sentenca Vladar Sudnjegdana predstavl ja zna~ajnucjelinu koja sna`no djeluje ucjelokupnom `ivotu ~ovje~anst-va i cjelinu vjerovanja u budu}isvijet. "Vladar" zna~i najve}istepen upravljanja i vladanja,dok "Sudnji dan" zna~i dannagrade ili kazne na budu}emsvijetu. Vrlo ~esto susre}emo daljudi vjeruju u Bo`anstvo Allaha iNjegovo stvaranje Kosmosa, alipored toga oni ne vjeruju u Dannagrade ili kazne... Kur'an ka`e onekim od njih:

A da ih upita{: "Ko je stvorionebesa i Zemlju?" - sigurno birekli: "Allah!"... (31/25)

A na drugom mjestu Kur'angovori o njima:

''Oni se ~ude {to im je do{aojedan od njih da ih opominje, panevjernici, govore: "To je ~udnastvar: zar kad pomremo i zemljapostanemo...? Nezamisliv je topovratak!" (50/2,3)

Vjerovanje u Sudnji dan jedanje od temelja islamske akide kojiima veliku va`nost i zna~aj zastavove ljudi i njihovo opredjeljen-je prema drugom svijetu kojidolazi nakon `ivota na Zemlji; daih potrebe u `ivotu na Zemlji nebi despotski pot~inile nego da oni

zagospodare nad ovim potreba-ma; da ih nemar ne bi tiranskipot~inio da za svoj trud po svakucijenu tra`e nagradu u toku ovogkratkog, ograni~enog `ivota i natlu blokirane zemlje, nego da sve~ine radi Allaha i i{~ekivanjanagrade tamo gdje je Allah budedosudio, bilo na ovom svijetu ilina budu}em. To vjerovanje ogle-da se i u smirenosti i zado-voljstvu radi Boga u ~vrstompouzdanju u dobro, u insistiranjuna istini i primjeni tolerancije u

~vrstom uvjerenju... Ova cjelina iraskr{}e izme|u obo`avanja,~uda, fantazije ili `elje s jednestrane i slobodnog ljudskog kre-tanja u smjeru izgradnje ~ovjeka;raskr{}e izme|u ~ovjekovepot~injenosti, shvatanje `ivota naZemlji i njegove vri jednosti ipore|enju toga sa Bo`ijim vrijed-nostima i nadvla|ivanjima logikeneznanja. To je razlika izme|u~ovje~nosti u njegovoj krajnjoj vri-jednosti kakvu `el i Al lah,Gospodar ~ovjeka, s jednestrane, i sumnjivih devijantnihsl ika bez vr i jednosti i bezsavr{enstva s druge.

Ljudski `ivot ne}e biti usm-jeren ka uzvi{enom Allahovomprogramu sve dok se ne ostvariovo na~elo o koncepciji ~ovjeka idok srca ljudi ne budu prihvatilada nagrada ~ovjeka na Zemlji nijenjegov posljednji udio i dok nebudu ~vrsto vjerovali da ~ovjekima i drugi `ivot za koji se trebaboriti, `r tvovati radi pobjedeistine i dobra, oslanjaju}i se na

naknadu koju }e on jednoga danasresti. Nisu jednaki oni koji vjeru-ju u ahiret i oni koji ga nije~u.Razlika je me|u njima u osje}aju,moralu, pona{anju i radu. To sudva razli~ita svijeta, to su dvijeprirode koje se me|usobno raz-likuju. Ne susre}u se u radu naovom svijetu a ne}e se susrestini kod nagrade na budu}em... Toje ta raskrsnica.

Tebi se klanjamo i od Tebepomo} tra`imo. Ove rije~i pred-

stavljaju na~elo vjerovanja, kojenastaje i razvija se na prethod-nim na~elima ovog poglavlja.Otuda ibadet se ~ini samo Allahui pomo} tra`i samo od Allaha.

