UNIVERZITET U BIHAU EKONOMSKI FAKULTET BIHA SMJER EM (3+2)

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MONETARNE I JAVNE FINANSIJE Tema: Trite kapitala

SADRAJ: 1. Uvod.. 2. Openito o kapitalu i tritu 3. Karakteristike trita kapitala 3.1. Osnovne karakteristike razvijenog trita kapitala 4 Vrste trita kapitala 5. Podjela trita kapitala 5.1. Primarno i sekundarno trite 5.2. Trite vlasnikih i dunikih vrijednosnica (vrijednosnih papira) 5.3. Nacionalno i meunarodno trite 5.4. Neorganizirano i organizirano trite 6. Instrumenti trita kapitala 6.1. Obveznice 6.2. Dionice 6.3. Derivatni instrumenti 7. Institucije trita kapitala 7.1. Burze 7.2. Sredinja depozitarna agencija 8. Druge institucije trita kapitala 9. Uesnici na tritu kapitala 10. Prinosi i rizici na tritu kapitala 11. Uloga drave na tritu kapitala 12. Kontrola i revizija na tritu kapitala 13. Novi zakon trita kapitala 14. Trite kapitala u BiH

Uvod Tema mog seminarskog rada iz predmeta Monetarne i javne finansije jeste Trite Kapitala. U literaturi finansijsko trite predstavlja organizovani prostor na kojem se nude i trae novana sredstva iskazana u obliku novca, kapitala i deviza i formira se cijena tih novanih sredstava. Finansijska trita dijele se na: Trite novca Trite kapitala i Trite deviza Odluila sam ovu temu zapoeti sa objanjenjem kapitala i trita. Jer postoje mnoge definicije kapitala, a i trita. Stoga bi se moglo rei da na osnovu gore navedene definicije finansijskog trita, da kad se radi o tritu kapital, onda se tu nude i trae novana sredstva iskazana u kapitalu. Nakon objanjenja kapitala i trita, na osnovu koritene literature, objasnila sam osnovne karakteristike, odnosno navela sam nekoliko definicija trita kapitala Smatram da je trite kapitala veoma obuhvatno poglavlje. U daljem radu ovog seminarskog rada izvrila sam podjelu trita kapitala, te sam objasnila te podjele. Takoer sam objasnila instrumente trita kapitala, jer su oni vaan dio ovog trita. A najznaajniji instrumenti su dionice, obveznice i drugi instrumenti. Na osnovu koritene literature uspjela sam objasniti i institucije trita kapitala, kao i uesnike, bez kojih se ne bi mogao odvijati promet na tritu. Nisam mogla da izostavim ni ulogu drave u tritu kapitala, jer je uloga drava na ovom tritu veoma vana, jer se drava pojavljuje u etiri oblika i to kao: regulator, kontrolor, investitor i korisnik. Uspjela sam i pronai novi zakon o tritu kapitala koji je stupio na snagu i u kojem se zatiuju mali investitori. Te sam u nekoliko reenica objasnila kako se kree trite kapitala u BiH i sa tim primjerom sam zavrila ovaj seminarski rad.

Openito o kapitaluKapital je ekonomska vrijednost koja se ulae u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uvea, odnosno da donese neku dobit. Pojam kapitala moemo promatrati s mnogih aspekata i to: s aspekta njegova sudjelovanja u proizvodnji, s aspekta profita (dobiti), to ga donosi njegovu vlasniku, s aspekta njegova sudjelovanja u ekonomskom sustavu. Pojam kapitala je shvaen kao opredmeeni rad, odnosno sredstva za proizvodnju i izraz osnovnog proizvodnog odnosa u kapitalizmu. Ne proistovjeujui kapital sa robama J.Schumpeter istie da je kapital nazavisna kategorija koja imakarakter kupovne snage u novanoj formi i supstitiutima koji je prate i dobija svoje znaaje samo kad postoji razvoj. Kapital se moe ulagati, bilo u proizvodni, bilo u neproizvodni sektor. Meutim, bitno je za rei da je njegova svrha uvijek usmjerena na to da se oplodi, odnosno da donese veu vrijednost od vlastite tj. uloene vrijednosti. Kapital nije prirodno dobro, on se mora ili proizvesti ili posuditi. U kapital ubrajamo sva proizvedena dobra (strojevi, tvornice) koja se ulau u proizvodnju s osnovnim ciljem da se taj isti kapital uvea. Meutim treba razlikovati kapital od osobne imovine npr. obiteljska kua koja se ne moe smatrati kapitalom budui da u njoj ivimo i ne sudjeluje u proizvodnom procesu, ali kada bi tu istu obiteljsku kuu prodali i dobiveni novac uloili u proizvodnju (bilo za kupnju nekog stroja, poslovnog objekta, tvornice i sl.) taj novac bi tada postao kapital.

Openito o trituLogina asocijacija na pojam trita , jeste da je to mjesto na kojem se neto tri, odnosno mjesto na kojem se kupuje i prodaje neka roba. Odnosno trite je mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja; tj. prodavatelj nudi robu na prodaju, a kupac trai robu za kupnju. Po Samuelsonu; trite predstavlja mehanizam putem kojega se susreu kupci i prodavatelji, kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge. Meutim moja tema je trite kapitala i najbolje je da se poslije objanjenja kapitala i trita, okrenemo prema tritu kapitala.

TRITE KAPITALASvaki pojedinac nastoji uposliti svoj kapital tako da njegov povrat ima najveu vrijednost. On u pravilu nema namjeru promicati javni interes niti zna koliko ga promie. On smjera samo na svoju vlastitu sigurnost, samo na vlastiti probitak. I on je voen nevidljivom rukom da promie cilj koji nije bio dio nejgove namjere. Slijedei svoj vlastiti interes esto uinkovitije promie javne interese nego kad bi ih stvarno namjeravao promicati. Adam Smith Bogastvo naroda (1776.godina) Karakteristike trita kapitala Trite kapitala je izuzetno vano trite. Definicije trita kapitala 1. Trite kapitala (engl. capital market) u uem smislu je skupni pojam za ponudu i potranju dugoronih vrijednosnih papira. Trite kapitala je trite na kojem se kupuje i prodaje kapital, odnosno trite kapitala je mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja kapitala. Trite kapitala je mehanizam koji omoguava prenos sredstava za investicije. Na tritu kapitala se susreu interesi tedia s jedne strane i interesi investitora s druge strane. Na tritu kapitala se susreu oni koji nude i oni koji trae dugorone financijske instrumente tj. financijske instrumente preko jedne godine, zbog kontinuiranog sueljavanja formiraju se i cijene ovi dugoronih instrumenata. Od dugoronih instrumenata, na tritu kapital najee se pojavljuju: dionice, korporacijske obveznice, dravne obveznice, hipotekarne obveznice i drugi dugoroni kerditi i mnogi derivati financijskih instrumenata. 2. Za trite kapitala, moe se rei da omoguuje prijenos sredstava koja se mogu investirati od ekonomskih subjekata s financijskim vikom prema onima subjektima s financijskim manjkom. To se posie prodajom vrijednosnih papira (dionica, obveznica).

