Fiskalna Politika EU

8/13/2019 Fiskalna Politika EU

1/11

1. RAZINA ONOENJA ODLUKA O FISKALNOJ POLITICI EU- Temelji se na : Funkcijama

javnih financija- (alokacijskoj, redistribucijskoj i stabilizacijskoj) te na naelu supsiijarnosti.

Funkcije javnih financija:Alokacijska funkcijanjena uloga je da se sredstva kojima raspolaze

drzava utrose za ucinkovitu ponudu javnih dobara i usluga. Lokalnim vlastima bi trebalodozvoliti donosenje odluka u onim dijelovima koji najbolje zadovoljavaju preferencije

lokalnog stanovnistva. Lokalna jedinica-dobra se nude na lokalnoj razini. Nacionalna dobra

nude se na sredisnjoj nacionalnoj razini. Redistribucijska funkcija- njen cilj je pravedna

raspodjela dohotka. Nize razine vlasti ne mogu ucinkovito provoditi redistribucijsku funkciju.

Redistribucijski ucinak poreza na dohodak i poreza na dobit bolje se ostvaruje na sredisnjoj

razini. Kada bi imali ubiranje na nizim razinama moze doci do nelojalne porezne

konkurencije. Stabilizacijska funkcija- Njen zadatak je postizanj visoke razine zaposlenosti i

stabilnost cijena. Bolje je da se izvrsava na sredisnjoj razini zbog toga sto niz razine vlasti ne

mogu bitno utjecati na vecinu makroekonomskih varijabli unutar svojih granica, nize razine

vlasti imaju ogranicenu moc zaduzivanja i ne mogu voditi vlastitu monetarnu politiku.

NACELO SUPSIDIJARNOSTI- prema nacelu supsidijarnosti odgovornost za odredenu javnu

uslugu treba dodijeliti onoj razini vlasti koja je kompatibilna s podrucjem korisnosti te javne

usluge. Pored osnovnih fiskanih funkcija postoje jos i odredeni zadatci koje razlicite razine

vlasti trebaju izvrsiti kroz svoje proracunske prihode i rashode.Opce prihvacena nacela koja

bi trebala voditi tom cilju su: ucinkovita alokacija resursa, pravedna i ravnomjerna ponuda

javnih usluga na svim podrucjima odredene drzave, makroekonomska stabilnost,

zadovoljavajuci ekonomski rast. Navedeni ciljevi su inkorporirani u Europskoj povelji o

lokalnoj samoupravi.


2/11

2.PAKT O STABILNOSTI I RASTU- Usvojen je 1997.godine. Izmjene Pakta o stabilnosti i rastu

SGP-a. Slubeno opravanje za reformu SGP-a bilo je proirenje EU. U onosu na izvorna

pravila uveena je ogovarajuca fleksibilnost te se ozvoljava a po oreenim uvjetima

prekre razinu 3% eficita BDP-a koja ini maksimalnu razinu ozvoljenu za lanicu EU.Zemljama ce se oprostiti prekraj u sluaju izvanrenih okolnosti, kao toje pad BDP-a za

vie o 2% zbog ustrajnog opaanja ekonomije ili u sluaju pouzetnickih reformi kakva je

mirovinska reforma koja ima suprotan utjecaj na proracun. Vrijeme prilagoavanja je

produljeno. Prilikom procjene postojanja prevelikog proraunskog eficita komisija i vijece

ce pazljivo uzeti u obzir sve napore koje pojedina clanica poduzima na podrucju: fiskalne

konsolidacije, odrzivosti duga, javnih investicija, implementacije politika poticanja

istrazivanja i razvoja.

3.INSTRUMENTI I PROCEURE PROVOENJA POLITIKE EU- Instrumenti na kojima se temelje

odluke u financijskom sustavu: 1. Uredbe iz ugovora- UgovoriTemelj svih vaedih Zakona.

Osnova za provoenje svih politika EU, Vedina orebi i propisi sarzana unutar Ugovora o

EU- Maastrichtskog ugovora na koji se vezu propisi i odredbe iz Amsterdamskog ugovora.

Ugovor iz Nice 2001.

2. Sekundarno zakonodavstvo - postoje instrumenti koje trebaju obvezatno prihvatiti sve

zemlje lanice EU i koje ne trebaju. Prva kategorija obvezatnih instrumenata su Uredbe. Njih

se trebaju priravati sve zemlje lanice. Druga kategorija su Smjernice ili Direktive. Njima se

oreuje okvir gje lanice mogu imati vise izbora ko ureenja zakonoavnog sustava.

