ISLAM U [PANIJI

MODEL ZAMODEL ZAEVROPUEVROPU

vjera dru{tvo kultura

GlasIslama

Intervju: Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka

USTAV JE DOBRIM DIJELOM OTKLONIOZULUM NANIJET ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

Svojom reorganizacijom 1993. godine, Islamska zajednica je postala potpunoautonomna u odlu~ivanju i radu, {to se mnogima nije dopalo. Proteklih mjeseci suu~injeni sli~ni poku{aji, istina, ovoga puta od strane nekih lokalnih politi~ara, kojinisu prezali ni od mizernih kleveta, koriste}i lokalne novine. Stvari su oti{le tolikodaleko da su doju~era{nji "borci" za vjeru glasno pozivali dr`avne organe da trebajuporu{iti zgradu Medrese koja je, kako ka`u, napravljena bez odgovaraju}egra|evinske dozvole. Rije~ je, dakle, o jo{ jednom poku{aju, nadam se posljednjem,da se vjera Islam i Islamska zajednica pretvore u sredstvo ostvarivanja uskihpoliti~kih i drugih interesnih ciljeva, {to nipo{to ne}emo dopustiti. Vjera je djeloApsolutnog Gospodara, te je kao takva uzvi{ena i ne mo`e se nikome pot~initi.

PPSSII LLAAJJUU KKAARRAAVVAANNAA PPRROOLLAAZZII

REAFIRMACIJA JEDINSTVENE IZ-e

Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihatIslamske zajednice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamske zajedniceu Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni iHercegovini. Na ovaj na~in, Islamska zajednica u biv{ojJugoslaviji je potvrdila svoje jedinstvo, osim Islamskezajednice u Crnoj Gori, Makedoniji i Islamske zajednice naKosovu, koje, za sada, nisu uklju~ene u jedinstvenu vjerskuzajednicu na prostorima prethodne Jugoslavije. Me|utim,ne zna~i da i ove Islamske zajednice ne}e u}i u sastavjedinstvene vjerske zajednice.

UUSSVVAAJJAANNJJEE TTUU\\EEGG II SSTTIIDD OODD VVLLAASSTTIITTOOGG

Rekao je Allahov poslanik (s.a.v.s.):"U amanet vam ostavljam: da se Allaha bojite, da slu{ate i poko-

ravate se onome koga ste izabrali za svoga vo|u, pa makar on biorob-Abesinac, jer ko od vas bude poslije mene `ivio bi}e svjedokmnogih razmimoila`enja unutar zajednice mojih sljedbenika.

U tom slu~aju vi ste du`ni da se pridr`avate moga Sunneta (tradi-cije) kao i sunneta mojih sljedbenika - pravednih halifa, koji }e vasna dobro upu}ivati.

^vrsto se prihvatite moga Sunneta i ~uvajte se novotarija u va{imvjerskim poslovima. Jer, svaka novotarija u vjeri je bid'at - {tetnastvar, a svaki bid'at je lutanje i skretanje s pravog puta (zabluda) asvaka zabluda vodi u d`ehenem."

Strana 4

Strana 5

Strana 3

Strana 15 Strana 13

Glas Islama

OOGGLLEEDDAALLOO

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

2

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [A^I](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Ro`aje),Adem ef. ZILKI] i Nusret

ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet

TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJA^EVI] (Tuzi),

Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),

Red`ep ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio

El-Kelimeh

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

Bismillahirrahmanirrahim!

Muslimani su bra}a ma gdje bili- susreti su neophodni

D`amije su na{a boravi{ta ukojima navra}amo pet putadnevno, da padnemo na sed`dui izrazimo svoju pokornost iposlu{nost Stvoritelju. Namaz jena{a nasu{na potreba, neodlo`nidug prema Stvoritelju. Prije iposlije namaza u haremud`amije, u abdesthani i u samojd`amiji susre}emo se, selamimose, tamo gdje je dozvoljenomuhabetimo, razmjenjujemorije~i, misli i ideje. ^inimo tosvakodnevno. Uvijek ima ne{tonovo i ne{to zanimljivo. Nekadase po namazu dru`imo saefendijom, postavljamo pitanja idobijamo odgovore. Te~e jedan`ivot iskren mu'minski, bratski.Ali to je samo kao kad dijeteprohoda, pa radosno tim ~inomtr~i po sobi i nikud dalje.

Uzvi{eni Stvoritelj nam jezapovedio da putujemo, da sezijaretimo, a mi to ne ~inimo.Ne znamo se sa bra}om tu iznajbli`ih ~ar{ija, iz N. Pazara,Tutina, Sjenice, Bijelog Polja,Pljevalja, Priboja, Plava,Gusinja itd.

[ta nas sprje~ava i {ta nassputava. Gdje nam je islamskaljubav, gdje nam je islamskobratstvo. Jesmo li sebi~ni ili smoneupu}eni. Ovakvih i mnogodrugih misli navire mi u svakojprilici svakodnevno kad sena|em u haremu d`amije, uabdesthani, u dru{tvu na{egislamskog kruga, d`amijskeomladine Ro`aja.

Ko to treba prvi da po~ne,ko treba da pokrene, da inici-ra?!

Molio bih svu na{u omlad-inu iz mnogobrojnih d`amija id`emata da o ovome razmisle,promisle, daju ideju i pokrenuinicijativu.

Ne umijem da pi{em, neumijem da izrazim sve {to memu~i i {to bih `elio da ka`emsvakom mome bratu uSand`aku.

Umijem da vam svima ka-`em: Bujrum kod nas u Ro`aje,da se dru`imo da izmijenimoselame, ideje, misli i osje}anja,da se potpomognemo u dobru,da se zajedni~ki borimo protivporoka i zala {to nam zavode iodvode ahbabe, drugare, bra}uu dalalet i zabludu.

U~inimo to u ime Boga,iskreno i za ljubav Pejgambera.

Esselamu allejku!

Pepi} Muhamed

KKad su muslimani bili na najvi{ojrazini pismenosti i kao takvipredvodili svjetsku kulturu i civi-

lizaciju, dotle su se Evropljani gu{ili utami neznanja i zaostalosti i svakakobili ovisni o svojim u~iteljima sa Istoka.

Po{to Islam nala`e obavezupreno{enja znanja na druge, prijesvega nepismene i neobrazovane, mus-limani su dobrodu{no i bez naknadeopismenjavali barbarski neuki svijet.Kako su im na taj plemenit i daruzvratili, sada ve} mo}niji i gotovo pis-meni Evropljani?

Naravno, suprotno od ovog {to sumuslimani poklonili njima, zalutalimkr{}anima. Aneksi jom Bosne iHercegovine od strane Austrougarske,te uvo|enjem zapadnja~kog sistemaobrazovanja i {kolstva, posebno lati-ni~nog pisma umjesto do tada poznatearabice, Bo{njaci su fakti~ki postalinepismeni, a njihova kultura i tradicijapotisnuti u zaborav. Sli~no se desilo iTurcima poslije 1924. kada je moderniAtaturk, koji je {kolovan svakako u

Evropi, poslije svojih "mudrih" reformidoveo gotovo ~itavu naciju pred svr{en~in, l i{io je sopstvene pameti ipam}enja.

Svakako, din-du{manima je tako iodgovaralo. Jer, najlak{e je vladatinepismenim masama.

Ipak, vrijeme je pokazalo da se mus-limani kontinuirano vra}aju svojim kori-jenima. Poku{avaju svoju sudbinu uzetiu sopstvene ruke, uklju~uju}i se ustvarnost, te odgovarati nanovonastale zahtjeve koje nosi vrijemei kreiraju prilike. Stoga je pred namaveliki zadatak: planirati i proizvoditisavremeno obrazovane kadrove,spremne da prihvate povjereni imemanet.

Vjeronauka je na pragu i potreban jemetodolo{ki nastavni plan i program.Sutra }e bit i potrebno i onih zaure|ivanje radio i TV programa,kori{tenje kompjuterskih sistema,interneta....

Problem kadrova je, dakle, problemsvih problema. Krajnje je vrijeme daIslamska zajednica bude odgovornijaprema svojim kadrovima. Tako }e ona isve njene strukture uspje{no rje{avatinarasla pitanja vjerskog `ivota, te raditina afirmisanju i razumijevanju idejeIslama.

Mustafa Feti}

KKAADDRROOVVIIPPRROOBBLLEEMM SSVVIIHH PPRROOBBLLEEMMAA

Krajnje je vrijeme da Islamskazajednica bude odgovornija premasvojim kadrovima. Tako }e ona i svenjene strukture uspje{no rje{avatinarasla pitanja vjerskog `ivota, teraditi na afirmisanju i razumijevanjuideje Islama.

IZBORI

PAMETNOM JE I[ARET DOVOLJAN

Glas Islama

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

3

[[[[ta je hereza? Hereza je ro|enazajedno sa ~ovjekom. Heretnicisu svi oni koji se protive na{imodlukama, koji ne misle kao mi,koji misle druga~ije.

Hereza je kad susjed susjedu u bunarbaci raspadaju}eg mi{a ili ma~ku. Ikamen u bubregu je u dosluhu sa here-zom. Od hereze je oboljela mu~ibabakoja koncem djeci vadi zube..." Ovakoje Nusret Idrizovi} govorio u "Kolubosanske {kole smrti", zabrinuto iroditeljski, ~uvaju}i svaki ste}ak kaokralj svoju anademu. Ili, beduin svojbagdalin.

Na `alost, na{a bra}a u Bosni nisumogla da se oslobode ove prelaznebolesti. Istina, ne mo`emo ni mi ovdje uSand`aku. Crv sumnje nas rasta~e. Aradi odbrambenog trenutka ka`emo sus-jedu u {ali: "Ubo{}u te na krajubalade! I ne}e{ sanjati d`enet."

Helem, munafikluci i smutnje ne bitrebale da se na|u u srcima muslimana.Ovi tuhavni plodovi ne bi smjeli daza~nu svoje grke korijene ni u du{man-skim avlijama. No, {ejtan nit' ore nit'kopa; on posije kukolj i bazduhu tamogdje se insan ne nada.

Bo`e, po~eli su da nas okru`ujuamfipatori - djeca dvaju o~eva i jednemajke. Kako im pomo}i? Posebno kadamentori, koji su udvostru~ili "proizvod-nju magle" zahvaljuju}i prirodnojelokvenciji narodnog glasa, koji su"savjest" i "svijest" svoga plebsa,odavno guraju maloljetni~ad u prisilnopodani{tvo i kuluk, postrojiv{i ih u prvesafove zarad egocentri~nog despotizma,{to je idiotska drskost, koliko i {eretskicinizam. Zar mo`e biti starija li~na vizi-ja, koju zovu politika, od vjere?!

[ta biva nakon ovog truhlog alhe-mi~arskog ~ina, osim ki~erskih i malo-gra|anskih melodrama s tragi~nimnaukom, i tragi~nim nervnim zavr{ecimai obaveznim zrelim ~irom u svojoj lubi-ni. Socijalni slu~ajevi, koji su doguralido prosja~kog {tapa, tra`e halal naro-dne kuhinje, kako bi bar jedan simitodnijeli svojoj poni`enoj porodici, koji-ma odreda ispadaju zubi. Evo, vra}a seeho ovog zna~ajnog pitanja prekoklisurastog ambisa na{e nacionalneProvalije.

[ta rade glavni mentori "na{e" "svi-jesti" i "savjesti" od jutra do sutra?Igraju se "truhlih kobila", kroz karte i

domine, kroz tombolu i bingo.Ro`e Kajoa je napisao dobru knjigu

"Igre i ljudi". Pa hajde dragi ahbabi dase dobro izigramo iz prve lekcije@ivota, sje}aju}i se onog prvogobe}anja koje je uslijedilo na pitanjeStvoritelja: "Jesam li Ja va{ Gospodar?

- Da. - odgovori{e du{e." Dobrota bojenura ne spaja se sa tamom i one nemogu biti posestrime. Sirijus je dalekaali sjajna zvijezda, koja se jasno vidi usvojoj galaksiji.

Nije bilo davno kada iz Ministarstvasti`e }ahat koji obznani da nikada ne}epriznati Me{ihat Sand`aka. Nije nam~udno za{to otuda takvi vjetrovi. Alinas ~udi i do `iva srca boli {to su usli-jedili iznutra kontinuirani, ali nespretnii ibretni napadi bli`nje bra}e (po vjeri i

krvi) preko (i iz ) avlije, sa pozicijami{a koji je kopnio od ~eznje da imamo} slona. Za{to ne i mo} muhe, iliP~ele? P~ela je Allahova mud`iza, zarne? Slonovi su trapavi, posebno u stak-larskoj radnji, dok su na otvorenompolju stabilni i korisni, naro~ito zatransport balvana.

I kao {to biva u malogra|anskomduhu, u~inak klijentele je bio vidan:neko je organizovao {trajk u~enika umu{koj Medresi. Lokalne novine, nedos-tojne po{tovanja, "laprdale" su o ovojvru}oj "temi" mjesecima, puhaju}i upokvarenu tikvu, koja se zvala `utablasfemija. Svi ti trapavi klovnovskigegovi samo su sakupljali negativnibilans pun `u~i. Kako sa~uvati svojedostojanstvo od "sme}arske ideologije",pitanje je svih pitanja. Raskokodakanapernata dihanija, po sentu svojih trans-parentnih mentora, odavno stavlja svojkljun u tu|u njivu i bunji{te, kojima nepoma`e ni ono: I[[!

Dihanije koje puze ne mo`e{ nisru{iti.

Ima ne{to te`e od smrti: zloupotrebamladih i bolesnih ljudi. Ovim prvima jepotrebna egzistencijalna pomo}, dokdrugima - neuropsihijatrijska!

O~igledno da je vrijeme {i{mi{a.Sjenke sjenki su zarobljene u svoje per-nato ruho. U peru{ku. Imaju o~i a nevide, i pamet a ne shvataju. Glavnimentor imao je nesretni "slu~aj" - prim-io je puno golova. Selektor je napraviorokadu, postavio je glavnog mentora nasvoje mjesto. Kao glavni mentorpoja~ao je dozu kretanja {i{mi{a. Jo{ja~e ih je uramio u svoje ibliske ko~ijekoje su krenule niz strminu sa nesagle-divim posljedicama, navode}i ih da ~aki fizi~ki napadaju svoju bra}u, kao iglavnu ulemu u Islamskoj zajednici(Me{ihatu), nanose}i im nove bolove...[i{mi{i su poku{ali da i to odrade, amentori bili zadovoljni za trenutak, skri-vaju}i se iza obrazina la`nih sjenki,koje {tite {arene kulise od vehtog papi-ra.

Slu`beno obezbje|enje Islamskezajednice (Me{ihata) obavilo je svojposao (efikasno), kazav{i ovog putamalo glasnije: I[[[!

Za sve njih teuba je posljednja nadai jedini spas, ali samo ako shvate da jeAllahova rije~ gornja.

PPPPSSSSIIII LLLLAAAAJJJJUUUU KKKKAAAARRRRAAAAVVVVAAAANNNNAAAA PPPPRRRROOOOLLLLAAAAZZZZIIII

"Smutnja je `e{}a od ubijanja."

(Kur'an)

Glas Islama

IINNTTEERRVVJJUU

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

4

Na poziv predsjednika SaboraIZ-e Bosne i Hercegovine mr.Hilma Neimarlije, bili ste sa dele-gacijom iz Sand`aka na zasi-jedanju Sabora, koje je odr`ano uSarajevu 12. jula. Kakvi su Va{iprvi utisci?

Po prvi put nakon disoluci jeIslamske zajednice Jugoslavije, na{adelegacija je imala priliku u~estvovatiu radu najvi{eg organa Islamskezajednice sa sjedi{tem u Sarajevu. Ta~injenica je za nas od bitnog zna~aja.Bili smo u prilici biti ponovo zajednosa ljudima koji su proteklih ratnih godi-na na svojim ple}ima nosili te{kobreme organizacije Islamske zajed-nice.

Sabor IZ-e je usvojio NacrtUstava IZ-e BiH, gdje je izvani~no Islamska zajednicaSand`aka na ~elu sa Me{ihatompostala dio jedinstvene Islamskezajednice Bosne i Hercegovine sa

sjedi{tem u Sarajevu. Kakokomentari{ete ovaj veliki izna~ajni doga|aj?

Prije postizanja dogovora, koji sezasigurno mo`e nazvati historijskim, oadministrativnom povezivanjuIslamske zajednice BiH i Islamskezajednice Sand`aka, svi aktivnouklju~eni u rad Islamske zajedniceSand`aka imali su priliku iznijeti svojami{l jenja, sugesti je i pri jedloge.Naime, najprije je Me{ihat raspravljaopo ovom pitanju i usvojio okvirnestavove o kojima su se izjasnili imamii drugi slu`benici Islamske zajednicena Savjetovanju odr`anom09.06.1997. god. u Tutinu. Nakon teprocedure, Sabor IZ-e Sand`aka je nasvom redovnom zasijedanju odr`anom25.06.1997. god. u Novom Pazarudonio odgovaraju}e odluke. Stavovina{eg Sabora su su{tinski skoro iden-ti~ni sa onim {to je kona~na verzijaUstava a {to je odobreno na zasi-jedanju Sabora u Sarajevu.

Kako ste sami istakl i , premanovom Ustavu, Islamska zajednicaSand`aka je integralni dio jedinstveneIslamske zajednice sa sjedi{tem uSarajevu. Ta~nije, radi se o reinte-graciji. Dakle, ovaj Ustav nije donioni{ta posebno novo, ve} je djelimi~nootklonio zulum nanijet Islamskoj zajed-nici njenim raspadom. Istina, za sadasu obuhva}eni prostori muslimansko-bo{nja~kog nacionalnog korpusa, alije posebna vrijednost Ustava u tome{to ostavlja mogu}nost da Islamskojzajednici pristupe i pripadnici drugihnacija, koji je prihvataju kao svoju. Mi}emo najradosniji biti kada ponovovidimo u na{oj Islamskoj zajednici imuslimane Albance i Turke saKosova, iz Makedonije, Albanije i

druge.

Po ~emu je bio prepoznatljivsarajevski Sabor?

Neki su mediji ve} prenijeli da jesand`a~ka delegacija bila "najbu~nija"na Saboru u Sarajevu. Radi se o tomeda smo mi Saboru ponudili ~etiriamandmana na prednacrt Ustava, {toje dalo povoda za rasprave. Istina,amandmani su bili vi{e tehni~ke negosu{tinske prirode, pa su dobrimdijelom nakon iscrpne rasprave i prih-va}eni.

Nakon prestanka rata uBosni, prvi put su se sreli najvi{ivjerski predstavnici svihBo{njaka. Koja su to bila akutnapitanja (i dileme) koja su mu~ilaskoro sve Islamske zajednice kodnas u Sand`aku, Bosni iZagrebu?

Iako su problemi brojni, a mnogiod njih su i {iroj javnosti poznati,Sabor u Sarajevu se nije bavio njima.Naime, pozornost je usmjerena premabudu}nosti Islama i Islamske zajed-nice ovih prostora a svi su se slo`ilida su adekvatni ustavno-pravni okvirineophodni preduslov za uspjeh.

Obzirom da se Me{ihat IZ-eSand`aka nalazi na podru~juizvan dr`avnih granica BiH,kako }ete va{e budu}e djelovanjeuskladiti sa tom ~injenicom?

Novi Ustav je prema tom pitanjuvrlo fleksibilan. Naime, ~etiri vrhovnaorgana (Sabor, Riaset, Reisu-l-ulema iUstavni sud) su faktori koji simbolizira-ju jedinstvo Islamske zajednice, kakou Bosni tako i izvan nje, dok }ecjelokupnu organizaciju Islamskazajednica Sand`aka, na ~elu sa svojimSaborom i Me{ihatom, urediti sop-stvenim normativnim aktima. U tomsmislu, dr`avne granice ni u komslu~aju ne bi smjele biti smetnja.Svima je poznato da se nadle`nostSrpske pravoslavne crkve prote`eosim Srbije i na Bosnu, Hrvatsku iSloveniju, {to uop{te nije sporno.

Nedavno je "Glas Islama"objavio informaciju da }e visokadelegacija Islamske zajedniceBiH posjetiti Sand`ak. Koji su torazlozi {to do sada nije do{lo doposjete?

Prije nekoliko mjeseci uputili smopoziv Reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef.Ceri}u da sa delegacijom posjetiSand`ak, {to je od strane Riaseta i

prihva}eno. Na `alost, do danas pos-jeta nije realizovana, a kako saznaje-mo, u Riasetu ~ekaju na dozvole igaranci je nadle`nih organa izBeograda. Na{ poziv je i dalje na snazia poku{a}emo utvrditi novi terminposjete u nadi da }e vlasti izBeograda imati vi{e sluha za ovakokrupne stvari.

Proteklih nekoliko mjeseciorgani i ~elnici Islamske zajed-nice Sand`aka su bili meta napa-da nekih lokalnih medija. O~emu se zapravo radi?

[iroj javnosti je poznato da jeIslamska zajednica u vrijeme komu-nisti~ke Jugoslavije bila stalna metapoku{aja mije{anja u njene unutra{njestvari. To su uglavnom ~inili raznidr`avni ~inovnici, a na`alost, nerijetkosu bili i uspje{ni u svojim nastojanji-ma. Svojom reorganizacijom 1993.godine, Islamska zajednica je postalapotpuno autonomna u odlu~ivanju iradu, {to se mnogima nije dopalo.Proteklih mjeseci su u~injeni sli~nipoku{aji, istina, ovoga puta od stranenekih lokalnih politi~ara, koji nisuprezali ni od mizernih kleveta,koriste}i lokalne novine. Stvari suoti{le toliko daleko da su doju~era{nji"borci" za vjeru glasno pozival idr`avne organe da trebaju poru{itizgradu Medrese koja je, kako ka`u,napravl jena bez odgovaraju}egra|evinske dozvole. Rije~ je, dakle, ojo{ jednom poku{aju, nadam seposljednjem, da se vjera Islam iIslamska zajednica pretvore u sredst-vo ostvarivanja uskih politi~kih i drugihinteresnih ciljeva, {to nipo{to ne}emodopustiti. Vjera je djelo ApsolutnogGospodara, te je kao takva uzvi{ena ine mo`e se nikome pot~initi.

Iako Va{ domen nije politika,kako gledate na doga|aje od 10.jula ove godine, odnosno, nauvo|enje prinudne uprave u SONovi Pazar?

Na{ principijelni stav je poznat. Mismo za to da se po{tuje demokratskiizra`ena volja bira~a. Nepo{tivanje tevolje zna~i ga`enje ljudskog dosto-janstva, a dostojanstvo ~ovjeka jeBo`iji dar i svetinja u koju se ne smijedirati. Najve}i gubitnici tih nemilihdoga|aja su sand`a~ki Bo{njaci-musli-mani, sa kojima dijelimo zabrinutost.