Jedna od najpoznatijih i najjednostavnijih definicija kapitala, kae da je to novac koji se upotrebljava u investicijske svrhe.

3.

1. 2.

Prof.dr. Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina Prof.dr. Zijad Njuhovi, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina 3. Doc.dr. Mersud Ferizovi, Finansijska trita, Biha, april 2004.godine

Ako se npr. na tritu voa i povra sastaju ponuda i potranja voa i povra, to znai da se za odreenu koliinu voa ili povra razmjenjuje odreeni novani iznos. Analogno tome, mogli bismo rei da se na tritu kapitala razmjenjuje novac za investicijske svrhe za odreeni novani iznos. Osnovni razlog zbog kojeg je prethodna analogija toliko zbunjujua, jest da roba kojom se trguje nije preciznije razgraniena od novanih iznosa kojima se trguje: moemo rei da se za novac na tritu kapitala ne trguje kapitalnim (tj. novcanim) iznosima, vec kapitalnim dobrima odnosno financijskim instrumentima, tj. vrijednosnim papirima. Bitno je napomentui da je trite kapitala za razliku od trita novca institucinalnog karaktera. Predmet trgovanja na tritu kapitala su vrijednosni papiri i kapital ija je dospjelost preko jedne godine ( dugoroni vrijednosni papiri). Osnovni predmet financijske transakcije na tritu kapitala jeste kapital, koga vlasnik kapitala prodaje, a korisnik kapitala kupuje. Osnovna karakteristika trita kapitala jeste u tome, da se kupac i prodavac kapitala dogovore o predmetu i uslovima kupoprodaje. A, jedan od najbitnijijh uslova kupoprodaje kapitala jeste cijena. Cijena kapitala izraava suprotne interese kupaca u odnosu na interese prodavca kapitala. Poto je cijena najbitniji elemenat odnosno uslov kupoprodaje kapitala, iz tog razloga, bitno je rei da kupac kapitala nastoji kupiti kapital po najnioj cijeni, a prodavac kapitala nastoji prodati kapital pa najvioj cijeni. Zbog ovog razloga dolazi do suprotnih ineresa obje strane tj. kupca i prodavca. Osnova i temeljna funkcija trita kapitala jeste da pomiri, odnosno izgladi interese izmeu kupca i prodavca, tako to e se omoguiti kupcu kupovinu kapitala po najpovoljnijim trinim uslovima, a prodavcu e omoguiti prodaju kapitala po najpovoljnim trinim cijenama. Takoer osnovna funkcija trita kapital jeste omguavanje prenosa sredstava za investicije. Financijske transakcije koje se odvijaju na tritu kapitala, nazivaju se trinim tansakcijama. Osnovni temeljni izvori kapitala su: novana tednja transformacija novac u kapital Za novanu tednju karakteristino je to da ona predstavlja odlaganje troenja nacionalnog dohotka. Drugi izvor kapitala jeste, transformacija novca u kapital, ona predstavlja rezultat bankarsko- financijskog sektora i njegove mogunosti da bilo koji oblik tednje transformie u kapital. Bitne odluke pojedinaca o potronji i tednji ovise od: optih okolnosti osnova programa socijalne sigurnosti drava osnova programa osiguranja4.

4.

Prof.dr. Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina

Smisao tednje i njenog koritenja, odnosno efikasne alokacije korisnicima, u krajnjem trebaju da rezultiraju u stvaranju veeg drutvenog bogastva. U teoriji i praksi kapital se moe korisiti na tritu kapitala kao: akcijski (dioniarski) kapital kreditini (zajmovni) kapital

Akcijski (dioniarski) kapital predstavlja takav oblik koritenja kapitala, gdje se korisnik nalazi u ulozi primaoca tj. budueg vlasnika, a sadanji vlasnik se nalazi u ulozi davaoca kredita. Kreditni (zajmovni) kaptal predstavlja takav oblik kapitala u kojem se korisnik javlja kao dunik, a vlasnik kapitala se javlja kao povjerilac. Na tritu kapitala javljaju se ciljevi i to: poveanje novane tednje u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ostvarenje maksimalno mogueg kapitala ostvarenje optimalne strukture kapitala ostvarenje nejveeg mogueg prihoda po osnovu vlasnika nad kapitalom alokacija kapitala u investicije i najprofitabilnije privredne grane obezbjeenje neophodng kapitala za preiverdni razvoj

Osnovne karakteristike razvijenog trita kapitala Da se uspjeno ostvari tranzicija ka tritu kapitala, alocira se kapital za najdjelotvorniju namjenu, poveavaju se prilike za tednju, omoguuje se prenos rizika, potie se za razvoj trita kapitala, oblika, procedure itd Organizovanje i razvoj trita kapitala treba da doprinese ostvarivanju ciljeva uesnika trita kapitala, koji trae sigurnost u ostvarivanju i prenosu svojih prava, zatim sigurnost u ostvarenju svojih ciljeva u vezi sa dobijanjem ili davanjem kapitala. Uesnici na tritu kapitala trae sigurnost i trebaju imati sve potrebne informacije pri svim postupcima. Karakteristike uspjenih trita kapitala5.