Treca kategorija su Odluke. Mogu biti opce i specificne i ne moraju se odnositi na sve zemlje.

3. Odluke i propisi usvojeni dogovorom izmedu europskih institucija- Usuglaavaju ih

institucije zbog sprjecavanja konflikata u provedbi odredbi zakljucenih Ugovorom. Pravne

akte predlaze Komisija, prije Maastrichta zakonske akte donosilo je Vijece EU, poslije

Maastrichta jaca uloga Parlamenta, poslije Amsterdama uloga Parlamenta i Vijeca su

izjednaceni. Suodlucivanje vrijedi skoro u svim pitanjima osim poljoprivrede, pravnog

sustava, fiskalne harmonizacije, trgovine, ekonomske i monetarne unije.


3/11

4. IMBENICI POREZNOG SUSTAVA (porezno sustavni imbenici) RAVNO

PRORAUNSKI EFICIT I JAVNI UG RAVE -Danas u svijetu postoji preko 200 slobodnih

rava to znaci a imamo i oko 200 vie ili manje razliitih poreznih posustava ija

struktura ovisi o mnotva imbenika meu kojima su najvaniji: 1. Velicina teritorija i brojstanovnika date drzave, 2. Opseg i velicinajavnog onosno rzavnog sektora, 3. Dravno

proracunski deficit i javni dug drzave, 4. Opseg i struktura nezaposlenosti, 5. Stupanj

razvijenosti, geopoliticki polozaj i pripanost oreenim integracionim asocijacijama, 6.

Oblik drzavnog i politickog sustava, 7. Blizina ratnog arita, povijesne, religijske, nacionalne i

druge komponente razvitka i sl.Dravno proraunski deficit i javni dug drave-Proraunje

ekonomsko- pravni akt kojim se unaprije prije poetka troenja srestava previaju javni

prihodi i rashoi, obicno za jenogoisnji perio. Temeljno naelo koje se namece prilikom

planiranja je zahtjev za proraunskom ravnotezom, a se rzavni proracunski rashoi trebaju

namiriti ravno proracunskim prihoima ( najcesce su to porezi).Zajednicko za sve teorije je

sto naglasavaju prednost materijalnih posljedica koje uzrokuju proracunski deficit u

nacionalnoj ekonomiji. 70-tih godina mnoga gospodarstva ulaze u stadij inflacije zatim

stagflacije. Dolazi o tekih ekonomskih problema: inflacije, stagnacije, visoke zaduzenosti,

platnobilancnog deficita. Ugovorom iz Maastrichta inzistira se da proracunski deficit zemalja

clanica EU ne smije biti veci od 3% BDP-a. lanice EU su visoko zauene iako je prema

ugovoru iz Maastrichta propisano najvie 60% BDP-a.


4/11

5. RASPODJELA PRIHODA U FEDERATIVNOM POREZNOM SUSTAVU-Temeljni problem

federalno ustrojenih modela oporezivanja je raspodjela poreznih prihoda. Raspodjela koja ne

bi voila rauna o povijesnim, nacionalnim, vjerskim, emografskim i r. cimbenicima moze

uzrokovati napetosti, nemire, sukobe pa cak i ratove. Najznacajnija su: 1. Model vlastitih(izvornih prihoda), 2. Model zajednickih prihoda, 3. Mjesoviti model.

1. Model vlastitih (izvornih prihoda)-Pojavljuju se u 2 oblika (pod modela). I pod model-

Fiskalni suverenitet slicno kao u unitarnim drzavama ima sredisnja vlast znaci federacija.

Zemaljskim vlastima pripada samo izvedeni porezni suverenitet. Znaci federacija

ustanovljava izvore i vrste poreznih davanja. Zemaljske i lokalne vlasti imaju moc uvesti vec

konstituirane porezne obveze u okviru utvdenog limita. Ovaj pod model naziva se i VEZANIM

POD MODELOM. II. Pod model- je znatno decentralizovaniji a naziva se jos i pod model-

sustavom slobodne separacije. Sredisnja vlast i drzavne kontrolne vlasti imaju puni fiskalni

suverenitet.Glede ekonomsko gospodarskih tijekova ovaj pod model vodi k feudalizaciji

drustveno ekonomskog zivota do stupnjeva anarhije. Glavno pitanje ovog pod modela je

pitanje koordinacije fiskalnog odlucivanja koje se postize zakljucivanjem posebnog financ

aranzmana izmedu sredisnje drzavne vlasti i kantonalnih regionalnih organa vlasti.