I ovdje je tako|er raskr{}e...Raskr{}e izme|u apsolutnogoslobo|enja od svake vrste robo-vanja i izme|u ~ovjekovog apso-lutnog robovanja. Ovo na~elonagovje{tava ro|enje punog,kompletnog, l judskogoslobo|enja; oslobo|enja odrobovanja ilizijama, oslobo|enjeod robovanja sistemima, od robo-vanja situaci jama. A kadapostane Allah, u svijesti ~ovjekajedini Onaj Koji se obo`ava i jedi-no Onaj od Koga se pomo} tra`i,tada }e se ljudska svijest oslo-boditi pot~injenosti sistemima,raznim situacijama i li~nostima,kao {to }e se oslobodit i odponi`enja raznim mitovima, fikci-jama i bajkama.

Ovdje se izla`e i stav musli-mana u odnosu na ljudsku snagu

i snagu prirode. Ljudska snaga, uomjeru prema muslimanu, javljase na dva na~ina: prvo - upu}enasnaga, tj. ona koja vjeruje u Bogai slijedi Allahov program. Ovusnagu treba potpomagati isara|ivati sa njom na dobru, isti-ni i pru`anju dobra drugome, idrugo - zalutala snaga, koja nekontaktira sa Allahom niti slijedinjegov program. Protiv ove snagetreba se boriti i nastojati izmijeni-ti je.

Musliman se ne treba ni ukom slu~aju pla{iti {to je ovazalutala snaga jaka i nezane-mariva. Ona je zalutala po~ev{iod samog njenog po~etka -izvora - Bo`i je snage. Onapostepeno gubi svoju stra{nusnagu. Sa svojom zabludomod samog po~etka gubi svojumo}, gubi stalni izvor koji jepothranjuje i koji je odr`ava. Toje ne{to sli~no kao kad seodvoji veliki komad u`areneZvijezde. Taj komad }e se vrlobrzo ugasiti, zahladnjeti i izgu-biti svoj `ar i svjetlo bez obzirana njegovu veli~inu, dok i naj-manji atom koji je ostao vezanza svoj svijetle}i izvor odr`avasvoju ja~inu, toplotu i svjetla."Koliko su puta malobrojne~ete, Al lahovom vol jom,nadja~ale mnogobrojne ~ete!"(2/249) Nadja~ale zahvaljuju}ivezi sa izvorom prve snage itra`enju pomo}i od jedinog

izvora energije i veli~ine svega isva~ega.

Stav muslimana prema prirod-noj snazi je stav upoznavanja saprirodnom snagom i uspostavljan-ja prijateljstva, a ne stav straha ineprijateljstva. To zbog toga {to isnaga ~ovjeka i snaga prirodeproisti~u iz Bo`ije volje i Njegovahtijenja. Oblikovane su i defin-isane u Bo`ijoj volji i Bo`ijem hti-jenju, skladno djeluju i sura|uju ukretanju i smjeru.

Vjerovanje muslimana nadahn-juje da je Allah njegov Gospodar,da je On stvorio svu ovu energiju,da bude ~ovjeku prijatelj i poma-ga~ sa kojim }e on sara|ivati.Put zadobijanja ovog prijateljstvaogleda se u razumijevanju oveprirode, njenom upoznavanju isaradnji s njom, i zajedno s njomokretanju prema Allahu, njegov-om i jedinom Gospodaru. Ako sedogodi da ga ova snaga katkadaozlojedi, to ozloje|enje dolazizbog toga {to on nije razumio

U SSVJETLU KKUR'AN-II-KKERIMA

Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANASejjid Qutb: U OKRILJU KUR'ANA

EELL--FFAATTIIHHAA

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

13IZ SSUNNETA RRESULULLAHA

OOOOvaj hadis spadau vrstu vjero-d o s t o j n i hhadisa i

nalazi se u svih 6priznatih hadiskihzbirki. Njime i po~injeve}ina hadiskih djela ipoznatih zbirki.