Rb 1.

karakteristike Jak nezavisan ureiva

Opis -drava preko komisija za vrijednosne papire u SAD=SEC regulira izdavanje i trgovinu VP, odnosno utvruje propise i postupke, kontrolira provedbu Nema prednosti jednog kupca u odnosu na drugog, svi kupci imaju inforamcije o emitentu VP -zdrav sistem trgovine -tani i pouzdani mehanizmi isplate i naplate pouzdan registar dionica i uvanja Institucionalna preko rauna zatita sredstava klijenata

2. 3. 4. 5. 6. 7.

Integritet trita Efikasne trne informacije Finansijski integritet Zatita klijenata

-set zakona i postupaka sa ciljem zatite klijenata od prevare

-dobra informativnost uesnika objavljivanje -uesnici su u prilici da donesu samostalne odluke Meunarodno priznati Meunarodno priznati standardi omoguuju standardi za raunovodstvo i uporeivanje prilika za ulaganja u raznim reviziju zemljama

5.

M. Hanekovi, Vrijednosni papiri i njihovo trite, Zagreb, 1990.godina

8.

Pravino i konkurentno Posrednici se takmie u pruanju usluga, a odreivanje cijena usluga za investitori mogu poslove raditi sami ili da trgovinu VP plate usluge po trenutnim cijenama na tritu Veliki izbor instrumenata irina baze trita Sloboda investiranja iroka diverzifikacija osnovnih do izvedenih instrumenata od

9. 10. 11.

-koliina vrijednosnih papira -obim trgovine VP -pristup -naputanja trita

VRSTE TRITA KAPITALATrite kapital se sastoji od : trita dugoronih kredita trita dugoronih vrijednosnih papira Kod trita dugornih kerdita, prisutno je suretanje ponude i tranje investicionih sredstava. Akteri na ovom obliku trita kapitala su: osiguaravajua drutva, investicioni fondovi, poslovne banke i korporacije. Trita dugoronih vrijednosnih papira kao dio trita kapital javlja se pri ponudi i tranji dugoronih vrijednosnih papira. Trite efekata ili trite dugoronih vrijednosnih papira moe biti primarno i sekundarno. Emisija vrijednosnih papira kod primarnog trita kapitala moe biti u tri oblika i to: direktna emisija indirektna emisija interna emisija Bitno za rei kod ove tri emisije vrijednosnih papra je to, da kod direktne emisije vrijednosnih papira izdavaoc i kupac su u direktnoj vezi, dok kod indirektne emisije vrijednosnih papira prisutan je posrednik. A kod interne emisije, emisija vrijednosnih papira se obavlja na osnovu ostvarene dobiti u korporaciji. Ovisno od aspekata- bilo da se radi o trgovakoj praksi , tehnikama poravnanja, mjestu obavljanja operacije, predmetu trgovanja- razlikuju se sljedea trita kapitala: PODJELA TRITA KAPITALA ASPEKTIOsnovne funkcije trgovanje sa novim ili ranije izdatim VP

Forme strukture uzimanja i koritenja kapitala1. Berznaski promet 2. Vanberznask i promet -meubankarski promet -slobodan promet

1. 2.

Emisiono ili preimarno trite Sekundarno trite

Opta podjela 1. Instrumenti Kreditno investiciono trita kapitala trite 2. Hipotekarno trite 3. Trite VP - trite dionica - trite obveznica - trite novih finan. instrumenata

Nacionalni prostor

Nain prodaje instrumenata trita kapitala

1. 2.

Nacional no trite kapitala Meunar dno trite kapitala

1. 2.

Otvoreno trite kapitala Dogovoren o trite kapitala

Kako je financijsko trite u odnosu na druga trita seprcifino, tako je i trite kapitala u odnosu na trite novca Postoji podjela trita kapitala na: primarno i sekundarno trite trite vlasnikih i dunikih vrijednosnih papira nacinalno i meunarodno trite neorganizirano i organizirano trite Primarno i sekundarno trite Osnovna i temeljna karakteristika primarnog trita kapitala su: dugorona ponuda i tranja novca-kapitala, a osnovna i temeljna karakteristika sekundarnog trita kapitala su: trgovina sa emitovanim dugoronim vrijednosnim papirima (vrjednosnicama). Takoer bitna karakteristika primarnog trita kapitala je, da trite funkcionie uz prisustvo velikog rizika. Dionice, obveznice i drugi financijski instrumenti zapaanja dobivaju ili zaivljavaju na tzv. primarnom ili emisijskom tritu. Primarno trite kapitala je onaj segment trita na kojem izdavatelj dionice ili obveznice dolazi do kapitala, odnosno do odredenoga novcanog iznosa koji mu je potreban (npr. za financiranje nekog investicijskog projekta ili za finaciranje neke druge poslovne aktivnosti). Posao izdavanja, odnosno primarne emisije vrijednosnog papira prilicno je sloen i najee zahtjevan da bi ga izdavatelj mogao samostalno odraditi. Banke, odnosno njihovi odjeli za investicijsko bankarstvo najee odrauju posao od ideje do realizacije primarne emisije. One stoga i vladaju tim tritem: bilo kao veletrgovci koji otkupljuju cijelo izdanje i rasprodaju ga dalje, ili bilo kao posrednici koji pronalaze izravnog kupca vrijednosnice (vrijednosni papir). Nakon to su prvi put prodani vrijednosni papiri svoj ivot nastavljaju na sekundarnom ili transakcijskom tritu. Javni nastup ili procedura otvaranja je naziv za izlazak onog preduzea koje odlui poslovati na primarnom tritu kapitala. Ovakav pristup ima svoje pozitivne i negativne srane. Pozitivne strane javnih nastupa kod koropracijskog preduzea su: pristup eksternim izvorima sredstava dobijanje povoljnijih bankarskih kredita

mogunost uspostavke fleksibilne strukture kapitala prodajom vrijednosnih papira bre uspostavlja likvidnost Nakon to sam nabrojala etiri pozitivne stavke javnih nastupa kod korporacijskog preduzea, tako postoje i one koje nam se manje sviaju, odnosno one koje negativno utjeu na preduzee.