2. Model zajednickih prihoda- temeljise na zajednickoj participaciji u raspodjeli ubranih

prihoda. Fiskalni suverenitet pripada samo sredisnjoj vlasti. Druge vlasti sudjeluju u

prikupljanju i raspodjeli poreznih davanja.U ovom modelu moguca su 2 razlicita pod modela.

Prvi pod model zajednice s doprinosom-Fiskalni suverenitet pripada zemaljsko kantonalnim

vlastima. Nakon ubranih poreznih prihoda jedan dio istih uplacuju sredisnjoj vlasti. Osobit je

za konfederacije. Drugi pod model sustav zajednice s doznakama-Fiskalni suverenitet

pripada sredisnjoj vlasti koja po naplati poreza uplacuje odg. dijelove prihoda nizim

zemaljsko-kantonalnim vlastima. Osobit je za relativno cvrste federacije.

3. Mjesoviti model.je najcesce u primjeni. U porezno pravnoj praksi gotovo nikad se ne

susrecemo s cistim modelom raspodjele javnih prihoda. U primjeni su neki kombinirano

mjesoviti modeli. Pojedine politicko teritorijalne jedinice pribavljaju dio prihoda po modelu

separacije, sustavu zajednice i dijelom i po modelu unitarnih drzava. Karakteristike slozeno

ustavno politickih ustrojenih rzavnih sustava su vicarska i BiH. U obje zemlje u primjeni je

mjesovito konfederativni sustav oporezivanja: konfederativno federalni, unitaristicki. BiH

glede poreznog sustava ima elemente federacije i konfederacije. Doprinosi entiteta imajuelemente pod modela zajednice prihoda s doprinosima.


5/11


6/11

2. CILJEVI HARMONIZACIJE - Osnivanje zajednickog trzista i uklanjanje fisklanih prepreka

koje remete konkurenciju na zajenickom tritu, uklanjanje fiskalnih smetnji koje utjecu na

slobono kretanje robe, ljui i kapitala u EU, postupno meunarono pribliavanje

ekonomskih politika zemalja lanica, uvoenje niza zajenikih politika u razliitimporujima, omogudavanje financiranja EU vlastitim srestvima, osiguravanje ekonomske

neutralnosti fiskalnog sustava lanica glee geografske alokacije resursa i potivanja naela

nediskriminacije poreznih subjekata i proizvoda u svezi s njihovom rezidencijom i porijeklom,

uiniti harmonizaciju fiskalnih sustava lanica instrumentom ubrzanja procesa integriranja i

meizavisnosti nacionalnih gospoarstava.

3. NAELA HARMONIZACIJE Naelo nacionalne nadlenostiOreena politika je

iskljucivo u nadleznosti pojedinih zemalja clanica ako Unija nema nadleznosti po tom pitanju

na temelju Ugovora .

Naelo jednoglasnosti- Pitanja vezana uz porezni sustav Unije mogu biti prihvacena jedino

jednoglasno, odnosno ako ih prihvate sve zemlje clanice.

Naelo supsidijarnostije osnovno nacelo koje je utjecalo na process harmonizacije

poreznih sustava EU. Prema ovom nacelu odgovornost za odredenu javnu uslugu treba

dodijeliti onoj razini vlasti koja je kompatibilna s porucjem korisnosti te javne usluge.

Smjernica o spajanjima

Porezni paket Globalni pristup pokrenut u Veroni 1996. i formaliziran u Paketu

predstavlja prekid s proslosti. Ovaj pristup stavlja zajedno serije raznih poreznih pitanja da bi

se postigli ciljevi kao npr. stabilizacija poreznih prihoda zemalja clanica, funkcioniranje

jeinstvenog trzista bez poteskoca, promoviranje zaposlenosti. Tri elementa: 1. Koeks

ponasanja usmjeren je ka stetnosti porezne konkurencije, 2. Direktiva ostednji nastoji

osigurati ucinkovito oporezivanje prihoda od stednje pojedinca unutar EU, 3. Direktiva o

kamatama i pristojbama ide k eliminaciji izbjegavanja placanja poreza na kamate i pristojbi

izmedu grupa kompanija.