^ist ni jet je osnovdobrog djela, njegovaki~ma, i Allah d`.{. upra-vo i nagra|uje ljude premanijetu (namjeri). U tom kon-tekstu Resulullah s.a.v.s.ka`e:

"Ko naumi da uradi dobrodjelo pa ga u~ini ima}enagradu od 10 do 700 sevaba,a ako ga ne u~ini ima jedansevab. Pak, ko naumi da u~inilo{e djelo pa ga uradi imajedan grijeh - ravan tom djelu,a ko ga ne u~ini nema grijeha."

Hadis, kao najvjerniji tuma~doga|aja iz islamske povijestipotanko nam obja{njavaHid`ru, njenu potrebu ismisao. Nesumnjivo je daHid`ra spada u one rijetkepovijesne doga|aje koji ostajuupisani, na na{u radost, zlat-nim slovima, jer je nagovijesti-la blistavu budu}nost jedneideje pa i ~ovje~anstva. Njeneporuke i pouke su velike idalekose`ne koliko i ogromnoislamsko carstvo koje je rezul-tat ovog znamenitog doga|ajakoji se s pravom mo`e nazvatiprekretnicom povijesti ljudskogroda. Snagom istinske vjere,Hid`ra je od kr vnozava|enih plemena ipojedinaca napravilaorganizirani d`ematkoji }e kasnije pre-rasti u veliki umet~i je granice suprelazi le [pani ju,dijelove Kine i goto-vo ci jel i indi jskip o t k o n t i n e n t .Pravilno razumije-vanje Hid`reta nasu~i da ako kanimoformirati organizo-vanu zajednicuvjernika, bilo da seradi o porodici,d`ematu il i {iroj zajednici,moramo prvenstveno odgojiti ipripremiti pojedince (individue)za taj ozbiljni zadatak koji tra`igenijalce ~vrste, vri jedne iodlu~ne. Hid`ra dolazi samo

kao nastavak onog duhovnogpreporoda koji se desio u srci-ma ljudi - prvih Pejgamberovihsljedbenika. Oni sada odlaze uMedinu imanski ja~i, zreliji,kako bi krunisali, ustrojstvomprve muslimanske zajednice i

gradnjom d`amije, i prvu grad-dr`avu. Medinska povelja kojaje tom pri l ikom donesena,jedinstvena je po svojoj formido tada u svijetu. Ne zaboravi-

mo nisu oti{li u nepovrat.Oni su se iselili da bi se

ponovo vratili, ja~i, savojskom koja je hrabra,odlu~na i nepokolebljiva.Oslobo|enje Mekke od{irka i mu{rika (pagana)je znak da su sePoslanikovi ashabi iselilisamo Allaha i Poslanikaradi. Hid`ra je, dakle, bilana~in da se ostvari svoj veli-ki cilj. Oni koji su se iselili iliiseljavaju radi nekog dun-jalu~kog imetka ili da bi seo`enio, kako se spominje upomenutom hadisu, njihovaHid`ra je radi onog zbog ~egasu je u~inili. ^injenica je damnogi Bo{njaci iz Sand`aka iBosne ~ine Hid`ru i to upravoradi ovog drugog: novca ili`enidbe, kako bi regulisaoboravak u inozemstvu a da pritom zaboravljaju da njihovaseoba nije Hid`ra jer umjestoo~uvanja i ja~anja vjere oniupropa{tavaju sebe i svojuvjeru, a njihov brak obi~no sakr{}ankama vi{e li~i na igru izabavu nego na porodi~nuzajednicu. A Al lah dragi uKur'anu upozorava kad ka`e: "Ine prodajite Allahove ajete zane{to {to malo vri jedi."(Kur'an)