Negativne strane javnih nastupa kod koropracijskog preduzea su: izloenost javnosti pritisak investitora (investitor upravlja preduzeem) izloenost preuzimanja od dtrane drugih preduzeca izloenost odliva povjerljivih informacija Za razliku od primarnog trita, gdje izdavatelj pribavlja novana sredstva, na sekundarnom se tritu samo mijenja vlasnik vrijednosnice (vrijednosnog papira). Meutim iz tog razloga to postoji mogunost preprodaje vrijednosnica, sekundarno je trite veoma vano. Sekundarno trite kapitala omoguuje mobilnost i likvidnost - investitor moe prodati svoj (dugoroni) vrijednosni papir i tako prema potrebi doi do novanih sredstava. Kada se u irokoj populaciji govori o tritu kapitala, najcece se zapravo govori o sekundarnom tritu. Kod sekundarnog trita, trgovanje vrijednosnim papirima se obavlja na financijskim berzama. U sekundarnom tritu kapitala veliki znaaj se odnosi na izvrenje kupovnih naloga po najniim cijenama i prodajnih naloga po najviim cijenama. Trgovanje na sekundarnom tritu moe biti promptno i terminsko. Stalni subjekti na sekundarnom tritu kapitala su odereeni financijski posrednici koji povezuju prodavce i kupce vrijednosnih papira. Trite vlasnikih i dunikih vrijednosnica (vrijednosnih papira) Ova se podjela temelji na obiljeju financijskog odnosa izmedu izdavatelja i vlasnika vrijednosnice (vrijednosnog papira). Kao to im i sam naziv kae, vlasniki papiri predstavljaju udio u vlasnitvu nad prduzeem i za njih su veana odreena vlasnika prava, dok je u pozadini dunikoga vrijednosnog papira financijsko kreditiranje izdavatelja. Klasini vlasniki instrument je dionica, dok je obveznica tipian predstavnik skupine dunickih vrijednosnica. Iako postoje odredene organizacijske razlike izmedu tih trinih segmenata, oni u praksi ine cjelinu: mjesto na kojemu se sastaju ponuda i potranja dugoronih financijskih instrumenata.6.

6.

Prof.dr. Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina

Nacionalno i meunarodno trite Dobro je poznato da se pojam nacionalnog trita, odnosi na domae trite kapitala. Stoga bi se pojam meunarodnog trita kapitala trebao odnositi na sva ostala nacionalna trita, osim domaega. Meutim, bitno je rei da se pod pojmom meunarodnog trita kapitala podrazumijeva trgovina vrijednosnim papirima koja nije ogranicena na (jedno) dravno podruje a samim tim su obuhvaena i nadnacionalna trita kapitala. Tipican primjer nadnacionalnog trita jest tzv. eurotrite, koje nema posebnog ureenja, ne pripada ni jednoj dravi i ija su glavna sreditaPariz, London, Luksemburg i Frankfurt.

Neorganizirano i organizirano trite Neorganizirano trite esto se naziva i nereguliranim, spontanim ili ak sivim tritem. Iz tog razloga to neorganizirano trite obuhvata sva trgovanja vrijednosnim papirima izvan organiziranog trita: od trgovanja vrijednosnim papirima koje organizirano trite ne prihvaca, do kupoprodaje vrijednosnih papira koje su usprkos mogunostima, realizirane mimo organiziranog trita. Kod ovog tipa trita postoje zainteresirane strane koje tocno znaju to hoce u dogovorenim kupoprodajama vrijednosnih papira. Kao to sam ve rekla to je i sivo podruje kupoprodaje vrijednosnih papira (npr. plakati) na kojem djeluju lovci na naivce. Za razliku od neorganizirano trita, organizirano sekundarno trite karakteriziraju tano utvrena pravila ponaanja i regulatorno-nadzorni okvir, koje postavlja zakonodavac (drava), ali i same institucije na kojima se trguje recimo burze. Upravo zbog toga moemo rei je organizirano sekundarno trite ono pravo trite vrijednosnih papira.

INSTRUMENTI TRITA KAPITALATo su vrijednosni papiri ije je dospjee preko godinu dana. Najznaajniji instrumenti trita kapitala su : dionice (obine, preferencijalne i uitnike) dugorone obveznice derivatni instrumenti i ostali dugoroni vrijednosni papiri (neiskupljive obveznice, prava i dugoroni certifikati, neiskupljive dugovnice). Razlike obiljeja instrumenata trita kapitala Redni broj Obiljeja Obveznice Dionice

1.

Inkorporativno pravo

Prava iz osnova Obligaciono pravo ulaganja u vlasniku (duniki karakter) glavnicu preduzea (vlasniki karakter) Obino ispod ili iznad optimalne

2.

Cijena prodaje na tritu Nominalna kapitala Zatita od rizika inflacije

3.

Nema zatite (kurs obveznica zavisi od Ima zatita (kroz kamata na tritu mehanizam cijena) novca i kapitala)

Obveznice Obveznica je povjerilaki vrijednosni papir koji se potvruje da je povjerilac platio duniku protuvrijednost obveznice i da e dunik isplatiti glavnicu o roku dospjea. Obveznica je vrijednosni papir sa odreenim, obinim fiksnim, prinosom. Subjekti javnog i privatnog sektora, emisijom vrijednosnog papira (obveznica) pribavljaju dugorona sredstva na odgovarajui rok, izvana na tritu kapitala. Emisijom ovog vrijednosnog papira stvara se kreditini duniko- povjerilaki odnos, pa je obvaznica tipian kreditno dugoroni vrijednosni papir. 7. ivot obveznice ima svoj utvreni rok, unutar kojeg se obveznica moe prenositi i vriti njena kupoprodaja, pa se na osnovu toga istiu dvije kaeakteristike ovog vrijednosnog papira, tj. prenosivost (prenos prava) i negocijabilnost. Postoje dva dijela obveznice i to: plat obveznice i talon. Obveznica kao obligacija dugoronog karaktera u pisanoj formi ima ima svoja osnovna svojstva od kojih se istiu: naznaka da je to obveznica, izos obveznice visina kamatne stope rokovi otplate duga i kamate Obine dionice su vrijednosni papira bez roka dospjea sa odreenim pravom uea u dobiti, upravljanju i moguim drugim pravima kod emitenata. Dionice Dionica je pismena isprava o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicu preduzea, koja njenom vlasniku daje odgovarajua prava, proporcionalna uloenim sredstvima u kapitalu izdavatelja. Dionica je vlasniki vrijednosni papir, koji ima tri vrijednosti i to: nominalnu, trinu i bilansnu. Ulog u preduzeu koji se ostvaruje kupovinom dionice ne moe se povui osim u sluaju likvidacije 8. Bitni elementi dionice su: oznaka da se radi o dionici naziv i sjedite izdavaoca7. 8.