7/11

4. FISKALNI UINCI PRIKLJUIVANJA Prihodna stranamogude promjene u oreenim

poreznim oblicima, novi prihoi, ostali specifini prihoi o prikljuivanja.

Rashodna strana- promjene u rashoima nastale prikljuivanjem EU.

Ukupni uinci- rezultanta prethono spomenutih promjena prihoa i rashoa. Fiskalni uinciprikljuivanja- Prihona strana. Primarni uinci su u svezi sa neizravnim porezima

oporezovanog prometa.

Promjene u oporezivanju prometa: nacionalni plan- PDV i troarine, meunaroni plan-

carine.

Fiskalni uinci prikljuivanja- prihodna stranaPDVPromjene s obzirom na usklaenost

postojedeg sustava PDV-a u svezi sa VI smjer.

Oekivane promjene- ukidanje nulte stope, odliv jednog dijela ubranih prihoda po osnovi

PDV-a u proracunu EU te po toj osnovi smanjenje prihoda od PDV-a

Fiskalni uinci prikljuivanja- prihodna stranatroarine Postoje u danasnjim poreznim

sustavima. Posebnu ulogu odigrale kod smanjenja carina. Ocekivane promjene:

Harmonizacija troarina u zemlji pristupnici sa onima u EU i to na naftne derivate, duhanske

preradevine, alcohol.

Fiskalni ucinci prikljucivanjaprihodna strananovi prihodiUlaskom u EU nuzno je

ocekivati nove prihode koji ce nastati transferom novca iz proracuna EU. Prema iskustvima

dr. novih clanica, transferni prihodi nece imati ucinak na prihode proracuna jer ce biti izravno

namijenjeni: krajnjim korisnicima ili financiranju oreenih projekata.

Fiskalni ucinci prikljucivanjaprihodna stranaostali prihodi- Pristupanje EU moze biti

potpomognuto davanjem odredenih prihoda iz proracuna EU ili fondova sa naglasenim

ucincima na proracunske prihode. U te prihode ubrajamo predpristupne pomoci,

specijalizirane financijske aranzmane, privremene kompenzacije.

Fiskalni ucinci prikljucivanjarashodna strana - Moguca promjena rashodne strane: uplate

iz nacionalnog proracuna u proracun EU, izdaci za prilagodbu u svezi s infrastrukturom i

okolisem, ostale uplate u proracun EU.


8/11

5. IPAProgram IPA pokrenut je 2007. goine kao zamjena za osaanjeprograme ISPA,

SAPARD i PHARE. Program se temelji na pomoci zemljama kandidatima i potencijalnim

kaniatima za prihvadanje pravne steevine, a slui kao trening za strukturne fonove

nakon pristupanja u punopravno lanstvo. Novina ovog programa je jelomino postavljanje

proceure oobravanja srestava i kontrole provoenja istih. Program IPA ijeli zemlje

zapadnog balkana u dvije skupine: prvu skupinu cine Hrvatska i Makedonija kao zemlje

kandidati, a drugu skupinu ostale zemlje regije kao potencijalni kandidati. Financijska

potpora programa je usmjerena na izgradnju institucija, razvoj ljudskih potencijala, ruralni

razvoj, te prekogranicnu suradnju kao izuzetno vazan segment u ovoj regiji. Ipa se sastoji od

5 sastavnih dijelova, svaki pokriva prioritete u sklau sa potrebama rave korisnice:

-Pomoc u tranziciji i izgradnji institucija ( financiranje izgradnje kapaciteta i institucija)

- Prekogranicna suradnja ( podupiranje drzava korisnica u podrucju prekogranicne suradnje

sa drzavama clanicama ili unutar regionalne suradnje)

- Regionalni razvoj ( podupiranje i pripreme za implementaciju kohezijske politike unije)

- Razvoj ljudskih resursa ( priprema za kohezijsku politiku i europski socijalni fond)

- Ruralni razvoj ( pripreme za zajednicku poljoprivrednu politiku i srodne politike i za

koristenje sredstava europskog fonda za poljoprivrednu garanciju i orjentaciju)

6. EU POREZNI ZAKON- Neizravno Oporezivanje

1. PDV- Opdi porez na potronju: primjenjuje se na naelu ukupne ponue obara i usluga,

podnosi ga krajnji potroa. 1986- uvoenje pv-a, 1977.g. esta smjernica pv-a smjernica

112/ 2006 a na tu smjernicu se naovezuje 2010/ 88 smjernica. 1993. Jeinstveno trite,

ukidanje fiskalnih granica, pdv tranzicijski sustav

Osnovna nacela: - oporezivanje u zemlji lanici gje je obavljena kupnja ( prema izvoru), uvoz

i izvoz izmeu zemalja lanica zamijenjen je ponuom i kupovinama unutar zajenice (

prema oreitu)

Slabosti postojedeg pv sustava: slozenost, visoki trokovi aministracije, oteana kontrola,

otvoren za prevaru i evaziju, nema jednoobraznu aplikaciju, zastario.