Hid`ra je divna prilika daovih prol jetnih dana anal -iziramo sebe, svoj `ivot. Dakle,da u~inimo onu duhovnuHid`ru - napu{tanje grijeha id`ahilijeta, jer to je najvi{i ste-

pen borbe, kako ka`ePoslanik s.a.v.s.:"Vrati l i smo se izmalog d`ihada (bitke)u vel iki d`ihad."Ashabi upita{e: "JaResulullah, zar imave}e borbe od ove izkoje smo se vratili?"On odgovori: "Da,d`ihad sa samimsobom."Stoga, neka namsvaka nova hid`rets-ka godina bude{ansa za nove akcije inastojanja da ostvari-mo ovozemaljsku mis-

iju - uspostavljanje pravednihBo`ijih zakona me|u ljudima.

Mustafa Feti}

prirodu kako treba, nitidovol jno upoznao, niuputio ka tajni koju priro-da krije.

Zapadnjaci, nasljednicibizanti jske i gr~ke tvr-doglavosti, svel i suupotrebu snage prirodena pobjedu prirode. Ovajizraz "pobjeda prirode"jasno govori o teori j id`ahilijeta koja je dokinu-la sponu sa Allahom iduhom kosmosa koj iusli{ava Allaha. Me|utim,musliman, ~ije je srcevezano za njegovaGospodara Milostivog,Samilosnog - duh vezansa duhom ovogpostoje}eg koje se zah-valjuje Allahu Gospodarasvjetova... i vjeruje dapostoje drugi odnosi, a neodnosi pobjede i grubosti.Musliman vjeruje da jeAllah kreator svih snaga,da ih je sve stvorio premaskrivenoj tajni; da je Allahpot~inio te snage ~ovjekuna samom po~etku iolak{ao mu kako da otkri-va tajne prirode i upozna-je njene zakone. Otuda jedu`nost ~ovjeka da zah-valjuje Allahu kad god muomogu}i da pobje|uje uzpomo} neke od ovihsnaga. Allah je Taj koji je~ovjeku pot~inio te snage,a nije ~ovjek taj koji jenadvladao te snage. ''Idaje vam se da se koris-tite onim {to je na nebesi-ma i onim {to je naZemlji, sve je od Njega.''(45/13)

Prema tome, i luzi jene}e nikada ispunit iosje}aj ~ovjeka premasnazi prirode nit i }euspostaviti strah izme|unjega i prirode... Musli-man vjeruje samo uJednog Al laha, samoAllaha obo`ava i samo odAllaha pomo} tra`i. I ovusnagu je stvorio NjegovGospodar o kojoj ~ovjektreba da razmi{lja, dauspostavlja prijateljstva,da spoznaje njene tajne ina taj na~in da `ive zajed-no u svemiru, u pri -jateljstvu i me|usobnojnaklonjenosti i ljubavi... Okako lijepo zvu~e rije~iResulul laha, alejhi -s-selam, dok posmatrabrdo Uhud i govori: "Ovobrdo voli nas i mi njegavolimo...", ove r i je~isadr`e sve ono {to u sebinosi srce pr vog musli-mana, Muhammeda ale-jhi-s-selam, sadr`e ljubav,prijateljstvo i harmonijukoja vlada izme|u njega iprirode na naj{irem inajobuhvatnijem prostoru.

ZZNNAA^̂AAJJ HHIIDD@@RREE

Prenosi se od Omera ibnHattaba gdje ka`e: "^uo samBo`ijeg Poslanika s.a.v.s. gdjeka`e:

Djela se presu|uju prema nam-jeri i svakome pripada ono {ta jenaumio. Pa ko u~ini Hid`ru radiAllaha i Poslanika ona je stvarnoradi Allaha i Poslanika, a ko u~iniHid`ru radi ovosvjetske koristi ilizbog `ene s kojom bi se o`enio,njegova Hid`ra }e biti radi onogazbog ~ega se preselio."

