Click here to load reader

Europski

  • View
    294

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Europski

SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

EUROPSKI PARLAMENT SEMINARSKI RAD

Kolegij: Opeprometno pravo Mentor: doc. dr. sc. Goran VojkoviStudenti: Josip Petrli 0135 236 411

Zagreb, lipanj 2015. godine

Tablica sadrajaUVOD1POVIJEST EUROPSKOG PARLAMENTA2ORGANIZACIJA I RAD EUROPSKOG PARLAMENTA...................33.1. Predsjednik..33.2. Zastupnici....43.3. Odbor5 3.4. Klubovi zastupnika6 3.5. Nain rada..7

OVLASTI EUROPSKOG PARLAMENTA 8Ustavne ovlasti8Proraun.......................................................................................................8Nadzor izvrne vlasti....................................................................................9SJEDITE.......................................................................................10ZAKLJUAK11LITERATURA.................................................................................12

1. UVOD

Europski parlament jedan je od 7 osnovnih tijela Europske unije te je jedino tijelo koje se bira izravno od strane graana Europske unije. Vanost i utjecaj Europskog parlamenta time je jo vea poto su njegovi zastupnici izravno birani. Lisabonskim ugovorom broj zastupnika iznosi 751 koji dolaze iz 28 drava lanica. Od 1972. godine zajedno sa Vijeem Europe upravlja proraunom Europske unije. Parlament ima pravo odobriti i raspustiti Europsku komisiju te ima pravo ulaganja veta pri postavljanju predsjednika i cjelokupnog sastava komisije. Sjedite se nalazi u Strasbourgu gdje se odravaju sve sjednice Europskog parlamenta. Od osnivanja Europskog parlamenta pa sve do danas utjecaj je rastao zahvaljujui brojnim ugovorima, posebice posljednjem Lisabonskom ugovoru. [1]

Slika 1: Logo Europskog parlamentaIzvor: http://www.omg.hr/wp-content/uploads/423px-Europarl_logo.svg_.png, lipanj 2015.

2. POVIJEST EUROPSKOG PARLAMENTA

Poetci Europskog parlamenta seu u 50-te godine 20. stoljea kada je osnovana Zajednica za ugljen te je uspostavljena Zajednika skuptina koja se sastojala od 78 zastupnika iz drava lanica. Nakon uspostave Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) Zajednika skuptina EZU-a proirena je na sve tri zajednice. Nova skuptina pod nazivom Europska parlamentarna skuptina, koja se sastojala od 142 zastupnika, prvu je sjednicu odrala 19. oujka 1958. godine u Strasbourgu, a zatim je 30. oujka 1962. promijenila ime u Europski parlament. Prije uvoenja neposrednih izbora zastupnike Europskog parlamenta imenovali su nacionalni parlamenti te su zastupnici time dobivali dvostruki mandat. Povijesni trenutak dogodio se 7. i 10. lipnja 1979. godine kada su po prvi puta odrani izbori, a prva sjednica neposredno nakon toga, 11. srpnja iste godine. Za prvog predsjednika, odnosno predsjednicu parlamenta izabrana je francuska intelektualka Simone Veil. Zahvaljujui politikoj ulozi Europskog parlamenta dolazi do jaanje ondanje Europske ekonomske zajednice te pristupanja novih lanica. 1984. godine Altiero Spinelli razvio je nacrt o Europskoj Uniji koji nije usvojen, ali brojne ideje se provode u drugim ugovorima. [2]

Slika 2: Simone Veil prva predsjednica Europskog parlamentaIzvor: http://www.cvce.eu/content/publication/1998/11/23/69356af7-5ecc-49e3-bd01-1f1579aae8f8/publishable.jpg, lipanj 2015.3. ORGANIZACIJA I RAD EUROPSKOG PARLAMENTA

3.1. Predsjednik

Predsjednika se, uz mogunost reizbora, bira na razdoblje od dvije i pol godine, to je pola trajanja parlamentarnog saziva. Predsjednik predstavlja Europski parlament u meunarodnim odnosima i u odnosima s drugim institucijama Europske unije. Predsjednik nadgleda rad Parlamenta i tijela u njegovu sastavu, kao i rasprave na plenarnoj sjednici, te vodi rauna o tome da se potuje Poslovnik Parlamenta.Na poetku svakog sastanka Europskog vijea predsjednik Europskog parlamenta iznosi stajalite Parlamenta te izraava njegove nedoumice o odreenim temama na dnevnom redu i drugim pitanjima. Nakon to Parlament usvoji proraun Europske unije, predsjednik ga potpisuje, ime on stupa na snagu. I predsjednik Parlamenta i predsjednik Vijea potpisuju sve zakonodavne akte usvojene u redovnom zakonodavnom postupku. Trenutno je predsjednik njemaki politiar Martin Schulz, mandat mu je poeo 1. srpnja 2014. godine. [3]

Slika 3: Martin Schulz sadanji predsjednik Europskog parlamentaIzvor: http://www.dw.de/image/0,,18450194_303,00.jpg, lipanj 2015. 3.2. Zastupnici