PDV buudi razvitak- postojedi sustav ne ogovara potrebama jeinstvenog trita EU, ali je

potekoda u uspostavljanju jenog orginalnog zajenickog sustava pv-a.Novi proiriteti: 1.

pojednostavljenje 2. modernizacija, 3. jedinstvena primjena


9/11

1. Slimprojektinzistira se na jaoj suranji u naplati i obraunu pv-a, te jednostavnijem

ovijanju transakcija i registriranju kompanija, uvoenjem novih poreznih ogovora oko

elektronskog fakturiranja.

2. Posebni porezi neizravni porezi na potronju oreenih proizvoa. Znaajniji poizaiporeznih prihoda. Povezani sa drugim ciljevima, imaju u vidu druge politike. U EU: alkoholna

pica, proizvodi od duhana, mineralna ulja

Harmonizacija posebnih poreza da bi se osiguralo poslovanje i funkcioniranje jedinstvenog

trita putem izravnih prijeloga. 1993. harmonizacija strukturne stope. Postigla se i

harmonizacija strukture i aproksimacija stope.

3. Energija/ okruenje1992. Sustav zajednice oreuje minimalne stope za proizvoe

mineralnih ulja.

1997. Prijedlog za oporezivanje energetskih proizvoda

- proirenje sustava posebnih poreza na ugljen, prironi gas i el energiju

- politicki ciljevi: jeinstveno trite, okruenje, energija i transport

- fleksibilnost zemalja clanica da stope fiksiraju iznad minimuma

Samit u Nici- napredak na planu poreza, jednoglasnost ostaje glavno pravilo

Najveci napreak buuci razvitak na bazi aljnjeg jaanja kooperacije

7. BUUDNOST POREZNE POLITIKE EU

Ciljevi porezne politike: 1. pomod jeinstvenom tritu, 2. poupiranje Lisabonskih ciljeva, 3.

jacanje EU ekonomije

Buuda poruja za jelovanje fiskalne aktivnosti na razini EU. Kao glavna tocka: pragmaticni

i evolutivni pristup zasnovan na nacelu supsidijarnosti. Europska porezna politka treba

prepoznati koegzistenciju poreznog sustava zemalja lanica. Znaajna poruja mogu biti

predmet interesa u godinama koje dolaze, porezi za ocuvanje okruzenja i oporezivanje

kompanija, borba protiv porezne evazije i pridruzenih joj aktivnosti. Nema potrebe za

irokom harmonizacijom. 1. Neizravno oporezivanje: potreban visok stupanj; 2. Porez na

osobni dohodak: repektiranje 4 slobode, 3. oporezivanje kompanija: mora se napraviti

mnogo vise na poreznim obveznicima / poslovanju i jeinstvenom tritu.

Porezna konkurencija unutar EU je neizbjena i mora prionositi manjem poreznom pritisku.


10/11

8. EUROPSKI FOND ZA POLJOPRIVREDNU GARANCIJU I ORIJENTACIJU

Osnovan je Rimskim ugovorom, a sastoji se od 2 dijela: odjel garancija i orijentacija. U okviru

europske gospodarske politike i politike socijalne kohezije EAGGF je najveci i najznacajniji

fon EU koji potice ruralni razvoj i unaprjeenje poljoprivrenih struktura. Djelovanje EAGGFsu: ulaganje u poljoprivredne holding, pomoc farmerima u programima strucnog

usavrsavanja, pomoc za umirovljenje, kompenzacije za manje favorizirana podrucja, mjere za

zastitu poljoprivrednog okolisa, obrada i trgovanje poljoprivrednim proizvodima, razvoj i

optimalizacija korisnosti suma, razvoj ruralnih podrucja kroz opskrbu uslugama, potporu za

lokalno gospodarstvo, podrzavanje turizma i obrtnih djelatnosti.