(Bilje`e Buharija, Muslim, Tirmizi)

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

14

Idejni pravac i u~enje ovog pokreta jetvorevina samog osniva~a. Skoro da se drugii ne pominju kao u~esnici u formiranju iizgradnji idejnih i programskih opredjeljenjad`emata "Nur". U propagiranju i razvojusvoga u~enja d`emat se napajao sa nepre-su{nih izvora ~asnog Kur'ana i prakseAllahova Poslanika `ele}i da'wom probuditi iponovo o`ivjeti `ivu islamsku akidu u srcimasljedbenika, iznalaze}i metode njima svo-jstvene u prevazila`enju o{trih uslova gdje jesamo izja{njavanje pripadni{tvu Islama biozlo~in kojeg je zakon o{tro sankcionisao.

Ignorisanje politike od strane vo|eovog pokreta, smatraju}i je {ejtanskomspletkom, rezultat je vi{e verbalnihsudara izme|u njega i Mustafe Kemalakoji je te`io postepeno privoljeti {ejhaNursija svojim krugovima. Me|utim,{ejh Nursij je kona~no okrenuo le|apolitici 1921. godine tra`e}i od Allahada ga za{titi od nje.

Istori~ari su ovaj doga|aj opisali kaogranicu izme|u dva perioda: periodstarog i period novog Sejida Nursija.Izveden iz zatvora (Eske{ir), rekao je usudnici: "Pitate se da li sam od onihkoji pripadaju sufijskim redovima a ja}u vam re}i sljede}e - na{e doba jedoba o~uvanja imana a ne sufijskogbratstva, mnogo je onih koji }e u}i ud`ennet, a da nisu pripadnici tog bratst-va ali je sigurno da u d`ennet bezimana niko nije u{ao."

Tako|e je rekao: "Kunem seUzvi{enim Allahom da }u sebe i svoj`ivot posvetiti plemenitom Kur'anu, makakve opake namjere bile britanskogministra", misle}i pri tom na britanskogministra Goldstona koji je u tom vre-menu izjavio: "Sve dok je Kur'an u mus-limanskim rukama oni }e biti preprekana na{em putu, zato ga moramo udaljitiiz njihova `ivota".

"Da imam hil jadu `ivota ne bihrazmi{ljao `rtvovati ih za "jednu jedinuvrijednost Islama". Ja ne priznajemni{ta osim pripadni{tva Islamu, govorimvam a stojim pred berzahom kojegnazva{e haps (zatvor), ~ekaju}i voz kojim }use preseliti na ahiret", rije~i su {ejha SejidaNursija koji je izme|u ostalog i ovo rekao:"Isto kao {to pobo`nom i uva`enom alimu neprili~i no{nja igra~a, tako ni Istanbulu neprili~i evropski ahlak."

Optu`be zbog kojih je proganjan {ejh Nursipo sudnicama mogu se svesti na ~etiriosnovne:

- aktivnosti na ru{enju lai~ke dr`ave iKemalove revolucije,

- podsticanje i bu|enje vjerskih ideja uTurskoj,

- osnivanje tajnih udru`enja,- ataci na Mustafu Kemala Ataturka.Zahvaljuju}i svojoj umnosti i rje~itosti,

odupirao se ovim optu`bama ~ine}i dasu|enje i sudnica budu prilika {irenja njegoveda'we i pristalica.

[ejh Nursi je svoju energiju usmjerio naotpor lai~kom utjecaju na turske mase koji seogledao u sljede}em:

- Dokinu}u osmanskog hilafeta, zamjeniislamskog zakonodavstva gra|anskim zakoni-ma preuzetim iz zapadnog zakonodavstva,ukidanju vjerske pouke, zabrani pisanja arap-skim pismom i obavezom pisanja latini~kimpismom, u~enju ezana na turskom jeziku, pri-moravanje ljudi da kao kapu nose {e{ir, uzi-manju nedjelje danom odmora umjestopetka, prijevodu Kur'ana na turskom i njego-va podjela po d`amijama (1931. godine),

zabrani proslave Bajrama, zabrana hid`ret-skog kalendara i dr.