U Europskom parlamentu sjedi 751 zastupnika izabranih u 28 drava lanica proirene Europske unije. Od 1979. godine zastupnike u EP-u bira se na neposrednim opim izborima na razdoblje od pet godina. Svaka drava odluuje o obliku svojih izbora, ali mora zajamiti jednakost spolova i tajnost glasovanja. Izbori EU-a vode se naelom razmjernog predstavnitva. Mjesta se raspodjeljuju na temelju broja stanovnika svake drave lanice. Neto vie od treine zastupnika su ene. Zastupnici u Europskom parlamentu djeluju u skupinama prema svojoj politikoj pripadnosti, a ne nacionalnosti. Izbori se odravaju u svim dravama lanicama te pravo glasa imaju sve punoljetne osobe. Raspored sjedenja je odreen prema politikoj pripadnosti a ne prema pripadnosti drave. Ugovorom iz Lisabona prema kojem Europski parlament ima 751 zastupnika, s time da 750 lanova ima pravo glasa u ma kojem trenutku, te predsjednik, koji ne moe glasati dok predjsedava. Maksimalni broj sjedita dijeli se ovisno o veliini drave lanice i broju stanovnika , pa je tako maksimalni broj sjedita 96, a minimalni 6. [3]

Slika 5: Raspodjela zastupnika u parlamentu Izvor: http://static01.nyt.com/images/2009/06/06/timestopics/europarliament-395.jpg, lipanj 2015.3.3. Klub zastupnika

Organizirani prema politikoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti, zastupnici u Europskom parlamentu djeluju unutar klubova zastupnika. U Europskom parlamentu trenutano postoji sedam klubova zastupnika. Potrebno je 25 zastupnika da se osnuje klub zastupnika i u klubu mora biti zastupljena barem etvrtina drava lanica. Zastupnik moe biti lan samo jednog kluba zastupnika. Neki zastupnici, tzv. nezavisni zastupnici, ne pripadaju ni jednom klubu zastupnika. Svaki klub zastupnika brine se za svoj vlastiti unutarnji ustroj imenovanjem predsjednika (ili, u sluaju nekih klubova, dvaju supredsjednika), predsjednitva i tajnitva. Mjesta dodijeljena zastupnicima u vijenici odreuju se na temelju politike pripadnosti slijeva nadesno i u dogovoru s predsjednicima klubova. Prije svakoga glasovanja na plenarnoj sjednici klubovi zastupnika analiziraju izvjea koja su sastavili parlamentarni odbori i na njih podnose amandmane. Stajalite koje usvaja klub zastupnika rezultat je rasprave unutar kluba. Ni jednog se zastupnika ne moe prisiliti da glasuje na odreeni nain. Klubovi u Europskom Parlamentu su: Klub zastupnika Europske puke stranke (kranski demokrati) Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice Nordijske zelene ljevice Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza Klub zastupnika Europe slobode i demokracije [3]

Slika 5: Podjela zastupnika prema politikoj pripadnostiIzvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d0/European_Parliament_2014.svg/2000px-European_Parliament_2014.svg.png, lipanj 2015.

3.4. Odbori

Zastupnici djeluju u nizu posebnih stalnih odbora kako bi obavili pripremne poslove za dnevne plenarne sjednice Parlamenta. Ukupno je 20 parlamentarnih odbora. Odbori imaju izmeu 25 i 71 zastupnika te svojeg predsjednika, predsjednitvo i tajnitvo. Politiki sastav odbora odraava politiki sastav plenarne skuptine. Odbori sastavljaju, izmjenjuju i usvajaju zakonodavne prijedloge i izvjea o vlastitoj inicijativi. Oni razmatraju prijedloge Komisije i Vijea i kada je potrebno sastavljaju izvjea koja treba iznijeti na plenarnoj skuptini. Parlament moe osnovati i privremene odbore za rjeavanje odreenih pitanja te istrane odbore u sluaju krenja ili neadekvatne primjene zakonodavstva Zajednice. [3]

3.5. Nain Rada

U skladu s Ugovorom Parlament sam organizira svoj rad. Donosi Poslovnik veinom glasova svojih zastupnika (lanak 232. UFEU-a). Ako Ugovorima nije drugaije odreeno, Parlament donosi odluke veinom danih glasova (lanak 231. UFEU-a). Odluuje o dnevnom redu sjednica, koje prvenstveno obuhvaaju usvajanje izvjea koja su pripremili odbori, pitanja za Komisiju i Vijee, aktualne i urne rasprave i izjave Predsjednitva. Sjednice odbora i plenarne sjednice otvorene su za javnost i prenose se putem interneta.

4. OVLASTI EUROPSKOG PARLAMENTA

4.1. Ustavne ovlasti

Ovlasti parlamenta su svakim novim ugovorim proirivane. Parlament predstavlja demokratsku osnovu Europske unije, odnosno predstavlja graane. Time, kako bi legitimnost bila osigurana, parlament mora biti ukljuen u zakonodavne procese, te mora pratiti rad ostalih institucija Europske unije. Od potpisivanja Jedinstvenog europskog akta Parlament mora odobriti sve ugovore o pristupanju novih drava lanica kao i ugovore o pridruivanju. Jedinstvenim europskim aktom utvreno je da se taj postupak primjenjuje i na meunarodne sporazume koji znatno utjeu na proraun Zajednice. Ugovorom iz Maastrichta taj se postupak proirio na ugovore kojima se ustanovljuje poseban institucionalni okvir ili ukljuuje izmjena nekog akta usvojenog postupkom suodluivanja. Parlament takoer mora odobriti i akte u vezi s izbornim postupkom (od Ugovora iz Maastrichta). Od Ugovora iz Amsterdama, ako Vijee eli iznijeti miljenje da postoji stvarna opasnost da neka drava lanica teko kri temeljna naela Europske unije, prije nego to iznese svoje preporuke ili sankcije odreenoj dravi lanici mora dobiti pristanak Parlamenta. Suprotno tome, Vijee mora odobriti sve izmjene Statuta zastupnika Europskog parlam

Search related