Razgovarao:Fehim Kjevi}

Intervju: Muamer ef. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ-e Sand`aka

USTAV JE DOBRIM DJELOMOTKLONIO ZULUM

NANIJET ISLAMSKOJ ZAJEDNICISvojom reorganizacijom 1993. godine, Islamska zajednica

je postala potpuno autonomna u odlu~ivanju i radu, {to semnogima nije dopalo. Proteklih mjeseci su u~injeni sli~nipoku{aji, istina, ovoga puta od strane nekih lokalnihpoliti~ara, koji nisu prezali ni od mizernih kleveta, koriste}ilokalne novine. Stvari su oti{le toliko daleko da sudoju~era{nji "borci" za vjeru glasno pozivali dr`avne organeda trebaju poru{iti zgradu Medrese koja je, kako ka`u,napravljena bez odgovaraju}e gra|evinske dozvole. Rije~ je,dakle, o jo{ jednom poku{aju, nadam se posljednjem, da sevjera Islam i Islamska zajednica pretvore u sredstvo ostvari-vanja uskih politi~kih i drugih interesnih ciljeva, {to nipo{tone}emo dopustiti. Vjera je djelo Apsolutnog Gospodara, te jekao takva uzvi{ena i ne mo`e se nikome pot~initi.

Predsjednik Muamer ef.Zukorli}: Me{ihat IZ-eSand`aka sastavni dio IZ-e BiH

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

5

IIslamska zajednica u Jugoslavijiokupl jala je sve pripadnikeislamske vjere u jednu instituciju,sa jedinstvenom strukturom,

jedinstvenim poglavarom reisu-l-ule-mom i jedinstvenim organima.Sjed{te ove zajednice bi lo je uSarajevu.

Raspadom SFRJ kao zajedni~kedr`ave na ovim prostorima, Islamskazajednica se na{la razjedinjena naprostore vi{e dr`ava. To je stvorilopravni i organizacioni vakuum.Odjednom su se muslimani vanRepublike Bosne i Hercegovine na{libez vjerske institucije. Tome je,posebno, doprinio rat koji je buknuou Bosni i Hercegovini, koji je prekinuosvaki kontakt muslimana iz drugihkrajeva ex Jugoslavije sa Bosnom iHercegovinom, pa i sa Islamskomzajednicom i njenim organima.Na{av{i se u takvoj situaciji, musli-mani Sand`aka su pristupili osnivan-ju Me{ihata, kao vjerske institucije ukojima }e se artikulisati interesi ipotrebe vjernika.

Na`alost, konstituisanje Me{ihatau Sand`aku imalo je odre|enih otpo-ra i nerazumijevanja. Potreba vjernikaislamske vjeroispovjesti za osnivan-jem svojih vjerskih institucija stavlje-na je u kontekst politi~kih aktivnostiBo{njaka Sand`aka za regulisanjemsvog politi~kog i dr`avno-pravnog sta-tusa u novoj dr`avi - SR Jugoslaviji.Na taj na~in, aktuelne vlasti novedr`ave su se po~ele, van ustavnihodredbi, mije{ati u vjerski `ivot ipravo vjernika da organizuju svojevjerske institucije u skladu sa vjer-skim principima. Po~elo se manip-ul isati oko osnivanja Me{ihataIslamske zajednice Sand`aka, da jeto, navodno, politi~ka institucijabo{nja~kog naroda na ovim prostori-ma, da je usmjerena ka autonomijiSand`aka, pa, ~ak, da ima secesion-isti~ke namjere. Dr`avni organi suizmislili nekakvu registraciju oveInstitucije kod nadle`nih organa, popropisima i postupku koj i jepredvi|en za politi~ke organizacije ilidruga udru`enja gra|ana, iako jesvakom poznato da dr`ava, ponjenom Ustavu i drugim propisima,pa i po me|unarodnim konvencijama,

nema pravo da se mije{a u organizo-vanje vjernika na vjerskoj osnovi, nitite vjerske institucije podlije`u regis-traciji od strane dr`avnih organa. Tevjerske institucije podlije`u samonotifikacaji, tj. deklarativno se pri-

javljuju nadle`nom dr`avnom organu.Na taj na~in one obavje{tavajunadle`ne organe dr`ave gdje senalazi v jerska instituci ja kojaautomatski dobija odre|enu {ifru dje-latnosti i mati~ni broj, razvrstava seu odre|enu kategoriju djelatnosti i,po tom osnovu, nastavl ja svojuaktivnost, zaklju~uje sporazum saorganima socijalnog osiguranja zasvoje radnike. Nikakva druga kontroladr`ave nije pravno predvi|ena. Kakoje vjera odvojena od dr`ave, vjerskainstitucija se mo`e baviti samo pitan-jima vjere i vjerskog `ivota svojih pri-padnika.

Me{ihat Islamske zajedniceSand`aka sa sjedi{tem u NovomPazaru funkcioni{e ve} ~etiri godine,ali dr`avni organi jo{ nisu izvr{ili nje-govu notifikaciju. Ovome doprinosi ipravna praznina koja u ovoj oblastipostoji, jer je stari Zakon o vjerskimzajednicama prestao da va`i, a novijo{ nije donijet. No, mi o~ekujemo da}e se ovo pitanje rije{iti na pravnoprihvatljiv na~in.

Kao {to je vjernicima Islama poz-nato, Me{ihat nije vrhovna vjerskainstitucija organizovanja vjernika. Toje Riaset na ~elu sa vrhovnim vjer-

skim poglavarom - reisu-l-ulemom.Sada su u toku aktivnosti da se iovaj problem rije{i.

Naime, Sabor Islamske zajedniceu Bosni i Hercegovini, na sjednici od12. jula 1997., odnosno 07. rebiul-evela 1418. godine, usvojio je NacrtUstava Islamske zajednice.

Prema ~lanu 1. ovog Nacrta usta-va: "Islamska zajednica u Bosni iHercegovini je jedna i jedinstvenazajednica muslimana u Bosni iHercegovini, Bo{njaka izvandomovine i drugih muslimana koji jeprihvataju kao svoju."

Me{ihat Islamske zajednice uSand`aku, Me{ihat Islamske zajed-

nice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamskezajednice u Sloveniji, sastavni su dioIslamske zajednice u Bosni iHercegovini. Na ovaj na~in, Islamskazajednica u biv{oj Jugoslavij i jepotvrdi la svoje jedinstvo, osimIslamske zajednice u Crnoj Gori,Makedoniji i Islamske zajednice naKosovu, koje, za sada, nisuuklju~ene u jedinstvenu vjersku zajed-nicu na prostorima prethodneJugoslavije. Me|utim, ne zna~i da iove Islamske zajednice ne}e u}i usastav jedinstvene vjerske zajednice.

Uklju~ivanjem Islamskih zajednicaSand`aka, Hrvatske i Slovenije ujedinstvenu Islamsku zajednicu saBosnom i Hercegovinom reafirmisanaje jedinstvena zajednica, ali sa speci-fi~nim statusom ovih zajednica - uSand`aku, Hrvatskoj i Sloveniji, kojezadr`avaju odre|enu samostalnost uorganizovanju vjerskog `ivota nasvom podru~ju u skladu sa Ustavomjedinstvene Islamske zajednice.Prevedeno na stvar prakse, Islamskazajednica u Sand`aku ne}e imatiRiaset, reisu-l-ulemu i Ustavni sudIslamske zajednice. Ovi organi suzajedni~ki za ~itavu zajednicu doksve ostale organe samostalno formi-ra. Tako }e Islamska zajednica u

Sand`aku imati Sabor, Me{ihat kaoizvr{ni organ i predsjednikaMe{ihata, kao i sve ni`e organe dod`emata. Funkcionisanje ovih organabi}e regulisano samostalnim propisi-ma Islamske zajednice u Sand`aku,koji morau biti uskla|eni sa Ustavomjedinstvene Islamske zajednice. Uslu~aju da do|e do razli~itog reg-ulisanja administrativno-pravnihpitanja, kona~nu odluku donosiUstavni sud. Na ovaj na~in, sva aktai propisi bi}e usagla{eni na jedin-stven na~in za cijelu jedinstvenuzajednicu. Drugim rije~ima, sve {tone mora da bude razli~ito, zbogspecifi~ne situacije u Sand`aku, bi}ejedinstveno na nivou cijele Islamskezajednice.

Stvaranjem jedinstvene Islamskezajednice i muslimani prethodneJugoslavije su pribjegli praksi drugihvjerskih zajednica - pravoslavnecrkve, katoli~ke crkve i dr., kojefunkcioni{u, uglavnom, na podru~juci jelog prostora prethodneJugoslavije. Iako su vjerske zajednicevandr`avne, vanpolit i~ke i nad-strana~ke institucije, one mogu,itekako, biti faktor zbli`avanja ljudi saprostora nekada{nje zajedni~kedr`ave. One to treba i da budu.

Ono {to svim ovim aktivnostimana uspostavl janju jedinstveneIslamske zajednice nije jo{ reg-ulisano jeste status muslimanskihvjernika u SRJ, koj i ne `ive napodru~ju Sand`aka i Kosova. Naprimjer, kakav je status muslimana uPodgorici, Baru, Beogradu,Zrenjaninu i drugim mjestima u kojim`ive pripadnici islamske vjere.Nacrtom Ustava IZ-e je i ovo pitanjerije{eno na jedan na~in, koji nijedovoljno precizan i jasan. Re~eno jeda je ovo zajednica svih Bo{njaka izajednica drugih muslimana koji jekao takvu prihvataju. Dileme izovakve formulacije su brojne: {ta zaone koji nisu Bo{njaci, {ta za onekoji je ne prihvataju i {ta je alternati-va tome.

Ove nejasno}e, nerijetko, stvarajukonfuziju kod nekih pojedinaca kojise nalaze na odgovornim mjestima uOdborima IZ-e Sand`aka.

I pored toga s pravom mo`emoustvrditi da novi Ustav predstavlja~vrst temelj za izgradnju Islamskezajednice bo{nja~kog naroda, a da}e se navedene i druge dileme poste-peno kroz rad i aktivnosti otklanjati.A na{oj bra}i iz podgori~kogMe{ihata preporu~ujemo da seokane Odbora i d`emata sa podru~jaJu`nog Sand`aka, {to bi sigurno bilood obostranog interesa.

REAFIRMACIJA JEDINSTVENE IZ-e

Akcije

Sarajevo: Sa zasijedanja Sabora IZ-e BiH

Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku, Me{ihatIslamske zajednice u Hrvatskoj i Me{ihat Islamske zajedniceu Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni iHercegovini. Na ovaj na~in, Islamska zajednica u biv{ojJugoslaviji je potvrdila svoje jedinstvo, osim Islamskezajednice u Crnoj Gori, Makedoniji i Islamske zajednice naKosovu, koje, za sada, nisu uklju~ene u jedinstvenu vjerskuzajednicu na prostorima prethodne Jugoslavije. Me|utim,ne zna~i da i ove Islamske zajednice ne}e u}i u sastavjedinstvene vjerske zajednice.

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

6

Mevlud ef. Dudi}, direktor "GaziIsabeg" medrese u Novom Pazaru,zijaretio je u zadnjoj polovici mjesecajula ove godine Islamsku zajednicu uNjema~koj. Pored prisustva mnogimmevludskim sve~anostima u svojstvupredava~a, a njih je bilo u izobilju jerse radi o mjesecu ro|enja Allahovogposlanika, direktor Dudi} je posjetio

ve}inu sand`a~kih d`emata i drugihmuslimanskih udru`enja.

Na dan 12. rebiul-evela direktoruMedrese su izrazili dobrodo{licu~lanovi d`emata "Fed`r" u Minhenu,na ~ijem ~elu se nalazi vrijedni imamEnes ef. Zukorl i}. Mevlud ef. jeobi{ao i na{e d`emate u Ausburgu,Osnabriku, Berl inu, Frankfurtu,Manhajmu i drugim mjestima gdje

egzistiraju brojni Bo{njaci Sand`aka.Pored sadr`ajnih i nadahnutih vazu-nasihata, direktor Medrese je na{ed`ematl i je upoznao sa radomMedrese i problemima sa kojima sesusre}u, te im se zahvalio na podr{cii pomo}i koju su pru`ili Islamskojzajednici Sand`aka i svakako Medresi"Gazi Isabeg". Ujedno je iskoristio pri-

liku da se susretne i promuhabeti sasvojim {kolskim ahbabima, koje nijevidio dugi niz godina. Posjeta jezavr{ena uspje{no na obostranozadovoljstvo. D`ematlije su sretni {toipak nisu zaboravljeni a direktor Dudi}zato {to se uvjerio da se Islam `ivi ipo{tuje i ovdje me|u Bo{njacima uNjema~koj.

M.F.

Bismillahirrahmanirrahim!

12. rebiul-evvela 1418. h.g., tj.17. jula 1997. godine, u ~etvrtak uRo`ajama su uprili~ena tri mevluds-ka programa. Mekteblije iz Ibarca,sa svoj im vri jednim imamomRahman ef. Nurkovi}em, uspje{nosu izveli mevludske programe, sapodne namaza u d`amiji "SultanMurat I I" u gradu, sa ikindi jenamaza u d`ematu sela Koljeno isa ak{am namaza u svojoj d`amijiu d`ematu Ibarac.

Na prve dvi je mevludskesve~anosti po~a{}eni smo bili pris-ustvom Mustafe ef. Feti}a, kaopredstavnika Me{ihata IZ-eSand`aka, ina~e glavnog i odgov-ornog urednika "Glasa Islama".

Mustafa ef. je svojim nadahnu-tim vazu-nasihatima otvorio srcaprisutnih vjernika, pobudio ljubavprema Pejgamberu, izazvao suze uo~ima mnogih d`ematlija.

I pored ovako lijepe i sve~aneatmosfere, odziv d`ematlija nije biona nivou ni u gradu ni u d`ematu

Koljeno. U Ibarcu je bilo ne{to boljeposje}ena d`amija.

No, nema sumnje u to da organi-zovanje vjerskih sve~anosti u povo-du mubarek dana i zna~ajnih islam-skih datuma u d`amijama, zna~ajnouti~e na vjersko-prosvjetnomosvje{}ivanju muslimana na{egpodneblja.

Vrlo efektno daje rezultate i uoz-biljuje takve sve~anosti kada pris-ustvuju i u~estvuju vazu-nasihatimazvani~ni predstavnici IZ-e u liku pro-fesora i teologa, kao {to je ovomprilikom bilo prisustvo Mustafe ef.Feti}a.

Zato predla`emo Odboru IZ-eRo`aje i vjersko-prosvjetnoj slu`bina ~elu sa glavnim imamom da {totje{nje sara|uju sa Me{ihatom IZ-eSand`aka, sa Medresom iIzdava~kom djelatno{}u u NovomPazaru.

Molimo Allaha d`.{. da nampodari vri jedne, u~ene i mudreimame i vjerske vo|e koji }e nasvoditi stazama Islama. Amin!

Edin Fetahovi}

Da sve vi{e kr{}ana na Zapaduprelazi u Islam, a posebno mladihljudi i intelektualaca, uvjerili smo se uutorak 29. jula, kada je u prostorija-ma Me{ihata IZ-e Sand`akaHolan|anin Jacobus Crum u prisustvupredsjednika Me{ihata Muamer ef.Zukorli}a i svjedoka prihvatio Islam.Ovaj 33-godi{nji mladi}, po zanimanjulaborant, koji ne poti~e iz religiozneporodice, upoznao je i zavolioAllahovu vjeru dru`e}i se saMarokancima na radu u Holandiji,poznatoj kao "zemlji cvije}a". To je ibio povod da posjeti Maroko. Kako

nam re~e, glavni razlog, izme|u ostal-ih, da prihvati ovu uzvi{enu vjeru jenjegovo odu{evl jenje islamskimpoimanjem Budu}eg svijeta (Ahireta),na{ta nije mogao dobiti odgovore u"vjeri svojih pradjedova".

[ta je bio povod njegovog dolaskau Sand`ak i otkuda da ovaj simpati~niHolan|anin kod nas u~ini takozna~ajan korak u `ivotu? Naime,upoznav{i u svojoj zemlji muhad`irkuiz Ro`aja - Luka~ Suvadu, rodila se`el ja za zajedni~kim `ivotom poAllahovim propisima, za{ta je uslovbilo Jacobusovo prihvatanje Islama.Nakon pomenutog ~ina obavljeno je i{eriatsko vjen~anje izme|u Jakuba(kako je sebi izabrao novo ime) iSuvade, {to je Muamer ef. krunisaodovom za hairli brak, evlad i nafaku,poslije ~ega su im uru~ene skromnehedije i u klubu Me{ihata uprili~enamala zakuska.

Svjesni ~injenice da je veliki brojsand`a~ke omladine na Zapadu zalu-tao putevima kriminala i nemorala,raduje nas kada se mo`emo pohavlitii ovakvim primjerima, kojih je, kakosaznajemo, u zadnje vrijeme sve vi{e.

Islam ne poznaje prostore i vri-jeme, dok njega spoznaju samo onikoji tra`e Istinu.

S. [krijelj

"I `enite neo`enjene i udajiteneudate..."(Kur'an, Nur-2)

"@enidba je od mog Sunneta, ako ne slijedi moj put ne pripadameni." (Hadis)

IImaju}i ovo na umu, dvoje mladih -Nurovi} Muradin i Peji} Binasa se

odlu~i{e da u ime Allaha d`.{.krenu ovim putem. To u~ini{e usubotu 02.07.1997. na na~in kako}e njihov Stvoritelj biti zadovoljan.

Svjedoci ovog ~ina vrijednog pa`njesu Mensur i Sead Nurovi}.

Pokrovitel j ovog Al lahovogpropisa bio je njihov imam Malik ef.Nurovi} koji je tom prilikom istakaopouke iz islamskog braka. Mo`emoista}i da je ovim vjen~anjem u~injenkorak ka bu|enju svijesti za ~istuislamsku porodicu. Ummet posljed-njeg Al lahovog PoslanikaMuhammeda s.a.v.s. je jedno jedin-stveno tijelo, jedna kompletna zgra-

da a cigle te zgrade tj. Ummetasu upravo porodica. Zato Islams pravom porodici pridaje ovoli-ki zna~aj.Svakako da }e ovo vjen~anjebiti l i jep primjer drugima uizvr{avanju islamskih propisa.Neka Allah d`.{. bude napomo}i ovom mladom paru,koji je sa Njegovim imenom usrcu i u ime Njega sklopio svojbrak.

PPoslije mevludske sve~anosti usubotu 19.07.97. u svome

domu, pored uvijek `urne rijekeRa{ke, u d`ematu Selakovac, ubra~nu zajednicu u skladu saAllahovim propisima su zakora~iliSelek Hajro i Muhovi} Zahida.Svjedoci ovog blagoslovljenog ~inasu Fehim i Nusret Selek.

Ovo vjen~anje pred okupljenomrodbinom obavio je njihov imamMalik ef. Nurovi}. On je tom pri-likom ukazao na zna~aj i veli~inuovog Allahovog propisa, isti~u}i`elju da ovaj mladi bra~ni par svojusre}u i budu}nost gradi na temelji-ma Kur'ana i Sunneta.

Ovo je jo{ jedna potvrdaislamske svijesti koju omladina

danas, hvala Bogu, sve vi{epokazuje. Molimo Allaha d`.{. dabrak ovih mladenaca u~ini islam-skim, sa puno ljubavi i razumijevan-ja.

Mali} Nurovi}

DIREKTOR MEDRESE U POSJETI IZ-e NJEMA^KE

JO[ JEDAN ^LANISLAMSKOG UMMETA

NOVA VJEN^ANJA PO [ERIATU

TRI MEVLUDSKA PROGRAMA

Berlin: Mevlud ef. Dudi} sa bra}om iz BiH i Sand`aka

Ro`aje

J. Crum: I svoj bra~ni `ivot us-mjeri}u po principima Islama

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

7

Raduje nas vi jest da je napodru~ju Odbora IZ-e Ro`aje udarentemelj za izgradnju devetnaested`amije. To govori da je vjerski `ivotna ovom podru~ju aktiviran te datreba ustrajavati na putu o`ivljavanjaislamskih institucija a ono se prijesvega ogleda u izgradnji Allahovih

ku}a. U prilog tome je informacija da je

u Gornjoj Lovnici dana 25.05.1997.godine, ba{ na dan akademije IV gen-eracije maturanata "Gazi Isabeg"medrese u Novom Pazaru, udaren

temelj za izgradnju nove d`amije.Tako|e su prije heftu dana u Bi{evukod fabrike }ilima udareni temelji zaizgradnju jo{ jedne lijepe d`amije.

Pored pitanja koja stoje predOdborom IZ-e Ro`aje kako obezbijedi-ti kadar za 19 d`emata i d`amija,isto je toliko va`no, ako ne i va`nije,

pitanje kako obezbijediti d`emat zatolike d`amije. Pitanja su tu, samofale jo{ odgovori, isto kao {to su id`amije tu, samo fale d`ematlije.

A. F.

U selu Sutivan na domak BijelogPolja nalazi se d`amija [ehovi}aSutivan sagra|ena jo{ u XVII vijeku(1687.), do`ivjela je restauraciju1971. godine.

Sadr`aj d`amije [ehovi}a Sutivanje ~inio samo prostor za namaz, bezdrugih prate}ih prostorija. D`amijskiodbor Sutivan ve} du`e vrijeme plani-ra izgradnju abdesthane i hodnika, alizbog nedostatka materijalnih sred-stava ~ekao je bolje dane. I hvalaAllahu d`.{. koji je okrenuo na praviput Mevludina - Me{ka Omerovi}a,ro|enog 1968. godine od oca Adila imajke Hafize iz sela Potkrajca, kojepripada d`amijskom odboru Sutivan,pa se sam sjetio da od svog imetkautro{i na Allahovom d`.{. putu isagradi abdesthanu i hodnik uz

d`amiju.Allah d`.{. }e njega injegovu porodicu inj ima sl i~ne mno-gostruko nagraditi, uskladu sa ajetom: "Onikoji imanja svoja tro{ena Allahovom putu li~ena onoga koji posijezrno iz kojeg niknesedam klasova a usvakom klasu po stot-inu zrna. A Allah }eonome kome ho}e dativi{e, Allah je neizmjer-no dobar i sve zna."

(2:261).Mevludin Omerovi} je i ranije

u~estvovao u sanaciji d`amije sa jo{nekolicinom d`ematlija.

Dokle god bude tekla voda izabdesthane te}i }e neprestanonagrada Mevludinu, njegovoj porodicii njegovim potomcima, a i poslije nji-hove smrti.

Neka primjer ovog mladog vakifabude primjer svima nama, kako da~istimo svoj mal i rizk.

Neka Allah d`.{. posebno nagradinjegovu djecu: sina Aldina i Mensurai }erku Melisu sa lijepim zdravljem iimanom. Amin!

Imam d`amije Sutivan Mirsad ef. Burd`ovi}

Na udal jenosti samonekoliko ki lometara odPrijepolja, nalazi se poznatoselo Hisard`ik. Ispod sameJerine kule (gradine) kao{to se i vidi sa slike, u seluse nalazi impozantna d`a-mija ~iji historijski podacina`alost nisu poznati.

U ovoj d`amiji se nalazi i~uva Kur'an, star tri stotinehid`retskih godina. Kur'anje u rukopisu i pisan jeizuzetnim stilom.

Njegov format je 40 x 30 cm, ate`ine je 4,90 kg.

Kur'an je sa~uvan u cjelosti,izuzev zadnjeg lista koji nedostaje,a na kome je ispisano {est zadnjihkratkih kur'anskih sura.

Na po~etku Kur'ana stoji natpisna arapskom jeziku, koji u prijevodu

na bosanski glasi: "Ovaj Mushafi-{erif napisao je Nuh sinaInajetullaha, hatib d`amije ispodtvr|ave Mile{evo, da oprosti Allahnjemu i njegovim roditeljima.

Ramazani-{erif, 1116. god."