Bernard J. Folcy, Trita kapitala Doc.dr. Mersud Ferizovi, Finansijska trita, Biha, april 2004.godine

fiksni iznos dionice prava iz dionice broj dionice mjesto i datum izdavanja dionice serijski broj dionice

Ovi elementi dionice ine prvi dio dionice, koji se naziva plat dionice, a drugi dio je kuponski dio dionice. Prodajmo dionice preduzee odnosno dioniko drutvo ostvaruje vlastiti kapital, koji je ujedno i njiohov trajni izvor finansiranja. Kupovinom dionice kupac postaje suvlasnik preduzea (dionikog dreutva). Kupac dionice, odnosno ve vlasnik dionice, za obaveze preduzea odgovara uloenim kapitalom u preduzeu.

Dionice mogu biti: obine dionice preferencijalne dionice uitnike dionice Derivatni instrumenti Derivatni instrumenti trita kapitala predstavljaju vrijednosne papira koji su izvedeni iz nekih drugih vrijednosnih papira. Moe se rei da su rezultat poremeaja na tritu kapitala, koji se investitori ele osigurati od nepoeljnih promjena kamatnih stopa i vrijendosnih papira, koji su predmet ugovaranja. Najpoznatiji su ugovori o opciji i fjuers ugovori. Podjela vrijednosnih papira kao dugoronih instrumenata finansiranja

Instrumenti finasiranja

korporativni Obine dionice

hibridni Preferencijalne dionice Participativne obveznice

Izvedeni VP prava

zajmovni obveznice

opcija

varanti

INSTITUCIJE TRITA KAPITALABurza Mjesta trgovanja razvijala su se i mijenjala tokom vremena Jo od 15. stoljeca i nastanka prvih burzi u kontinentalnoj Europi, one obavljaju zadau spajanja ponude i potranje vrijednosnih papira na jednome mjestu. Burza se moe definirati kao organizirano trite na kojem, u skladu sa strogo propisanim pravilima, kupci i prodavatelji trguju vrijednosnim papirima Najpoznatije burze su New York, Tokio, London, Frankfurt, Pariz itd. Burza je institucija financijskog trita, ali je i sama po sebi financijsko trite. 9. Burza kao institucije organizovanog finansijskog trita kapitala, predstavljaju samostalne organizacije koje imaju sopstveni poslovni prostor (zgradu), lanstvo i poslovna pravila. Iako burze u promet ne unose svoje vrijednosne papire, niti same kupuju i prodaju vrijednosne paire, one spadaju u financijske institucije, ali nisu intermedijarne financijske institucije. Kljuna funkcija burze je da obezbjedi kontinuirano trite vrijednostnih papira po cijenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate. Berza utvruje i publikuje cijene vrijednostnih papira. Cijene pojedinih vrijednostnih papira utvruju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude i tranje konkretnog vrijednostnog papira . Uloga burze, izmedju ostalog, je i obezbjeenje uslova i naina utvrivanja objektivne cijene akcija - dionica, to ne znai da cijene akcija utvruju zaposleni na burzi, ve da se na burzi obezbjeuju ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tranje za odreenom akcijom-dionicom, po unaprijed propisanim pravilima i nainima vaeim za sve subjekte.

Sve to je vezano za organizaciju burze i poslovanje na burzi detaljno je regulirano posebnim pravilima i zakonima. Iz tog razloga to meu sudionicima u trgovini ne smije biti povlatenih, pravila osiguravaju jednake uvjete za sve. To je i razumljivo jer npr. mali ulaga s nekoliko hiljada KM uloenih u preduzee (drutvo) kojim se trguje na burzi eli imati jednak pristup svim vanim informacijama o tom drutvu kao i npr. otvoreni fond koji se na tritu pojavljuje s milijunskim iznosima. Mali ulagac takoder eli da se njegov nalog za kupnju ili prodaju izvri uz najbolje mogue uvjete. Iako burzovna pravila postavljaju sasvim jasne odrenice svim trinim sudionicima, nepravilnosti se katkad dogaaju cak i na najrazvijenijim tritima. Medutim, takve su situacije relativno rijetke .9.

S. Deeli, Burze i burzovni poslovi, Zagreb, 1922.,godina

Na burzi se ne trguje svim vrijednosnim papirima koji postoje, vec samo s uvrtenim vrijednosnim papirima. To bi znailo, ako neko drutvo eli da se s njegovim vrijednosnim papirima trguje na burzi, najprije mora podnijeti zahtjev za uvrtenje. Burza e odobriti zahtjev nakon to preduzee (drutvo) ispuni odreene uvjete. Najvaniji uvjet jest detaljno izlaganje brojnih pokazatelja bivega i sadanjeg poslovanja preduzea najiroj javnosti, s obvezom zadravanja iste razine izvjetavanja i u budunosti. Na taj se nain svim ulagaima omoguuje stalni uvid u poslovanje na burzu uvrtenih preduzea, pa se mogu donositi realnije i bolje investicijske odluke. Prije burzovnog sloma (1929. godine, New York), preduzea su bila minimalno otvorena prema javnosti. Uvid u poslovanje drutava imale su malobrojne velike i mone financijske institucije koje su s preduzeima bile povezane na vlasnikoj ili kreditnoj osnovi. Zbog burzovnoga sloma koji je uslijedio 1929. godine zakonodavne institucije postroile su pravila trgovanja vrijednosnih papira. Od tada se na burzama po pravilu trguje samo najveim i najkvalitetnijim preduzeima (drutvima) s poslovnim interesom i sposobnocu zadovoljavanja uvjeta uvrtenja. Finansijske burze mogu biti univerzalne i specijalizovane. Univerzalne burze su one burze na kojima se trguje vrijednosnim papirima, najee onima koje predstavljaju financijske instrumente na tritu kapitala (vlasnikim i dugoronim dunikim papirima), ali nije iskljueno ni trgovanje kratkoronim papirima, zatim novcem, devizama, financijskim derivatima (opcijama) i zlatom. Na specijaliziranim burzama se trguje samo odreenim burzovnim materijalom. One mogu biti burze efekata, ako se sa njima kupuju i prodaju samo dugoroni vrijednosni papiri, devizne berze, berze zlata i plemenitih metala, itd. Postojanje burze, odnosno burzanske trgovine na nekom tritu, ukazuje da je to trite sugurno i da nije pod uticajem netrinih rizika u poslovanju. Jaanje berzanskog poslovanja ukazuje na porast sigurnosti u odreenoj privredi. Objavljujui pregled cijena razliitih vrijednosnih papira i zahtjevajui da se financijski izvjetaji preduzea koja ih emituju uine dostupnim javnosti, burze omoguavaju postojeim i perspektivnim ulagaima da procjene rizik i rentabilnost svojih ulaganja i usmjere ih u skladu sa svojim preferencijama prema riziku i rentabilnosti. Na burzu uvrteni vrijednosni papiri obino su podijeljeni u nekoliko razreda (segmenata). To su tzv. burzovne kotacije, koje se razlikuju prema strogoi kriterija za uvrtenje i vrsti vrijednosnog papira. Prema vrsti uvrtenih vrijednosnih papira kotacije se dijele npr. na dionike kotacije, kotacije za obveznice, kotacije kratkoronihvrijednosnih papira, financijskih derivata . Sredinja depozitarna agencija Pored burze, za sigurno i uinkovito funkcioniranje trita kapitala nuno je postojanje jo jedne institucije - tzv. sredinjeg depozitorija. To je institucija koja uva vrijednosne papire u obliku elektronskih zapisa te omoguuje obavljanje poslova (usporedbe obavljenih transakcija, utvrivanje rokova podmirenja transakcija i izraun obveza za podmirenje) i namire (naplate i prijenosa vlasnitva nad vrijednosnim papirima).