Za mla|e pripadnike ovog d`emata mo`ese re}i da ih je krasila ~estitost i ~isto}a. Toje mladost koja se ~vrsto dr`ala Islama u vre-menu u kojem je smutnja osvojila turskodru{tvo sa svim ostalim {tetnostima koje suneminovna pratilja takvih momenata.

Slabost ili ono {to se prebacuje ovomd`ematu je da nisu uspjeli formirati organizo-van islamski front koji bi se suprostavio jevre-jskim spletkama i smutnji koja je ve} dubokoza{la u pore politi~kog `ivota, {ire}i nepri-

jateljstvo prema Islamu i muslimanima.Me|utim, `eli li se realno suditi, vri-jeme i okolnosti nastajanja ovogd`emata nisu nudile druga~iju alterna-tivu u modelu organizovanja i rada.Ogra|ivanje aktivista ovog pokreta odpolitike jo{ od 1921. godine ima}e neg-ativan odraz na mnoge sljedbenike takoda }e potpasti pod utjecaj lai~kih stru-ja.[ejhu Nursiju se zamjera da nije pru`iopomo} {ejhu Seidu Kurdiju koji je ustaoprotiv Mustafe Kemala 1925. godinebrane}i opstanak halifata. Tada jedo{lo do krvavih bitaka izme|u {ejhaKurdija i kemalovaca u oblasti DijarBakar gdje je palo hiljade muslimana.Kasnije se kod nekih pripadnika ovogd`emata po~inje javljati izoliranost iosje}aj superiornosti nad drugima, {to}e im gubit i mo} utjecaja me|urazli~itim slojevima muslimana. Tokomvremena ovaj d`emat se podijelio na tripravca. Jedan se spojio sa par tijomSelamet, drugi ostao dosljedan svomosnovnom kursu, dok je tre}i stupio usavez sa par ti jom koju predvodiDemirel a koja je i dobila najvi{emogu}nosti i prostora za aktivnost.Pokret ili d`emat "Nur" neki nazivaju i"Jusufovom a.s. {kolom" iz razloga {tose njeni pripadnici na putu o~uvanjavjere i borbe za nju koriste saburom,izno{enjem argumenata, logikom, uodbrani od isku{enja koja ih susre}u(zatvor, tjelesna mu~enja).

Kako smo ve} pomenuli, ovaj d`emat jepo~eo sa aktivno{}u u Anadoliji da bi stigaodo Istanbula. Broj njegovih pristalica prelazimilion. Aktivisti su prete`no mladi ljudi.Sljedbenici "Nur" d`emata danas se nalaze uPakistanu i Indiji, a tako|e i na ameri~komkontinentu posredstvom studenata iz ovogd`emata.

Dana{nji glavni autoritet ovog d`emata jeFetullah koji u`iva visok ugled kod pripadnikad`emata "Nur".

S arapskog: Enver Ujkanovi}

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD

SSSSLLLLJJJJEEEEDDDDBBBBEEEENNNNIIIICCCCIIII SSSSEEEEJJJJIIIIDDDD NNNNUUUURRRRSSSSIIIIJJJJAAAA@ele}i da vam predstavimo {topotpuniju sliku pokreta "NUR" iu ovom broju nastavljamopisati o njemu.

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

15

PPPPrivrede arapskih zemalja u1995. godini ostvari le suprose~an rast aktivnosti odoko 6%, pokazuje arapski

ekonomski izvje{taj, koji su pripremilenekoliko regionalnih ekonomskihorganizacija i Arapska liga.