N. Daci}

U 85. godini `ivota preselio je naahiret Red`ep Selimovi}. Red`o,kako smo ga zvali, mi njegovi bli`i

saradnici iahbabi, bioje divan ~o-vjek, dobardrug, po{-ten sarad-nik i, nada-sve, pedan-tan radnik.Od 1967.god. uklju-~uje se vol-onterski urad Islam-ske zajed-

nice a za predsjednika Odbora IZ-eNovi Pazar biva izabran 1968. god.,gdje }e tu du`nost obavljati do janu-ara 1976. god., kada to mjestoustupa tada{njem imamu Lejlekd`amije, Hajru ef. Tuti}u, mladom~ovjeku, {to je i ovim primjerompokazao da je imao veliko povjeren-je u mlade. Red`o je bio cijenjen ipo{tovan i van Novog Pazara, tako

da je bio i ~lan Sabora IZ-e zaSrbiju, Vojvodinu i Kosovo u Pri{tini,Vrhovnog Sabora u Sarajevu i pono-vo predsjednik Odbora IZ-e NoviPazar u periodu od 1986-1990.god.

Posebno je zapa`en njegovanga`man i `elja za {kolovanjemkadrova, tako da je uvijek insistiraona stipendiranju u~enika u med-resama i studenata Islamskogteolo{kog fakulteta u Sarajevu odstrane Odbora IZ-e Novi Pazar.Nema skoro ni jednog u~enikaMedrese sa ovih prostora a da nijeprimao stipendiju od ovog Odbora.Za to pripada velika zasluga rah-metli Red`u Selimovi}u. Njegovomsmr}u izgubili smo dobrog prijatelja,iskrenog saradnika, ali ponosni smona njega i njegov rad i doprinos uIslamskoj zajednici Novog Pazara.

Molimo dragog Allaha da gamagfiret u~ini.

Amin.

Hajro ef. Tuti}

]erim Omeragi} iz sela Dubovopoklonio je plac za budu}u d`amijukoja je po~etkom ove godine ozi-dana do prvog sprata, zahvaljuju}islozi i organizaciji mje{tana Dubova.Omeragi} je ~lan Re`ijskog odborakojem su obilno pomagala dva brataHusein i Munir sa svojom meha-nizacijom. Dali su na uslugu svojekamione kako bi se {to lak{e pre-vezao gra|evinski materijal koji jepotreban za d`amiju.

Svi mje{tani Dubova su u~estvo-vali u pomo}i za svoju d`amiju, kakomaterijalno tako i nov~ano. AlijaEtemovi} dao je 2.000 DM. Neka to

bude primjer za budu}e darodavce,naglasio je na kraju Omeragi}.

F.K.

U RO@AJAMA UDAREN TEMELJDEVETNAESTOJ D@AMIJI

IMETAK NA ALLAHOVOM PUTU

UVAKUFIO PLAC ZA D@AMIJU

PRESELIO NA AHIRET BIV[IPREDSJEDNIK OIZ-e N. PAZARA

KUR'AN U RUKOPISU, PISANPRIJE TRI STOTINE GODINA

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

8

"O vi koji vjerujete, ~uvajte sebe i svojeporodice od d`ehennemske vatre, ~ije }egorivo biti ljudi i kamenje..."

Na mladima svijet ostaje, veli se u narodnojposlovici, ili, gvo`|e se kuje dok je vru}e, a prutsavija dok je sirov. Zbog toga treba mlade odgajatii najve}u pa`nju u odgoju im posvjetiti, zapravo utim godinama, jer ono {to u svojoj ranoj mladostinaviknu, te{ko se mo`e kasnije popraviti ili iskori-jeniti?

Poruka gore citiranog ajeta je jasna i nedvos-mislena. Allah d`.{. od nas tra`i da se brinemo osebi i o svojoj porodici, te da ure|ujemo svojepostupke tako, kako }emo i na ovom svijetu bitisretni a na budu}em biti spa{eni od d`ehen-nemske vatre. Poznato nam je da je hazreti Alijar.a., tuma~e}i kako }emo svoju djecu i svojuporodicu o~uvati i za{tititi od vatre - rekao:"Nau~ite ih i lijepo ih odgojte." Hasan el-Basriveli: "Naredite im da Allahu d`.{. pokorni budu inau~ite ih {ta je dobro." Prema tome svaki }epred Uzvi{enim Allahom biti odgovoran akozapusti odgoj i obrazovanje svoje djece.

Poznati su nam i mnogobrojni hadisi na{egdragog i ~asnog Pejgambera Muhammeda a.s.izre~eni na ime odgoja djece, od kojih }emonavesti sljede}e iz Tirmizijine knjige hadisa:

"Ne mo`e roditelj ostaviti niti pokloniti svomdjetetu ni{ta vrijednije od dobra odgoja."

U drugom hadisu se veli:

"Bolje je svakom od vas da odgaja svoje dijete(u islamskom duhu) nego da svaki dan siromasi-ma podijelo po pola sa'a."

Ibnu Omer bi obi~avao re}i:

"Odgoj svoga sina, jer }e{ biti pitan kako si gaodgojio i kako si ga nau~io, a on }e biti pitan je liti dobro~instvo ~inio i pokoran bio."

U svjetlu gore navedenog, `elim da dam jednuskromnu reporta`u o vjerskoj pouci i islamskomvaspitanju na{e djece na podru~ju OIZ-e NoviPazar. Ne `elim da se {ire upu{tam u ovu prob-lematiku jer se nadam da }e se o istoj temi unekom narednom broju "Glasa Islama" podrobnijepisati, o broju punktova vjerske pouke, kao i ouspjesima i neuspjesima iste. Ono {to me poseb-no dojmilo, pa i povuklo, je to {to saznajem daOIZ-e Novi Pazar pitanju vjerskog pou~avanja posv-je}uje du`nu pa`nju, kako onima najmla|im tako inajstarijim polaznicima. Tako|e se primje}uje ibolji odziv na pouku u zadnjih nekoliko godina.Ovo svakako ohrabruje, ulijeva vi{e optimizma iujedno potvr|uje da su iza nas vremena u kojimase strahovalo od "de`urnog komunisti~kog policaj-

ca" kada se pitanje vjerske pouke gu{ilo putembirokratskih paragrafa i preko nekih na{ih "prosv-jetara" i budnih komunisti~kih ~uvara.

Sada nam vi{e nisu potrebne pisane dozvoleod strane roditelja da im djeca mogu obavljati

pouku. Osamdesetih godina smo ~uli i takve glu-posti da su hod`e "ucjenjivali" vjernike time, daim ne}e ukopati umrlog (mejta) zbog toga {to,tobo`e, ne {alju djecu na vjersku pouku. Takvibijednici formiraju svoja ubje|enja, valjda premaonome kako su sami radili u svome sistemu,vr{e}i razli~ite vidove presija i tortura na vjernike,brane}i im da poste, da sunete svoju djecu,brane}i da vjeruju u Boga, pa dakako, i da orga-niziraju i svoj privatni `ivot, pou~avaju djecu, pa~ak su uticali i na to kako smanjiti natalitet kodmuslimana. O~ito je da oni osim nekakvog komu-nisti~kog manifesta ni{ta drugo nisu poznavali. Dasu znali ili, bolje re}i, da su htjeli znati, mogli supro~itati u mudrom Kur'anu da Uzvi{eni Allahka`e: "U vjeri nema prisile, jer se pravi put jasnorazlikuje od krivog..." i tada ne bi ogovarali hod`ekako ucjenjuju vjernike, jer hod`e ne pozivaju nitimogu pozivati u vjeru druga~ije, ve} po Kur'anu ihadisu. Svakako, vjernika nikada, pa ni tada, nisumogli odvratiti od vjere niti od bilo ~ega {to gavjera u~i, pa niti od islamskog odgajanja. SvjetloIslama nije i ne}e niko uspjeti da ugasi, bez obzi-ra kakav i koliki mrak i d`ehalet nadirao. Tako nasKur'an u~i. To je barem danas jasno, sve jasnije,pogotovu na ovim postkomunisti~kim prostorima ivremenima.

Rekoh da ohrabruje ~injenica da je polaznikana vjerskoj pouci osjetno vi{e. To se posebnodalo primjetiti ovoga ljeta, kada je vjerska poukaintenzivna i brojna. Na svakom punktu bilo je vi{edesetina polaznika, a u nekim d`amijama uNovom Pazaru, kako nam reko{e marljivi imami-muallimi, broj polaznika je pre{ao preko 100.Zato su izvo|a~i vjerske pouke bili prinu|eni daformiraju nekoliko grupa, kako bi efikasnije ineometano izvodili rad. Ina~e, u sedmici se obavl-jala pouka ~etiri dana u prijepodnevnim satima.Uzorni roditelji, vjernici i gra|ani nisu {tedjeli svojudjecu, marljivo ih {alju}i na pouku i tako upot-punili svoju ~asnu obavezu prema svom evladu.Svakako, aferimi pripadaju marljivim imamima-muallimima, koji su ~asno izvr{ili svoju muallim-sku obavezu, redovno dolaze}i na istu, puni zado-voljstva {to im se Allah smilovao i po~astio ihtime da svoje znanje o uzvi{enoj vjeri Islamumogu prenijeti na mlade de~ije du{e i srca.

Uz ovu skromnu reporta`u o vjerskoj pouci`elim da napomenem da OIZ-e vjersko pou~avanjeorganizuje preko cijele godine, subotom i ned-jeljom (u {kolskom periodu) u svim d`amijama, apreko raspusta (zimskog i ljetnjeg) broj ~asova,odnosno dana, se uve}ava za dva. Tako|e, OIZ-eorganizuje vjersku pouku i za odrasle. Istina, zasada ona funkcioni{e samo u par d`amija.

Nezir Salihovi}

Vjerska pouka u Novom Pazaru

RADOST PRVE HATME

[arova d`amija

Tabak Ishak d`amija

[arena d`amija

Bor d`amija: Vjerska pouka za odrasle Melajska d`amija

Ferhadija d`amija

D`amija u Salakovcu

Glas Islama

RREEPPOORRTTAA@@AA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

9

Na temeljima stare IsabegoveMedrese u Novom Pazaru izgradi}ese nova Medresa koja }e biti uskladu sa vremenom i prostorom.

OOOOvih julskih dana s hairom iberi}etom bageri su zabru-jali i iskopali prve kubikeplodne zemlje koja ni je

koristila niza{ta osim kao skladi{tedrvljanika za pekaru pored Bedema iergelu hudih konja Adema Piti}a.Ujedno, zapo{ljeni u Me{ihatu orga-nizovali su mobu za temeljepomo}ne zgrade u okviru budu}eIsabegove Medrese.

- Akobogda i sve sa hairom dabude, - tako je blagosiljao najstarijistanovnik stare Medrese HakijaRed`ovi} (koji punih pedeset godina,od samog ro|enja, `ivi u neu-slovnom privremenom stanu) pri-likom kopanja temelja, uz sami zidtro{ne stare Medrese, nadaju}i seistovremeno (kao i njegovi susjedi) da }e do}iuskoro do svog krova nad glavom. Jedino, ukolikoobe}anja ne budu ludom radovanja.

Prilikom izgradnje pomo}nog objekta u okvirubudu}e nove Medrese kom{ije (pekari) su se kise-lo mr{tili ne mare}i za zna~aj i vrijednost ovebudu}e vjersko-obrazovne institucije, koja }e ponjihovoj svijesti, tobo`e, ugroziti i zakloniti njihovdu}an. Helem, o~igledan je strah od knjiga inauke, strah od zaha}a, od sjenki, kom{ijskogmednika i me|e, i jo{ ko zna od ~ega. Na `alostjo{ je prisutna u na{em skorojevi}kom i malo-gra|anskom mentalitetu jeftina, da ne ka`emo,vehta psihologija `ivotarenja s tafrom, sa samimsobom i li~nim interesima. Ukratko, sva se filo-zofija vrti oko sopstvenog du}ana i sopstvene avli-je. Ukoliko se na{em insanu ostvari da ima svojupil jaru ispod pend`era, on je dobio svoju

autonomiju, svoju domovinu, svoju dr`avu. I svesu njegove ovce na broju i vuci siti. U njegovoj avli-ji ra{}e najbolje bulke i ru`e nacionalnog "patrio-tizma".

Ali, kako dalje i}i prema temeljimastare Isabegove Medrese, kadaklju~ni problem stoji u mjestu? Gdjeizmjestiti par preostalih porodicakoje ~ekaju svog Godoa i s kim sedogovarati kada su komunikacije narelaciji SO Novi Pazar - Me{ihatlabave iz vi{e razloga. Jedan jenajuo~l j iv i j i , upravo {to je nes-motrenom posljeratnom nacional-izacijom privatne imovine, u istomvaganu zahva}ena i oduzeta mnogavakufska imovina. Op{tina NoviPazar po takvom "djelu" prednja~i.Ovaj klju~ni problem vremenom seuve}ava i komplikuje, jer vakufskuimovinu je te{ko (i skoro nemogu}e)povratiti u njenoj protuvrijednosti.Razlog je jasan: na vakufskom

zemlji{tu iznikla su gradska naselja,pa nije ni ~udo {to ni jedna vlast uovoj op{tini, koja je dolazila i odlazi-la, nije htjela niti `eljela da se malovi{e zabavi ovom vru}om temom,upravo {to ne mo`e da rije{i adek-vatno elementarno pitanje vakufskeimovine, koja po svim zakonima ipravima pripada samo Islamskojzajednici.

Istina, Islamska zajednica senadala da }e dolaskom nove vlastiod pro{le godine u ovoj op{tini, barmalo raskraviti ovaj ledeni "brijeg" ipomo}i zdu{no svojoj bra}i. Istina,bilo je nekih be{areta i obe}anja da}e pomo}i da se izna|e nekoSolomonsko rje{enje za porodice

koje `ive u neuslovnim bara~nim stanovima stareMedrese, kao i da se zapo~ne pravna i valjanaakcija povratka vakufske imovine, onoliko kolikose to mo`e. No, po onoj narodnoj, ~esto biva daponekad kom{ija za`eli da kom{iji crkne krava, panije ~udo {to bra}a preko puta imaju pre~eg"posla", tako da se morala jo{ jednom prolongi-rati gra|evinska dozvola, jer je njen rok bioistekao.

Sre}om, ima u svenu ovom i ne{to dobro,kako smo ~uli u Odboru IZ-e Novog Pazara da se

prethodni gradona~elnik SO Novi Pazar pozvao naodluku Skup{tine op{tine da se porodicama koje`ive u zgradi stare Medrese dodijele tri placa zaizgradnju porodi~nih stanova i nov~ana pomo} od45.000 dinara, i da su to ostavili u amanet novojvlasti koja je prakti~no tu odluku, odnosno pomo},pre}utala, zaboravila...

[ta bi rekao na sve ovo da je `iv IsabegIsakovi}? Ohrabren bi bio {to se neko sjetio da natemeljima njegove stare Medrese podigne novu.Razo~aran {to neki koji su dobili prvi put u historijilokalnu vlast (i imaju muslimanska imena) jo{ nemogu da osjete su{tinu ovog problema, odnosnoove institucije.

Ono {to je bitno i fundamentalno za Vrijeme iProstor u kojem `ivimo - novi temelji su zapo~eti...

Fehim Kajevi}

Za{to se va`na odlukazagubila u bud`aku?

Odlukom Skup{tine Op{tine NoviPazar (15.11.1996.) dodijeljena sutri placa i 45.000 dinara porodicamakoje `ive u zgradi stare Medrese.

Odluka je objavljena u Slu`benomglasniku broj 9. od 01.12.1996. god.

Isabegova Medresa

SSTTRRAAHH OODD KKNNJJIIGGAA II NNAAUUKKEE

(((( IIII IIII ))))

Dogra|ena zgrada IZ-e Sand`aka(sjeverozapadna strana)

Bageri su zabrujali...

Osoblje Me{ihata na mobi kopanja temeljapomo}nog objekta pored budu}e Medrese.

Glas Islama

IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

10

Historija grada

Nova Varo{ je naselje osnovanopo~etkom XVI vi jeka na putuSarajevo - Istanbul. Kao osniva~Varo{i spominje se bosanskisand`ak-beg Skender-pa{a \enovl-janin, po kome se do 1528. godineVaro{ nazivala "Varo{ Iskender-pa{e", odnosno "Skender-pa{inaVaro{". Popisom iz 1528-1530.godine Skender-pa{ina Varo{ se poprvi put spominje kao "Nova Varo{ unahiji Bar~e u kadiluku Novi Pazar",odnosno spominje se kao "YeniVaro{".

Muslimani u Novoj Varo{i

Prema popisu iz 1516. godine uSkender-pa{inoj Varo{i bilo je 14muslimanskih i 42 kr{}anskadoma}instva (u procentima 25:75).Od tada pa do danas procentualniodnos muslimanskog i kr{}anskog`ivlja u Novoj Varo{i je varirao. Takoje popisom iz 1604. godine evidenti-rano vi{e muslimana od kr{}ana, i tood 87 doma}instava, 64 su bilamuslimanska, a 23 kr{}anska, {to jeu procentima iznosilo 74:26. Da bi50-tih godina XIX vijeka bilo 28,5%muslimanskog, a 71,5% kr{}anskog`ivlja, odnosno 60 muslimanskih a150 kr{}anskih doma}instava.Danas u Novoj Varo{i ima 10-akposto muslimana i to uglavnomBo{njaka (uz ne{to Roma iAlbanaca), a ostalo su uglavnompravoslavni kr{}ani srpske nacional-nosti.

Islamski vjerski objekti ivakufska imovina

Prvi islamski vjerski objekat uNovoj Varo{i bila je d`amija koju jeizgradio Pervan-beg sa svojim sinovi-ma Kurdom, Al i jom, Memijom iIbrahimom, krajem XVI i po~etkomXVII vijeka. Pervan-begovu d`amiju,kao i cijelu tada{nju Novu Varo{, suzapalili ustanici Prvog srpskog ustan-ka 1809. godine.

Potreba za d`amijom je bila velikapa je uz ponovnu izgradnju gradaizgra|ena i nova, ali ovog puta drve-na d`amija, koja zbog svoje slabekonstrukcije i nemirnih vremena nijedugo postojala.

Dana{nja d`amija je gra|ena uvremenu od 1887-1894. godine, iona nosi naziv osniva~a Nove Varo{iSkender-pa{e. Skender-pa{inad`amija je izgra|ena od pri logagra|ana i dara Mahmut-begaBajrovi}a, turskog oficira iz Pljevalja,kome je posvije}en i natpis na plo~ipostavljenoj na ulaz u d`amiju. Uzd`amiju je bio drveni minaret visok12 metara, a nakon Drugog svjet-skog rata podignut je minaret odtesanog kamena.

Na prostoru izme|u d`amije idana{nje Skup{tine op{tine bio jemekteb koji je imao prizemlje i spratisturen nad prizemljem. Zgrada mek-teba je sru{ena poslije II svjetskograta, a na njenom mjestu jeizgra|ena kafana.

Danas od islamskih vjerskihobjekata u Novoj Varo{i postoji ve}pomenuta Skender-pa{ina d`amija, aIslamska zajednica u svomvlasni{tvu posjeduje i jednu oronulujednospratnicu (u kojoj je nekadodr`avana vjeropouka), kao izemlji{te mezarluka. Ne{to od vakuf-skog zemlji{ta je, po pri~ama starihVaro{ana a bez pisanih dokumenata,oduzeto nakon Drugog svjetskograta, a jedan dio je prodat.

Aktivnost Odbora

Odbor IZ-e Nova Varo{ svojeaktivnosti usmjerava uglavnom napomo} najugro`enijim porodicama ugradu, na vjeropouku, kao i naodr`avanje vakufske imovine. Tako jeu posljednjih nekoliko godina uzpomo} Islamske zajednice Sand`akai gra|ana Nove Varo{i, podijeljenonajsiroma{nijim porodicama namirni-ca u vrijednosti oko 2.000 DM.

U cilju pove}anja vjerskog obrazo-vanja, te ja~anja i produbljivanjaimana kod mladih ljudi, Odbor IZ-eNove Varo{i organizuje i osnovnuvjeropouku u vremenu ljetnjih ferija, au planu su i tribine sa zna~ajnim vjer-skim i nau~nim temama.

D`ematl i je Skender-pa{ined`amije i Odbor IZ-e Nove Varo{inamjeravaju da u toku ove godinerenoviraju d`amiju jer joj pri jetiru{enje, obzirom da je krov oslabio ida je naget jugozapadni zid; te u tomcilju koristim ovu priliku da zatra`impomo} od Odbora IZ-e iz drugihsand`a~kih gradova, kao i odimu}nih pojedinaca, posebno apelu-ju}i na Novovaro{ane koji rade uinostranstvu.

Anes D`unuzovi}

Predstavljamo

OOOODDDDBBBBOOOORRRR IIIISSSSLLLLAAAAMMMMSSSSKKKKEEEE ZZZZAAAAJJJJEEEEDDDDNNNNIIIICCCCEEEENNNN OOOO VVVV AAAA VVVV AAAA RRRR OOOO [[[[

Ameri~ka kompanija za proizvodnjusportske opreme 'NIKE' (Naik) povuk-la je sa tr`i{ta model patike proizve-den pro{le jeseni, na ~ijim bokovima i|onu su ispisani simboli ~iji je grafi~kiizgled identi~an rije~i "Allah".

Kompanija je nakon o{tre reakcijei kampanje Ameri~kog islamskogmed`lisa, najvi{eg tijela ameri~kihmuslimana, izrazila javno izvinjenjesvim muslimanama, obrazla`u}i dagre{ka nije namjerna ve} su autoriove patike hteli da napi{u rije~ AIR,daju}i joj umjetni~ki izgled. Na konfer-enciji za {tampu koju je organizovaomuslimanski Med`lis, Nihad Avad kaoizvr{ni direktor Med`lisa je izjavio daje do{lo do dogovora sa pomenutomkompanijom, koja }e pored javnog izv-injenja zbog ove, po njima nenamjernegre{ke, povu}i ovaj model sa tr`i{ta.

NIKE se obavezala da }e uz saradnjusa Med`lisom ulo`iti 50 hiljada dolarau izgradnju sportskog terena uosnovnoj {koli koju poha|aju djecaameri~kih muslimana, uz molbuMed`lisu da ne poziva muslimane nabojkot proizvoda ove kompanije.

Sudan }e mo`da u~initi obaveznimno{enje hid`aba (islamske odje}e) zastudentice na svim univerzitetima{irom zemlje, javl jaju sudanskenovine. Dnevnik Al-Enkaz Al-Watanicitira sudanskog ministra za obrazo-vanje, gospodina Ibrahima AhmedaOmara, koji ka`e da je i on potpisnik

ideje za koju vjeruje da }e biti realizo-vana ove godine.

Zahtjev se jasno odnosi kako nadr`avne tako i na privatne uni -verzitete. Inicijativa, kako ka`u novine,poti~e od grupe studentica islamskoguniverziteta...

Novoizabrana polit i~ka vlastTurske, potpomognuta armijskimvrhom, ne odustaje od realizacije svognajavljenog antiislamskog programa,koji se ogleda u ukidanju {kola za hat-ibe i u~enje Kurana. Proteklih danasvjetske TV mre`e prepune suizve{taja o zbivanjima u Turskoj.

Naime, nakon dono{enja novogzakona o {kolstvu, koj im sedosada{nje petogodi{nje osnovnoobrazovanje produ`ava na obaveznihosam godina, {to postoje}u mre`uislamskih {kola dovodi u polo`aj neza-konitih {kola, do{lo je do masovnihprotesta vjerni~kih masa u ve}inigradova Turske, gdje je do{lo i dosukoba sa snagama bezbjednosti.