DRUGE INSTITUCIJE TRITA KAPITALATrite preko altera ili over the counter- OTC trite. Za OTC trite moe se rei da je veoma heterogeno, i po broju uesnika i po raspoloivim vrijednosnim papirima kojim se trguje, ali i sa razliitim stepenim razvoja u zemljama svijeta. Ova trita nastala su kao izraz potrebe za kupovinom ili prodajom vrijednosnih papira (dionica) koja nisu mogla kotirati na berzi, ali se na ovim tritima mogu kupovati i dionice preduzea koja kotiraju berzi.

Predmet trgovanja na berzi i OTC tritima su sljedei vrijednosni papiri: Naziv trine strukture Berze OTC trita Vrsta vrijednosnog papira -izvedeni vrijednosni papiri( futures ugovori, drugi ugovori za zatitu od rizika) -instrumenti kartkoronog duga na tritu novca -dravni kreditni instrumenti -dugoroni vrijednosni papiri (dionice korporacije, dugoroni kreditni vrijednosni papiri, obveznice lokalnih organa uprave).

I berze i OTC trita

Na OTC tritima vrijednosnih papira vri se u razvijenim trinim privredama preko 60% ukupnog obima transakcija vrijednosnih papira. Ovo trite je tree u svijetu po obimu prometa mjerenog i po broju prometnih vrijednosnih papira i po ukupnoj vrijednosti vrijednosnih papira. OTC trita SAD-a su sekundarna trita na kojima se trguje na veliko i na malo izvan berze i obino i najvie sa vrijednosnim papirima. NASDAQ je drugo najvee ameriko trite dionica i skoro je 10 puta vee od AMEX-a (druga amerika berza), a koje do uvoena elekrtonske mree i strukture nije imalo jedno mjesto trgovanja.NASDAQ-ovu strukturu koriste posrednici, najee specijalizirani za pojedine vrste vrijednosnih papira, djelujui kao organizatori trita za tu vrstu vrijednosnih papira.

UESNICI NA TRITU KAPITALA

Uesnici na tritu kapitala investitori i vlasnici kapitala koji se nalaze u ulozi prodavca korisnici kapitala (privredni sektori, dravne i nedravne organizacije i institucije, te razne bankarsko financijske organizacije) drava u ulozi investitora, kontrolora, korisnika i regulatora kapitala posrednici 1. banke (depozitne, investicione, hipotekarne, univerzalne i lombardne) 2. druge bankarske organizacije (tedionice) 3. specijalizirane financijske institucije (investicioni fondovi, osiguravajua drutva, penzioni fondovi, berze) dileri brokeri transaktori sa berzi Uspjeno partnerstvo izmeu aktera trita kapitala mogue je jedino, ako se primjenjuje naelo meusobnog povjerenja i obostrane korisnosti. Ovo neelo meusobnog povjerenja je vano iz tog razloga, jer uesnici trita kapitala kupuju i prodaju razne specifine funkcije, namjene i karaktera. Poslovi na tritu kapitala izmeu kupca i prodavca esto se zavravaju telefonom, pa je iz tog razloga neophodno povjerenje. to se tie naela obostrane koristi i interesa, ono treba da skine sumnju, da je bilo koji akter na tritu kapitala prevaren, odnosno opljakan. Uesnici na tritu kapitala sa aspekta trinih odnosa mogu se svrstati u: neposredne aktere organizovane uesnike posredne aktere neorganizovane aktere Po kvalitetnim elementima posrednici na tritu kapitala su najvaniji uesnici i najmalobrojniji. Karakteristino za posrednike na tritu kapitala jeste da tite interese komitenata u poslovnim odnosima.

PRINOSI I RIZICI TRITA KAPITALAPostoji poznata uzreica Tko ne riskira, taj ne profitira. Tako se na tritu kapitala i prinosi i rizici uzajamno kreu, tako da vei prinosi nose sa sobom i vee rizike, odnosno manji rizci nose sa sobom manje prinose, po osnovu uloenog kapitala. 10. Tako se prinosi najee svrstajavu u tri grupe i to: dividenda kao oblik prinosa vlasnikih vrijednosnih papira (dionice) kamata kao oblik prinosa dugovnih vrijednosnih papira (obveznice) kapitalni dobitak, kao razlika izmeu prodajne i kupovne cijene vrijednosnih papira.

10.