Bruto doma}i proizvod arapskihzemalja 1995. godine vrijedio je 529mlrd. dolara. Po dinami~nom rastu upretpro{loj godini prednja~i l i suSaudijska Arabi ja, Tunis, Libi ja,Egipat, Liban, UAE, Oman i Kuvajt.Ove zemlje ostvarile su privredni rast ido 8,9% u pore|enju sa 2,9% u1994. godini i to prete`no zahvaljuju}iposkupljenju nafte na svjetskomtr`i{tu.

Sl i jedi grupa zamalja kojusa~injavaju Maroko, Irak, Sir i ja,Mauritanija, D`ibuti, Bahrein i Katar.Ove zemlje ostvarile su prosje~an rastod 3% prema prosjeku od 5,1% u1994. godini.

U tre}oj grupi arapskih zemaljana{li su se Al`ir, Sudan i Jemen kojisu 1995. produbili ekonomski pad na4,3% sa 3,1% u 1994. godini.Negativan ekonomski razvoj u timzemljama posljedica je unutra{njihnemira.

Prosje~an prihod po stanovniku ara-pskih zemalja dostigao je pretpro{legodine 2.000 $. Zemlje poput UAE iKuvajta imale su nacionalni dohodak

po glavi stanovnika od 12.000 do16.000 $, dok Sudan i Jemen tek500$.

Udio {est zemalja Persijskog zalivau ukupnom bruto doma}em proizvoduarapskih zemalja dosti`e ~ak 40%,mada njihovo stanovni{tvo ~ini tek10% ukupne arapske populacije.

^lanice Savjeta za saradnju uZalivu: Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt,Oman, Katar i Bahrein, uspjele su uprotekle dvije godine da stabilizujusvoju privredu, smanjuju}i bud`etski ideficit teku}ih pla}anja i primjenjuju}ipolitiku racionalizacije rashoda ifiskalne ravnote`e.

Investiciona potra`nja je u arap-skim zemljama 1995. godine poraslaza 6,3% i dostigla 117 mlrd. dolara ili22,1% arapskog bruto doma}egproizvoda.

Ukupan arapski izvoz vrijedio je upretpro{loj godini 180,6 mlrd. dolara,{to je 10,4% vi{e nego u 1994. godi-ni. Proizvo|a~i nafte su ostvarili izvozod 128,5 mlrd. dolara i l i 71%ukupnog arapskog izvoza.

U 1995. godini uvoz u arapskezemlje pove}an je za 11% na 179mlrd. dolara ili 34% arapskog brutodoma}eg proizvoda.

Posebno mjesto zauzima privredaSaudijske Arabije koja je i u pro{loj1996. godini zuzela ~elnu poziciju u

Persijskom zalivu. Privredni rast od8,8% u 1996. godini obezbijedio jeSaudijskoj Arabiji poziciju 28 svjetskeprivrede. Platni bilans zemlje u minu-loj godini se popravio i zabilje`en jesuficit od 186 miliona dolara poslijedeficita od 5,3 mlrd. dolara u 1995.godini. Ukupni prihodi zemlje, zah-valjuju}i skupoj nafti, lane su porasliza 11 mlrd. dolara.

Stanovni{tvo arapskih zemalja je u1995. godini pove}ano za 6,3 milionana 253 miliona ljudi a o~ekuje se dau 2000-toj dostigne 290 miliona.Istovremeno, broj zaposlenih u arap-skim zemljama je dostigao 76 miliona(devet miliona vi{e nego u 1991.) io~ekuje se da do 2000-te uve}a na90 miliona, a do 2005-te na 105 mil-iona.

U arapskim zemljama nastavlja setendencija pada broja zaposlenih upoljoprivredi po{to je u od 1990. do1993. taj broj prepolovljen. Opadaju}ibroj arapskih zemljoradnika pripisujese poja~anoj upotrebi agromeha-nizaci je i migraci je seoskogstanovni{tva ka gradovima.

Najve}i broj Arapa danas zapo-{ljavaju uslu`ne djelatnosti, zatimpoljoprivreda a industri ja kaonajva`nija grana privrede je tek natre}em mjestu.