Kako bi potvrdilo svoju odlu~nost uborbi protiv Islama, tursko Vije}enacionalne bezbjednosti je razmatralonastalu situaciju i donijelo odluku oisklju~enju iz armije jo{ 25 visokih ofi-cira osumnji~enih za vezu sa islamisti-ma.

Dvadeset tre}eg maja 1997.godine iranski gra|ani su prisustvovaliizbornim mjestima da bi izabrali sed-mog predsjednika Islamske RepublikeIrana. Na taj dan su oko trideset mil-iona ljudi od ukupnog trideset tri mil-iona glasa~kog tijela glasali i slobod-no izabrali svog predsjednika. Ovajodziv bira~a je izazvao nevjerovatno~u|enje i nevjericu svih zapadnihmedija jer su smatrali da Iranci ne}eu~estvovati na ovim izborima.

Sejjid Muhammed Hatami je pri-l ikom preuzimanja du`nosti, 04.avgusta 1997. godine, u svom poz-dravnom govoru rekao da Iran `eli daodr`i prijateljske odnose sa svimzemljama i narodima "koji se zala`uza svoje nacionalne interese i revolu-

cionarne ideale". On je naglasio da }ese zalagati za mir i sigurnost u svijetuuprkos, kako je rekao, ekspanzion-isti~ke politike velikih sila, koja jenajve}a prijetnja svjetskom miru.

JAVNO IZVINJENJE KOMPANIJE ''NIKE'' MUSLIMANIMA

OBAVEZAN HID@AB ZA STUDENTICE

DA LI SE UKIDAJU IMAM-HATIB[KOLE U TURSKOJ

SEJJID MOHAMMAD HATAMI JE NOVI PREDSJEDNIK ISLAMSKE REPUBLIKE IRANA

Glas Islama

ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM DDRRUUGGII OO NNAAMMAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

11

ZZZZa{to sam postala musli-manka? Dozvolite mi davam iskreno ispri~am kakosam postala muslimanka,

a da to nisam ~ak ni primjetila.Ve} u ranoj mladosti potpuno

sam izgubila povjerenje ukr{}anstvo i prema njemu po~elaosje}ati ravnodu{nost. Zanimalesu me mnoge stvari koje se ti~ureligije. Nisam bila pristalica slije-pog vjerovanja u ono ~emu su mepoku{avali podu~iti. [ta je toSveto trojstvo? Za{to smo svido{li na ovaj svijet grije{ni i za{tomoramo ispa{tati? Za{to mo`emoprizivati Boga samo uz posredstvosve{tenika? Kakvo je zna~enjesvih onih raznolikih znamenja koja

su nam bila pokazivana i ~uda okojima su nam govorili? Kad godbih postavljala ovakva pitanjasve{tenicima koj i su mepodu~avali, oni bi postajali ljuti igovori l i bi mi: "Ti ne mo`e{istra`ivati unutarnju priroducrkvenog u~enja. To je tajna. Sve{to treba{ u~initi je da vjeruje{crkvi." I jo{ jedna stvar koju nisammogla razumjeti je kako nekomo`e vjerovati u ne{to ~iju su{tinune poznaje? Sve u svemu tadanisam smjela obznaniti ta svojarazmi{l janja. Sigurna sam damnogi dana{nji tzv. kr{}ani suistog mi{ljenja kao i ja; ne vjerujuu ve}inu religijskih u~enja koja imse name}u, ali se boje da to obz-nane. [to sam postajala starijasve vi{e sam se udaljavala odkr{}anstva, i kona~no, jednom zasvagda razi{la se sa crkvom ipo~ela se pitati postoji li vjera kojaupu}uje na "obo`avanje jednogBoga". Moja savjest i srce su migovorili da postoji samo jedanBog. Kada bih pogledala oko sebedoga|aji su mi pokazivali kako subesmislena i nerazumna ~uda okojima su nam sve{tenici govorili,i koliko su apsurdne pri~e o sveci-ma o kojima su nam pri~ali. Zarsve {to je na zemlji, ljudska bi}a,zvjeri, {ume, planine, mora,drve}a, cvije}e, ne upu}uje na toda je sve to stvorio jedan velikiTvorac? Zar novoro|en~e ne pred-stavl ja, samo po sebi, jedno

~udo? Sa druge strane, crkva jenastojala da indoktrinira ljudeapsurdnim vjerovanjem da jesvako novoro|eno dijete stvorenobi jedno i gr i je{no. Ne, to jenemogu}e, to je la`. Svakonovoro|en~e je nevino stvorenje,stvorenje Allaha d`.{. To je ~udo, ija vjerujem samo u Allaha i ~udakoja je On stvorio. Ni{ta na svijetunije po pripadnosti grije{no, prljavoi odvratno.

U takvim razmi{ljanjima me jezatekla moja }erka do{av{i jednogdana ku}i sa jednom knjigom oIslamu. Sjedele smo zajedno i~itale je sa velikom pa`njom. MojAllahu, knj iga je govori la ba{onako kakva su moja razmi{ljanja

bila. Islam obz-nanjuje posto-janje Al lahad`.{. i u~i nasda se l judira|aju kao ne-du`na stvoren-ja. Do tog danaja sam potpunoi g n o r i s a l aIslam. U {kola-ma Islam je bioobjekat ismija-vanja. Bili smomi{ljenja da je

ta vjera pogre{na i apsurdna,nadahnuta ljeno{}u i da }e musli-mani i}i u pakao. ^itaju}i ovuknjigu zapala sam u razmi{ljanje.Da bih dobila vi{e informacija oIslamu posjetila sam neke musli-mane koji su `ivjeli u mom gradu.Oni su mi otvorili o~i. Odgovorikoje su mi dali na moja pitanja subili tako logi~ni da sam po~elavjerovati da Islam nije mra~nareligija, kako su na{i sve{tenicitvrdili, ve} istinska vjera Allahad`.{.

Moja }erka i ja smo pro~italemnoge druge knjige o Islamu kojesu nas potpuno uvjerile u njegovuuzvi{enost i vjerodostojnost iubijedile da prihvatimo Islam. Jasam uzela ime Ra{ida a moja}erka Mahmuda.

Koji aspekti Islama mi senajvi{e dopadaju? Moj odgovor je:Najvi{e mi se dopada na~in nakoji se molimo u Islamu. Ukr{}anstvu se ka`e vjernicima dase mole Bogu, a preko Isa a.s., zaovosvjetska u`ivanja kakva subogatstvo, polo`aj, ~ast...Nasuprot tome, muslimaniizra`avaju svoju pokornost i zahval-nost Allahu d`.{. i oni znaju da svedotle dok `ive u svojoj vjeri i dokse pokoravaju Allahu d`.{., On }eim dati sve {to im treba bez da onito tra`e od Njega.

S engleskog: Midhat Hajrovi}

MRS. RMRS. RAASHEEDSHEEDAA(CECILL(CECILLA) CA) CANNOLANNOLY Y

(Austrija) Schmidt: Trebamo li preduzetiogromne napore kako bismo umanjilina{u ovisnost od "muslimanske nafte"?Mo`e li nam po}i za rukom - a ja nisampretjerani optimista - da Saudi Arabiju,Iran, Irak, ali i Kazahstan potisnemo sadominiraju}e strate{ke pozicije kojuimaju u svijetu? Te{ko da }emo prekono}i zemlje nasljednice SovjetskogSaveza, u kojima na{e velike naftnekompanije imaju interese, mo}i pomo}ida svoja naftna nalazi{ta dovedu u red.Nafta je jedino {to oni mogu u narednihdvadeset godina izvoziti. To bi tako|emoglo reducirati strate{ki zna~aj Bliskogistoka.

Nienhaus: Pretpostavl jam, dabismo bili drugog stajali{ta, da na{aistra`iva~ka politika nije bila politikaenergetskih izvora. Ja nisam ekspert zaenergetiku, ali, ~Ini mi se da bismomogli veoma povoljno proizvoditi solarnuenergiju u arapskim zemljama, gdje suklimatski uslovi jako povoljni. Problem jesamo kako }emo tamo dobivenu elek-tri~nu energiju dovesti u Evropu. Akorije{imo ovaj problem, onda ne}emo bitiprivredno potpuno zavisni od arapskihzemalja. Da l i oslanjanje na SaudiArabiju za razvoj zapadnja~ke privredepostaje zaista veliki problem ili ne, ja neznam. Ako vi{e ne uzimamo saudijskunaftu tada }e cijena nafte pasti, poseb-no za zemlje u razvoju, koje se vjerovat-no ne}e mo}i tako brzo osloboditi zavis-nosti od nafte. Tako bismo se donekleudaljili od nekih arapskih (islamskih)zemalja, ali, mogu}e je da }e to imatineke pozitivne efekte.

Strate{ki zna~aj Saudi Arabije uvelikozavisi od toga od kakvog zna~aja je naftaza nas. Ve} sada u~e{}e saudijske nafteu ukupnim koli~inama koje uvozimo nijetoliko da bismo mogli biti ucjenjivani.Nafta je prije arapski nego islamskifenomen.

Schol l-Latour:Ba{ uvijek gajimoiluziju da arapskezemlje, zbog nj i -hovog strate{kiva`nog polo`aja izbog nafte igrajuodlu~uju}u ulogu uIslamu. Naprotiv, tavremena su pro{la.Do{lo je vrijeme dasu nosioci Islama

nearapske zemlje.

[to se ti~e stanja oko nafte, ne tre-bamo se previ{e brinuti. Nafta se nemo`e jesti a dobru cijenu mogu platitisamo jake industrijske zemlje. Osimtoga, Saudijska Arabija, kao i Libija idruge arapske zemlje, moraju kupovatiod zapadnih zemalja ma koliko im onebile mrske. Pravi je cinizam da suAmerikanci, koj i su bombardovaliGadafija, puno investirali u Libiji i slalistru~njake za naftu.

Arkoun: Ako istra`ujemo historijatnafte i sve odluke u vezi sa tim - finansi-jske odluke, odluke privrednog karaktera

- tada }emo zaklju~iti da je sve pod uti-cajem zapadnih zemalja. To je dovelo dokatastrofalnih podataka u zemljama kojepotrebuju naftu. Tako|e, i danas kru`nitok petrodolara, kako ih zovemo, izazivaprakti~ne probleme u dru{tvima kojapotrebuju naftu.

Ono {to Zapad u ovom pogledu ~inimora biti ispravljeno i to opet od straneZapada. Samo Zapad to mo`e posti}i jeron ima inicijativu u svim ovim pitanjima.To su politi~ke inicijative koje su ovdjeneophodne. Rat u Zalivu je jasnopokazao koliko je Zapad spreman dalekoi}i, da bi odr`ao "red", koji Zapad jo{uvi jek name}e, posebno u kriznimpodru~jima kao {to je Bliski istok.

Kohlschutter: Japlediram na to dase s one stranenafte i one stranereligije, odnosi saarapsko-islamskimsvijetom sve vi{e ivi{e odvijaju u okvir-ima tre}eg svijeta.Vjerujem da na{iodnosi a la longuemoraju biti onako

kako mi izgra|ujemo odnose sa ostali-ma u regionu tre}eg svijeta, gdje nemanafte i gdje nema Islama a gdje ipakimamo interese razvojne politike, kao{to je Afrika ili drugi regioni. Zato jetako|e veoma va`no da ovaj konflikt nereligioniziramo, da ga kao zategnutiodnos me|u civilizacijama posmatramo,da na njih gledamo kao na stranu svijetau razvoju, stranu koja mora presko~itidio vremena kako bi uhvatila priklju~akna{em razvoju.

Gsteiger: Pada u o~i, da ~im pitanjapostanu konkretna, ~im diskutujemo oatomskoj bombi, uticajnim sferama, ~imdo|e do privrednih pitanja, religija stanena put. Mi se u osnovi interesujemo zaIslam, jer se radi o izraelskom pitanju,jer se radi o migracionom pitanju. Da libi se moglo ovim pitanjima govoriti a dase ne potegne za Islamom kao argumen-tom? Zar ne bi diskusija bila oslobo|enaideologiziranja i emocija ukoliko bismoprimjetili da Islam isporu~uje pomalofolklora ali u osnovi nije izvor problema.Izvor problema je prije ~injenica da naovoj strani svijeta o kojoj razgovaramo,vladaju feudalne monarhije, da vladatiranija, vojna diktatura, ljudi koji usu{tini ne pripadaju vjerni~kim krugovi-ma.

Arkoun: Zato bih predlo`io dauop{te vi{e ne raspravljamo o Islamukao ni o fundamentalizmu. Ne bismouop{te trebali razgovarati o Islamu jernije Islam izvor problema. Ovdje se radio pitanju vrijednosti na kojima trebamoizgraditi odnose i stvari dovesti u red.Tada }emo do}i do sukoba koji je uosnovi filozofske prirode: sukob vrijed-nosti.

- kraj -

S njema~kog: Midhat Hajrovi}

ISLAM-ISLAM-OPOPASNOST ZA SVIJET?ASNOST ZA SVIJET?

(III)

Glas Islama

UUUU SSSSVVVVJJJJEEEETTTTLLLLUUUU KKKKUUUURRRR''''AAAANNNN--IIII --KKKKEEEERRRRIIIIMMMMAAAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

12

HHHHid`ra Vjerovjesnika, alejhi-s-selam, uMedini sprovedena je nakon temeljitepripreme i pod uticajem okolnosti koje sunametnule neminovnost ovog iseljenja, da

bi se nastavio poziv ocrtanim programom kojeg jeAllah definisao. Tvrdoglavi stav Kurej{evi}a premaovom pozivu u Mekki, a posebno nakon smrtiHatid`e (neka joj se Bog smiluje) i Ebu Taliba, za{tit-nika Vjerovjesnika, zbog ugnjetavanja i mjera koje supreduzimale Kurej{ije, imao je jaka uticaja, da jeizgledalo da }e do}i do zamrzavanja poziva u Mekki injenoj okolici i pored stalnog ulaska podinaca uIslam. Izgledalo je da }e poziv u Islam u Mekki i unjenom susjedstvu biti obustavljen. Stav Kurej{evi}ai njegovih saveznika i odlu~nost da }e se boriti svimsredstvima protiv muslimana, prouzrokovalo je dasu ostali Arapi zauzeli stav opreznosti i i{~ekivanja.U i{~ekivanju rezultata borbe izme|u Resulullaha,alejhi-s-selam, i njegovih bli`njih ro|aka, na ~ijem~elu su stajali Ebu Leheb, Amr Ibni Hi{am, EbuSufijan Ibni Harb i drugi, koji su u najbli`em srod-stvu sa nosiocem ovog poziva, Arapi u svojoj ple-menskoj sredini, u kojoj su odnosi srodstva igraliveliku ulogu, nisu mogli na}i ni{ta {to bi ih ohrabriloda bi prihvatili vjeru ~ovjeka prema kojem je njegovabli`a rodbina zauzela ovakav stav. Ovom stavuposebno doprinosi i to {to se ta rodbina, koja sesuprotstavlja novom u~enju, brinula o Kabi i pred-stavlja vjersku snagu na Arabijskom poluotoku.

Tako dolazi do toga da Resulullah, alejhi-s-selam, traga za drugom bazom van Mekke, bazomkoja bi za{titila ovu vjeru, priu{tila joj slobodu,omogu}ila da se oslobodi okova stagnacije u kojojje bila upala u Mekki, ostvarila slobodu poziva iza{tite privr`enika tog poziva od ugnjetavanja ispletkarenja... Ovo bi mogao biti prvi i najva`nijiuzrok za Hid`ru.

Jo{ prije ove Hid`re u Jesrib, kako bi ona postalabaza novog poziva u vjeru, bilo je nekoliko iseljavan-ja. Najprije, oti{li su neki prvi vjernici u Abesiniju.Mi{ljenje o tome da su se oni iselili u Abesiniju radili~nog spasa, nema ~vrste podloge, jer da je to bilostvarno tako, u Abesiniju bi se iselili manje va`ni,manje mo}ni i manje za{ti}eni. Me|utim, stvar jebila sasvim obrnuta. Jer, oslobo|eni robovi, slabi inemo}ni, na koje se izlio sav gnjev mu~enja ispletkarenja, nisu bili me|u njima. Iselili su se ljudivisokog ugleda me|u svojim sugra|anima i plemeni-ma, ugleda koji bi ih mogao {tititi od svakog ezijeta ispletke. Glavnina iseljenika bila je sastavljena odKurej{ija. Me|u njima su bili: D`afer Ibni Ebi Talib imladi}i Ha{imovi}i koj i su {tit i l i vel ikogVjerovjesnika. To su: Zubejd Ibni Avam, AbdurahmanIbni Auf, Ebu Seleme Mahzumi, Osman Ibni Afan itd.S njima su se iselile i neke `ene najuglednijih porod-ica Mekke, koje zaista nikada ne bi mogao sna}ineki nemir i neugodnost. Zbog toga mislimo da jeiza ove Hid`re stajao neki drugi uzrok, kao npr. izazi-vanje potresa u sredinama velikih i uglednih porodi-ca Kurej{ija jer i sinovi vrlo uglednih porodica iselilisu se zbog svoje vjere, napustiv{i raniju ideologiju,ostavljaju}i iza sebe uske rodbinske veze i plemen-sku sredinu, koju je jako potreslo ovo iseljenje.Posebno (zbog toga) {to su me|u muhad`irima bilinpr. Umi Habiba, k}erka Ebu Sufijana, vo|e Arapa iz

predislamskog perioda i najve}eg pobornika rataprotiv nove vjere i njena nosioca. Ovi uzroci ne negi-raju mogu}nost da je Hid`ra u Abesiniju bila jedanod brojnih poku{aja za iznala`enjem slobodne bazeili sigurnog mjesta za novi poziv. Ovome ide u prilogi to {to se govori da je abesinski vladar Negus(Ned`a{ija) bio primio Islam, ali nije to oglasio

prema pouzdanim izvorima, samo zbog toga {to suse patrijarsi pobunili protiv njega.

Izgleda da je odlazak Resulullaha u Taif jedantakav poku{aj da bi prona{ao slobodnu bazu ili sig-urno mjesto za ovaj poziv. Ovaj poku{aj nije urodioplodom, jer su velikani plemena Sekif do~ekaliVjerovjesnika, alejhi-s-selam, na najgori na~in,nahu{kali svoje manijake i djecu da l in~ujuVjerovjesnika kamenjem. Tukli su ga kamenicamatoliko da su mu njegove ~asne noge ozlijedili, baca-ju}i se za njim sve dok se nije sklonio iza zida(ba{~e) Utbe i [ejba Ibni Rebija. Tu Resulullah uputiBogu duboko iskreno ovu dovu: "Bo`e moj, `alim Tise na slabost svoje snage, slabost da se izvu~em izove situacije, prezira i zlovolje ljudi. O Najmilostiviji,Ti si Gospodar slabijih, Ti si moj Gospodar. Kome sime prepustio? Neprijatelju prepustio moje djelo?! Ilionome koji prezire ovo djelo?! Ako se na mene Ti neljuti{, onda je sve u redu. Tvoja pomo} obuhvata imene. Uti~em Ti se svjetlom Tvoga lica, kojim si Tirasvijetlio tminu na ~emu je postavljen ovaj svijet ibudu}i. Ako skine{ srd`bu svoju sa mene ili gnjev,prepu{tam Tebi sav svoj umor, da bi ti bio zadovol-jan. Snaga i mo} dolaze samo sa Tobom."

Nakon toga Al lah poma`e neograni~enoResulullahu i njegovom pozivu. Slijedi prva zakletvana Akabi, zatim druga. I jedna i druga imaju jakuvezu sa temom koju smo analizirali u predgovoru

ovog poglavlja i okru`enjima koja su se na{la okoovog poziva u Medini.

Kazivanje o tome ukratko bi bilo slijede}e.Vjerovjesnik, alejhi-s-selam, susreo se na oko dvijegodine prije Hid`re u Jesribu sa grupom ljudi iz ple-mena Hazred` i to za vrijeme Had`d`a, kada je sebepredstavio i svoj poziv hodo~asnicima. Tra`io jeza{titu dok ne ispuni poziv svoga Gospodara.Stanovnici Jesriba bili su Arapi i pripadali plemenuEvs i Hazred`. Oni su saznali od Jevreja, koji su`ivjeli sa njima tako|e u Jesribu, da je do{lo vrijemeda se pojavi Vjerovjesnik. Jevreji su `eljeli dolazaknovog poslanika iskoristiti protiv Arapa tj. i svakogdrugog ko ne pripada njima. Kada je delegacija ple-mena Hazred` saznala za poziv Vjerovjesnika, alejhi-s-selam, jedni drugima su rekli: "Znajte, tako miBoga to je Vjerovjesnik o kome su mi govorili Jevreji,pa neka nas ne preteknu oni, uspostavljaju}i dobreodnose sa njim!" Tako su ovo prihvatili njegov pozivi rekli: "Mi smo ostavili na{ narod u takvoj situaciji,da ne znamo da li ima ve}eg neprijatelja i zla kao{to je me|u na{im narodom. Mo`da }e ih Allah tvo-jom zaslugom okupiti i ujediniti.'' I kada su se ovivratili svome narodu u Jesrib i izlo`ili im situaciju,narod se obradovao tome i prihvatio prijedlogVjerovjesnika, alejhi-s-selam.

I sljede}e sezone Had`d`a do{la je Resulullahuvelika grupacija iz plemena Evs i Hazred`, sreli sesa Vjerovjesnikom i dali zakletvu. Vjerovjesnik jeposlao sa njima lice koje }e ih u~iti vjeri.

I sljede}eg Had`d`a do{la je velika grupacijatako|er iz plemena Evs i Hazred` i tra`ili da mu sezakunu na vjernost. Zakletva je obavljena u pris-ustvu Abasa, amid`e Resulullaha, alejhi-s-selam,zaklev{i se da }e ga {tititi onako kao {to {tite sebei svoje imetke. Ova druga zakletva dobila je ime''Velika zakletva na Akabi''. Me|u verzijama koje seodnose na ovu zakletvu poznata je ona koju prenosiMuhammed ibni Ka'ab Karzi u kojoj stoji da jeAbdullah ibni Rebaha rekao Resulullahu, alejhi-s-selam, te no}i na Akabi:

"Postavi uvjet za svoga Boga i za sebe kakavho}e{!"

"Uvjet za moga Boga je", dodade Resulullah, "daGa obo`avate, da Mu ni{ta ne prepisujete, a zamene da me {titite od svega onoga od ~ega {tititesebe i svoje imetke!" Na{to }e Abdullah IbniRebaha upitati: "[ta }emo mi dobiti ako to uradi-mo?" "D`ennet", Vjerovjesnik im re~e.

''U redu'', reko{e. ''Neka zakletva bude blago-darna, mi ne tra`imo da se zakletva napusti, niti}emo je mi napustiti.''

Tako se oni prihvati{e u~enja odva`no. Islam sebrzo pro{iri po Medini. Skoro nijedna ku}a nije osta-la a da u nju nije prodro Islam. Muslimani iz Mekkepo~inju se iseljavati u Medinu jedan za drugim,ostavljaju}i iza sebe sve, da bi se spasili sa svojomvjerom i ni{ta drugo. U Medini su sreli svoju bra}ukoja su se tu smjestila prije njih, do`ivjeli udobnost,izobilje i bratstvo kakvo nije poznato ljudskom rodu.Tada se iselio i Vjerovjesnik, alejhi-s-selam, sa svo-jim iskrenim drugom Siddikom, u slobodnu bazu,sna`nu i sigurnu, za kojom je dugo, dugo tragao. Tuje uspostavljena islamska dr`ava, tu u toj bazi odprvog dana Hid`re Resulullaha, alejhi-s-selam.

EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEEPOGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA,

OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U

(II)

Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA

Glas Islama

IIIIZZZZ SSSSUUUUNNNNNNNNEEEETTTTAAAA RRRREEEESSSSUUUULLLLUUUULLLLLLLLAAAAHHHHAAAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

13

MMMMuhammed a.s.,poslat kaoBo`i ja milostsvim svjetovi -

ma, upu}uje svoje sljed-benike samo na put dobra ito vr lo ~esto u formioporuke. U prvi plan je stal-no uvr{tavao prioritete,temeljne principe na kojimapo~iva islamsko vjerovanje.Na samom po~etku hadisaistaknuta je bogobojaznost.Ona je polazna ta~ka kojadaje smisao i ostal imibadetima. Kod Allaha sunajpribraniji oni koji ga senajvi{e boje, ka`e Resu-lullah s.a.v.s., a smisaotakvaluka (bogobojaznosti)se ogleda da vjerujemona{eg Gospodara kao daga vidimo, jer iako mi Njegane vidimo, On vidi nas. Iupravo zbog toga mutekije(pobo`njaci) malo grije{ejer su svjesni stalnogBo`ijeg prisustva. Takve ljude, ako ih izabere-mo za svoje predstavnike, moramo prihvatiti islijediti. Jer zajednica bez valjanog vo|e(imama) je nepotpuna i nesigurna. Nered ismutnja }e je razdirati a podjele imimoila`enje vladati umjesto reda i zakona.Da bi u vremenima fitneta (smutnje) mogliprepoznati istinu i `ivjeti sa njom, Pejgambernare|uje da se pridr`avamo njegovogSunneta (tradicije) kao i sunneta pravednihhalifa koji su ~inili i upu}ivali na dobro. Ko se`eli pridr`avati ~asnog Sunneta, i to odlu~no,suo~i}e se sa novotarijama u vjeri koje }edonijeti vrijeme koje dolazi. Aktuelnost ovihPoslanikovih rije~i dolazi do izra`aja ba{danas, kada je kod nas Bo{njaka u Sand`akute{ko povu}i granicu izme|u vjere, tradicije iobi~aja. Neki i nekakvi adeti, koji nemajuama ba{ nikakvu vjersku podlogu, zauzeli sumjesto jasnim odredbama Kur'ana i Sunneta.Ti strani elementi koji se prezentuju kao sas-tavni dio vjere, {tete samoj vjeri (Islamu) jersu o~ita zabluda i vrlo ~esto dolaze u kolizijusa nau~nim istinama. Stoga su novotarije(bid'ati) okarakterisani kao {tetna stvar.

Prihvatanje novotarija u vjeri je izravno isvjesno zapostavl janje pejgamberskogSunneta, {to odvodi sa pravoga puta uzabludu. I na kraju svaka zabluda vodi uvje~itu propast - d`ehennem.

Kada bi danas ustao na{ dragi miljenikMuhammed a.s. da pogleda stanje u kojemse nalaze njegovi sljedbenici i cjelokupniislamski ummet, bio bi vi{e nego razo~aran.Od svoje vjere ne bi prepoznao gotovo ni{taosim kible. [to bi rekao veliki Hasan el-Basri:"^ujem {um ali prijatelja ne vidim". A ondakada bi Resulullahu otvorili kapije svojih srcai du{a, na{ih avlija i ku}a, d`amija i drugihvjerskih institucija, osjetili bi njegovu zabrinu-tost za budu}nost Islama. Umjesto njegovogSunneta, mi slijedimo tu|e ideje i sisteme.Srca smo, umjesto svjetlom imana, napunilimr`njom i zavidno{}u, du{e su ogrezle ukorovu grijeha i nemorala, na{e ku}e koje jeResulullah osvjetljavao nurom Kur'ana mizagr}emo posterima rock i pop zvijezda i raz-goli}enih pjeva~ica. Umjesto okretanja kibli iklanjanja nafila duboko u no}, kako je to ~inio

Pejgamber, mi se okre-}emo TV ekranima i sa sil-nom ozbiljno{}u pratimono}ne (neozbil jne) pro-grame. Na{e d`amije suodavno izgubile vlastitufunkci ju. U doba ranogIslama one su predstavljaleuniverzitete gdje su gen-eracije stasavale da {ireAllahovu vjeru i u najzabitijekrajeve svijeta. Dakle, `ivje-lo se i umiralo za Islam.Danas se od d`amija `ivi,prevashodno gledaju}i li~niinteres, umjesto da se ud`amijama govori i suprot-stavlja novotarijama raznihprofila, a one se upravo ud`amijama ponajvi{enalaze. Zato, oni koji budusli jedi l i Al laha d`.{. iNjegovog poslanika u vaktusmutnje i isku{enja aklonili se novotarija, bi}e ud`ennetu sa poslanicima i{ehidima. Da bi `ivjeli istin-

ski Islam i napajali se sa ~istog vrela Kur'anai Sunneta, moramo te izvore o~istiti od svihnaslaga koje su se tokom vremena nagomi-lale. Tako se izvr{ava preuzeti emanet, testvara sigurna budu}nost onima koji dolazeposlije nas.

Mustafa Feti}

UUSSVVAAJJAANNJJEE TTUU\\EEGG IISSTTIIDD OODD VVLLAASSTTIITTOOGG

Rekao je Allahov poslanik (s.a.v.s.):"U amanet vam ostavljam: da se Allaha bojite, da slu{ate i pokoravate se

onome koga ste izabrali za svoga vo|u, pa makar on bio rob-Abesinac, jerko od vas bude poslije mene `ivio bi}e svjedok mnogih razmimoila`enjaunutar zajednice mojih sljedbenika.

U tom slu~aju vi ste du`ni da se pridr`avate moga Sunneta (tradicije) kaoi sunneta mojih sljedbenika - pravednih halifa, koji }e vas na dobroupu}ivati.

^vrsto se prihvatite moga Sunneta i ~uvajte se novotarija u va{im vjer-skim poslovima. Jer, svaka novotarija u vjeri je bid'at - {tetna stvar, a svakibid'at je lutanje i skretanje s pravog puta (zabluda) a svaka zabluda vodi ud`ehenem."

(Ebu Davud i Tirmizi)

Ljepotu i prirodnost musliman-skih grobalja naru{ava neki''novi'' stil, po svemu sude}i tu|,koji po najmanje ima zajedni~kogsa Islamom i koji remeti njegovuharmoniju i jednostavnost.

Glas Islama

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

14

ISLAMSKA PARTIJA - PAS

Osnovana je 1956. godine u provincijskim sredi-nama Malezije, ta~nije u pokrajinama Kilantan iTerind`an, gdje je uspjela osvojiti vlast 1959-1978.godine, da bi ponovo u oblasti Kilantan do{la navlast 1982., uspjev{i da se odr`i i do danas. Naizborima 1995. ova partija je dobila 24 od 43poslani~ka mjesta u parlamentu pomenute pokrajine.Na saveznom nivou osvoji la je 7,3% glasova,identi~no procentu sa izbora 1990. godine.

Islamska partija (PAS) se smatra najzna~ajnijimislamskim politi~kim pokretom u Maleziji koji je inajozbiljnija opozicija vladaju}em Nacionalnom frontu.Centri mo}i, odnosno podru~ja u kojima Islamskapartija ima primat su unutra{nje pokrajine od kojih seizdvajaju ve} pomenute Kilantan i Terind`an u kojimaje vidno porastao broj muslimana. Partija je danaspod vo|stvom Aziza Nikmana koji je ujedno predsjed-nik vlade pokrajine Kilantan.

[to se ti~e idejnog opredjeljenja partije, ono sezasniva na izgradnji islamske dr`ave u kojoj }e primatimati malajska islamska populacija. Upornost i emo-tivnost naspram ovoga cilja dovodila je nekada i dopojave netrpeljivosti ove partije i njenih pristalicaprema drugim nemalajskim grupacijama, a koje susastavni dio malezijske dr`ave. Takva politika najvi{eje do{la do izra`aja u pokrajini Kilantan u kojoj proce-nat neislamskog stanovni{tva iznosi 7%. Federalnavlada je u cilju za{tite neislamske manjine reagovalaadekvatnim mjerama, te je primorala pokrajinskuvlast da revidira politiku naspram neislamskog fakto-ra u Maleziji. Pokret PAS u cilju izgradnje uslova zauspostavu islamskog dru{tva daje zna~ajan akcenatosnivanju ustanova kojima }e islamski vjerozakon bitiizvor i okvir djelovanja. U tom smislu ona te`i osni-vanju islamskog financijskog sistema koji }e dokinutipostoje}i, izgra|uje mehanizme borbe protiv {irenjadru{tvenih poroka, promovi{u}i vrijednosti islamskogahlaka i na~ina islamskog obla~enja `ena. Islamskapartija, kako smo ve} predhodno naveli, osim ako seizuzme kratkotrajni period koalicije 1973-1977.godine sa Nacionalnim frontom, bila je i ostala najre-spektovanija opoziciona snaga vladaju}oj partiji.Pomenuta koalicija ima}e negativne posljedice poIslamsku partiju, {to }e se odraziti na pad ~lanstvapartije, a rast popularnosti ABIMA-a. Zbog nastalihnegativnih tendencija unutar Islamske partije do{lo jedo raskida koalicije i ~vr{}eg povezivanja PAS-a iPokreta islamske mlade`i ABIMA-a.

POKRET ISLAMSKE MLADE@I (ABIM)

Pokret islamske mlade`i Malezije ili ABIM, danasje glavni koalicioni partner PAS-u. Po mi{ljenju ve}ineanaliti~ara politi~ke zbilje u Maleziji, ABIM i nije izrazi-to politi~ka partija, ve} je baza budu}ih politi~kihkadrova, ~iji je dokaz politi~ke zrelosti ~lanstvo uPAS-u. Osnovan je u predve~erje nastale krize unutarnovoformirane koalicije Nacionalnog fronta i PAS-a1977. godine. Jedan od najistaknutijih vo|a ABIM-abio je Enver Ibrahim, a koji je danas jedan od ~elnihl judi Nacionalnog fronta. Njegovo napu{tanjeOmladinskog pokreta i ~lanstvo u Nacionalnom frontu

je doga|aj koji iznenadio sve politi~ke strane uMaleziji. Dogodio se 1982. godine i s obzirom napoliti~ki zna~aj li~nosti Envera Ibrahima ovaj doga|ajse morao reflektirati na dotada{nje odnose snagame|u politi~kim partijama malajske populacije. Do{loje do znatnog slabljenja Omladinskog pokreta, {to gaje primoralo na radikalniju saradnju i partnerstvo saPAS-om. Pokazao se i ideolo{ki utjecaj pokreta napolitiku vladaju}e partije u smislu izgradnje i prih-

vatanja dijela programa pokreta koji se ti~e Islama injegove aktuelizaci je u malezi jskom dru{tvu.Slabljenje Omladinskog pokreta kao rezultat prom-jene politi~kog koncepta Envera Ibrahima, ogledalase u opadanju njegova ~lanstva u korist PAS-a, jer sumnogi u potezu E. Ibrahima i njegova saveza saaktuelnim predsjednikom malezi jske vladeMuhamedom Mahatirom vidjeli nedosljednost ineprincipijelnost rukovodstva pokreta u smislu pro-gramskog odre|enja pokreta.

Programsko opredjeljenje i ciljevi pokreta najboljese vide iz dvije rezolucije donijete 1982. i 1983.godine i mogu se svesti na sljede}e:

- cilj pokreta je o`ivotvorenje Islama kao Allahovogizabranog kodeksa za ure|enje `ivota ljudi na zemlji,

- proces obnove Islama se zasniva na odgojupojedinca, porodice, zajednice, {to je uslov islamskedr`ave, islamskog hilafeta,

- istinsko rje{enje problema islamskog umeta je urazumijevanju i primjeni 59. ajeta sure En-Nisa: ''Ovjernici, pokorovajte se Allahu i pokoravajte sePoslaniku i predstavnicima va{im. A ako se une~emu ne sla`ete, obratite se Allahu i Poslaniku,ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje iza vas rje{enje ljep{e.''

- strate{ko planiranje izgradnje generacije mladih,kadrih da ponesu breme Islama,

- Islam je cjelokupna i potpuna vjera, obuhvatasve pore `ivota, te je neophodno ponovno osnivanjeislamskog politi~kog ure|enja,

- pokret }e sara|ivati sa svim udru`enjima i asoci-jacijama koja koriste Islamu,

- heterogenost malezijskog dru{tva u konfesional-nom smislu nije prepreka primjene islamskog vjeroza-kona,

- s obzirom da je cil j pokreta islamizacija,neophodno je preuzimanje odre|enih koraka u ciljuizgradnje neophodne islamske infrastrukture, kao {tosu islamski univerziteti, {kole, banke, koje }e biti odkoristi,

- po{tivanje osnovnih ljudskih prava kao i pravana mi{ljenje i pripadnost,

- potreba za Islamom a ne za Zapadom il iIstokom, odnosno potreba povratka Kur anu iSunnetu.

Kako se i vidi, program ABIM-a se koncentri{e naproblem izgradnje islamskog dru{tva. Me|utim, napolju primjene programa pokret pribjegava slije|enjurealno-mogu}eg kursa, uz postepenu realizaciju ele-

menata programa, sara|uju}i sa svim relevantnimpoliti~kim ~iniocima u dr`avi.

REFLEKSIJE ISLAMSKOG POKRETA NAMALEZIJSKO DRU[TVO

Politi~ki uspon Islamskog pokreta u Malezijiima}e sna`ne refleksije na politi~ka kretanja unutarmalezijskog dru{tva. Jedna od osnovnih refleksija jedolazak Islamske partije na vlast u pojedinim pokraji-nama, dobijaju}i time {ansu za prakti~nu primjenusvog programa kao i uvi|anja njegove stvarne vrijed-nosti i perspektive. Nakon {to je dospio na vlastiIslamski pokret je morao revidirati svoj programskikurs naspram neislamski opredjeljenih masa, kakosmo ranije i spomenuli. Ipak, najva`niji rezultatIslamskog pokreta u Maleziji je pona{anje vladaju}epartije Nacionalnog fronta, koji je pod vo|stvomMuhammeda Mahatira prihvatio program institu-cionalne islamizacije, ne samo kao verbalni odgovorna potrebe islamskog pokreta, ve} kao posljedica uti-caja Islamskog pokreta ostvarenog posredstvomprelaska Envera Ibrahima iz redova islamskih snagau redove vladju}ih struktura. Program islamizacijeobuhvata osnivanje ekonomskih i kulturnih institucijakoje }e svojim aktivnostima o`ivljavati islamskana~ela; zatim osnivanje savjetodavnog aparata koji}e davati stru~ne prijedloge i instrukucije vlasti, kojase ti~u islamskih problema; aktueliziranje islamskogobrazovanja na nivou osnovnih {kola, {eriatskihsudova, upotreba arapskog pisma i sl.

Godine 1983. do{lo je do osnivanja Islamskebanke u kojoj sa 37% akci ja u~estvuje VladaMalezije. Prihvatanje programa islamizacije od straneVlade je korak dijametralno suprotan prethodnomodnosu Vlade naspram Islamskog pokreta, koji sunekada bili na ivici neprijateljstva. Ovakvim zaokre-tom u politici, odnosno pribjegavanju demokratiji ipoliti~kom dijalogu u procesu izgradnje dru{tva, vlastje ostranila uzroke mogu}eg nasilja.

Na kraju, rezime koji se mo`e donijeti je, da osni-vanje islamskih partija ili pokreta nije uslovljen izrazit-om muslimanskom ve}inom u odre|enoj zemlji, ve}ga je mogu}e inicirati i u sredinama gdje je procenatmuslimanske populacije ni`i od ostalih. Teza opsto-jnosti Islamskog pokreta u takvim okolnostima zasni-va se u osnovi na intenzitet me|usobne spregeizme|u vjerskog i nacionalnog. Kad bi god postojaovisok nivo povezanosti ove dvije komponente, posto-jale su pretpostavke za osnivanje vjerskih politi~kihpokreta kao garanta o~uvanja nacionalnog identiteta.

S druge strane, u~estvovanje islamskih pokreta uprocesu demokratije zna~i mogu}nost politi~ke artiku-lacije i razvoj mehanizama za analizu politi~kogopredjeljenja, {to je put koji vodi di jalogu sadru{tvom i vla{}u. Ovakav nivo politi~ke svijesti iaktivnosti malezijskog Islamskog pokreta nije, kakoto neki defini{u, posl jedica uzlazne stoperazvoja,odnosno nepostojanja ekonomske krize, kojesu obi~no uzroci ekstremizma ve} je rezultat pov-jerenja pokreta u principijelnost i dosljednost vlastidemokratskim normama.

Pozitivan odgovor malezijske vlasti na programislamizacije uzrokova}e slabljenje ~lanstva Islamskogpokreta kao i mi{ljenje javnog mnjenja da njihov poli-ti~ki re`im zadovoljava obim njihovih vjerskih potreba,{to navodi na pitanje da li }e ovakav stav vladenaspram Islama biti uzrokom sna`nijih pritisaka zaislamskom dr`avom ili pak do slabljenja tog pritiska?Ono {to je vlast postigla svojim odnosom premaIslamu je efikasna borba protiv fenomena islamskogekstremizma svake vrste u Maleziji.

E.U.

ISLAMSKI POKRET U MALEZIJIISLAMSKI POKRET U MALEZIJI(II)

Kako smo ve} najavili u prethodnombroju, tema rubrike ''Islamski pre-porod''ovog broja ''Glasa Islama'' bi}edva najzna~ajnija krila islamskog pokretau Maleziji. Naime, radi se o Islamskojpartiji Malezije (PAS) i Omladinskomislamskom pokretu (ABIM).

Predjednik malezijske Vlade Muhamed Mahatir

Glas Islama

TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

15

Murad Hofmann:

DDok muslimani u Francuskoj,Engleskoj, Belgiji, Holandijii drugim evropskim zemlja-ma, kao {to je Njema~ka,

nastoje rije{iti svoj pravni status,dotle su muslimani [panije odavnoisplivali iz tih voda, bez izazivanjasenzacije, i to sve u zakonskimsrazmjerama. Pri tome je tako|einteresantno da je to regulisano upravnim okvir ima koj i reguli{uodnose izme|u muslimana [panije inj ihove Kral jevine. Ovo jeodre|eno Zakonom o vjerskimslobodama br. 7 od05.07.1980. godine, samogu}no{}u da se mogu skla-pati ugovori sa obostranimpravima i obavezama, {to jeupisano u zvani~ni registar.Zakonska pretpostavka pritome je da je jedna vjerskazajednica, po broju svojih~lanova i po zastupljenostivjernika u {panskom dru{tvu,duboko pustila svoje korijene.S obzirom na 800-godi{njuhistoriju Islama u [paniji (do1492.) i s obzirom nanapredak jednog novog musli-manskog dru{tva, prije svegau Andaluziji, nema sumnje dase ovo odnosi i na zajednicumuslimana.

I pored toga, tek 1992. jeova zakonska mogu}nost postalastvarnost, pri ~emu su se dvije mus-limanske organizacije: "[panska fed-eraci ja islamske ori jentaci je" i"Ujedinjenje {panskih islamskihdru{tava" - udru`ile u jednu podnazivom "[panska islamska komisi-ja". Sa njima je 28.04.1992. {pan-jolski ministar pravde u imeKraljevine sklopio ugovor o saradnjikoji je Zakonom br. 26/1992 od10.11.1992. bio ratificiran od straneParlamenta. U ovom ugovoru [panijaje priznala "[pansku islamsku

komisiju" kao reprezentativni organmuslimana [panije, a odnosi sanjima regulisani su na sljede}i na~in:

1. Islamske organizacije u`ivaju uokviru zakona jednak imunitet kao ikr{}anske. Njihovi arhivi su nepovrje-divi.

2. Muslimani u`ivaju pravo naukop svojih umrlih po islamskimpropisima; svako groblje }e sadr`atiparcelu u tu svrhu.

3. Svi slu`benici i funkcioneriIslamske zajednece (imami itd.)imaju pravo na apstinenciju od svje-

do~enja, kao {to to imaju ostaliduhovnici. Za vrijeme njihovih studijaispunjenje vojne obaveze mo`e bitiodlagano. Podlije`u socijalnoj za{titi.

4. Islamsko sklapanje braka jepriznato, s tim da isto posvjedo~edva punoljetna svjedoka i da buderegistrovano od strane dr`avnihorgana.

5. Vojnici muslimani imaju pravona ispoljavanje i praktikovanje vjere.

6. Muslimanski stanovnici imaju

pravo na praktikovanje vjere u bolni-cama, domovima za njegu, kaznenimzavodima. Na~in ishrane trebadogovoriti sa ovim institucijama.

7. U privatnim i dr`avnim osnovn-im {kolama i gimnazijama, na zaht-jev roditelja, muslimanska djecaimaju pravo na vjersku pouku, koja}e biti obavljena od strane preda-va~a koje izabere "[panska islams-ka komisija". Oni se tako|e brinu i ol i teraturi. Muslimanima }e bit iomogu}eno da izu~avaju Islam nauniverzitetima i da osnivaju sop-stvene {kole i univerzitete.

8. "[panska islamska komisija"sa svojim ~lanstvom va`i kao 'op{tekorisna'; oni ne podlije`u pla}anjuosnovnog poreza, niti poreza naorganizaciju.

9. Radnici muslimani imaju pravoda ne rade 10 dana islamskihpraznika (Nova Godina, A{ura - 10.dan Muharrema, Mevlud - 12. rebiul-

evel, Lejletul kadr i po tri dana obaBajrama) umjesto da to ~ine prilikomdrugih praznika. \aci ovih danamogu biti oslobo|eni nastave.

10. Radnici i |aci su slobodnipetkom od 13,30 do 15,30 za obavl-janje d`ume namaza. Ovo vrijemeradnici trebaju nadoknaditi.

11. Ramazanom je potrebno daradno vrijeme muslimana zavr{avajedan sahat prije zalaska sunca.Radno vrijeme propu{teno na ovajna~in treba nadoknaditi.

12. Dozvoljeno je halal-klanje.Halal proizvodi su posebnonazna~eni. Na zahtjev, trebaju se uvojnim i drugim javnim institucijama,kao i javnim i privatnim {kolama,slu`iti halal obroci.

Kompliment! Sigurno, ovo svepru`a jo{ neke mogu}nosti u izgrad-nji me|usobnih odnosa i iznala`enju{to boljih modaliteta su`ivota.

Donijeto rje{enje u [paniji jezasigurno dobar primjer ci jelojEvropi. Gore navedeni katalog od 12ta~aka mo`e poslu`iti njema~kimmuslimanima u njihovoj borbi zasvoja prava.