Prof.dr. Zijad Njuhovi, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina

Rizici na tritu kapitala prisutni su poevi od primarne odnosno prve emisije vrijednosnih papira, pa do prodaje istih. Kada se rizici posmatraju financijski oni mogu biti: rizik likvidnosti cjenovni rizik rizik kupovne snage kreditno- kamatni rizik garancijski i treminski rizik Rizik likvidnosti na tritu kapitala prisutan je, kad se emitovani vrijednosni papiri ne mogu prodati prije roka njihovog dospjea. Cjenovni rizik nastaje sa promjenom kamatne stope i promjene deviznog kursa. Rizik kupovne snage je najvie prisutan kod emitovanja dugoronih vrijednosnih papira, koji sa sobom nose kamatu. Kreditno kamatni rizik je prisutan kod emitovanja vrijednosnih papira, odnosno kad emitent vrijednosnih papira ostvaruje gubitak. Garancijski i terminski rizik garancijski rizik nastaje u sluajevima izdavanja garancija od strane poslovnih banaka za dug njenog klijenta, a terminski rizik nastaje na osnovu prodaje vrijednosnih papira na dui vremenski rok.

ULOGA DRAVE NA TRITU KAPITALAUloga drave je veoma vana i znaajna u stvaranju optih uslova privreivanja. Takoer je znaajna uloga drave u utvrivanju zakonskog okvira za organiviranje i funkcioniranje trita kapitala. Veoma je vano da drava pri donoenju popisa: ostavi tritu dovoljno prostora da ostvari svoju ulogu i da se ostvari zatita investitora; ostavi prostora sudionicima da se iskau sa svojim inovacijskim sposobnostima. Istiui ulogu drave, potrebno je istaknuti i poticaje u razvoju strukture financijskih trita, a posebno poticaje u razvoju banaka. Svaka drava ima svoje karakteristine prilike, odnosno svoju posebnost uslova, svoju tradiciju i iskustva, to u krajnjem rezlutira i razliitostima razvoja institucionalnih struktura, odnosno procedura financijskog trita. Svojom aktivnou, drava utie ne samo na stvaranje strukture financijskih oblika posrednika zapravo i financijskog trita u cjelini, nego i pratei razvoj iskustva omoguava, potie i regulira odreene promjene. U silnim promjenama, nestabilnostima u vezi sa razvojem trgovine roba i kapitala. Primjer Japana, koji je uspjeno zadravao stabilnost jena, suficit tekue bilanse, a koji je rezultirao izvozom novanog kapitala, potvruje da moramo biti svjesni velike uloge banaka, meuzavisnosti i znaaja ekonomsko- politikog sistema, organizacije trita kapitala, uloge monetranog sistema i posebno politike Centralne banke, a u tome zapravo drava. Recimo, SAD su osnovale financijske posrednike u privatnom vlasnitvu, sa namjerom da se uz dravnu podrku omogui finansiranje odreenih sektora: domainstva, poljoprivrednih djelatnosti, studenata itd

Uloga drave na tritu kapitala, veoma je znaajna, viestruka, ali i posebna u odnosu na druge uesnike.

ULOGA DRAVE NA TRITU KAPITALAStvaranje optih uslova, Drutveno- ekonomska efikasnost Makro-ekonomska stabilnost Nivo jednakosti

regulator investitor

Trite kapitala

kontrolor

korisnik

KONTROLA I REVIZIJA NA TRITU KAPITALAU cilju preventivne i naknadne kontrole trinih odnosa i odreenih poslovnih transakcija na tritu kapitala, drava organizira i provodi razne oblike kontrole i revizije i to: primjene zakonskih propisa nadzor nad radom berzi portfolija vrijednosnih papira informacija u vezi rada i funkcioniranja trinih odnosa

Novi zakon o tritu kapitalaNaime, novim e Zakonom o tritu kapitala biti zabranjeno svakoj osobi koja kroz obavljanje svog posla, profesije ili dunosti doe u posjed povlatene informacije da ju uini dostupnom bilo kojoj drugoj osobi, vjerojatno u ime transparentnosti. Iako nije eksplicitno navedeno, za pretpostaviti je da se taj dio novog Zakona ne odnosi na medije, nego je ogranien samo na osobe sa javne liste onih koji raspolau povlatenim informacijama.11.

U nacrt prijedloga Zakona o tritu kapitala preneseno je petnaest direktiva i tri uredbe Europske komisije, a sporni dio prijedloga Zakona izvuen je iz Directive 2003/6/EC Kako izvorna direktiva kae, zloupotreba trita dijeli se na dijeljenje informacija koje su klasificirane kao povlatene i na manipuliranje tritem. Namjera direktive je zatita malih investitora u prenosive vrijednosne papire te promicanje njihovog povjerenja u sustav trita kapitala, koje predstavlja nunost za11.

www.dnevniavaz.ba

njegovo nesmetano funkcioniranje i razvoj, omoguavanje malim investitorima lakog pristupa informacijama nunih za procjenu odreenog prinosa i rizika od ulaganja u neki financijski instrument, onemoguavnje zloupotrebe trita, ali uz istovremeno pruanje zatite malim investitorima . Direktiva je usmjerena na zatitu malih investitora , jer zahtijeva od izdavatelja da u to kraem zakonom propisanom vremenskom roku objave tone i potpune povlatene informacije, na nain da ih svi mali investitori u vrijeme objave oekuju i da svi imaju jednake uvjete za reakciju na korporativne novosti, a insajderi su duni osigurati da informacije koje objavljuju ostanu povlatene do trenutka njihove javne objave. Novim Zakonom o tritu kapitala u manipulaciju tritem ubraja se: razno irenje netanih informacija vezanih uz financijske instrumente i objava lanih vijesti putem medija. Ukoliko su neki vani poslovni pregovori u toku , javna objava povlatenih informacija moe se odgoditi za kratak vremenski period ukoliko insajderi uvjere regulatora da e javna objava postojeih poslovnih pregovora ugroziti interese postojeih dioniara, odnosno investitora, jer se novim zakonom o tritu kapitala nastoje zatititi interesi investitora.

12.

Za manipulaciju tritem i trgovanje na temelju povlatenih informacija predviena je zatvorska kazna u trajanju do pet godina. Novim Zakonom o tritu kapitala preporuka je istraivanje ili analiza kojom se malim investitorima predlae strategija ulaganja, a davatelj preporuke nije samo fizika ili pravna osoba koja je preporuku izradila ve i fizika ili pravna osoba koja preporuku distribuira. Davatelj preporuke duan je osnovanost preporuke obrazloiti, objaviti u kojim se okolnostima moe oekivati da e se objektivnost preporuke naruiti, istaknuti sve znaajne izvore informacija, saeto prikazati koritenu metodologiju i drugo. Tako i neovisni analitiari nee vie smjeti komentirati trite kapitala ukoliko u pozadini njihovih komentara ne stoji pozamana papirologija s napisanim izjavam. Namjera direktive je uspostaviti standarde iznoenja preporuka koje mogu imati utjecaj na donoenje investicijskih odluka kako bi se po mogunosti izbjeglo iznoenje u javnost obmanjujuih informacija.

Trite kapitala u BiHOd maja i juna 2007. Godine pogoravala se politika situacija u BiH... Trite kapitala u BiH je u krizi, a glavni uzrok treba traiti u turbulencijama na globalnim berzama. Cijena dionica rasla je velikom brzinom do proljea prole godine, kada su indeksi Sarajevske berze, BIFX i SASX-10, dostigli svoj maksimum.

12.

www.kvantum.com

Zbog loe situacije na tritu kapitala u BiH smanjio se broj investitore na trita kapitala U prvoj polovini prolog mjeseca, glavni indeks Sarajevske berze dotaknuo je svoj historijski minimum potonuvi na 1.270 indeksnih poena, da bi u drugoj polovini dolo do rasta prometa i vrijednosti dionica, to je u suprotnosti s kretanjem regionalnih i svjetskih trita kapitala. Oktobar je, prema veini analitiara, najcrnji mjesec u historiji trgovanja na berzama. U tom periodu domae banke su bile pod pritiskom krize i nepovjerenja graana, to je dovelo do isplate tednih uloga deponenata. Ljudi su bili uvjereni da je pravi moment da ulau u berzu i dionice, jer su smatrali da je u tom momentu pametnije kupiti dionice nego drati novac u banci. Vrijednost indeksa fondova Sarajevske berze BIFX u aprilu 2007. godine, uesnici na tritu kapitala uzimaju je kao najuspjeniju, i iznosila je 9.348,68 poena, da bi u oktobru ove godine bila svega 2.902,28 poena, to odgovara padu vrijednosti od 69%. Vrijednost indeksa slobodnog trita SASX-10 u aprilu 2007. iznosila je 6.040,63, a u oktobru ove godine pala je na 1.811,60 poena i u tom periodu je ovaj indeks potonuo za 70%. Pad vrijednsosti indeksa SASX-10 iz oktobra nastavio se i kroz mjesec novembar sa manjim poveanjem vrijednosti indeksa u prvim danima mjeseca. U prva tri trgovinska dana zabiljeen je rast SASX-10 od 7%, dok je ostatak mjeseca proao u skladu sa negativnim raspoloenjem na regionalnim i svjetskim tritima kapitala. Mjesec novembar je zavrio padom od -12,57% u odnosu na kraj oktobra. Niz loih makroekonomskih vijesti iz Europe i SAD-a ne daje svjetskim berzama mnogo razloga za optimizam u ovom trenutku, mada vlasti u svijetu ine sve kako bi sprijeile dublju recesiju i smanjile efekte finasijske krize. Nacionalni ured za ekonomska istraivanja, potvrdio je da je i gospodarstvo SAD-a utonulo u recesiju, i to jo u decembru prole godine. Za razliku od razvijenih ekonomija Federalni zavod za statistiku objavio je da je za 10 mjeseci 2008. godine u odnosu na isti period prole godine ukupna proizvodnja je porasla za ak 7,5 %! Uprkos tome nervoza na tritu kapitala u Sarajevu sve je prisutnija i posljednje vjesti oito nisu imale skoro nikakvog uticaja na stanje na berzi. Likvidnost na tritu i dalje je bila izuzetno niska sa prometima niim od milion KM i malim brojem transakcija. Sigurno je da bi situacija na tritu bila povoljnija sa stanovita likvidnosti ukoliko bi postojale odgovarajue institucije i vea podrka oragana vlasti u razvoju trita kapitala kao dijela ukupnog finasijskog sistema. Jednostavno reeno, teko je oekivati da u ovakvim vremenima podrku tritu kapitala prue individualni investitori koji nemaju tu vrstu kohezivnosti da pokrenu trite. 14 Prema postojeem Zakonu, kompanije mogu sticati dionice do 10% vrijednosti osnovnog kapitala.13.

13. 14

www.capitalmarket.com www.trziste kapitala.com

Jedno je sigurno, kad se likvidnost konano popravi, moemo oekivati i oporavak trita kapitala! U oktobru je SASX-10 dosegao svoj historijski minimum na 1.269,01 indeksnih poena, dok se u novembru uspio odrati iznad te vrijednosti dostiui ak i vrijednost od 1674,1 s poetka mjeseca. U preostalom dijelu novembra postepeno je ``klizio`` ka ranijem minimumu da bi se zadnji dan novembra zaustavio

na 1323,76 poena. Pozitivna vijest je da e Federacija BiH konano izdati obveznice nakon to je presudom Ustavnog suda BiH potvrena nadlenost entiteta da mogu obetetiti tedie. Zvaninici iz Ministarstva finansija najavili su emisiju obveznica u iznosu od 347 miliona KM sa rokom dospijea od 7 godina i kamatnom stopom 2,5% godinje.

Literatura: 1. Prof.dr. Jusuf Kumali, Poslovne finansije, Biha,oktobar 2007.godina 2. Prof.dr. Zijad Njuhovi, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina 3. Doc.dr. Mersud Ferizovi, Finansijska trita, Biha, april 2004.godine 4. Bernard J. Folcy, Trita kapitala 5. Paul A. Samuelson i William D. Nordhaus, Ekonomija 18.izdanje 6. Prof.dr. Joze Bakalar, Mikroekonomija, Sarajevo, 2003.godina 7. S. Deeli, Burze i burzovni poslovi, Zagreb, 1922.,godina 8. M. Hanekovi, Vrijednosni papiri i njihovo trite, Zagreb, 1990.godina

Izvori: 1. www.trziste kapitala.com 2. www.dnevniavaz.ba 3. www.kvantum.com 4. www.capitalmarket.com