Esad Kola{inac

TTRRAAGGOOMM UUMMEETTAA

Iz posljednjeg izve{taja o razvoju ~ovje~anstva i programu zarazvoj kojeg su sastavile UN, jasno se vidi da dolazi do sve ve}epolarizacije bogatih i siroma{nih i takva situacija se odnosi na ciosvijet. Gotovo ~etvrtina svjetskog stanovni{tva ne bilje`i nikakavprivredni rast.

Nerazvijena podru~ja svijeta uglavnom se poklapaju sa zemljamakoje su u pro{losti bile kolonije. Kolonijalizam, taj sramni ~inEvrope, ~ije se posljedice i danas osje}aju pogodio je ponajvi{eafri~ke crnce, ameri~ke Indijance, Arape, Indijce, Vijetnamce idruge. ^injenica je da se kolonijalizam raspao, ali ne i te`nja biv{ihkolonizatora za daljom eksploatacijom, s tom razlikom {to sekolonijalizam javlja u novom ruhu. Nastavak politike kolonijalizmaovaplo}en je u neokolonijalizmu, koji podrazumijeva politi~ke iekonomske neravnopravne i eksploatatorske odnose, koje biv{ekolonijalne imperije i druge kapitalisti~ke zemlje nastoje dauspostave i uspostavljaju sa biv{im kolonijama i drugim zemljama urazvoju. Na{iroko se koristi zavisnost nerazvijenih od razvijenihzemalja u pogledu znanja, tj u pogledu tehnologije i visokostru~nogkadra (tehnolo{ki kolonijalizam). Pla{e}i se konkurencije, razvijeniZapad dr`i po strani zamlju u razvoju (nerazvijene) od tehni~kogprogresa i industrijalizacije.

EEEEKKKKOOOONNNNOOOOMMMMSSSSKKKKAAAA GGGGEEEEOOOOGGGGRRRRAAAAFFFFIIIIJJJJAAAAAAAARRRRAAAAPPPPSSSSKKKKIIIIHHHH ZZZZEEEEMMMMAAAALLLLJJJJAAAA

Glas IslamaGlas IslamaMaj 1997. Muharrem 1418.

16

Nisu ashabi, drugoviMuhammeda a.s. bi l i samoArapi. Me|u nj ima je bi loPerzijanaca, Etiopljana pa ~ak ijedan Grk - Suhejb! Kada jeSuhejb, sa mnogim drugim mus-limanima, spremao u~initi hid`rumu{rici su ga pozivali da ostane

u Mekki. Prigovarali su mu da jeme|u njih stigao kao siromah,da se tu obogatio i sl. On jeodgovorio da }e im sve toostavit i a da su mu Islam iAllahov Poslanik pre~i i dra`i odsvega.

Po~etkom XVI vijekaengleski kralj D`ekob I, fran-cuski kralj Luj XIII, ruski carMihailo i drugi vladari zabran-jivali su pu{enje uz o{tre

kazne. A Sultan Murat IV je1633. godine zabraniopu{enje pod prijetnjomsmrtne kazne!

Ve} du`e vrijeme na sjevernojhemisferi mogli smo posmatratiHejl-Bopovu kometu koja prolazikroz Sun~ev sistem. Odmah supo~ela naga|anja o samomnebeskom tijelu od strane neuk-ih i {to je jo{ opasnije o prori-

canju, bilo po pitanju vremena ai po pitanju stanovni{tva, {tonema nikakvu vjersku a samimtim i nau~nu konotaciju.

Hejl-Bopovu kometu su otkriliameri~ki astronomi amateri AlanHejl i Tomas Bop 23. jula 1995.godine. Njeno jezgro u pre~nikuiznosi 40 km i 5 puta je ve}a od~uvene Halejeve komete. Ve}sada se mo`e zaklju~iti da njenojezgro ~ine metali i da nemadovoljno smrznutog gasa odkojeg bi s