[to se ti~e zakonskih okvira, nemo`e se uporediti polo`aj Islama uNjema~koj sa onim u [paniji, niti sapolo`ajem evangelisti~ke ili katoli~kecrkve u Njema~koj; ove su odsavezne vlade priznate kao nacional-no-pravni subjekt. Otuda je i mogu}eda se sklapaju me|usobni ugovori

izme|u Njema~ke i Vatikana,kako je to nazna~eno u dijeluII Saveznog zakona. Ovozna~i: ukoliko bi jednareprezentativna organizacijanjema~kih muslimana - kao{to je to "Centralno vije}emuslimana u Njema~koj" - bilapriznata kao vjerska organi-zacija, mogla bi sklapati ugov-ore sa saveznim i l irepubli~kim ministarstvom pouzoru na {panski ugovor.

Su{tinski, mi u Njema~kojsmo od {panskog rje{enjajako daleko - pomislimo samona halal-klanje i ukopavanjeumrlih na islamski na~in kao ina principijelnu obavezu navjersku pouku i u privatnim{kolama.

Najva`nij im mi se ~ini, da{panska Kraljevina uop{te ne dovodiu pitanje povjerenje prema musli-manima, ve} Islam smatra dijelom{panske historije. Franko mora dase prevr}e u grobu, kao {to su senjegovi protivnici republikanci i komu-nisti 1936-38.

[panija na ovaj na~in pokazuje,do sada, nevi|en stepen tolerancijeu Evropi.

Pripremio: Esad Kola{inacSa njema~kog: M. Hajrovi}

ISLAM U [PANIJI

MODEL ZAMODEL ZAEVROPUEVROPU

Radnici muslimani imaju pravo da ne rade 10dana islamskih praznika (Nova Godina, A{ura -10. dan Muharrema, Mevlud - 12. rebiul-evel,Lejletul kadr i po tri dana oba Bajrama) umjesto dato ~ine prilikom drugih praznika. \aci ovih danamogu biti oslobo|eni nastave.

Glas Islama

HHUUTTBBAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

16

IIslam je vjera ~istog tewhida. Njeniprincipi su univerzalni, zakoni jasni ipravedni a moral jednostavan iprirodan, prihvatljiv za svakog ~ovje-

ka u svim vremenima. Slanjemuzvi{enog Kur'ana kao Bo`ije upute iMuhammeda s.a.v.s. kao njenog prak-ti~nog tuma~a i posljednjeg Allahovogvjerovjesnika, kona~no je definisanIslam kao najispravniji `ivotni put za nje-gove sljedbenike, bez mogu}nosti doda-vanja i ubacivanja bilo ~ega {to se nezasniva na Kur'anu i Sunnetu.Dopu{teno je jedino, i to samo onimu~enim koji su{tinski i valjano poznajuizvore [eriata, da razrade i prilagodeislamsku misao vremenu i prostoru,pod uvjetom da ne gube iz vida globalnikarakter Islama.

Zavr{avaju}i svoju poslani~ku misiju,Resulullah s.a.v.s. je u svom posljed-njem govoru na oprosnom had`d`ukazao: "Ostavljam vam dvije stvari uemanet. Ako ih se budete dr`ali nikadane}ete zalutati: Allahove Knjigu i mojSunnet."

U vremenima koja su slijedila poslijesmrti Alahova Poslanika, sve je inten-zivnija smutnja (fitna). Taj period jevidan posebno od vremena halifeOsmana r.a. Ne{to kasnije }e po~etiizmi{ljanje hadisa koji }e se, naravno,poku{ati pripisati Poslaniku a.s. Sve tenegativne pojave koje su pratile razvojislamske dr`ave (halifata) bi}e pogodnotlo za uvo|enje novotarija u na{u vjeru, ito vrlo ~esto pod pla{tom obi~aja ilikojekakvih olak{ica. Predvi|aju{i takvubudu}nost i slabost svojih sljedbenika,Muhammed a.s. poru~uje: "^uvajte senovotarija u vjeri, jer je svaka novotarijastranputica."

Dragi brate i po{tovana sestro, akobistru i ~istu vodu pomije{amo sa mul-jem i blatom, tada nam ona vi{e ne}ekoristiti. Nasuprot, njena upotreba }esigurno {tetiti i biti pogubna. Sli~an jeprimjer novotarija u jedino priznatoj vjeriIslamu. Zbog njih zapravo ne mo`emoda prepoznamo ljepotu i veli~inu Islama.Stoga nas Allah d`.{. upu}uje na izvoresa kojih se treba napajati, pa ka`e:

"O vjernici, pokoravajte se Allahu iPoslaniku i predstavnicima va{im. A akose u ne~emu ne sla`ete, obratite seAllahu i Poslaniku, ako vjerujete uAllaha i u onaj svijet. To vam je bolje iza vas rje{enje ljep{e.'' (En-Nisa, 59)

Naravno, postavlja se pitanje u kojimoblicima `ivljenja se pojavljuju novotarijei kada nalaze plodno tle? Onog momen-ta kada vlastite strasti, prohtjevi okupi-raju na{a srca i du{u i stave koprenupreko o~iju. Allah d`.{. u Kur'anu opisu-je stanje ~ovjeka kada }e mo}i da pre-pozna novotarije od ~iste vjere i osnovana kojima po~iva:

"Zar nisi vidio onog koji je strastisvoje za boga svoga uzeo, pa ga jeAllah d`.{. u zabludi ostavio i u{i nje-gove zape~atio a pred o~ima njegovimje koprenu postavio..."

Bidati (novotarije) dana{njice poti~u,uglavnom, iz tu|ih bontona, prije svegaobla~enja, ishrane, komuniciranja... ^akse poneki bidat na|e i u ibadetu (prak-ti~nom ispovjedanju vjere). Nerijetko semo`e ~uti kako o~evidne novotarije, i toone u ibadetskim stvarima, nisunovotarije spomenute u predajamaPoslanika s.a.v.s., ve} adeti i na{i"lijepi obi~aji" koji svakako imaju mjes-ta u Islamu. Uva`avaju}i tradiciju musli-manskog naroda ipak moramo konsta-tovati da se radi o nepotpunoj poko-rnosti Allahu i Njegovom Poslaniku, jer uKur'anu stoji:

"I tako mi Gospodara tvoga, oni ne}ebiti vjernici dok za sudiju u sporovimame|usobnim tebe ne prihvate i da ondazbog presude tvoje u du{ama svojimnimalo tegobe ne osjete i dok sesasvim ne pokore." (En-Nisa, 65)

Dakle, u cjelokupnom `ivotu nam jepotreban sud Allahovog Poslanika. Kakobi se Resulullah odijevao, hranio,zabavljao i rekreirao, jednostavno - kakobi se pona{ao u svijetu dana{njice.

Za o~uvanje originalne i ~iste vjereIslama svaki }e od nas biti pitan iodgovoran. [utnja i ravnodu{nost sunajgori. Moramo di}i glas protivnametanja tu|eg sistema `ivljenja. Jer,na{ je put Kur'anom ome|en i nemapravo niko da ga mijenja.

Ovo skromno izlaganje zavr{i}urije~ima Bo`ijeg Poslanika s.a.v.s. kojika`e: "Ko unese u na{u vjeru (Islam)ne{to {to njoj ne pripada, to se moraodbaciti.''

Molim Boga d`.{. da nas za{titi odsmutnje i novotarija koje zadesi{e na{uvjeru!

NNNNOOOOVVVVOOOOTTTTAAAARRRRIIIIJJJJEEEEUUUU VVVVJJJJEEEERRRRIIII

I tako mi Gospodara tvoga onine}e biti vjernici dok za sudiju usporovima me|usobnim tebe ne pri-hvate i da onda zbog presude tvoje udu{ama svojim nimalo tegobe neosjete i dok se sasvim ne pokore.

(En-Nisa, 65)

Reci: "Ako Allaha volite, mene sli-jedite i vas }e Allah voljeti i grijehevam oprostiti. A Allah pra{ta isamilostan je."

(Ali-Imran, 31)

O vjernici, pokoravajte se Allahu iPoslaniku i predstavnicima va{im. Aako se u ne~emu ne sla`ete, obratitese Allahu i Poslaniku, ako vjerujeteu Allaha i u onaj svijet. To vam jebolje i za vas rje{enje ljep{e.

(En-Nisa, 59)

"^uvajte se novotarija u vjeri, jer jesvaka novotarija stranputica"

(Hadis)

Glas Islama

@@EENNAA UU IISSLLAAMMUU

Juli 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

17

PPitanju braka i porodice Islam poklanjaveoma veliku pa`nju. Brak, po Kur'anua.{. i Sunnetu Muhammeda a.s. mora setemeljiti na me|usobnom razumijevanju,

ljubavi i solidarnosti. Samo u takvoj atmosferimo`e nastati zdravo potomstvo i mogu seuspostaviti solidni temelji novoj }eliji dru{tva.

Izbor bra~nog druga je presudna uloga premapropisima Islama. A u skladu sa navedenim hadi-som izboru se daju prednosti i to ~etiri jedne naddrugim. Me|utim, svaka skala ima svojetuma~enje. Materijalna situacija je va`an faktor zaop{ti biolo{ki opstanak, egzistenciju i pravilanrazvoj porodice. Naj~e{}e se de{ava danedostatak ovog faktora unosi neravnote`u idisharmoniju u ku}i. Ne smije se zanemariti niporijeklo bra~nog druga, jer naslije|ene osobineigraju najsudbonosniju ulogu u `ivotu ~ovjeka.

Zna~aj tjelesne ljepote se ne smije negirati, jerMuhammed a.s. u skladu sa tim savjetuje ashabaEl-Mugibu, koji mu se povjerio da je zaprosio neku`enu. Na Poslanikovo pitanje: "Da li si je vidio?",ovaj odgovori: "Nisam". "Pogledaj je prije vjeridbe,opreznije je da ne bi poslije za`alio". (Ibn Mad`e,Termizi). Pobo`nost i ahlakska ~isto}a, premarije~ima Muhammeda a.s. imaju prioritet: "...Odaberi onu koja ima vjersko-moralnu ljepotu i~isto}u i ne}e{ se pokajati". Ovo je Poslanikovsavjet jednom od ashaba. Ovo sve zapravo govorida izbor bra~nog druga je jedan od osnovnih fakto-ra koji uti~u na sretan `ivot u dvoje. Hadis iznosi~injenice koje brak ~ine privla~nim, ne umanjuju}ini najmanje njegov zna~aj niti ga bilo ~ime omalo-va`avaju}i, ali vjeru postavlja na prvo mjesto kaoamanet koji zaslu`uje da bude najvi{e ~uvan i{ti}en.

Vjera koju `ena posjeduje je neprobojni za{titnizid koji ~uva njenog mu`a i djecu, a isto tako {iregledaju}i i cijelu zajednicu. Ovakva `ena dostojnaje izbora ~estitog mu{karca i ovakva `ena }e sig-urno biti dobra majka svojoj djeci. Ovako Kur'ansavjetuje: "Reci vjernicama neka obore pogledesvoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojimi neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidii{ta osim onog {to je ionako spolja{nje i nekavela svoja na grudi svoje spuste i neka ukrasesvoje ne pokazuju drugima, to mogu samomu`evima svojim..." (Kur'an, 24:21)

Ovakva `ena je primjer `enama koje se nalazeoko nje, u njenoj blizini ili okolini, primjer i kaomajka. Muslimanska `ena je odmjerena u govoru,jasna i nedvosmislena, ne osje}a se manje vrijed-nom, niti joj glas za istinu podrhtava, u njenomgovoru nema mjesta nepristojnosti niti oholosti,

takva `ena ne napu{ta ku}u bez ve}e potrebe isaglasnosti sa mu`em. Muslimanka se ne gizdaradi nekog drugog, pored svoga mu`a, niti ondakada se sprema za izlazak izvan ku}e, ne obla~ise izazovnije u javnosti nego {to to ~ini za svogmu`a i djecu, jer ta bi odje}a istakla njene ~aripred drugima.

Ona u du{i svoje djece usa|uje ljubav premaAllahu d`.{., Muhammedu a.s., namazu, {ehade-tu, postu i drugim ibadetima, i u njima budiosje}aj odgovornosti pred Allahom d`.{.

Na ovakav na~in ugra|ena atmosfera ku}nog`ivota je puna mirisima ~isto}e, ~ednosti, ljubavi,ljubavi prema Allahu d`.{. i Resulullahu. Taj vaz-duh djeca udi{u i formiraju svijest o svom `ivotu.

Takva su bila razmi{ljanja Muhammeda a.s. pa jeto opto~io rije~ima: "Okanite se poroka! @eniteone koje su dostojne vama, a i sami se `enitetakvim". Takve su bile `ene Muhammeda a.s. a tosu bile dobre `ene, `ene na koje upu}uje na{avjera i ~ija mjerila dobrote nalazimo u Kur'anu iSunnetu Muhammeda a.s. Djevojke, na`alost, udana{njem vremenu, u velikom broju, ~esto netra`e neke bitne kvalitete, obi~no preovladavajedna strana, a preovladavaju kvaliteti vanjske lje-pote ili bogatstva, ne vode}i ra~una i o ona drugadva, o vjeri i moralu i porijeklu, te tako dovodesebe, u dosta slu~ajeva u nezavidan polo`aj, pajo{ uklju~uju druge u svoju nezgodu. Ispravno jeda izabrani mu{karac bude zdrav, solidan, koji }emo}i da oformi i za{titi svoju porodicu, ali uz to je

nu`no i neophodno da ima visoke moralnekvalitete. On mora vladati sobom, biti smiren ipouzdan, u njemu se mora osje}ati moralna iunutra{nja snaga koja se ne tro{i puno rije~imave} djelima, a potom i rije~ima. Muhammed a.s.savjetuje: "Poslije bogobojaznosti, najkorisnijedobro vjernikovo je dobra i ~estita `ena koja, kadje on ne{to zamoli, poslu{a ga, kad je pogledaobraduje ga i razveseli. Kad joj se s molbomobrati, `elju mu udovolji, a ako je odsutan ~uvasvoju ~ast i njegovu imovinu."

Prirodni zakon razli~itosti je onaj koji se mo`enazvati zakon parova. Sve je u parovima, ni{tanije vi{ak. Za svaku no} postoji dan, za svakuve~er postoji jutro, za svako mu{ko bi}e postoji`ensko bi}e. To je taj zakon prirode koji je podije-lio ljudski rod u dva pola i ispunio ih takvim nago-nima djelovanja i me|udjelovanja, osje}aja i emo-cija da jedan pol ima prirodnu i neodolj ivuprivla~nost za drugi i to je ta me|usobnaprivla~nost, koja vodi i odr`ava cijeli dru{tveni`ivot. To je tako, ka`e Kur'an, ure|eno da mo`epostojati ljubav i zadovoljstvo i da zdru`enost idrugarstvo mogu u~initi posao i isku{enja `ivotalaganim i izdr`ljivim.

"I jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas odvrste va{e stvara `ene da se uz njih smirite, i {toizme|u vas uspostavlja ljubav i samilost; to su,zaista, pouke za ljude koji razmi{ljaju." (Kur'an,30:21)

A iz toga odnosa izme|u mu{karaca i `enaizrastaju niz drugih odnosa koji spajaju pro{le sabudu}im generacijama, projiciraju}i jedinku dalekoispred nje same i povezuju}i je sa drugima njezinevrste u vje~no sve {irem krugu.

Zakon razl i~itosti jasno se pokazuje narazli~itim stupnjevima ~ovje~ijeg `ivota, od djetinjs-ta do starosti, a tako|er i u njegovim brojnim`eljama, osje}anjima i emocijama, daju}i tako`ivotu raznolikost i interes za odr`avanje. Pokazujese i na razli~itim stepenima dru{tvenog razvoja;razlike ne samo da oboga}uju ljudski `ivot svojomraznoliko{}u, ve} tako|e poti~u ~ovjeka da osvje`iaktivnosti, i tako ne samo da okrene te{ko}usvoga posla u zadovoljstvo truda i radost ispunjen-ja, ve} osigura ljudski napredak u skladu saAllahovim d`.{. mudrim i dobrotvornim planom.

"On ~ini da jedni druge na Zemlji smjenjujete iOn vas na polo`ajima jedne iznad drugih uzdi`e dabi vas isku{ao u onome {to vam daje. Gospodartvoj, zaista, brzo ka`njava, ali On, zaista, i pra{ta isamilostan je." (Kur'an, 6:165)

Mirsada Burd`ovi}

@@@@EEEENNNNAAAA KKKKAAAAOOOO SSSSUUUUPPPPRRRRUUUUGGGGAAAA UUUU IIIISSSSLLLLAAAAMMMMUUUU

Zna~aj tjelesne ljepote se ne smije negirati, jer Muhammed a.s. u skladu sa tim savjetujeashaba El-Mugibu, koji mu se povjerio da je zaprosio neku `enu. Na Poslanikovo pitanje: "Dali si je vidio?", ovaj odgovori: "Nisam". "Pogledaj je prije vjeridbe, opreznije je da ne bi poslijeza`alio."

Glas Islama

AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

18

Resulullah a.s. kada je porediovojsku za vel iku bitku, prvuodlu~uju}u bitku za Islam, bitku naBedru, i kada se vratio naosmatra~nicu, prizivao je i molioAllaha d`.{. da im obe}anu pomo} ipobjedu da. On je molio: "Gospodarumoj, ispuni svoje obe}anje koje si midao. Molim Te, Gospodaru moj, Tinam pomozi, mi ~vrsto vjerujemo uTvoju rije~!"

Allah d`.{. zatim objavi svome

Poslaniku a.s.: "Posla}u vam hiljadumeleka koji }e jedni za drugim dolazi-ti." (VII:9). Resulullah a.s. zaspa natren. Zatim podi`e glavu i re~e:"Raduj se Ebu Bekre, imam radosnuvijest. Do|e mi D`ibril, oblak gadonese, na krilima mu pra{ina."

U Ishakovoj predaji stoji da jeResulullah a.s. rekao: "Raduj se EbuBekre, Allah ti poslao pomo}. D`ibrildo|e, upravljao je svojim konjem, nakrilima mu pra{ina."

Krajem 1995. njema~ki katolicisu formulisali peticiju zahtijevaju}ireformu crkve, izvje{tavaju novine"Suddeutsche Zeitung". Peticijom,koju je potpisalo oko 1,6 milionaosoba, tra`ilo se da crkva dozvolisve{tenicima da se `ene, da se`enama otvori put ka sve{tenstvu ida promijeni svoj stav o seksualnostii kontroli ra|anja. "Osoba kojoj se miustvari obra}amo jeste Papa", objas-nio je Kristijan Vajsner, pokreta~ peti-cije. Novine su navele da je KarlLejman, predsjedavaju}i Konferencijenjema~kih biskupa, imao ozbiljne rez-erve u vezi s tom peticijom, time {toje tvrdio da }e to voditi do polarizaci-je konzervativnih i reformatorskihkatolika. Ipak, Lejman je putovao zaVatikan i Papi podnio rezultate petici-je.

"Ratovi sljede}eg vijeka vodi}e sezbog vode", upozorava Ismail

Seragedin, potpredsjednik Svjetskebanke u oblasti ekologije. PremaIsmailu, 80 zemalja ve} imajunesta{icu vode koja prijeti zdravlju iprivredi. Ali problem nije u tome dana planeti nema dovoljno vode."Ukupna koli~ina svje`e vode nazemlj i prevazi lazi sve shvatl j ivepotrebe ljudskog stanovni{tva", ka`ehidrolog Robert Ambrod`i. Veliki brojkriza je zbog lo{eg raspolaganjavodom. Polovina vode koja se koristiza navodnjavanje curi ispod zemlje iliisparava.

Gradski sistemi snabdijevanjavodom propu{taju od 30-50% vode, aponekad i vi{e. Dolazi vrijeme, ka`e"The Economist", kada se premavodi mora postupit i kao premanekom dragocjenom izvoru, poputnafte, a ne kao prema nekombesplatnom izvoru poput vazduha.

Atila je bio vo|a prastarih Huna,zvali su ga Bi~ Bo`iji. Prema njemunazvana je operacija koju je prije 23godine - ta~nije 20. juna 1974.godine povela turska vojska naKipru: desant, invazija i okupacija.Na ~elo turske dr`ave bio je tada{njipredsjednik Bulent Ed`evit, a jedinupodr{ku u kabinetu dobio je odsada{njeg premijera prof. dr.Ned`metina Erbakana. Za kratko vri-

jeme turska vojska je zauzela 40%teritorija na sjeveru tog isto~no-sre-dozemnog otoka.Povod je bio - ali samo povod - vojnipu~ {to su ga izveli oni koji suzapovjedali Nacionalnom gardom,protiv predsjednika nezavisnenesvrstane Kiparske Republike,arhiepiskopa Makariosa. Vjerski ipoliti~ki vo|a kiparskih Grka bio jesvrgnut s vlasti, ali je pobjegao i

ostao `iv. No, tada je nastupio Atila.Turska je tada poslala 40.000 svo-jih hrabrih vojnika da za{titi svojesunarodnjake od progona i maltreti-ranja, ubijanja i silovanja, gdje jecijela ~eta gr~kih vojnika orgijala nadmaloljetnom djevoj~Icom od 14 godi-na. Za ovaj slu~aj je znao cijeli svi-jet. Zaslu`enu kaznu su dobil ipadom Kipra. U tim borbama suSand`aklije pokazali svoj hrabri duh.

Najve}a hrabrost pripala je {ehidu]amilu Balkan - Daci}. U jednomistanbulskom kvartu postoji {kolaKamil Balkan, kao i ulica sa imenomkiparskog {ehida. Od tada je Kiparpodijeljen: sjeverni i ju`ni dio, turskii gr~ki. Dijeli ga prava granica kojase naziva "yesil cizgi" (zelena linija).Na toj granici, ni~ijoj zemlji, patrolira-ju plave beretke mirovnih snaga UN-a.

Pripremio: Esad Kola{inac

Prema bri`l j ivo prikupl janimpodacima, statisti~ari u svijetu suizra~unali da je za posljednjih 20 god-ina od raznih prirodnih katastrofa -zemljotresa, poplava, vulkanskih

erupci ja, tajfuna, su{a, sunamitalasa, lavina, {umskih po`ara, najez-da skakavaca i drugih nepogoda -stradalo preko 3 miliona ljudi, dok jeoko 1 milijarde bilo ugro`eno.

Prema kineskom histori~aru ^inJunu, profesoru Univerziteta uPekingu, ve} u doba halife Osmana,651. godine na{e ere (nepunih 30godina po hid`ri) jedna islamska del-

egacija sti`e ~ak u Kinu i uspostavl-ja veze s tom dalekom i nepoz-natom zemljom. Prema drugomkineskom histori~aru Fu Jun ^angu,

muslimani imaju u svojim rukamasvjetsku trgovinu od VIII do XV stol-je}a. Na ogromnom podru~ju, odOsmanskog zaliva preko Indijskogokeana, pa sve do kineskih luka

Kantona, ^un ^ana, Fokina, Jang^ana, ^ik Janga itd, kre}e se njiho-va roba.