Iz europskog fonda za garanciju i orjentaciju u poljoprivredi izdvajaju se sredstva za

financiranje zajednicke poljoprivredne politike (CAP). CAP je jedno od najvaznijih podrucja

djelovanja i koncentracije sredstava kojima raspolaze EU zahvaljujuci udjelu u proracunu i

populaciji koja ta podrucja obuhvacaju. Posebnu vaznost CAP ima za realizaciju jedinstvenog,

unutrasnjeg trzista EU. U cilju brze implementacije zajednicke agrarne politike unija je

pokrenula program SAPARD s ciljem pomoci zemljama pristupnicama za usvajanje pravne

stecevine te usvajanja standard zajednice u proizvodnji, marketingu i razvoju hrane. Sve

programe ruralnog razvoja koji nisu dio cilja 1, pokrenula je Komisija, a financiraju se iz

Europskog fonda za poljoprivrednu garanciju i orijentaciju, odjel orijentacija. U novom

programskom (2007-2013) Agrarni fond je podijeljen na dva dijela: dio koji se odnosi na

garancije je odvojen u poseban fond u okviru zajednicke poljoprivredne politike i nije

strukturni fond, a dio koji se odnosio na orijentacije cini strukturni fond.

9. PROCEURE ONOENJA PRORAUNA

Proraun se usvaja prema sljeecoj proceuri: Komisija sastavlja preliminarni nacrt

proracuna na temelju interne rasprave i podataka prikupljenih od pojedinih institucija Unije

te ga upuduje Vijecu i Parlamentu. Nakon proveenog postupka a hoc usklaivanja s

Parlamentom o obveznim rashodima Vijece kvalificiranom vecinom usvaja nacrt proracuna.

Parlament provodi prvo citanje proracuna, pri cemu moze apsolutnom vecinom glasova

usvojiti amandmane na neobvezujuce stavke proracuna. Medutim, za obvezujuce rashode

Parlament moze samo predloziti izmjene koje konacno usvaja Vijece . Izmjenjeni nacrt

proracuna Vijece upucuje Parlamentu. Parlament provodi drugo citanje proracuna i odlucuje

vecinom glasova svih zastupnika i glasova 3/5 prisutnih tako da izmijeni svoje amandmane ili


11/11

odbije njhove izmjene koje je donijelo Vijece i onda usvoji takav proracun ili tako da odbije

izmijenjeni nacrt proracuna ako za to postoje vazni razlozi. Ako Parlament u roku 15 dana ne

donese nikakvu odluku, smatra se da je proracun usvojen.

10. STRANA PRORACUNA- PRIHOD / RASHOD

Proracun je financijski okvir djelovanja EU u kojemu se iskazuju sve vrste njezinih prihoda i

rashoda. Proracun EU financira se sredstvima Unije, koja nisu podlozna meduvladinim

pregovorima. Postoje 4 vrste vlastitih prihoda kojima se financira proracun: poljoprivredne

pristojbe, carine, udio u PDV-u i uplate zemalja clanica. Prva dva oblika prihoda tj.

poljoprivredne pristojbe i carine, koristili su se u pocetku djelovanja Unije, no s vremenom

njihovo znacenje je slabilo i pojavila se potreba za novim izvorima financiranja. Tako se danas

glavnina pproracunskih prihoda prikuplja novim vlastitim sredstvima: udjelom u PDV-u i

uplatama zemalja clanica. Visina i struktura vlastitih sredstava odreduje se na sljedeci nacin:

poljoprivredne pristojbe cine oko 2% proracunskih prihoda a prikupljaju se od carina na uvoz

poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nisu clanice EU, carine- 13% proracunskih prihoda

a prikupljaju se od carina na uvoz iz zemalja koje nisu clanice EU, udio u prihodima od PDV-a

cini 35% proracunskih prihoda EU i transfer je dijela PDV-a ubranog u zemlji clanici, uplate

razmjerne BNP-u cine polovicu ukupnih sredstava proracuna EU.

Rashodnom stranom proracuna pokrivaju se administrativni troskovi institucija Unije i

troskovi njezinih politika. Najveci iznos se odnosi na poljoprivrednu politiku ( oko 45%

ukupnih rashoda). Velicinom drugu rashodnu stavku cine strukturni i kohezisjki fondovi (35%

ukupnih rashoda). Njihov je cilj poticanje gospodarskog razvoja u najsiromasnijim regijama i

zadovoljavanje odredenih socijalnih potreba.

Documents

Fiskalna Politika EU