KATOLICI PODNOSEPETICIJU PAPI

DOLAZAK MELEKA I BJE@ANJEIBLISA SA BOJNOG POLJA

STATISTIKA OPOMINJE

[EHID ]AMIL NA KIPRU

SVIJET KOJI GLEDA NA VODU

PRVI MUSLIMANI U KINI

Glas Islama

IIZZ PPEERRAA MMLLAADDIIHH

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

19

IIIImam 22 godine. Nosim mahramuod svoje 20. godine. Jo{ prije samimala `elju da je nosim ali se svetako nekako odugovla~ilo. @elim da

ova moja pri~a bude dostupna i starim imladim. Udata sam, imam sina. Uvijeksam kroz svaki susret s na{im prijatelji-ma vjernicima `eljela {to vi{e saznati oIslamu i njegovim propisima, a naro~itoo vjerskom obla~enju `ene. Vremenommi je sve to prirastalo srcu i po~elasam prihvatati, bez i tra~ka sumnje,svaki hadis i svaki ajet iz Kur'ana^asnog. U meni je to neko vrijeme tinja-lo dok jednog dana, iz na{eg kratkograzgovora, ne izustih mu`u: "Ja bih vol-jela da se pokrijem". Koliko se u nje-govim o~ima videla za~u|enost, toliko iradost. Jako mu je bilo drago. Par putame je pitao da li ja to ozbiljno mislim.Naravno da sam mislila ozbiljno, jer nebih se poigravala tim ozbiljnim pitan-jem. Njegova radost me je jo{ vi{eohrabrila. ^vrsto sam odlu~ila u imeAllaha d`.{. i bez razmi{ljanja o tome{ta }e mi ko re}i i kakva }e moja, menidraga mahrama, izgledati u o~imadrugih. Iako sam bila sigurna u ono {tosam odlu~ila, moram priznati da je umeni bilo malo straha i pitanja da limogu ustrajati u tome. Uprkos svemu umeni je pobijedila `elja za pokrivanjem,za istinom, za pokorno{}u. ^ekali smosrijedu za hairli done{enu odluku i mojuobavezu kao `ene muslimanke. Do{aoje i taj dan, moj korak u novi `ivot. Istogdana iza{la sam sa mahramom iz ku}eda steknem prve utiske, ne o ljudimaoko mene {to me vide po prvi putpokrivenu, ve} sebe da isku{am, jesamli na djelu spremna za ono {to sam dotada u ku}i ~vrsto i sa sigurno{}u govo-

rila. Ali vjerujte, ne da nisam osje}alato malo straha, ve} uz Allahovu d`.{.pomo} bila sam ponosna {to nosimmahramu. To me je ~inilo kao i dandanas sretnom i zadovoljnom. HvalaAllahu d`.{. {to me je obradovao i mojudu{u ispunio hrabro{}u i zado-voljstvom.

^esto razmi{ljam o svemu tome ivolim o tome da pri~am. Neka svakapokrivena od nas bude za primjersvakoj djevojci ili `eni koja negdje udubini srca svoga ima `elju da se pokri-je. @elim da se kloni grijeha, da budelijepa i voljena.

Mahrama nas opominje da negrije{imo, ona je tu uz nas, uz na{e licei mi je osje}amo, ona je ta koja uzAllahovu d`.{. pomo} i dozvolu spa{avaod d`ehenemske vatre, spa{ava odbluda i {titi na{e tijelo od ru`nih pogle-da mu{karaca. O `eno muslimanko,ako se tako osje}a{, `ivot brzo prolazi.Ne daj sebe, ne daj da svaki oholi i per-verzni mu{karac sudi o tvom tijelu, otvojoj l jepoti koju ti je Allah d`.{.darovao i dao na ~uvanje. Budi jaka iodlu~na. Mahrama nije ni{ta lo{e iote`avaju}e za tebe, ve} samoolak{anje i osvijetljen put u mra~nojdolini. A ti kora~aj {to br`e mo`e{ dastigne{ do svog cilja. Ne mo`e{ mo`dasve shvatiti, ali razmi{ljaj o tome {tovi{e mo`e{. Ne dopusti da okolinavlada tobom, ve} tvoja lijepa vjera.Razmisli dublje. Sutra }e{, in{allah, bitimajka ili ve} jesi, pa neka tvoja djeca{togod nau~e i vide od tebe, nek sespase. Allah d`.{. svoje robove mnogovi{e voli no {to majka voli svoje dijete.On prima pokajanje. Sigurno nije odtebe pokrivene ljep{a ona {to je otkrive-na ili ona lahko obu~ena. Ti si ljep{a.Nije pametnija i bolja ona {to ne nosimahramu, ve} ti. Pametan je onaj~ovjek koji ne{to mijenja na bolje usvome `ivotu a ne onaj koji opona{aokolinu i "moderni" svi jet. Uzminagradu koju Allah d`.{. nudi, koja jetako blizu a ti je odbacuje{. Zbog ~ega?Zbog hatara svojih kom{inica ili hataradunjaluka koji }e te zabaviti i odvestipogre{nim putem, i tako }e ti `ivotpro}i bez ikakvog cilja. Ne dozvoli dazbog hatara drugih, zalutalih odbaci{mahramu koja }e te, vidje}e{, u~initislobodnom i sretnom. Uradi to zaAllahov d`.{. hatar, jer je Njegov hatarnajva`niji.

Sve ovo pi{em jer tako osje}am ivoljela bih da sve tako osje}amo.Budite prijatelji Istine i dajte joj prostorau va{im srcima, ona }e doni jetiplodove.

Neka nam se Allah d`.{. smiluje i napravi put nas uputi. Amin.

A. Muderizovi}

MOJA MAHRAMA, MOJA MAHRAMA, MOJE ZADOVOLJSTVO MOJE ZADOVOLJSTVO

I MOJ PONOSI MOJ PONOSMahrama nas opominje da ne grije{imo, ona je tu uz nas, uz

na{e lice i mi je osje}amo, ona je ta koja uz Allahovu d`.{. pomo} idozvolu spa{ava od d`ehenemske vatre, spa{ava od bluda i {titina{e tijelo od ru`nih pogleda mu{karaca.

Islam

Islam je grana {to plodove dajevjernicima njenim slast pove}ava.

Ferid Orahovacu~enik III razreda Medrese

Poslanicima Islama

Salavat i selam svimaVjerovjesnicima:Ademu i Nuhu,Ibrahimu i Ishaku,Jakubu i Musau,i Isau Merjeminu!

Salavat i selamdragomMuhammedu Miljenikui svim drugim me|u njima,sto dvadeset i ~etirihiljade ih eto ima,po hadisu PejgamberaEl-Emina.

Hiljadu i ~etiristoosamdeset i {est ljetaod ro|enja tvojeg evo,za ro|endan tvoj samspjevo, Muhammede!Abdusselam tvoj sljedbeniku Ummetu tvom sam evo.

Abdusselam Feti},u~enik VIII razreda O[ “Mustafa Pe}anin”Ro`aje, 23. Safer 1418.

novo - novo - novo

HALAL I HARAM U ISLAMU

Izdava~ka djelatnost Me{ihata Islamske zajedniceSand`aka "El-Kelimeh" vam nudi ovih dana veomazna~ajno djelo iz oblasti {eriatskih propisa "Halal iharam u Islamu". Autor ovog kapitalnog djela je jedan odnajve}ih autoriteta u Islamskom svijetu dr Jusuf Kardavi.

Knjigu mo`ete nabaviti na {tandovima Odbora IZ-e,d`amijama kao i prostorijama Izdava~ke djelatnosti "El-Kelimeh" u Novom Pazaru.

Sa prijemnih ispita u Isabegovoj medresi: Ove djevojke}e po~eti od septembra prve ~asove u `enskoj Medresi

FFOOTTOO ZZAAPPIISS

Glas Islama

KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

20

KKKKada sam 1980. godineoti{ao u Goru, a godinudana kasnije i u Sredsku@upu, ve} na prvom

koraku bio sam impresioniran ljepo-tom govora ovih krajeva, izvorno{}u ifleksibilno{}u onomasti~kog materi-jala, narodnim usmjenimpjesni{tvom, ljepotom i bogatstvomdrugih oblika folklora, kao {to sumuzika i pjevanje, igre, arhai~ni obre-di i obi~aji, usmjena predanja, teoriginalna i specifi~na tradicija i kul-tura.

Sela u oblasti [ar-planine postalasu tada privla~na za mnoge nau~nikei istra`iva~e, svakako i ranije, ~iji suaspekti bili razli~iti. Tada je u Gori izDanske dolazila, vi{e puta, BirteTraerup, poznata kao nau~nik,muzikolog, sa namjerom da ovdjeprou~ava goransku muziku i pjevan-je, da je zapisuje, jer je doznala dasu goranski muzi~ki oblici specifi~ni io~uvani u svojoj prvobitnoj formi isadr`ajima, za razliku od ostalih kra-jeva u Evropi.

Moje divljenje ljepoti govora ovihkrajeva i ljepoti narodnog pjesni{tvamotivisalo me da na ovim terenimaprovedem vi{e godina tokom ljetnihmjeseci i da zapi{em cjelokupni ono-masti~ki materijal, da prou~avamdijalektolo{ke specifi~nosti govora(njegov fonolo{ki sistem, fonetskeprocese, morfolo{ke i sintaksi~kekarakteristike), a uzgred da zapi{emi po neki oblik iz usmjenog poetskogkorpusa naroda ovih krajeva. UDraga{u sam se tada sreo saHarunom Hasanijem, koji se, poredljekarskog posla, intenzivno baviosnimanjem i prikupljanjem muzi~kogfolklora, a zapisivao je i lirske naro-dne pjesme u kontekstu pjevanja iizvo|enja uz razne muzi~ke instru-mente. Rekao sam mu tada da je todobro i da {e biti jo{ bolje ako nas-tavi da sakuplja sve oblike goranskihnarodnih umotvorina. Bio samtako|e odu{evljen kada se, poslijenekoliko godina, pojavila knjiga"Goranske narodne pesme". Moramre}i da nisam bio zadovoljan lektur-om tekstova, koji su mestimi~nofonetski prepravljani i neujedna~eni,jer osoba koja je to u Pri{tini obavl-jala, nije poznavala specifi~nostigoranskog fonolo{kog sistema, pasu neke jezi~ke karakteristikenetipi~ne i neprirodne, {to nije treba-lo ~initi. Me|utim, i takva, ova knjigabila je vel iki knj i`evni i jezi~kidoga|aj za Goru, za nauku o narod-nom usmjenom stvarala{tvu, kao iza dijalektologiju.

Prije godinu dana do{ao mi je doruku jedan rukopis goranskih narod-

nih pjesama sakupljenih u goran-skim selima u Albaniji. Taj rukopissadr`i materijal visoke knji`evne vri-jednosti, a posebno i jezi~ke, i valja-lo bi ga {tampati. Goranska narodnaknji`evnost bila bi kompletnija.

Sem ovih zbirki lirskih tvorevina,dobro je poznato da u oblasti Gore iSredske @upe postoj i i bogatoprozno stvarala{tvo, pa bi bilo odogromnog zna~aja pristupiti njegov-

om sistematskom prikupljanju iobjavljivanju. Svako odlaganje mo`eda bude {tetno i zloupotrebljeno.

Na moje veliko zadovoljstvo, prijegodinu dana tako|e mi je do{la doruku jo{ jedna zbirka narodnih lirskihpjesama izuzetne poetsko-jezi~ke lje-pote i originalnosti. To je knjigaPOAENJE ~iji je autor-skuplja~ MiftarAd`emi, porijeklom iz sela DonjeLjubinje vi{e Prizrena. On je ovepjesme vi{e godina zapisivao odsvoje majke Ramize, ali i od drugihinformatora po selima Sredske@upe. Isti~em, tako|e, da sam bioimpresioniran poetskom ljeporomovih pjesama. Predlo`io sam MiftaruAd`emiju da nastavi da sakuplja idruge oblike usmjenog narodnog

stvarala{tva u oblasti oko gornjegtoka Prizrenske Bistrice. Jer on tomo`e, poseduje znanje i iskustvo.

Za na{u bo{nja~ko-islamsku kul-turu od ogromnog je zna~aja {to suove knjige narodnih umotvorina izGore i Sredske @upe, i jo{ nekesli~ne ovima, ugledale svijet i u{le ukorpus evropske literature. Trebaloje to da se desi mnogo ranije, ali nijebilo uslova niti korektnog vrjednovan-ja. Postojala je teza da na{ narodnema svoju usmjenu tradiciju nitisopstveni jezi~ki sistem. A nije tako.Na{i skuplja~i usmjenih narodnihtvorevina, i na{i pisci, demantovalisu oponentne teori je i potvrdil i~injenice da smo sa svojim duhovn-im naslje|em ispred mnogih drugih ususjedstvu i okru`enju. Ove ~injenicepotvr|ene su i otkri}em velikog djelasand`a~kog Homera AvdaMe|edovi}a, pjeva~a i guslara saObrova kod Bijelog Polja. Tako,mo`emo re}i Evropi da i mi imamosvoj Olimp i svoj Parnas. Figurativnore~eno, to su [ara (Monti Skardus),Obrov, Materid`a, Karanfili...

Trebalo je da pro|e mnogo vre-mena da se svijet upozna sa genijal-nim stvarala{tvom AvdaMe|edovi}a, sve do dolaska uSand`ak Milmana Parry i AlbertaLorda. Sve {to je Avdo znao oni suzabilje`ili i snimili na magnetofonskeplo~e.

Sem Avda Me|edovi}a, Parry iLord su u Sand`aku otkrili i drugeslavne pjeva~e i guslare Bo{njake,zabilje`ili veliki broj epskih pjesama,koje su na{ narodni poetski korpusuvodile u vrhove svjetske usmjeneliterature, nastavljaju}i tradiciju i kul-turnu misi ju predivne"Hasanaginice".

Danas se ~esto i tendecioznopote`u pitanja ko je Me{a Selimovi}i ~iji je pisac. Kao povod uzimaju seneke usamljene i uzgredne pi{~evedigresije iz knjige "Sje}anja". AMe{a je bio ono {to su mu bili otac imajka, najbosanskiji i najmusliman-skiji pisac, humanista i ~ovjek uni-verzalne literarne i socijalne ori-jentacije i kulture. Po umjetni~kimvrijednostima svoga umjetni~kogdjela on ima po~asno mjesto u kor-pusu najvi{ih svjetskih literarnih ost-varenja, pa prema tome ne pripadasamo Bosni ve} i ci jelom~ovje~anstvu.

Suprotno Andri}u, Me{a je volioBosnu. Andri} je bio druga~i j i .Cjelokupnim svojim literarnim i nelit-erarnim fondom, te svojim djelovan-jem, proizvodio je nacionalnu mr`njui negirao duhovne i historijske vrijed-nosti Bo{nja~kog naroda, {to semo`e protuma~iti kao posljedicakompleksa naslje|enih iz djetinjstva,u nedefinisanom porodi~nom idru{tvenom identitetu i kasnijim nje-govim ~inovni~kim kolebanjimaizme|u nekih nacionalnih odrednica iinteresa.

Andri} nije volio svoj zavi~aj i uvi-jek ga je slikao tamnim bojama,nasuprot Bori Stankovi}u, na primjer,koji je svoje Vranje prikazao u najl-jep{em svjetlu. Me{a je volio Bosnu,tamo su njegov jezik, njegov duhovnisvijet, porijeklo i budu}nost. Oni kojimu to osporavaju i preina~uju, mogubiti razo~arani.

^injenica je da je na{ narodnajljudskiji na svijetu. Reinkarnira seiz pepela, sa merhametom i pjes-mom. Historijski doga|aji su potvrdilida je na{ bo{nja~ki narod izabraopjesmu kao jedan od oblika svogidentiteta, da njom zamijeni privre-menu smrt. U pjesmu je utkivao svoj`ivot - da u|e u vje~nost. Ta nas jepjesma uzdigla do najvi{ih vrhova~ovje~nosti.

U zaklju~ku, izra`avam `elju daova dana{nja knji`evna sve~anostbude podsje}anje na sve one koji suanonimni ili znani stvaraoci na{egmuslimanskog eposa, usmjenog ipisanog. U skladu sa ovim, neka onabude inspiracija za dalja izu~avanjana{eg narodnog stvarala{tva, teinspiracija za nove knjige, novezbirke poezije na{ih autora.

Danas su ovdje muslimanskipisci iz Prizrena, Gore, Sredske@upe, Pri{tine, Novog Pazara, BijelogPolja i drugih gradova.

Alija D`ogovi}

PJESMA NAS JE UZDIGLA DO NAJVI[IH VRHOVA ^OVJE^ANSTVA

(Izlaganje na knji`evnim susretima u Mu{njikovu kod Prizrena)

^injenica je da je na{ narod najljudskiji na svijetu.Reinkarnira se iz pepela, sa merhametom i pjesmom.Historijski doga|aji su potvrdili da je na{ bo{nja~ki narodizabrao pjesmu kao jedan od oblika svog identiteta, danjom zamijeni privremenu smrt. U pjesmu je utkivao svoj`ivot - da u|e u vje~nost. Ta nas je pjesma uzdigla donajvi{ih vrhova ~ovje~nosti.

Epitaf Ibni Sine

Moj duh spava umojim knjigama.Kad ga probudite,probudi}e i on vas.

Prosvjetljenje pobo`nog mislioca

Hvala ti Bo`e{to moj um razbistrida shvatim vje~nostTvoje mudrosti.

Zaim Azemovi}

Glas Islama

NNAA[[AA PPRRII^̂AA

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

21

SSSStari Hajraga, na ~ijem licu jevrijeme ostavilo traga, aliuprkos svemu {to jepro`ivio, vitalan je, svje` i

horan za pri~u, a posebno onu izsvog zemana. Sjedi i dubokorazmi{lja. Te njegove misli prekide{kripa vrata na kojim se pojavi zgo-dan mladi} i nazva selam. StariHajraga, kao da je jo{ mla|i odnjega, sko~i na noge, prihvati Bo`ijiselam i sa rado{}u i sre}om na licupovika:

- A~kosum sinak, kad si takolijepa terbijata i jo{ merhaba.

- Merhaba Hajraga. -

Hajraga: No, ~iji ti ono bija{e,sinak...?

- Pa kako me ne zna{ Hajraga,nije valjda da si me ve} zaboravio?

Hajraga: Ne{to sam te iz vidaizgubio, a Boga mi sam po~eo maloda obnevi|am, a |ozluci mi na kladuosta{e, ono uzeh malo da grabuljenazubim, pa ih tu i zaboravih, negoka`i mi sinak da {togod nepogrije{im, a mo`da ti i ho`geldijapripada.

- Ne sje}a{ se Hajraga, a zna{koliko si me puta preko plotana}erao kad sam ti kriju}i na {ljivedolazio. Ja sam Hanefijin mla|i sin -Admir, drug tvog unuka Mirhada.

Hajraga: Ha, ha, ha~kolsun,Amire zar si to ti?

- Admir hajraga, Admir, ne Amir.Amir mi je bio rahmetl i djed,Hanefijin babo.

Hajraga: Znam sinak, znam jatvog djeda, rahmetli moja majka mije pri~ala da sam se ja rodio onu no}kad je rahmeli Amir u vojsku krenuo,bio je to krasan ~ovjek. NegoAmire...

- Admir Hajraga, Admir, ne Amir...

Hajraga: Slu{aj sinak, ja ovaimena {to sad daju djeci ne mogu dapogodim, ama ba{ nikako, i |e ihna|u vala mi je za~udo. Od mojihunu~adi ni jednom ne znam ime,jedino onoj Hasanovoj najstarijojznam, jer se na{la kad mi je Hasanu vojsku bio i ja ti lijepo dov'o hod`upa joj on dao ime Had`era, po mojojrahmetli majci, prou~io sve ono {totreba da se prou~i kad se djetetudaje ime i da vi'{ dijete raslo ko izvode, mirno kao melaj}e i da ti sezakunem, porasla je, a nikakvogzijana nije u~inila. Ni jednu testijunije razbila, a stalno je vodu nosila.

Kad da vidi{ ~uda, kako je krenula uove vi{e {kole, ~ujem zovu je D`eki.A ba{ tu neki dan prolazim pokrajneke djece, vidim igraju se sa cukomi vabe ga D`eki, D`eki, D`eki.Subhanellah, pomije{ali imena djecii pa{~adima. Evo da ti ispri~am mojAmire kad smo ve} tu jo{ jedanistinit slu~aj. Ne znam da li ti zna{,

ja sam ti prije neku godinu bio na]abu.

- Znam, znam had`i Hajraga,rekao mi je Mirhad. Da ti Allah ukab-uli i mubarek olsun.

Hajraga: Allah raziola, sinko, daBog da da i ti do~eka{. Nego, oti{oti ja, a ono tamo plaho vru}ina. A miBo{nje navali i pij hladne vode.Jednom, Boga mi, ne mogah daizdr`im da se sa tavafa vratim dostana, nego pitam onog na{eg delila(vodi~a), |e ovdje ima, da prosti{,hala i |e mogu da promijenimabdest. ^oek mi lijepo pokaza, uzeme za ruku: "Eno vidi{ had`i Hajro, tizna{ tursku jazi ju, l i jepo pi{e:MIRHAD, niza stepenice si|i, tamomo`e{ vodu pustiti i avdes uzeti".Odem ja tamo, zavr{im posla, uzehabdest, iza|em ispred hale, okren-em se i ~itam i Boga mi lijepo pi{eturskom jazijom MIRHAD. Tamansam mislio da mi je tom jadnom

unuku na|enuto lijepo ime.

- Boga mi, had`i Hajraga, to jekrivo vrijeme.

Hajraga: Ma kako vrijeme, sinko,pa, bel}im, je kod njih uvijek }enefbio mirhad, a insanima su se davalaimena: Hasan, Salko, Mejra, Fata,Amir.

- Hajraga, to se zove moda.

Hajraga: Jah, jah, dobro me pod-sjeti. Neki dan ti ja pro{eto ~ar{ijom,kad tamo vidim insane, da prosti{,gotovo gole. Pa za mu{ke nije miba{ ~udo, jer sam hi gledo kad samu vojsku bio, pa i sramota i grehotaje manja nj ima. Nego gledam`ensko, u oba ova moja oka smiobih se zaklet, iako sam |ozlukepo~eo nosit, ne{to haljinke, nema~eperak ispod pojasa i drugo ciplakgolo. Zasramim se ja i br`e okrenemna drugu stranu, kad i tamo dvije tri,tako, da prosti{, gole. Prou~im bis-milu, donesem {ehadet, protrljammalo o~i i polako sebi ka`em:"Hajro, jadni Hajro, da se ovo tebine{to ne privi|a, da ti se {ejtaninisu uvrzli. ''Vidim sve normalno okomene samo `enski insani goli i goli.Pitam ja jednog mu{karca koji prvinai|e pokraj mene: "[ta je ovo", aon mi odgovori kao to ti... jah moda.

U te stope se vratim ku}i u sebeponavljaju}i: moda, moda, moda... itaman kad sam u avliju stigo viknemonoj mojoj staroj, onako ljut, pitaju}i{ta je to, kako ti ono re~e da sezove?

- Moda, Hajraga, moda.

Hajraga: Jah, moda, ja zaboravih isve do sad nisam mog'o da se sje-tim da se goli insani, da prosti{,zovu moda.

- Hajraga, ne zove se to moda,nego kad je ne{to zgodno i kad senosi, to se zove moda.

Hajraga: E, beli su se dimijenosile od kad je svijet posto, a bilesu i `ene u njima zgodne, ali senikad nisu zvale moda. Nego mojAmire, da ti jo{ ispri~am moje bruke,ja ti se u to nisam nikako razumio.Razboli mi se `ena, a od tog vaktaima 20-tak godina i od he}ima dohe}ima stigne do Biograda. Posljenekog vakta krenem ja onom po{tomza Biograd da vidim jel' `iva. Popitanju i atresi stignem u bolnicu.Tamo me na vrata do~eka jedno~eljade sve u bi jelo, bi}e da je`ensko, a imala je kapu na glavu.Kako se zove{ - Hajro, odakle si - odSand`aka, koga tra`i{ - `enu,sa~ekaj malo. ^ekam ja, ne bi malo,pojavi se neko i ide prema meni apomalo se smije. Vidim li~i, al' nijemoja Hajra, ne nosi dimije.Posagnem ja glavu i gledam ispredsebe. Ona pri|e i pita me kad samdo{o, kako sam, kako su joj djeca.Ama odkud znam ja kako su tvojadjeca nego ja tra`im moju `enu. Aona jo{ lju}a: "Sram te bilo, tra`i{`enu pored mene `ive, a star si~ovjek." Ja ti br`e bolje pobjegnemniz one duga~ke stube i pravo ku}ikod djece. Kad mi je poslije nekolkodo{la Hajra, ne}e u `ivu glavu dazbori s'menom. Ka`e: "[to si tra`iodrugih `ena u bolnicu." Kunem se jau sve da nisam, a ona mi ka`e:"Kako kad si mene reko." "Ao, Bogami te ja `eno nisam prepozno kadnisi imala dimija na sebi." Eh, evo tija, moj Amire, nisam nikome do sadispri~o osim tebe, pa ni ti nemoj valanikome.

MIRHAD ULAZI NA VRATA SOBE,NAZIVA SELAM I SJEDA NASPRAMADMIRA.

- Nastavi}e se -

R. Hamidovi}

MOJ UNUK MOJ UNUK MIRHAMIRHAD

Glas Islama

NNAA[[II MMEERRHHUUMMIIPPPPRRRREEEEDDDDSSSSTTTTAAAAVVVVLLLLJJJJAAAAMMMMOOOO KKKKNNNNJJJJIIIIGGGGUUUU

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

22

OOvo kazivanje o jednom odnajistaknutijih alima NovogPazara, pa i Sand`aka, zabil-je`i l i smo od Mehmeda

Kadioglu (Kadi}) porijeklom iz BijelogPolja a koji trenutno `ivi u Ankari uTurskoj. Povod za objavl j ivanjebiografije Smail ef. le`i u tome {to jenjegovim trudom i zalaganjima, bezpretjerivanja, sa~uvan ~isti duh Islamana ovim prostorima, posebno uNovom Pazaru. Njegovim marljivimradom stasavale su generaci jespremne da ponesu Allahov emanet.

Smail ef. Filibali} bio je samouk.Dakle, nije imao klasi~no obrazovanje.Ipak cijeli `ivot je provodio u ~itanjuknjiga. Rijetko je izlazio u ~ar{iju, i tosamo kada bi htio da se obrije ili kupisvje`e d`igerice. Hodao je pognuteglave i gledao pred sobom. Kada biprimjetio ba~eni bijeli papir, stavio biga u d`ep iz po{tovanja prema nauci.Kada bi nai{ao pored kakve skupineljudi, obavezno su ustajali na noge izpo{tovanja prema njemu. To su ~inili~ak i Srbi. Vr{io je du`nost muallimau mektebu kod Bor d`amije i imam-sku du`nost u Bor d`amiji. Dr`ao jepredavanja u d`amiji, muktebu i ku}i.Knjiga mu je uvijek bila u rukama. Napitanja (mesele) nije nikada davaoodgovore napamet, stalno je konsulto-vao kitab. Drago mu je bilo kada bi gapital i o bi lo ~emu, a posebno ova`nim `ivotnim pitanjima. Njegovibadet je bio pun i sadr`ajan. Poslijesabah namaza je uobi~avao prou~itihiljadu puta subhanallah, a tund`ina-salavat na kamen~i}ima, {to je idanas zadr`ano kao praksa u ovojd`amiji. Sve je obavljano u halka sis-temu, dakle zajedni~ki. Na kraju zikrabi on li~no dovu prou~io. U svom~uvenom mektebu je imao ~etiri sun-ufa po petnaest u~enika, a predavaoim je sl jede}e predmete: ImamiBergivi (kitab na turskom jeziku),Kur'an i ted`vid (po pola sahifednevno), Pouka o osnovnim islam-skim du`nostima s posebnim osvrtomna namaz.

"Utorkom smo u~ili o namazu i nje-govim {artovima, a posebno nam jenagla{avao i prakti~no pokazivaofadili-erkan (smireno i potpuno obavl-janje namaza). Tespih smo moraliu~iti polako i razgovjetno. Mnogo jenagla{avao va`nost pravilnog obavl-janja ibadeta. Sje}am se da nam je~esto govorio da ~inimo tewbu, jer toje ~inio Pejgamber dnevno po stotinuputa." Dok govori o svom u~itelju,Mehmed-beja prekidaju jecaji i suze."On mi je bio vi{e od roditelja. U~iniomi je Islam dragim. @ivim dugo vreme-na u Turskoj i pro{ao sam gotovo sve

ve}e njene gradove: Istanbul, Ankaru,Izmir, Konju, Bursu... ali jo{ nisamvidio niti sreo ~ovjeka tako prefinjenogahlaka i ~istog takvaluka kao {to jebio Smail ef."

Kao velikog alima kojeg su htjelimnogi ~uti, zamolili su ga da odr`ipredavanja sa }ursa u d`amiji. On jeto kategori~ki odbio, obrazla`u}i torije~ima da se boji kibura (oholosti) ako posjeduje i zrno oholosti u svomsrcu ne}e u}u i d`ennet. Govorio jeljudima da ne u~e Kur'an za pare.Bolje je prou~iti tri puta sure Ihlas iFatihu nego se igrati sa Kur'anom."Ako pak dajete pare (hediju) zau~enje Kur'ana onda to u~inite prijepo~etka u~enja hatme, jer onda u~a~ne}e misliti o tome koliko }e{ mu datii vi{e }e se skoncentrisati na samou~enje."

Novac kod njega nije igrao bitnuulogu. Od hamala koji bi hizmet u~inilitra`io je halala iako im je davao trodu-plo vi{e novca nego li su obi~nozara|ivali. Jednog dana za vrijemed`ume namaza muezan d`amije jepostavio sed`adu za Smail ef. da muprikupe ne{to sredstava jer se bli`ioBajram a njegova plata je bila veomaskromna. Smail ef. je bio u d`amiji inije znao {ta se de{ava ispred. Kadaje iza{ao i ugledao ogromnu hrpupara, jer je narod davao draga srca,{akom i kapom, silno se naljutio daga nikada prije lju}eg nisu upamtili.Rekao je da on to ne}e uzeti, jer onnije prosjak a za posao koji radi, Allah}e ga nagradit i , jer su tako iPejgamberi ~inili. Istog trena Smail ef.je naredio da se novac podijeli sirotinjia pred du{u onima koji su dali ovajprilog. Na sljede}oj hutbi tra`io jehalala od d`emata za ovaj ~in koji jeura|en bez njegovog znanja.

@ivio je u mu~nom vremenu. Islamje tada ostajao na pojedincima, a onje bio jedan od tih. Kada je do{lanaredba od tamo{njih vlasti za ski-danje fered`e, Smail ef. je bio me|uprvima od kojih je tra`ena fetva i pris-tanak na ovu nepravednu odluku.Tra`ili su njegov potpis kao najvi{egautoriteta me|u muslimanima. On jetakvu izdaju uporno odbijao sve dokga Allah d`.{. nije uzeo me|u svojedobre robove. Preselio je na ahiret~ista obraza. D`enaza mu je bilamasovna, do tada u nezapam}enombroju. Tog dana su svi bili tu`ni: ljudi,`ene, djeca... gotovo cijela ~ar{ija.Ipak, on je izvr{io svoj emanet.Posijao je sjeme koje je, hvala Bogu,niklo i ni~e svakim danom. DaUzvi{eni Al lah podari d`enetskeradosti Smail ef. i udru`i ga sa Svojimmiljenicima na ahiretu.

Sje}anja na Smail ef. Filibali}a

Preselio je na ahiret ~ista obraza. D`enaza mu je bila masov-na, do tada u nezapam}enom broju. Tog dana su svi bili tu`ni:ljudi, `ene, djeca... gotovo cijela ~ar{ija.

Stari Zavjet i moderna naukaKonstatacije

"Postanak" (prva knj igaMojsijevog petoknji`ja) po~inje sadvije uporedo stavljene pri~e ostvaranju. Treba ih ispitati odvojeno,sa aspekta njihove spojivosti sanau~nim podacima.

Prva pri~a o stvaranju

Tekst koji se ovdje reprodukujeje iz prijevoda po Jerusalemskoj bib-lijskoj {koli.

Prvo poglavlje, stihovi 1 i 2"U po~etku stvori Bog nebo i

zemlju. Zemlja bija{e pusta i praz-na. Tama se prostirala nad bezdani-ma, i duh Bo`i j i lebdio je nadvodama."

Nakon {to je autor uporedio ovajtekst sa nau~nim saznanjima opo~etnom stadijumu formiranjasvemira, zaklju~io je da, tu smjestitivodu, predstavlja obi~nu zabludu.

Stihovi 3 - 5"I re~e Bog: Neka bude svjetlost

i bi svjetlost. I vidje Bog da je svjet-lost dobra i rastavi svjetlost odtame. Svjetlost prozva Bog dan, atamu prozva no}. Tako bude ve~er,pa jutro - dan prvi."

U ovom stadijumu stvaranjaprema Bibli j i, zvi jezde jo{ nisustvorene, tako|e prema Bibliji one}e biti stvorene tek ~etvrtog dana.Sasvim je nelogi~no citirati svjetlostu prvom danu kada se stvaranjesredstava proizvodnje ove svjetlostistavlja tri dana kasnije. [tavi{e,smjestiti u prvi dan postojanjeve~eri i jutra je ~ista alegorija: ve~eri jutro kao elementi dana mogu sezamisliti samo nakon postojanjaZemlje i njene rotacije pod osvjetl-jenjem njene vlastite zvi jezde:Sunca.

Stihovi 6 - 8"I re~e Bog: "Neka bude svod

posred voda da dijeli vode od voda.I bi tako. Bog na~ini svod i vode podsvodom odi jel i od vode nadsvodom. A svod prozva Bog nebo.Tako bude ve~er, pa jutro - dandrugi".

Ova slika cijepanja voda u dvijemase je nau~no neprihvatljiva.

Stihovi 9 - 13"I re~e Bog: "Vode pod nebom

neka se skupe na jedno mjesto i

neka se poka`e kopno. I bi tako.Kopno prozva Bog "zemlja" a sku-pljene vode "more". I vidje Bog daje dobro."

"I re~e Bog: "Neka proklija zeml-ja zelenilom - travom sjemenitom,stablima plodonosnim koja, svakoprema svojoj vrsti, na zemlji doneseplod {to u sebi nosi sjeme svoje". Ividje Bog da je dobro, tako budeve~er, pa jutro - dan tre}i."

Ove stihove autor komentari{e:^injenica da je u izvjesnoj epohi

historije Zemlje, jo{ dok je ona bilaprekrivena vodom, izronilo kopno,nau~no je posve neprihvatljiva. Alida se pojavilo veoma organizovanobiljno carstvo sa reprodukcijompomo}u sjemenja prije postojanjaSunca (postanak se stavlja u ~etvrtidan) i da se uspostavila izmjenadana i no}i, posve je neodr`ivo.

Stihovi 14 - 19"I re~e Bog: "Neka budu svjetlila

na svodu nebeskom da lu~e dan odno}i, da budu znaci blagdanima,danima i godinama, i neka svijetlena svodu nebeskome i rasvjetljujuZemlju". I bi tako: na~ini Bog dvavelika svjetl i la - ve}e da vladadanom, manje da vlada no}u - i zvi-jezde. I Bog ih postavi na svodnebeski da rasvjetljuju Zemlju, davladaju danom i no}u i da rastavlja-ju svjetlost od tame. I vidje Bog daje dobro. Tako bude ve~er, pa jutro -

dan ~etvrti".Zemlja i Mjesec, zna se, poti~u

od svoje izvorne zvijezde Sunca.Smjestiti stvaranje Sunca i Mjesecaposlije stvaranja Zemlje je sasvimsuprotno solidno utvr|enim pojmovi-ma o formiranju elemenataSun~evog sistema.

Mjesec i Sunce su dakle u Biblijinazvani svjetlilima. Kur'an me|utimih ozna~ava razli~ito, Mjesec kaosvjetlo (nur), dok je Sunce svjetiljka(sirag) koja proizvodi svjetlo. Naprimjer: sura 71., ajet 15-16:

"Zar ne vidite kako je Al lahsedam nebesa, jedno iznad drugogstvorio, i na njima Mjesec svjetlimdao, a Sunce svjetiljkom u~inio."

Nastavi}e se

Priredio: Fahir Hamzagi}

Maurice Bucaille

BIBLIJA KUR'AN I NAUKA (II)

Glas Islama

RREEKKLLAAMMEE II OOGGLLAASSII

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

23

Kompletan j e a n s program na jednom mjestu

Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax 020 28 842

VV EE LL EE PP RR OO DD AA JJ AABEZALKOHOLNA PI]A:FANTA, COLA, SPRITEHALAL PILETINAHALAL PILETINA

Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax 020 28 471

SREDNJA MEDRESA"GAZI-ISABEG"

O G L A [ A V A

da }e se u avgustovskom roku 1997. godine obaviti ispiti ovim redom:

- popravni ispiti .............. 19. avgusta 1997. godine u 8.00 sati,- vanredni ispiti .............. 20. i 21. avgusta 1997. godine u 8 sati, - zavr{ni ispiti - matura ... 22. i 23. avgusta 1997. godine u 8.00 sati.

Prijavljivanje svih ispita: ...................... od 17. do 19. avgusta 1997. godine.Upis u~enika za sve razrede: ............... 31. avgusta 1997. godine.Nastava po~inje: ................................. 01. septembra 1997. godine.

DIREKCIJA MEDRESE

PO PRVI PUT NA OVIM PROSTORIMA VJERNICISAND@AKA, PA I [IRE, IMAJU SVOJE GLASILOGlas Islama KOJEM VJERUJU I ODAKLESE NAPAJAJU INFORMACIJAMA.

POZIVAMO SVE PRIVATNE PREDUZETNIKE, TUR-ISTI^KE AGENCIJE I OSTALE DA SVOJU TRGOVA^KUROBU, PROIZVODE I USLUGE PONUDE PUTEMNA[EG LISTA I OVOM ^ITALA^KOM AUDITORIJU-MU

CIJENA OGLASNOG PROSTORA:CIJELA STRANICA 800,00POLA STRANICE 400,001/4 200,00 1/8 100,001/16 50,00

B E Z B O L N OVA\ENJE

LIJE^ENJE

PLOMBIRANJE

PRAVLJENJE

VEOMA KVALITETNO I JEFTINO

ZUBNA ORDINACIJADr. Muharema Spice

O R T O D O N TUL. RIFATA BURD@OVI]A 31

TEL. 020 24 330

KOMISIONAA LL PP EE TT OO UU RR SS

BRA]E NICEVI]

VR[IMO KOMISIONU PRODAJU SVIH VRSTAVIDEO I TV TEHNIKE.

TAKO\E VR[IMO PRIJEVOZ PUTNIKA ZAMA\ARSKU, AUSTRIJU I [VICARSKU. INFORMACIJENA TEL. 002200 2288 886622

PRODAJEM KU]U SA POMO]NIMOBJEKTIMA (IMANJE I [UMU) U RELJEVU KOD SARAJEVA.

INFORMACIJE NA TEL. 001111 775599 669944

TALHA IBNU UBEJDULLAH r.a.

Upozna}emo se sa ~ovjekom koji prednja~i usvim dobrim osobinama, nadasve u d`ihadu. Onje divan primjer onih koji su dali sve {to suimali da bi uzdigli Allahovu rije~, za{titiliResulullaha s.a.v.s. te prenijeli i {irili AllahovuObjavu.

On prednja~i u dobro~instvu. Njegovi nadim-ci su: Talha el-D`ud (dare`ljivi), Talha el-Hajr(dobro~initelj) i sl. ^itav njegov `ivot bio jeispunjen plemenito{}u, po`rtvovno{}u idare`ljivo{}u. Davao je od sebe sve {to jemogao. Prednja~io je u {ehadetu. Poslaniks.a.v.s. je rekao za njega da je {ehid koji hodapo zemlji. On je junak i {ehid zajedno! On jeTalha Ibnu Ubejdullah - jastreb Uhuda, neka jeAllah zadovoljan njime.

Nevjernici su jednom na po~etku {irenjaIslama vezali u`etom Talhu sa Ebu Bekrom r.a.Od tada imaju zajedni~ki nadimak "Srodnici".Oba ashaba trpjela su u`asne muke od u`eta.^ak je i Talhina majka zlostavljala svoga sina.Sama je uvidjela koliko je ~vrst i ustrajan uvjeri, da ga ni{ta ne mo`e odvratiti. Kada suga mu~ili bio je miran i nasmijan, spokojnasrca. Potporu za svoju strpljivost na{ao je uAllahovim rije~ima iz Kur'ana. On vjeruje uAllaha, pa za{to onda da se osvr}e na rije~inevjernika. Talha je znao da pametan ~ovjekne}e odbaciti dobrotu, istinu i ispravnost, raditoga {to neki krivo razmi{ljaju. Vjera u Allahazahtijeva strpljivost i trpljenje, kao odgovor nazlostavljanje kafira, uvijek i svugdje.

Do{ao je ~as utjehe nakon podno{enja muka.Allah je za Talhu i muslimane dao izlaz.Zajedno sa porodicom Ebu Bekra u~inili suhid`ru u Medinu. Oprostio se sa svojim rodnimmjestom i imetkom i podnio te{ko}e puta,pustinjsku pra{inu i glad. Slava Allahu kada

smo na mukama, Slava Allahu kada smo u izo-bilju!

U Medini, do{lo je do nevi|enog bratimljen-ja {to ga je Poslanik s.a.v.s. u~inio izme|uTalhe muhad`ira i Ka'ba Ibnu Malika, jednogod istaknutih gra|ana Medine. Njegov `ivot uMedini je bio pun herojstva i pribli`avanjaAllahu.

Talha je u bitki na Uhudu zadobio dvadeset~etiri rane po tijelu i prstima. Bio mu je oduzetjedan prst, jer je podmetnuo svoju ruku da biza{titio Resulullaha s.a.v.s. od udaraca koje sumu nanosili mu{rici. Talha je ranjenogPoslanika za{titio svojim tijelom i uzmicaozajedno sa njim bore}i se sabljom.

Resulullah s.a.v.s. je Talhi odao posebnopriznanje, istakav{i njegovu posebnu li~nostkada mu je na dan bitke na Uhudu rekao:"Talha, ti si u potpunosti uspio, tj. u~inio sitakva djela da si zavrijedio d`ennet bez ikakvesumnje!" Ebu Bekr Es-Siddik r.a. je za njega

rekao: "Taj dan bitke na Uhudu je bio Talhindan."

Za Talhu rane nisu predstavljale ni{ta oso-bito. Jo{ se vi{e suprotstavljao neprijatelju, jerje to bilo radi Allahovog zadovoljstva kao izadovoljstva Njegovog poslanika i mu'mina.

To je bio njegov moto. Ni{ta to nije ~udo zajastreba Uhuda. Zato vidimo da Talha u borbiuvijek voli prve redove u kojima sudjelujeResulullah s.a.v.s. Ne pitajte u kojim je bitkamaTalha bio. U svim bitkama uz Resulullaha, i tobez ikakvog straha ili mrvice kolebanja i oprezada ne bi dao svoj `ivot u borbi.

Talha r.a. je zatra`io {ehadet, a Allah mu tonije uskratio. Eto Resulullaha s.a.v.s. koji mudonosi radosnu vijest da }e u}i u d`ennet.Tako|e mu je rekao jo{ za `ivota da }e biti{ehid. Lijepo bi bilo kada bismo zapamtili triradosne vijesti koje je izrekao Resulullahs.a.v.s.: "Kome je drago da gleda ~ovjeka kojihoda zemljom a ve} je mrtav, neka gledaTalhu! Kome je drago vidjeti {ehida kako hodazemljom, neka gleda Talhu Ibnu Ubejdullaha!"Neka ti je sa sre}om Ebu Muhammede. Allah tije oprostio sve grijehe koje si u~inio prije i kojislijede.

Kako su slatke vijesti o d`ennetu, {ehadetu ioprostu! Kada bi nam samo jednu od tih rados-nih vijesti Allah omogu}io, bili bismo beskrajnosretni. Bo`e, molimo te za jednu radosnu vijestkao {to je Resulullah rekao Talhi; da namoprosti{ grijehe i smiluje{ nam se; da nampodari{ {ehadet na ispravnom Tvome putu i danam dozvoli{ da u|emo u d`ennet s onima koji-ma Si to obe}ao. Ti sve ~uje{ i sve mo`e{.

Amin!Iz knjige "Desetorica kojima je obe}an

d`ennet"Abdullah

Glas IslamaGlas Islama

Da je jedan od razloga nevjerovanjaJehudija u poslanstvo Muhammedas.a.v.s. D`ibril a.s. kao melek posred-stvom kojeg je Poslanik s.a.v.s. primaoObjavu. Bili su vjerovanja da je D`ibrila.s. njihov neprijatelj i da on dolazidonose}i tegobu i patnju, a da jeMikail a.s. prijatelj njima jer on donosirizk (opskrbu) i rahmet, na{ta se iodnose rije~i Uzvi{enog Allaha: “Reci:‘Ko je neprijatelj D`ibrilu? A onAllahovom voljom, tebi stavlja na srceKur’an....’ ‘Ko je neprijarelj Allahu imelekima Njegovim i poslanicimaNjegovim i D`ibrilu i Mikailu - pa,Allah je, doista, neprijatelj onima kojine}e da vjeruju.”

(El-Bekare, 97. i 98. ajet)

Da li znate? Dova

“Gospodaru na{, mi ono {to Tiobjavljuje{ vjerujemo i mi Poslanikaslijedimo, zato nas upi{i me|uvjernike.” (Ali-Imran 53. ajet)

“Gospodaru moj, oprosti meni iroditeljima mojim i onome koji kaovjernik u moj dom u|e, i vjernicima ivjenicama, a nevjernicima samo propastpovje}aj.” (Nuh 28. ajet)

SSJJEE]]AANNJJEE NNAA PPOOSSLLAANNIIKKOOVVEE AASSHHAABBEE

IMARET (t. imaret), "javna kuhinjaza sirotinju". Povijest prakti~nedare`ljivosti u Islamu malo je istra`ena.Sredstva iz vjerskih zaklada (vakufa)~ini se da su ve} rano bila odre|ivanaza ishranu siroma{nih i putnika. Spojavom medrese, njezini u~esnici iu~itelji bili su opskrbljeni besplatnom

hranom. Pod Osmanlijama nastale su,u d`amijskom krugu (Kulliye), brojnekuhinje za sirotinju, tzv. imareti (od a.'imara, "gra|evina"). Sultani su ~esto,neposredno po zauzimanju ili utemelji-vanju nekog grada, utemeljivali takvuustanovu i dijelili prvo jelo vlastitomrukom. O odredbama zaklade igodi{njim obra~unima obavje{tavaju

kuhinjski listi}i. Obi~no se jutrom inave~e davala ~orba, odnosno krupica.Ri`a sa dodatkom davala se samopetkom, a meso vrlo rijetko. Veliki sul-tanski imareti dijelili su dnevno izme|u1.000 do 3.000 obroka. Danas su vjer-ske socijalne organizacije i Crvenipolumjesec preuzeli zada}e kuhinja zasiroma{ne.

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA