Ep Skripta

7/25/2019 Ep Skripta

1/128

EKONOMIKA PODUZETNITVA


2/128

2

POJAM PODUZEA, PODUZETNIKA I PODUZETNITVA

Poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina uvlasnitvu odreenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebetrita, koristei se odgovarajuim resursima i snosei poslovni rizik, radiostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva.

Poduzetnik je osoba koja posluje na vlastiti rizik. Raspolae sredstvima potrebnim za odreenu gospodarsku djelatnost i samostalno donosi odluke kojese odnose na tu djelatnost, organizira i kombinira proizvodne initelje,koordinira njihovo djelovanje, nadzire, rukovodi i upravlja cjelokupnim radomi poslovanjem. Zarada poduzetnika je poduzetnika dobit, koja ostaje nakon tose iz ukupnog prohoda odbiju trokovi.

Sam termin poduzetnik( entrepreneur) prvi je u ekonomsku znanostuveo Cantillon u svojoj Raspravi o naravi trgovine (1725) u kojoj je kao poduzetnika prikazao zakupnike zemljita, trgovce, manufakturiste, graditeljeitd., ali i slikare, lijenike i odvjetnike, naglaavajui ve spomenutuneizvjesnost i rizik u njihovom poslovanju i dijelei ih na poduzetnike skapitalom i poduzetnike s vlastitim radom.

Ovisno o tome rade li poduzetnici i sami ili stjeu kapitalA. Smith razlikuje poduzetnike koji to ine: 1) marljivou i tedljivou, 2) poslovnimpekulacijama i 3) poslovnim inovacijama.

J. Schumpeter definira poduzetnika kao nosioca inovacija, novihkombinacija initelja proizvodnje. On razlikuje poduzetniku funkciju kaodonoenje vanih stratekih odluka i odluka o inovacijama od rukovodeefunkcije odranja rutinskog djelovanja poduzea. Inovativni poduzetnik svojomstvaralakom energijom, konkurentnou i tehnikim napretkom predstavlja pokretaa gospodarskog razvoja. Schumpeter prigovara ukljuivanju rizika u poduzetniku funkciju uz obrazloenje da je poduzetnika funkcija razliita odfunkcije kapitaliste. Kad kapitalist upotrebljava svoj vlastiti kapital uneuspjenom poduzeu. on gubi kao kapitalist, a ne kao poduzetnik. Ako

poduzetnik, koji uzima zajam, nema vlastita sredstva, oigledno je da gubikapitalist koji daje zajam.

Ne smatrajui nunim da je poduzetnik nuno i vlasnik poduzea,PeterDrucker je 1985. napisao da je zadaa bankara kao poduzetnika mobiliziratinovac drugih ljudi i uloiti ga u podruja vee produktivnosti i vee dobiti. Uzto je vrlo relevantna i njegova opservacija da ljudi koji ne mogu bez sigurnostine mogu postati dobri poduzetnici. takvi bi ljudi vjerojatno bili jednakoneuspjeni u nizu drugih djelatnosti, npr. u politici, komandnim poloajima uvojsci i sl. U svim tim profesijama moraju se donositi odluke, a bit svake

odluke je neizvjesnost.


3/128

3

John Samuel Dodds (1987) smatra da je poduzetnik vlasnik i upravlja poduzea koji pribavlja kapital, snosi rizik proizvodnje i kontrolira poduzee.On odluuje to e se i u kojoj koliini proizvesti, odgovoran je za poduzee iza kombinaciju i koordinaciju proizvodnih resursa u optimalnim proporcijama.Iz dana u dan on poduzima sve to je potrebno u managementu i marketingudobara i odluuje o razvojnoj politici. U velikim poduzeima te su funkcije podijeljene na dioniare, vijee direktora i plaenih rukovoditelja.

U svojem djelu R.L.Heilbroner i J.K.Galbrait (1987.) definirali su poduzetnika kao ovjeka ija je ekonomska zadaa upravljanje poduzeem. Njegova je temeljna zadaa utvrditi opseg proizvodnje, pronai najboljukombinaciju faktora i utvrditi optimalnu koliinu uinaka. Poduzetnik moe, alii ne mora biti vlasnik poduzea pa, ovisno o tome, moe ili ne mora dobivati profit. Kao zadae poduzetnika autori su naveli: pregovaranje sa sindikatima,uspostava kreditne linije s bankama, angairanje kompleksa sredstava za rad i predmeta rada, angairanje strunjaka za proizvodnju i dizajn te ocjenazahtjeva trita glede potreba i prodajnih cijena.

Ernest Bohmer i koautori razlikuju poduzetnika vlasnika i ovlatenog poduzetnika. Njihove su primarne funkcije: utvrivanje ciljeva poduzea, planiranje, organizacija, kontrola, polaganje rauna i predstavljanje poduzea.

Prema modernoj ekonomskoj teoriji poduzetnik je nosilac gospodarskeaktivnosti, ekonomski subjekt i pionir razvoja, koji angaira svoj kapital ugospodarsku djelatnost u trinoj konkurenciji na svoj rizik zbog ega imaautonomiju djelovanja i ostvareni profit. On uspostavlja vezu izmeu tritarada, usluga i kapitala.

Znatno opirnija definicija poduzetnika je ta da je poduzetnik vlasnik,odnosno manager u poduzeu, a njegove su funkcije slijedee:

a) pribavljanje kapitala b) organizacija proizvodnje kupovinom i kombiniranjem inputac) odluivanje o koliini outputa u svijetlu oekivane potranje

d) preuzimanje rizika s obzirom na okolnost da resursi moraju bitiangairani i plaeni prije nego su uinci prodani.

Kao rukovodne snage poduzetnici moraju udovoljavati viestrukimzahtjevima u koje spadaju:

a) bogatstvo ideja i odlunost, organizacijski talent, sposobnostimprovizacije i smjelosti, povezana s razboritou i oprezom;

b) poznavanje ljudi, sposobnosti za rukovoenje i suradnju, za prilagoavanje i kontaktiranje, odgovornost prema suradnicima i

javnosti, spremnost za sagledavanje drutveno-politikih zadataka;


4/128


5/128

5

Po R.L.Heilbroneru i J.K. Galbraitu je znaajka poduzetnitvaorganiziranje pa je ono u tom smislu etvrti initelj proizvodnje (uz rad, kapitali zemlju). U uvjetima iste konkurencije poduzetnitvo obavlja slijedeeosnovne zadae:

a) utvrivanje veliine poduzea u skladu s ekonomijom obujma (kaosmanjenje trokova koje nastaje iz poveanja koliine uinaka);

b) kombiniranje proizvodnih initelja po naelu granini prihod vei odgraninog troka kako bi se maksimizirao profit

c) utvrivanje optimalne koliine uinaka pri kojoj su granini prihod igranini troak izjednaeni.

Slovenski autorAleksandar Bajt definirao je poduzetnitvo kaousmjeravanje kapitala u konkretna zaposlenja, a kao njegovu glavnu funkcijuoznaio je stalno unoenje inovacija.

Drago Gorupi uvrstio je u poduzetnitvo slijedee aktivnosti:a) organizaciju proizvodnje i poslovanja; b) inovacije, razvoj i poboljanje;c) borbu i suradnju s radnicima;d) borbu i suradnju na tritu robe i kapitala;e) ureivanje odnosa s dravom i s neposrednom drutvenom i

gospodarskom okolinom.Prema izloenim stavovima pojam poduzetnitva moe se definirati:

Poduzetnitvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje,organiziranje i inoviranje poslovanja poduzea s temeljnom svrhomstvaranja novog trita.

Poduzetnitvo stalno tei novom i nikad se ne miri s postojeim. Umodernom poduzetnitvu vrijedi naelo da sve to je dobro danas nije dobro zasutra. Zato se na novo poduzetnitvo ne smije samo gledati kao na oruevlastitog probitka, ve je ono oblikovatelj, trajan poticatelj i initelj drutvenognapretka.

Uspjeno moderno poduzetnitvo obiljeuje: potreba za postignuem iuspjehom, kreativnost i inicijativa, preuzimanje rizika, povjerenje u ljude ismjelost, potreba za neovisnou i autonomijom te motivacija, energija i stalanangaman na promjenama.


6/128

6

Postanak i razvoj poduzetnika i poduzetnitva

Poduzetnitvo i poduzetnik u gospodarskom smislu kao nosilac jednokratne, viekratne ili privremene trgovake i sline djelatnosti pojavili suse prije poduzea kao trajnije organizacije jo izmeu 12. i 15. stoljea.

Poduzetnitvo je u prvo vrijeme obuhvaalo trgovinu, kreditne imjenjake poslove, brodarstvo, ali i osvajanje novih podruja, razbojnitvo igusarstvo. Kao podloga za razvoj poduzetnitva istie se poklapa za zlatom inovcem i sredstva za stjecanje novca silom i razbojstvom, praznovjerjem, pronalazatvom (stvaranje projekata istraivakih, osvajakih i trgovakih pothvata) i posuivanjem novca. Kao osnovni tipovi poduzetnika u to vrijemeizdvajaju se:

1. gusari2. feudalci3. dravni inovnici4. pekulanti5. trgovci i6. obrtnici.

Trgovati, u smislu velike trgovine, znailo je: opremiti i naoruati brodove, vrbovati borce, osvajati zemlje, pukama i sabljama rastjeratidomoroce, oduzeti im imovinu, natovariti brodove i u domovini rasprodati robuna javnim drabama najboljem ponuau. Jedan od najranijih primjera poduzetnika je Marko Polo koji je utvrdio trgovaki put prema DalekomIstoku. On je potpisivao ugovore sa trgovcima i bankarima da e im prodatinjihovu robu. Ugovor koji je potpisao predviao je pozajmicu trgovcu- pustolovu sa kamatom od 22,55 ukljuujui osiguranje. Dok je kapitalist bioonaj koji je pasivno prihvaao rizik, trgovac-pustolov imao je aktivnu ulogu utrgovini, snosei psihiki i fiziki rizik. Kada je trgovac-pustolov uspjeno prodao svoju robu i zavrio putovanje, profit se dijelio s kapitalistom koji jedobio vei dio (vie od 75%) dok je trgovac dobio preostalih 25%.

U to vrijeme trgovci nisu bili specijalizirani, a obavljali su sve

trgovake, prijevozne, novarske i druge poslove, a zbog velike nesigurnosti prometa udruivali su se u kopnene karavane ili u flote brodova, zatim ustalnije oblike udruenja, gilde. Zaeci trgovakih poduzea javljaju se vrlorano, u Italiji ve u 12. stoljeu kao privremena drutva, zaduena samo za jedno ili vie trgovakih putovanja.

U Srednjem vijeku pojam poduzetnika koriten je da bi opisao osobukoja je realizirala vee proizvodne projekte. U takvim veim proizvodnim projektima, osoba nije preuzimala nikakav rizik, ve je jedino rukovodila projektom koristei se prirodnim bogatstvom. Tipini poduzetnik u Srednjem

vijeku je sveenstvo osobe koja je bila zaduena za velike arhitektonske poslove, za gradnju dvoraca i fortifikacija, javnih zgrada, crkava i katedrala.


7/128

7

Od kraja 14. stoljea ire se javljaju trajna udruenja, koja su veinom poprimila poslovni oblik dananjih javnih trgovakih drutava. Ona su setemeljila na kunoj zajednici obiteljskih lanova i predstavljala su sjedinjenjekapitala i trgovake djelatnosti svih sudionika. No i ona su se sklapala na kraevrijeme, od jedne do pet godina, ali se ugovor mogao stalno obnavljati. Tatrgovaka drutva, kao imovinsko-pravna udruenja, koja su se temeljila nazajednici kapitala i dijelila dobit meu svojim lanovima, treba razlikovati odtrgovakih gildi, koje su bile udruenja na temelju udruivanja sa svrhomuzajamne pomoi u trgovanju, pri emu se svaki trgovac bavio svojim poslomza vlastiti raun i uz vlastitu opasnost.

Poduzee je nastalo tako to se gospodarska aktivnost osamostalila od poduzetnikova domainstva i to se ona uz odreenu cijenu mogla kupiti i prodati. Poduzee postaje samostalni gospodarski organizam s vlastitimivotom i izdie se iznad pojedinih ljudi koji u njemu privreuju. Kao tipianmasovni fenomen poduzee se javlja tek u 15 stoljeu.

Veza izmeu rizika i poduzetnitva uspostavljena je u 17. stoljeu, kao je poduzetnik postao osoba koja je ulazila u ugovorne odnose s vladom zaizvrenje odreenih usluga ili snabdijevanje ugovorenom robom. Dok jeugovorena cijena bila fiksna, profit ili gubitak pripadao je poduzetniku. Jedanod poduzetnika u tom periodu bio je francuz John Law koji je osnovaokraljevsku banku. Ta je banka imala ekskluzivni ugovor s kompanijom u tzv. Novom svijetu Misssissippi Company. Na nesreu, taj monopol francusketrgovine donio je Law-u gubitak i propast kad je pokuao poveati cijenedionica vie od vrijednosti sredstava kompanije. Poznati ekonomist RichardCantillon razumio je Law-ovu greku. Cantilon je razvio jednu od ranih teorija poduzetnika. On je uvidio da poduzetnik mora prihvatiti rizik, posebno trgovac,farmer, zanatlija i ostali samostalni proizvoai kupujui po poznatoj cijeni, a prodajui po nepoznatoj cijeni, radei s rizikom.

U 18. stoljeu, razlikuju se osobe koje imaju kapital od osoba kojekapital trebaju. Drugim rijeima, poduzetnik se razlikuje od osobe koja imakapital i eli ga poveati. Sutina ovog razlikovanja vezana je uz

industrijalizaciju koja se proirila po itavom svijetu. Mnoge inovacije koje suse tada dogodile promijenile su svijet (kao npr. Eli Whitney i Thomas Edison).Oboje su razvili novu tehnologiju ali je nisu mogli financirati. Dok se Whitneyfinancirao svoju proizvodnju strojeva vladinim novcem, Edison je skupljaokapital iz privatnih izvora za razvoj u oblasti elektrike. Oboje su bili korisnicikapitala (poduzetnici), a ne dobavljai kapitala. Oni koji su imali kapital bili su profesionalni upravljai novcem (profesional money manager) koji su ulagali urizinu investiciju udruujui vlastiti kapital da bi dobili to vei interes nainvesticiju.

U kasnom 19. i ranom 20. stoljeu poduzetnik nije bio distanciran odmanagera i promatran je u svjetlu ekonomske perspektive. Poduzetnik


8/128

8

organizira i posluje u poduzeu za svoj osobni dobitak. Plaa trinu cijenu zasirovine potrebne za posao, za koritenje zemljita, svoje zaposlene i za kapitalkoji posuuje. On koristi svoju osobnu inicijativu, matu i intelekt pri planiranju, organiziranju i administriranju poduzea. Ulae svoju inovativnost.

Sredinom 20.stoljea znaenje poduzetnika prerasta u inovatora.Koncept inovativnosti i novina je vrlo prisutan pri definiranju poduzetnika.Funkcija poduzetnika je upotrijebiti tehnoloke mogunosti za proizvodnjunovih roba ili proizvodnju starih na novi nain, otvaranje novih mogunostizamjene materijala novih, novih naina proizvodnje. U ovoj definiciji znaajnomjesto zauzima inovativnost. Inovativnost, kao injenica uvoenja neegnovog, je jedna od teih zadataka koji se postavljaju pred poduzetnika. Ono podrazumijeva, ne samo mogunost kreativnosti i koncepcije, nego imogunost razumijevanja snaga posla u okruenju. Novine se mogu javiti usvim fazama proizvodnje i distribucije proizvoda, u metodama razvoja i noveorganizacijske strukture. Jedna od jo uvijek nerazjanjivih inovacija je gradnjaegipatskih piramida raenih od kamenih blokova tekih nekoliko tona.

Oito je da je poduzetnitvo tijesno povezano s intenzivnim promjenamau tehnologiji, ekonomiji, politici te socio-kulturnim i institucionalnimdostignuima u drutvu. Danas smo svjedoci izuzetnih promjena u svim tim podrujima koje nagovjetavaju jo vee, dublje i bre promjene, iste ili drugevrste u drutvu. One e se neizostavno odvijati u vezi s promjenama u poduzetnitvu, i to i u teoriji i u praksi.

U svezi s tim T.Peters u svojoj knjizi Thriving on Chaos ukazuje natrendove razvoja o kojima treba voditi rauna svaka ozbiljnija analizamodernog poduzetnitva. To su:

1. Velika neizvjesnost modernih promjena na ekonomskom podruju, tozahtijeva izuzetnu ekonomsku dinaminost, inovativnost i neprestano prilagoavanje promjenama.

2. Vrijeme je postalo sredinjim initeljem i podrujem konkurentske borbe jer neizvjesnost trai brzinu, prilagodljivost, odazivnost i gipkost

temeljem informacijskih, tehnolokih i drugih promjena.3. Sva trita postaju djeljiva i sve se vie proizvodi roba za poznatog kupca(customized goods). To zahtijeva kompjutorski dizajn, fleksibilan tvornikisustav i elektron. obradu podataka.4. Kvaliteta dizajna i servis postaju najvanije komparativne prednosti proizvoaa novih proizvoda. U svezi s tim postoje najmanje etirikonkurentne prednosti (a) tehnologije i kvalitete, (b) nove organizacijske imanagerske akcije, (c) dizajn kao cjelina tehnolokih i estetskih svojstava proizvoda u poslovnom smislu i (d) posebne usluge tzv. dodatne usluge (npr.servisne usluge proizvoda)


9/128

9

5. Restrukturiranje velikih poduzea polazi i temelji se na konkurenciji,kvaliteti i dodatnim uslugama, organizacijskoj i tehnolokoj fleksibilnosti tetrinoj prilagodljivosti.6. Mijenja se stara ekonomska ideja o ekonomiji velikog opsega, a promjenezahvaaju i trinu strukturu i konkurenciju, pri emu se poveava udio malih isrednjih poduzea. Naime, velika poduzea se pretvaraju u svojevrsni poslovnisustav malih poduzea i posve novih organizacijskih kombinacija. Stvara senov nain povezivanja mrea povezanosti i ovisnosti. U tome informacijskatehnologija ima odluujuu ulogu.7. Trini partneri poduzea sve se vie smatraju suradnicima. Tako se pojavljuje i tzv. partnerstvo dodatne vrijednosti. Rije je o novim odnosimasuradnje i trine koalicije meu poduzeima.8. Ekonomski se procesi internacionaliziraju tako da svi ekonomski subjekti postaju meusobno ovisni na svjetskom tritu, a konkurencija i informacijskitokovi ine poduzee sastavnim dijelom svjetske proizvodnje.9. Mijenja se poloaj radnika u procesu rada i u poduzeu. Repetitivni rad sesmanjuje a inovativni poveava. Prednost se daje kvaliteti umjesto kvantitete isve se vie pristaje na razliite oblike samoupravljanja i suvlasnitva kao uvjetaza potpunije ostvarivanje novih zahtjeva u kvalitativnom smislu.

Navedene promjene nesumljivo su rezultat i ishodite novih promjena u poduzetnitvu i managerstvu. Pred njih se uvijek postavlja zadatak: kako poduzee iz postojeeg stanja i poloaja odvesti u novu kvalitetu. Ovo se pitanje obino potencira kada poduzee upadne u krizu i doe pod steaj. Tadase prua izuzetna ansa za nove, sposobnije poduzetnike i managere. Dakako,uinkovito restrukturiranje poduzea i njegove okoline pretpostavlja i tomeodgovarajue institucionalne promjene u drutvu, a posebno u gospodarskomsustavu zemlje.

Koristei se razliitim definicijama poduzetnitva moemo zakljuiti da poduzetnitvo znai razliite stvari od razliitih ljudi i moe se sagledati sarazliitih aspekata. No, ipak te definicije imaju neto zajedniko a to je: rizik,osvajanje, kreativnost, neovisnost i nagrada.

Danas ivimo u doba poduzetnitva, koje se izuava u razliitiminstitucijama, dravnim zavodima i velikim korporacijama. Poduzetnitvonikad do sada nije bilo tako izuavano od razliitih seminara do akademskihrasprava. Svi od 369 sveuilita u SAD imaju barem jedan seminar iz poduzetnitva.

Mnoga sveuilita u Europi izuavaju ili su poela izuavati poduzetnitvo. Oni koriste tzv. training courses. Isto tako, i mnoge vlade suzainteresirane za promociju i bolje spoznavanje poduzetnitva. Vlade suzainteresirane za pruanje potpore pri razvoju poduzetnitva, kroz poreznu

politiku, infrastrukturu, komunikacijski sustav. Neke vlade u SAD razvile susvoje vlastite inovativne industrijske strategije, prezentacijom putem medija.


10/128

10

Poduzetnitvo u nekim razvijenim zemljama

Poduzetnitvo ima veliku ulogu i znaenje u razvijenim zemljama. Utim bi zemljama poduzetnitvo trebalo biti vodi za zemlje u razvoju itranziciji, kako pokrenuti i razvijati management i poduzetnitvo. Njihovaiskustva i znanja mogla bi se primijeniti u oblikovanju nacionalnih programa.

Austrija je izvanredan primjer uspjene politike opeg razvoja poticanjem nastanka malih poduzea. Ta je zemlja putem malih poduzeaosigurala brz gospodarski rast i visoku konkurentnost. Veina malih i srednjih poduzea u Austriji djeluju na podruju obrtnitva, trgovine i turizma. Sektorturizma je tipian sektor malog poduzetnitva, u kojem se bez velikih inovacijaracionalno koriste prirodni resursi i ostvaruje visoki dohodak.

Znakovito je za Austriju da ministar gospodarstva mora svake drugegodine (poevi od 1982.g.) podnijeti u parlamentu izvjee o stanju malih isrednjih poduzea, koje predstavlja najvaniji izvor informacija o razvoju tih poduzea. Kvalitetan rad, znanje i opa briga za napredak u stabilnom pravnomi socijalnom okruenju, uz otvorenost prema svijetu, mogu biti dovoljni uvjetiza brz gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost. Za Austriju se s pravom moerei da je zemlja malih poduzea i poduzetnika.

vicarska je poznata po tome to je svoj gospodarski razvoj pretenotemeljila na malim i srednjim poduzeima. U 1985.g. u vicarskoj je odukupno 245.000 poduzea bilo 97,1% malih, 2,7% srednjih i samo 0,2%velikih poduzea. Prosjean broj zaposlenih u malim i srednjim poduzeimaiznosio je 8 osoba.

vicarska ima dugu tradiciju pomaganja razvoja malih poduzetnika.Glavnina javnih programa poticanja razvoja razraena je na regionalnoj ilokalnoj razini. Daje se pomo za razvoj, financijske informacije, novana pomo, pomo za poveanje zaposlenosti i za istraivanja. Osobit je naglasakna strunom obrazovanju i konkurenciji. Za poduzetniko obrazovanje mladihvicarska (kao i Austrija i Njemaka) ima dvoji sustav, koji im omoguuje da

temeljnu i viu obuku dobiju u poduzeima, usporedo s obukom na fakultetima.U zemljama trinog gospodarstva, privatnog vlasnitva i slobodne

poduzetnike tradicije postoje brojne financijske institucije kojima se poduzetnici mogu obratiti za dobivanje financijskih sredstava. Te financijskeinstitucije i razni financijski oblici, kao i postojanje financijskih trita pogoduju razvoj poduzetnitva, jer pruaju raznovrsne mogunosti pribavljanjanovca za ulaganja.

Njemaka, kao jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, ima u osnovi

samo dva tipa financijskih institucija: banke i tedionice. tedionice predstavljaju najjai dio njemakog bankarskog sustava. One kreditiraju i


11/128

11

financiraju gospodarski razvoj zemlje, poduzea i privatnog poduzetnitva,zanatsko-proizvodne industrijske djelatnosti, te snanu vanjskotrgovinskuorijentaciju, to ukljuuje zemljoradnju, umarstvo, ribarstvo, vodoprivredu,energetiku, preraivaku industriju, graevinarstvo, trgovinu, transport,komunikacije, javni usluni sektor i slobodna zanimanja.

tedionice omoguavaju tediama brojne oblike ulaganja novca uvrijednosnice. Te su tedionice osnovale vlastita investicijska drutva,specijalizirane fondove za investiranja, razvije su poslovni i financijski najam ifactoring, a preko sredinje banke ukljuene su u meunarodne platnetransakcije. Poduzetnici u tedionicama mogu dobiti sve mogue preporuke,savjete i prijedloge kako i u to je najbolje uloiti novac ili kako pribaviti potreban novani kapital.

Austrija, vicarska i Njemaka su samo tri primjera razvijenih zemalja,koja svoj gospodarski razvoj temelje na poduzetnitvu. Zemljopisna i kulturna bliskost s Hrvatskom, te slinost gospodarskih struktura mogu njihovo iskustvouiniti inspirativnim i za hrvatske poduzetnike i olakati praktinu suradnju umnogim podrujima. Osim njih, treba navesti i jednu od najjaih sila svijeta,koja svoj gospodarski uspjeh temelji na poduzetnitvu, a to je Japan.

Japan je drava koja stimulira razvoj onih poduzea koja su nuno potrebna za razvoj cjelokupnog gospodarstva. Tako je japanska vlada mala isrednja poduzea uoila posebno vanim za razvoj cjelokupnog gospodarstva izatitila ih zakonima, pruajui im uz to strunu i financijsku potporu, s ciljemunapreenja malih i srednjih poduzea u skladu s ukupnim nacionalnimgospodarstvom.

Rast i razvoj malog poduzetnitva usmjerava se na smanjenje razlika u produktivnosti i u drugim podrujima izmeu velikih te malih i srednjih poduzea, na poveanje produktivnosti te izjednaavanje osnovnih uvjeta poslovanja malih i srednjih poduzea. Vlada na temelju postignutih rezultata poduzea priprema godinja izvjea o malim i srednjim poduzeima i o poduzetim mjerama kojima se ona ele stimulirati.

Japanski zakoni potiu mala i srednja poduzea na modernizaciju iracionalizaciju uprave, unapreenje tehnologije, poboljanje unutranjestrukture, smanjenje nedostataka, stimulaciju potranje, osiguranje dijelaulaganja, te povezivanje malih poduzea na projektima koje vode velika poduzea, kao ekonomski nije isplativo odreene dijelove proizvodnjeobavljati u velikim poduzeima.

U Japanu vlada preko svojih financijskih organizacija osiguravafinanciranje malih i srednjih poduzea po povoljnijim uvjetima nego privatne

banke. Krediti po posebno povoljnim uvjetima odobravaju se za posebnenamjene, kao to su unapreenje tehnologije i poboljanje infrastrukture u


12/128

12

poduzeu, zatita ovjekove okoline itd. Krediti namijenjeni poboljanjuupravljanja malim i srednjim poduzeima praeni su jamstvom i kreditnimosiguranjem drugih vladinih institucija. Sustav kreditnih garancija i osiguranjakredita primjenjuje se da bi se pomoglo malim i srednjim poduzeima pri pozajmljivanju kapitala od privatnih banaka, uz aktivno slubeno jamstvo iosiguranje.

Tako bogata struktura institucija i organizacija, njihovih poslova iinstrumenata karakteristina je samo za razvijene zemlje. Za razliku od njih uveini zemalja u tranziciji postoje samo univerzalne banke koje se uglavnom bave prikupljanjem novanih sredstava. Fondovi nemaju znaajniju ulogu ukreditiranju gospodarstva i poduzetnitva. tedionice se tek pojavljuju, dok burze gotovo da i ne funkcioniraju. Komercijalne banke bave se uglavnomkratkoronim, profitabilnijim i manje rizinim poslovima, te kao takve nisuspremne kreditno podrati male poduzetnike. Odreena rjeenja postoje, ali uz prilino nepovoljne uvjete.

Poduzetnitvo u promjeni, obnovi i razvitku hrvatskog gospodarstva

Hrvatsko je gospodarstvo danas pred znaajnim zadatkom obnove i breg razvitka te ukljuivanja u meunarodna trita robe, kapitala i rada. Utim nastojanjima poduzetnici i njihoviu menaderi postaju kljuni initeljuinkovitosti gospodarstva. Privatno vlasnitvo, slobodno poduzetnitvo injegov menedment uz punu autonomiju poduzea na konkurentskom tritu,uz kapital i trite kapitala, te trite rada, bitno mijenjaju poloaj i djelovanjenekadanjeg ponaanja poduzea.

U isto vrijeme dok se Hrvatska bori za proivljavanje i napredak, usvijetu se dogaaju velike promjene i napredak u tehnologiji proizvodnje,informacija i komunikacija. Velike i brze promjene u svijetu, u znanosti,tehnologiji i gospodarstvu zahtijevaju odgovarajue promjene i u naim poduzeima i naem gospodarstvu. Temelj egzistencije, uspjeha i razvoja poduzea, a i pojedinca, ini negova sposobnost za promjene, za diskontinuitet,

za iznaneenja. za stalno inovativno djelovanje. Poduzee, meutim, ne inesamo tehnika imovina i ginancijski kapital nego i ljudi, a oni se mnogo sporijemijenjaju.

Globalizacija svjetskog gospodarstva vodi internacionalizaciji poduzeai internacionalizaciji upravljanja, pojaava razvojnu dinamiku i konkurenciju ina domaem tritu. Kad Hrvatska donese sve gospodarske zakone koji je pribliavaju Zapadu, i kad se vie otvore trita, nametnut e se visoki kriterijikvalitete i uinkovitosti, konkurentske i razvojne sposobnosti poduzea ikompetencije poduzetnika.


13/128

13

Iskustva i spoznaje o velikim promjenama u razvijenim zemljamaukazuje da i hrvatsko gospodarstvo mora mnogo toga mijenjati u ponaanju poduzea, poduzetnika i menadera, te u nainu miljenja pri oblikovanju politike poduzea. Pritom treba poeti s tri temeljne uporine toke uspjene politike poduzea, koje treba dalje razraivati. To su:

- inovacija,- kupac,- suradnik.

Inovacija znai da se ne moe nastaviti dosadanjom praksom kao da senije nita dogodilo. Na temelju kritike analize, ocjene djelovanja i mijenjanjaokoline treba za nove uvjete kreativno traiti nova rjeenja i pretvarati ih uinovativno ponaanje. Pritom se naroito naglaava initelj vremena brzinenalaenja i ostvarenja promjena, ali i trokova promjena, dodatnih napora iosposobljavanja poduzetnika i zaposlenih na promjenu. Promjeni i inovaciji nesmije se prilaziti kao jednokratnoj akciji, ve kao trajnom procesu.

Temelj opstojnosti i stabilnosti poduzea je njegova fleksibilnost isposobnost za stalno inovativno mijenjanje. Promjena i inovacija nije samo u proizvodu i tehnologiji nego i u odnosu prema kupcima, dobavljaima ifinancijerima, prema zaposlenima, metodama i stilu upravljanja, prema znanjuobrazovanju i znanosti, informacijama i komunikacijama, te prema prirodnoj idrutvenoj okolini.

Inovativnost je, uz inicijativu, smjelost, dinamiku i spremnost za rizik, bitna osobina poduzetnika. Opa uloga poduzetnika je ta da je on initelj promjene i napretka. Rast nije mogu ako promjena nije doputena, ainovativna promjena zahtijeva slobodu traenja i eksperimentiranja, pa i pravona neuspjeh.

Plateno sposoban i zadovoljan kupac je poetak i kraj poslovnedjelatnosti poduzea, emu pomae izravni i interaktivni marketing. Nove sutendencije sve vea blizina kupcu, sluenja kupcu, kao i stvaranje partnerskemree sudionika u poslovnom procesu. Ovdje se istiu dva problema:

a) Internacionalizacija domaeg trita i izvoz kao susret sa stranimkupcima i konkurentima, sa svjetskim standardima kvalitete proizvoda, proizvodnje i poslovanja i odgovarajuim cijenama i uvjetima prodaje, servisa, plaanja i garancija.

b) Niska domaa kupovna mo uz velike nezadovoljene potrebe, niskezarade i veliku nezaposlenost.

Nije dovoljno proizvesti proizvod i ekati kupca ne vodei rauna onjegovim mogunostima i prioritetima unutar njegove kupovne moi. Tu je

osobito vana blizina kupcu, sluenje kupcu sve do zajednike suradnje. Trebamarketinki, izravno i interaktivno, ispitati potrebe i mogunosti kupca i


14/128

14

zajedniki traiti kako se moe ponuditi dovoljno dobar proizvod za niukupovnu mo. Time bi se moglo pridonijeti i pokretanju domae proizvodnje izaposlenosti, a u taj bi proces svakako trebalo ukljuiti znanost, istraivake irazvojne organizacije, inovatore, trgovinu, banke, te socijalne i gumanitarneogranizacije.

Suradnici su trea uporina toka. Ona je jo u naim uvjetima prilinozanemarena iako nosi veliki potencijal. Dananje brze promjene u okolini postavljaju i u svijetu vrlo velike zahtjeve vezane za prilagoavanje poduzea potranji i konkurenciji. Velika poduzea s krutim centraliziranimhijerarhijskim upravljakim strukturama su zakazala. Sporo i krivo reagiranjeupravljakog vrha i nedovoljno angairanje ljudskog potencijala dovelo je vrlougledne i uspjene velike kompanije u tekoe i gubitke. Zbog toga se u takvimkompanijama pristupilo velikim promjenama u upravljaikim strukturama,radikalnom smanjivanju upravljake birokracije, te ralanjivanju velikih poduzea na manje jedinice, uz istovremeno jaanje uloge kreativnog,inovativnog i poduzetnog suradnika.

U uvjetima neiskoritenih proizvodnih materijalnih i ljudskih potencijalai velikih nezadovoljenih potreba, osobito je vano kako te ljudske potencijaleosloboditi, pokrenuti i koristiti. U ovom je pogledu kod nas najmanje uinjeno itu je najvea rezerva i neiskoriteni potencijal naeg izlaza iz krize. Moramo prihvaati moderni kapitalizam trinoga gospodarstva Europe, a ne nekezastarjele poetne kapitalistike oblike autoritarnog i komandnog poduzetnitvas potisnutim zaposlenicima, koji nisu suradnici.

Integriranjem i indentifikacijom suradnika s poduzeem, s raznimoblicima motivacije i participacije, stvaranjem pozitivne, inovativne i humanekulture poduzea po uzoru na razvijeni kapitalizam Europe, moe se mnogouiniti. To nije samo problem uspjenog djelovanja, obnove, prestrukturiranja irazvitka gospodarstva. ve i problem socijalnih tenzija i nezadovoljstva veinedjelatnog stanovnitva.

Temeljni initelj uspjenosti poduzea, koji povezuje sve unutarnje i

vanjske initelje te ih usklauje i usmjerava je menadment uz povjerenje i podrku poduzetnika vlasnika. Danas je dodatni zadatak naeg poduzetnikada upravlja promjenom u poduzeu u svrhu promjene gospodarskog sustava,sanacije, rekonstrukcije i revitalizacije poduzea, to zahtijeva sposobnostvoenja i komunikacije s vanjskim savjetnicima i ulagaima.

Poduzee je komunikacijsko polje, a poduzetnik komunikacijski centar povezivanja, posredovanja i usmjeravanja unutarnje i vanjske okoline poduzea. Doda li se tome i upravljanje kao transformacija informacija vidi sevelika mo i odgovornost poduzetnika za uspjeh poduzea. Nije dovoljno samo

formalno potivati zakone, ve je bitno kakav je odnos prema poduzeu,zaposlenicima, poslovnim partnerima i drutvu.


15/128

15

Temeljne pretpostavke razvoja poduzetnitva u Republici Hrvatskoj

U razvijenim je zemljama poduzetnitvo vaan initelj gospodarskograzvoja. Da bi Hrvatska dostigla razvijene zemlje, najprije mora stvoritiodreene preduvjete za bri razvoj poduzetnitva. Temeljne pretpostavkerazvoja malih i srednjih poduzee u Republici Hrvatskoj su: pravne,financijske, obrazovne, znanstvene, savjetodavne, servisne i ostale pretpostavke.

Pravne pretpostavke su zakonski propisi koji reguliraju osnutak,registraciju i likvidaciju malih i srednjih poduzea i zakonski propisi ofinanciranju, raunovodstvu i reviziji malih i srednjih poduzetnikih poduzea.Republika Hrvatska mora osigurati zakonsku potporu osnivanju i razvoju poduzetnikih poduzea. Danas registracija malih i srednjih poduzee zahtijevamnogo vremena i dokumenata. Veliki broj poduzea iz oblasti poduzetnitva jesamo registriran, a ne funkcionira, te ih treba likvidirati. Vani su i propisi oraunovodstvu i reviziji, koji moraju biti usklaeni s meunarodnimstandardima. Sve te propise treba pojednostaviti, kako bi bili razumljivi isukladni slinim propisima u razvijenim zemljama.

Financijske pretpostavke su nune za razvoj poduzetnitva jer bezkapitala nije mogue realizirati poduzetniki pothvat. Zbog toga su potrebnefinancijske institucije za financiranje poduzetnitva. To mogu biti dravne,regionalne i lokalne institucije za pruanje financijske potpore poduzetnitvu,tj. pruanje mogunosti dobivanja dugoronih kredita. Osim toga, potrebno je privui strani kapital preko meunarodnih financijskih institucija i vie gakoristiti, te stvoriti povoljniju investicijsku klimu za strana ulaganja. Vrlo jevaan i porezni i carinski sustav koji e poticati poduzetnika ulaganja.

Obrazovne pretpostavke podrazumijevaju ope, struno i poslovnoznanje poduzetnika, koje se stjee kolovanjem od srednjih preko viih dovisokih kola, ali i putem raznih seminara, teajeva i posebnih kola.

Znanstvene pretpostavke podrazumijevaju sveuilita, fakultete,

znanstveno-istraivake institute i znanstvene parkove u okviru kojih se provode istraivanja problema iz oblasti poduzetnitva.

Savjetodavne pretpostavke ukljuuju: savjetnitvo za osnutak iregistraciju malih i srednjih poduzea, investicijsko i financijsko savjetnitvo,savjetnitvo za tekue poslovanje i razvoj poduzetnitva, te savjetnitvo zalikvidaciju.

Servisne usluge pruaju raunovodstvene, financijske, marketinke irevizorske tvrtke.


16/128

16

Ostale pretpostavke za razvoj poduzetnitva su poduzetniki inkubatori, poduzetnike agencije, slobodne zone i udruge poduzetnika.

Da bi mogla stvoriti povoljne pretpostavke razvoja poduzetnitvaHrvatska mora koristiti znanja i iskustva razvijenih zemalja, te podravati poduzetniki koncept i razvijati poduzetniku kulturu.

Openito se moe zakljuiti za sve zemlje u tranziciji, pa tako i zaHrvatsku, da mogu na nekoliko naina dati snanu podrku poduzetnitvu:

rastereenjem novih poduzetnika od davanja u obliku poreza iograniavajuih propisa;

banke i druge institucije koje pozajmljuju novac trebale bi imati vie sluhaza molbe i potrebe poduzetnika;

poticanjem eksperimentiranja, te smanjenjem rizika; podravanjem ideje kako poduzetnici slue drutvu i imaju moralnu obvezuglede uspjeha tog drutva;

pruanjem mogunosti mladim ljudima da na sveuilitima ue o poduzetnitvu i istodobno vode poslove.

U usporedbi s razvijenim financijskim strukturama financijskookruenje u Republici Hrvatskoj je relativno siromano. Banke i poneketedionice dominantne su financijske institucije. One se uglavnom bave prikupljanjem novanih sredstava (depozitna aktivnost) i odobravanjem

kredita. Ostale financijske institucije za financiranje poduzetnitva u RepubliciHrvatskoj su nacionalne, regionalne i lokalne financijske institucije, tedno-kreditne zadruge, financijska poduzea i financijski fondovi.

Najznaajnije nacionalne financijske institucije su:

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) iHrvatska garancijska agencija (HGA).

Hrvatska banka za obnovu i razvoj je osnovana kao posebna financijska

institucija za koju je Republika Hrvatska osigurala osnivaki kapital. Temeljnizadaci HBOR su odobravanje kredita za projekte koji slue za obnovu iunapreenje hrvatskog gospodarstva, a za koje banke i druge financijskeinstitucije nisu u mogunosti osigurati potrebna sredstva, te izdavanje jamstva.HBOR odobrava kredite preko banaka i drugih financijskih institucija, i to narok dui od jedne godine. Potrebna sredstva HBOR pribavlja izdavanjemobveznica i uzimanjem kredita u zemlji i inozemstvu, iz pomoi drugih dravai meunarodnih financijskih institucija, pomoi hrvatskih dravljana i dr.

Prvi srednjoroni kredit odobren je Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj

od strane Europske banke za obnovu i razvoj u vrijednosti od 50 milijuna DEMza ulaganje u turizam. Sredstva su se odobravala izravno krajnim korisnicima,


17/128

17

u visini od najvie 5 milijuna DEM, uz godinju kamatu od 9% i rok otplate od6 godina, ukljuujui i poek od dvije godine.

Hrvatska garancijska agencija osnovana je 1994. godine kao posebnafinancijska institucija sa ciljem ostvarivanja gospodarske politike u podrujuunapreivanja i razvoja malih i srednjih poduzea kroz olakavanje kreditnogfinanciranja investicija. Osnivaki kapital osiguran je iz prorauna RepublikeHrvatske, dok djelatnost HGA obuhvaa izdavanje garancija za kredite koje su banke i tedionice odobrile poduzetnicima, te dodjeljivanje potpore zasmanjenje trokova kredita odobrenih poduzetnicima od banaka i tedionica.

Garancija i potpora mogu se dobiti iskljuivo za projekte koji sefinanciraju iz kredita i koji obuhvaaju materijalne investicije u opremu, postrojenja, poslovne i proizvodne prostore, dugogodinje nasade i osnovnostado, te poticanje razvoja starih zanata.

Drugi program HGA namijenjen je poticanju gospodarske aktivnosti na podrujima od posebnog interesa Republike Hrvatske, kao i unapreivanju poduzetnike djelatnosti stradalnika domovinskog rata.


18/128

18

PODUZETNIKE FUNKCIJE

Premda se u praksi upravljanje, voenje, management i rukovoenjeesto uzimaju kao sinonimi izmeu njih postoje razlike. Istim se izrazima estodaju razliita tumaenja ili se razliitim terminima izraavaju isti sadraji. Da bi se to izbjeglo, a razlike spoznale, posluit emo se etimologijom i odreenimdefinicijama.

Poduzetnik je osoba koja raspolae sredstvima potrebnim za odreenudjelatnost, on organizira, koordinira, rukovodi, izvrava i upravlja cjelokupnimradom i poslovanjem. Sve te funkcije poduzetnik moe obavljati sam, ali u pravilu on ih povjerava drugim djelatnicima i posebnim organima.

Svaka od navedenih funkcija tei ostvarenju ciljeva poduzea, koji proizlaze iz njegove uloge u procesu drutvene reprodukcije. Ti se ciljeviostvaruju izvravanjem konkretnih zadataka poduzea, definiranih u planu rada poduzea. U ostvarivanju ciljeva i zadataka poduzea, od strane pojedinihfunkcija postoje razlike koje proizlaze iz razliite aktivnosti svake pojedinefunkcije.

Funkcija upravljanja oznaava odreivanje i usmjeravanje. Ona seogleda u donoenju za poduzee vitalnih odluka o procesima rada i orezultatima rada. Ova je funkcija u sutini uvjetovana drutvenim sustavom iorganizacijskom strukturom drutva i gospodarstva. Ta funkcija redovito pripada vlasniku neposredno, ali u novije doba on ju djelomino ili u cijelosti prenosi na managera.

Poduzetniko upravljanje odlikuje se kreativnou, otvorenou,inovacijama i demokracijom u kojoj svi misle i svi rade, stvarajui kultururada i odnosa u poduzeu tako da su oni bolji unutar poduzea nego to se prezentiraju okruenju.

Funkcija voenja kao pojam nema tradiciju u gospodarstvu ve u politologiji, sociologiji i psihologiji. Vodstvo kao drutveni odnos nastaje

izmeu pojedinaca ili vie njih i ostalih pripadnika odreene drutvene skupine,gdje pojedinac ili vie njih podrava i potie ostvarivanje zadataka i ciljeva pojedine skupine. Vodstvo nije funkcija, ono je konglomerat meuljudskihodnosa. Voa je svatko tko ima sljedbenike.

Danas u pluralistikom svijetu i trinim drutvima potrebni su struni isposobni voe i vodstvo. Svako poduzee, pogotovo u sve kompleksnijem inestabilnijem gospodarskom okruenju mora imati vou. U veini poduzea usvijetu i kod nas previe se upravlja, a premalo vodi. Voenje i upravljanje sudva razliita, a istodobno i komplementarna sustava. Oba imaju svoje funkcije i

karakteristine aktivnosti i nuna su za uspjeh poduzea. Oba sustavakarakterizira:


19/128

19

a) odluivanje o onome to treba uiniti, b) organiziranje ljudi i odnosa s kojima se moe izvriti zadatak,c) osiguranje uvjeta pod kojima se realiziraju poslovi i zadaci

Upravljanje i voenje ove zadatke izvode na razliite naine.Upravljanje se bavi kompleksnou, prije svega planiranjem. Suprotno tome,voenje utvruje smjer i strategiju kojom se ostvaruje vizija izraena u planu.Upravljanje stvara organizacijsku strukturu poduzea, izabire djelatnike iinformira ih o planskom razvoju. Ono istodobno stvara i provodi sustav praenja i kontrole ostvarivanja planiranih aktivnosti. Ekvivalentna aktivnost uvoenju je povezivanje ljudi i stvaranje timova djelatnika koji razumiju viziju ikoji e se angairati na njenom ostvarivanju. Voa planiranu viziju iostvarivanje cilja realizira motiviranjem djelatnika i odravanjem eljenog pravca, bez obzira na potekoe i prepreke koje se nalaze na putu ostvarivanja poslovnog cilja.

Funkcija rukovoenja je proces usmjeravanja, organiziranja i ponaanja drugih radi ostvarivanja nekog zadatka poduzea onako kako suupravljakom ili poduzetnikom odlukom ti zadaci i ciljevi postavljeni. Nosiocifunkcije rukovoenja su djelatnici na razliitim razinama sloenosti zadatka, sodgovarajuim stupnjem ovlatenja i odgovornosti u organizacijskoj strukturi poduzea.

U SAD se broj rukovoditelja kree oko 8% od ukupno zaposlenih u poduzeima, a u pojedinim poduzeima varira izmeu 5 i 18%. Ako bi se istikriteriji primijenili na RH (u 1990. godini oko 1.300.000 zaposlenih) proizilo bi da bi trebalo oko 104.000 rukovoditelja. Uzimajui u obzir gospodarskutransformaciju i zamah poduzetnitva, moe se oekivati da e se brojrukovoditelja, prije svega managara, sve vie poveavati. Ovdje treba naglasitida se management i rukovoenje ne mogu izjednaiti, unato tome to su nekimanageri istodobno i rukovodioci, a neki rukovodioci manageri.

Osnovna funkcija managementa je planiranje, organiziranje, kontrola i

utjecanje, a funkcije rukovoenja su uglavnom podfunkcije managementa.Odnos rukovoenja prema managementu mogao bi se izraziti kao odnos podskupa prema skupu, to znai da je rukovoenje podskup managementa kaoskupa.

Na potrebe razlikovanja rukovoenja i managementa ukazuju brojniautori. Rukovoenje i management su dva posebna nadopunjavajuakomplementarna sadraja. Svaki ima svoj sadraj i funkciju i karakteristine posebne aktivnosti. Management se, u pravilu, bavi savladavanjem sloenosti procesa i odnosa, a rukovoenje svladavanjem promjena. To je temeljni razlog

zato i rukovoenje i management posljednjih godina dobivaju sve znaajnije


20/128


21/128


22/128

22

poduzetnitvo, ali upozoravaju da je ono povezano s ogranienomkonkurencijom, te da podjelom vlasnikih, upravljakih i rizinih funkcija, uznaglaeni management stvara odreene probleme.

Kolektivno poduzetnitvo prema rairenom miljenju ne daje i nemoe dati one rezultate koje daje individualno poduzetnitvo. Meutim, pojava podioniarenja vlasnitva i poduzea i sve vea afirmacija timskog rada,aktualizira i pitanje razvitka kolektivnog poduzetnitva. Tome u prilog ide inastojanje da poduzetniki duh zaokupi ne samo rukovoditelje i managere svihrazina organiziranosti poduzea ve i to iri krug zaposlenih.

Potrebno je istodobno upozoriti da kolektivno poduzetnitvo ne moraizgubiti, odnosno potrti, individualnost poduzetnike aktivnosti. Kolektivno poduzetnitvo mogue je shvatiti kao svojevrsnu integraciju poduzetnitva vieindividua, pa se u tom smislu moe govoriti o kolektivnom (korporativnom) poduzetnitvu.

Eksterno poduzetnitvo je najstariji i temeljni oblik poduzetnikeaktivnosti, a proizlazi iz same injenice da je poduzee kao poslovni sustavsmjeteno u odreenu uu ili iru okolinu, te u ekonomski sustav zemlje.Poduzee kao poslovni sustav iz te okoline pribavlja sve initelje proizvodno- poslovnog procesa i plasira svoje proizvode i usluge obavlja razmjenu sasvojom okolinom. U njoj se vrednuju njegovi proizvodi. Upravo na toj vezi poduzea i okoline ostvaruje se najvei dio poduzetnike aktivnosti. Sve onoto je prethodno istaknuto u svezi s poduzetnitvom odnosi se preteno naeksterno poduzetnitvo. No, s obzirom na promjene koje se dogaaju unutarvelikih poduzea, brojna se poduzetnika svojstva proiruju i na podrujeunutarnje poslovne aktivnosti dakle unutar odreenog veeg poduzea.

Interno poduzetnitvo obino je vezano za stvaranje novih poduzeaili razliitih poslovnih, istraivako-razvojnih i drugih jedinica s vie ili manje potpunom ekonomskom samostalnou unutar starog poduzea. Ono istodobnoznai i irenje nekih managerskih funkcija na podruju istog poduzetnitva.Usporedno s time stvaraju se i odreena unutarnja trita, ne samo roba nego i

kapitala, financijskih sredstava, znanja i slino. Naime, u uvjetima velikih i brzih promjena u tehnici, tehnologiji,

znanosti i znanju velika poduzea nisu sposobna za bru primjenu inovacija u poslovnoj praksi da bi se na vrijeme prilagodila tim promjenama. Ako to ne postiu, prijeti im opasnost stagnacije, a ona je prvi korak ka likvidaciji poduzea. Nasuprot tome, mala ekonomski samostalna rizina poduzea pokazuju neusporedivo veu sposobnost za potrebe prilagodbe. To je i razlogusitnjavanja o kojem je rije. Treba dodati i mogunost razvitka unutranjekonkurencije izmeu poduzetnika i managera, kao i mogunost uklanjanja

opasnosti odlaska sposobnijih poduzetnika i managera iz poduzea samo zatoto ne mogu ostvariti svoje ideje unutar stare organizacije.


23/128

23

Tako decentralizirana poduzea oznauju razbijanje stare organizacijskehijerarhijske strukture i stvaranje novih oblika programsko-djelatne i poslovneintegracije, sada osamostaljenih dijelova prijanjeg poduzea. Samo povezivanje izmeu poduzea matice i tako osnovanih autonomnih jedinica poprima u praksi vrlo razliite oblike kao to su: poduzetniki inkubatori, profitni centri, inovativne jedinice, holding, participativna demokracija, participativni oblici raspodjele profita (profit sharing system), managerskekupovine dionica (management buy-out system) i sl.

U svezi s tim promjenama, vlasnitvo gubi na svojem ranijem znaenjuu smislu ekonomske i politike moi, u korist politike i ekonomske moitemeljene na sposobnosti organiziranja i upravljanja poduzeem i novimodnosima meu zaposlenima. Dolazi do odreenog pomaka premaindividualizaciji i slobodi zaposlenih, to poveava i njihove poduzetnikesposobnosti i kreativnost.

Sigurno je da interno poduzetnitvo u velikoj mjeri ovisi o unutarnjoj ivanjskoj mobilnosti radne snage i uinkovitoj alokaciji kapitala. Ovdje se podmobilnou radne snage ne podrazumijeva samo prostorna, ve i struna, profesionalna pa i statusna mobilnost. Uinkovita alokacija poduzetnikogkapitala ovisi i o slobodi kretanja kapitala, odnosno o razvijenosti svih oblikatrita kapitala. Razvitkom internog poduzetnitva s unutarnjim tritemkapitala i organizacijskom decentralizacijom poduzea, uspostavljaju se noviodnosi izmeu vlasnitva, upravljanja i kapitalskog rizika.

Upravo odreena deformacija organizacije, promjene u motivaciji, veauloga pojedinca i nov trini pristup otkrivaju u oba institucionalna oblika poduzetnitva (eksternog i internog) ono to im je zajedniko. A zajedniko im je svojstvo: brza proizvodna i trina prilagodljivost, vea uinkovitostgospodarenja, novo povezivanje financijskog kapitala (Venture capital) i poduzea, te novi odnosi izmeu managementa, vlasnikih prava i poduzetnika.

Sumirajui svojstva internog poduzetnitva mogu se navesti i temeljnikoraci njegovog uvoenja u praksi. To su:

1. Vodstvo poduzea mora biti zainteresirano za ideju internog poduzetnitva;

2. Vodstvo poduzea mora biti spremno osigurati financijska,informacijska i ostala sredstva za uspjenu izvedbu projekata to ih pripremaju interni poduzetnici;

3. Svi zaposleni moraju imati mogunost sudjelovanja u pripremi poslovnih planova;

4. Poduzetnike je potrebno osposobljavati i pomagati im u procesu pretvaranja njihove vlastite vizije u dobar poslovni plan;

5.

itavo vrijeme uvoenja internog poduzetnitva ostali zaposlenitrebaju nuditi pomo poduzetnikim grupama.


24/128

24

RAZLIKOVANJEPODUZETNIKOG I NEPODUZETNIKOG DJELOVANJA

R.br. PODUZETNIKODJELOVANJE

NEPODUZETNIKODJELOVANJE

1. Orijentacija na koritenjemogunosti

Orijentacija na rjeavanje problema

2. Stvaranje nove vizije imogunosti ostvarenja te vizije

Koritenje biveg uspjeha i slave

3. Stvaranje, kombinacija imijenjanje resursa

Optimalno koritenje postojeihresursa

4. Neizvjesnost i promjene su ansa neizvjesnost i promjene su prijetnja5. Orijentacija na budunost i

dugoronu perspektivu

Orijentacija na sadanjost i prolost

6. Posjedovanje globalne slike i perspektive

Parcijalna, tekuim problemimaobojena slika i perspektiva poslovanja

7. Usmjerenost na inovacije injihovu komercijalizaciju

Usmjerenost na pravila i efikasnost

8. Nositelj promjena Optimizacija postojeeg stanja9. Orijentacija ciljevima i akciji Izvravanje zadataka10. Anticipacija buduih dogaaja i

kretanja stvaranje budunostiProvoenje procedure budunost

je eksploatacija prolosti i

sadanjosti11. Dinaminost Inertnost12. Preuzimanje i tolerancija rizika Izbjegavanje rizika13. Preferiranje strunih i

talentiranih strunjakaPreferiranje prosjenosti i ovisnosti

14. Razvijanje motivacije za uspjehe Motivacija podrke i sigurnosti15. Stvaranje neposredne, interne,

neformalne krune komunikacijePreferiranje formalne komunikacije

16. Nagraivanje ideje, znanje itimski rad

Nagraivanje korektno izvrenihzadataka

17. Orijentacija na uspjeh Orijentacija na proces18. Podsticanje konfrontacije i

razliitih miljenja uspjenoupravljanje konfliktima

Traenje konformnosti iizbjegavanje konflikta


25/128

25

PODUZETNITVO, NEIZVJESNOST I RIZIK

Za pojam poduzetnitva vezani su izrazi neizvjesnost i rizik. Svaki poduzetniki pothvat, posebno u trinom gospodarstvu, je pothvat u odreenuneizvjesnost, koji krije opasnost neeljenih posljedica u budunosti za ono tose radi u sadanjosti. Ta opasnost je ono to odreeni posao ini rizinim.

Poduzetnitvo i rizik su meusobno uvjetovani pojmovi. Rizik je uvjetza postojanje poduzetnitva. Poduzetnik svjesno ili nesvjesno preuzima rizikuspjeha ili neuspjeha onog to je zamiljeno kao rezultat pothvata. Vei pothvatgotovo uvijek nosi i vei rizik, a to je vei rizik vei je i oekivani uspjeh. No,u isto vrijeme, vei rizik znai i mogunost veeg neuspjeha. Namjera poduzetnika je izbjei rizik ili ga svesti na najmanju mjeru.

Poduzetnitvo u trinom gospodarstvu predstavlja aktivnost sulaganjima danas da bi se postigao eljeni razultat sutra. Dananji uvjeti poslovanja su poznati, a sutranji su nepoznati, to znai da poduzetniku nisudostupne sve injenice i okolnosti koje e biti relevantne u trenutku kada e sena tritu prosuivati o rezultatima poduzetih aktivnosti. Tek e se tada vidjetikoliko su poduzetnikove elje i oekivanja ostvarive. Oni mogu biti realizirani prema oekivanjima, iznad oekivanja, ali i ispod oekivanja.

Ako se poslovanju poduzetnika pristupa racionalno i ako je poduzee bolje obavijeteno o kretanjima na tritu to e i stupanj vjerojatnosti da se postigne oekivano biti vei. Ta vjerojatnost otvara mogunost i opravdava preuzimanje rizika, ali istovremeno nalae racionalno ponaanje u uporabi svihraspoloivih resursa.

U prethodno iznesenom smislu rizik se pojavljuje kao svojevrsna preliminarna naknada ili ulaganje u vee poslovne rezultate. Naime, to je viemogue oekivati od odreene poduzetnike aktivnosti, to je privlanije prihvaanje rizika. Rije je o specifinoj mjeri rizinosti koja ne doputa da se preuzimaju veliki rizici za mala oekivanja.

Oblici i vrste rizikaRizik (engl. risk) ima etiri osnovna znaenja:

1. openito znaenje upuuje na opasnost od nastupa nekog dogaaja koji senije oekivao i koji je izazvao neku tetu ili gubitak;

2. rizik u poslovnom ivotu poduzea prouzrokovan loim odlukama,zakazivanjem ljudskog initelja ili nekim nepredvidivim dogaajem;

3. rizik na polju poslovnih financija, opasnost da posao poe pogrenim putemi da prouzroi tetu ili gubitak u financijskom poslovanju i

4.

rizik u smislu osiguranja od opasnosti koje obavlja odreena profesionalnaosiguravateljska tvrtka.


26/128

26

Rizici se mogu razliito klasificirati, ovisno o tome kako se promatraju is obzirom na to za to je rizik vezan. Tako se moe govoriti o poslovnom ineposlovnom riziku, kao prenosivim i neprenosivim rizicima i sl.

Prenosivi i neprenosivi rizici

Prenosivi rizici su takvi rizici koji se mogu prenositi na profesionalneosiguravateljske tvrtke uz odgovarajue uvjete. Ti uvjeti su:a) mogunost indentificiranja opasnog dogaaja koji bi se mogao dogoditi i

imati tetne posljedice; b) ponavljanje nastupa istovjetnog budueg dogaaja sa tetnim posljedicama;c) postojanje mnogobrojnih subjekata koji su ugroeni opasnou od nastupa

istovjetnog dogaaja id) postojanje vremenske i prostorne rasprostranjenosti moguih dogaaja i

subjekata koje oni pogaaju.

Neprenosivi rizici su rizici koji se ne mogu prenositi na profesionalnuosigurateljsku tvrtku ve ih mora snositi svaki subjekt koji je njime pogoen.Ovi rizici nastaju kao posljedica jedinstvenog dogaaja koji se samo jednom pojavljuje s posve istim znaajkama. Iako se neke tete mogu ponavljati, one sene ponavljaju prema zakonu velikih brojeva, a to onemoguava prosudbuvjerojatnosti. Rije je o dogaajima koji su karakteristini za neku gospodarskugranu, struku pa i funkciju u poduzeu. Neprenosivi rizici javljaju se uglavnomunutar poduzea, ali i izvan poduzea kao djelovanje iz njegova okruenja. Tise rizici kontroliraju instrumentima politike rizika samog poduzea. Onaobuhvaa odreene mjere koje umanjuju opasnosti i omoguavaju stvaranje priuve sredstava za pokrie negativnih posljedica.

Poslovni rizici

Poslovni rizik (business risk ) je rizik ostvarivanja financijskog rezultata poduzea. Oituje se u opasnosti da se raznim poslovnim aktivnostima neostvari oekivano i eljeno, te vjerojatnosti da nastupi neto nepredvieno tonegativno utjee na poslovanje. To neto moe biti uzrokovano nepredvidivim i

neponovljivim dogaajem, mogunou kadrovskog promaaja, pogreneodluke i slino. Uzroci neponovljivih ili nepredvidivih nepoeljnih dogaajamogu biti u radu i poslovanju poduzea, posljedica prijanjih i sadanjih odlukaili njihove loe prosudbe ili negativnih utjecaja vanjskih initelja, njihovenepredvidivosti ili loih prosudbi o njihovu znaenju.

Poslovni rizik i rizik razvoja sastoji se iz brojnih djelominih rizikaunutranjih i vanjskih, to je prikazano slijedeom tablicom.

Unutranji poslovni rizici proistjeu iz opasnosti unutar samog

poduzea u procesu rada, poslovanja i razvoja, te voenja i upravljanja poduzeem, u nepredvidivim ili zanemarenim mogunostima dogaaja.


27/128

27

Najee se pojavljuje u svezi s organizacijom poduzea, strukturom sredstavai djelatnika, proizvodnjom roba uporabnih vrijednosti za drugoga, te u svezi smanipuliranjem robama.

1. Rizik organizacije poduzea je poseban rizik koji se sastoji u opasnosti daorganizacija ne odgovara uvjetima i potrebama odgovarajueg poduzea.Taj rizik ovisi o veliini poduzea, te o meusobnoj usklaenosti pojedinihdijelova i funkcija poduzea i potrebne intenzivnosti rada. Ovaj rizik moenastupiti u razliitim pojavnim oblicima kako je to prikazano u tablici.

2. Rizik strukture imovine poduzea predstavlja dio poslovnog rizika poduzea. On proizlazi iz analize poslovanja i same bilance poduzea. Onse najee prikazuje kroz kvantitativni i kvalitativni rizik. Kvantitativnirizik nastaje zbog neusklaenosti uloene imovine u odnosu na zahtjeve proizvodnje i poslovanja. To izaziva i druge rizike kao to su rizikrentabilnosti, likvidnosti, prevelikih ili premalih zaliha i dr. Kvalitativni ilivrijednosni rizik se nastavlja na kvantitativni s tim to se iskazuje uvrijednosnom ili novanom obliku i to istodobno upuuje i na rizinoststrukture po kojoj se poduzee izvrgnulo opasnosti i koji istovremenoizraava specifinost ulaganja financijske imovine, potraivanja i sl.

3. Rizik kadrova se oituje u opasnosti da e poduzee biti oteeno zbogneodgovarajue strukture djelatnika, njihove strune nesposobnosti iliumanjene sposobnosti ili nemotiviranosti za rad zbog loe stimulacije i sl.

4. Robni rizik oituje se u odreivanju koliine, kvalitete i vrednovanja robe.Proistjee iz potekoa koje nastaju u poduzeu, iji je uzrok u prirodi robe,njezine sloenosti i osjetljivosti odravanja njene uporabne vrijednosti(korisnosti), te posebne njege robe u odnosu na njene fizike, estetske,kemijske i bioloke osobine. Rizik je vei to poduzee ima vei izbor roba.To zahtijeva znanja i iskustva raznovrsne prirode, a esto takva znanjanedostaju. No, robni rizik najee se pojavljuje pri skladitenju, kaokvarenje, kalo, rasip, lom, prirodni gubitak, nepanja u rukovanju, kraa,unitenje i slino.

5. Rizik uporabe resursa proizlazi iz opasnosti da pojedini resursi nisudovoljno iskoriteni, da su nepravilno koriteni suprotno tehnikim pravilima ili da pojedini meusobno povezani i komplementarni resursi nisu

dovoljno kvantitativno- kvalitativno usklaeni.6. Rizik ulaganja kapitala vezan je za svako ulaganje u gospodarstvo. On jeneizbjean pratitelj svakog ulaganja gospodarskih subjekata i spada uneprenosive poslovne rizike.

7. Rizik uspjenosti je vezan za profitabilnost i predstavlja opasnost da se iz bilo kojeg razloga ne ostvari oekivana stopa povrata na uloeni kapital. Onukljuuje rizik ulaganja i rizik rentabilnosti ukupne imovine i rizikrentabilnosti vlastitog kapitala i mare profita.

8. Rizik inovacija proizlazi iz nesigurnosti, odnosno, opasnosti da inovacijanee biti prihvatljiva ili da se njenom primjenom ne ostvari oekivani

rezultat. Inovativna aktivnost je jedna od najrizinijih aktivnosti, posebnoako se temelji na znanosti, tj. ako je rije o epohalnoj ili revolucionarnoj


28/128

28

inovaciji i ako se dogaa u tehnologiji. Manje je rizina kada se radi oinovacijama koje znae poboljanje.

Vanjski poslovno-razvojni rizici su oni rizici koji imaju izvorite izvan poduzea u njihovu okruenju. Mogu znatno utjecati na poslovni ivot iuspjenost poslovanju i razvoja poduzea. Meu vanjskim poslovnim rizicimaistiu se: gospodarski rizik, trini rizici, rizik provedbe kupoprodajnogugovora, prijevoznik rizici, izvozni rizici, politiki rizici i politiki rizik zemlje.

1. Gospodarski rizik oznauje opasnost od nemogunosti naplate prodanerobe. To se moe odnositi na robu prodanu domaim kupcima ali i robu prodanu u inozemstvo pa se u tom smislu moe smatrati i izvoznimrizikom. Moe se dogoditi da poduzee pone proizvoditi robu, a kupacodustane od ugovora. tei je sluaj ako se radi o robi po narudbi, a nestandardnoj robi koja bi se mogla prodati drugima.

2. Trini rizici proizlaze iz razliitih strana funkcije trgovine. Mogu bitiapsolutni i relativni, prostorni i vremenski, kvantitativni i kvalitativni. Takose apsolutni trini rizik dogaa onda kada na nekom tritu u odreenovrijeme neku robu nije mogue nabaviti ili prodati, dok se relativni trinirizik dogaa onda kada se trgovaka funkcija ne moe obavljati prema predvianjima. Prostorni trini rizik proizlazi iz opasnosti od promaaja uizboru najpovoljnijeg nabavnog i/ili prodajnog trita, dok vremenski trini

3. rizik predstavlja opasnost vremenskog promaaja najpovoljnijeg trenutka zanabavu ili prodaju. Upravo je ovaj vremenski trini rizik najvaniji jerizaziva sekundarne rizike kao to su: rizik vrijednosti, rizik rentabilnosti,rizik likvidnosti i sl.

4. Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora odnosi se na opasnost odneispunjenja obveza ugovorenih stranaka, to moe nanijeti tetu prodavatelju ali i kupcu. Rizik neispunjenja obveza prodavatelja esto sesmatra rizikom neispunjavanja ugovora. Moe se oitovati u kupnji, ali inaplati. Rizik kupeva ispunjenja ugovora naziva se financijskim rizikom jer se odnosi na obvezu kupca da plati robu.

5. prijevoznik rizici predstavljaju opasnost vezanu za obavljanje prijevoza

roba, a najee i prijevoznog sredstva. prijevoznik rizici dijele se na dvijeskupine: osnovni prijevoznik rizici i dopunski prijevoznik rizici. Osnovni prijevoznik rizici vezani su za obavljanje prijevoza, dok su dopunski prijevoznik rizici vezani za robu.

6. Izvozni rizici ine nepredvidiv, neponovljiv jedinstveni neoekivani dogaajija je posljedica teta ili gubitak koji pogaa samo jedno poduzee. Zbogtoga je izvozni rizik neprenosiv rizik, te ga izvoznik mora sam snositi.Ovisno o uzrocima koji su izazvali izvozni rizik, oni se mogu pojaviti kaogospodarski, politiko-socijalni, valutni, teajni, rizik konverzije, riziktransfera i sl.

7. Politiki rizici nastaju aktivnou dravnih organa ili zbog nekihizvanrednih dogaaja u zemlji. Mogu nastati u vezi s prijevozom, trajkom,


29/128

29

radnikim nemirima ili terorizmom. Najvei broj rizika iz ove skupine nemoe biti osiguran, osim ako neki od njih ne preuzme drava, npr. pokrieizvoznih rizika.

8. Politiki rizik zemlje odnosi se uglavnom na rizik izvoza robe ili kapitala uneku zemlju, a sastoji se u opasnosti da izvoznik nee moi naplatiti izvozili na drugi nain doi do novca, zato to sredinja banka zemlje uvoznikane moe to obaviti iz bilo kojeg razloga.

Poduzetniko-menaderski rizik

Iz naziva ovog rizika oito je da se ovdje poduzetnitvo i menaderstvotretiraju kao jedinstvena kategorija. Danas je teko zamisliti uspjenogmenadera, posebno na viim razinama organizacijske strukture poduzea kojinee obavljati i poduzetnike funkcije, kao to je vrlo teko nai uspjenog poduzetnika koji nee morati obavljati i odreene menaderske poslove.Kljuni interes pri definiranju poduzetniko-menaderskog rizika je pitanje tko je taj koji preuzima rizik za poslovanje i razvoj (poduzetnik ili menader) i uemu je bit tog rizika.

Postoje teoretiari koji misle da rizik ne snosi poduzetnik ve vlasnikkapitala. Tono je da u malim poduzeima rizik snosi vlasnik, ali je on utakvim poduzeima uglavnom i poduzetnik i menader. Dakle, sve tri funkcijesjedinjuju se u jednoj osobi. U tom sluaju rizik od poslovnog poduhvata snosivlasnik, kao vlasnik i kao poduzetnik.

Neto je jasnija situacija u dionikim drutvima u kojima postoji vievlasnika dionica koji nisu poduzetnici ni menaderi, a mnogi nisu ak nidjelatnici u drutvu iji su suvlasnici. Tu su poduzetnika i menaderskafunkcija potpuno odvojene od vlasnike, ali poslovni i razvojni rizik uvijeksnose i vlasnici i poduzetnici.

Poduzetnici i menaderi, odnosno poduzetniki menaderi uglavnom iupravljaju rizikom. Unutar sveobuhvatnosti poslovnog i razvojnog rizika koji jevezan za funkcioniranje i razvoj poduzea on se raspodjeljuje na pojedine

poduzetnike koji upravljaju pojedinim dunostima i djelatnostima u poduzeu uskladu s njihovim djelokrugom. No ta podjela rizika je individualizirana, teistovremeno ne oslobaa glavnog poduzetnika ili menadera poduzea zaitavo podruje rizika poduzea.

Na temelju prethodno iznesenog moe se postaviti pitanje koji subjektizvan vlasnika kapitala, dakle nevlasniki dio rizika snosi poduzetnik, a kojimenader s obzirom na to da se te dvije funkcije sve vie ujedinjuju u novu poduzetniko-menaersku funkciju. Ako je tono da se te dvije funkcijesadrajno stapaju, tada se moe rei da se na isti nain u toj i takvoj funkciji

prikljuuje i preuzimanje rizika koji se u tako integriranom obliku moenazvati poduzetniko-menaderskim rizikom.


30/128

30

Najvei rizik ove vrste najee je vezan za promjene, za inovacijetehnoloke, organizacijske, kadrovske i sline prirode. No, najvei poduzetniko-menaderski rizik je ne poduzimati promjene, ne inovirati,odnosno ne biti sposoban i spreman preuzeti rizik u poslovnim i razvojnim poduhvatima.

Openito vrijedni miljenje da je poduzetnitvo vrlo rizino, u emu sesastoji i njegov smisao. S druge strane, u praksi je rairen strah od rizikaneuspjeha. No, na temelju istraivanja brojnih primjera u poslovnom ivotu poduzea u SAD utvreno je da, u cijelosti gledano, poduzetnitvo ugospodarstvu nije vie rizino od svake druge ljudske djelatnosti usmjerene na budunost. Postoji razlika u stupnju rizinosti poduzetnitva od jednog dodrugog podruja, uvjeta i okolnosti pod kojima se poduzetniki pothvat poduzima. Tako je npr. rizik najvei u inovacijskoj aktivnosti, a posebno uinovacijama utemeljenim na znanosti, gdje se radi o radikalnim tehnolokim promjenama vezanim za njihovu prihvatljivost.

No, istovremeno se moe istaknuti da se stupanj rizinosti moe, ako neizbjei, barem bitno ublaiti pristupi li se rizinom pothvatu na znalaki ianalitiko-kritiki nain koristei se raspoloivim metodama i tehnikamaistraivanja u prosudbi rizika. U svezi s tim istie se mogunost kvantifikacijenekih initelja nesigurnosti pri donoenju poslovnih odluka. Samokvantificiranje (tamo gdje je ono mogue) vri se uporabom teorijskihdistribucija, posebno normalnom senzitivnom analizom ili metodomsimulacije. Zbog te mogunosti rizik se u nekim sluajevima moe uraunatiu trokove poslovanja.

U uvjetima trinog gospodarstva poduzetnitvo i menadmentobiljeavaju neizvjesnost i rizik u poslovanju i razvoju poduzea. Sutina je utome da se djeluje i ulae imovina i rad danas i po dananjoj cijeni, aekonomski rezultati se ubiru u budunosti kada se proizvodi ili usluge prodaju.Ta se prodaja odvija u drugim uvjetima koji mogu biti razliiti od prvotnih, aza to poduzetnik nije mogao biti obavijeten.

Uzroci takve situacije mogu biti razliiti, postoje unutar poduzea, ali i unjegovom okruenju. Neki su prenosivi, no veina njih su neprenosivi te ihmoraju snositi sami gospodarski subjekti. Najee se uzroci oituju uneodgovarajuim odlukama poduzetnika ili u izvoenju tih odluka, to je u pravilu posljedica nedostatka pravih informacija u pravo vrijeme ineprimjerenog doprinosa djelatnika ili nepredvidivih dogaaja. Rizikom semora upravljati, to znai da mu se mora pristupiti znalaki, analitiko-kritiki,uporabom odgovarajuih metoda i tehnika, selektivno i uz odgovarajuu politiku rizika u poduzeu.


31/128

31

Poslovni rizici i rizici razvojaUnutarnji poslovni rizik Vanjski poslovni rizici

1.

Rizik organizacije poduzea- rizik kvalitete organizacije- rizik elastinosti poduzea- rizik jednostranosti organizacije- rizik nepostojanosti organizacije

1. Gospodarski rizik

2.

Rizik strukture imovine poduzea - kvantitativni rizik

rizik rentabilnosti rizik likvidnosti rizik prevelikih ili premalihzaliha rizik prekida proizvodnje

- vrijednosni rizici- rizik jednostranosti strukture- rizik nestabilnosti- rizik financijskih sredstava- rizik strukture sredstava- rizik strukture financijske imovine- rizik jednostranosti- rizik rentabilnosti

2.

Trini rizici- apsolutni trini rizik- relativni trini rizik- prostorni trini rizik- vremenski trini rizik- kvantitativni trini rizik- kvalitativni rizik

3.

Rizik kadrova- kvalitativni kadrovski rizik- kvantitativni kadrovski rizik

-

rizik jednostrane strukture- rizik u upravljanju kadrovima

3.

Rizik provedbe kupoprodajnogugovora- rizik ispunjenja obveza

prodavatelja- rizik kupeva ispunjenjaugovora

.

Robni rizik- rizik pada cijena- rizik promjene ukusa potroaa- rizik tehnikog zastarijevanja- rizik pojave konkurencije- rizik sezonskog karaktera robe

4.Prijevozni rizici- osnovni prijevozni rizici- dopunski prijevozni rizici- manipulativni rizik

5. Rizik uporabe resursa 5.

Izvozni rizici- valutni rizik- teajni rizik- rizik konverzije- rizik transfera- rizik moratorija- rizik supstitucije- rizik meunarodnog

transporta6. Rizik ulaganja kapitala 6. Politiki rizici7. Rizik uspjenosti 7. Politiki rizik zemlje8. Rizik inovacija

PODUZETNIKO- MANAGERSKI RIZIK


32/128

32

KREATIVNOST I POSLOVNE IDEJE

Mnogo je izvora poslovnih ideja. Neke od najznaajnijih su kupci, postojee poduzea, putevi distribucije, dravno ustrojstvo, te istraivanje irazvoj.

Kupci Potencijalni poduzetnik mora obratiti znatnu panju prirazmiljanju o novom proizvodu potencijalnom kupcu. Ta panja moraobuhvaati mogunost plasiranja proizvoda, odnosno mora predvidjeti tritena kojem e prodavati svoje proizvode.

Postojea poduzea. Potencijalni poduzetnik mora osiguratiodgovarajue metode za kontroliranje i razvoj konkurentnih proizvoda iliusluga na tritu. esto, te analize otkrivaju putove kako poboljati njihovu ponudu, rezultiraju novim proizvodima koji imaju veu trinu potranju.

Putovi distribucije. Mnogi putovi distribucije takoer predstavljajusjajne izvore novih ideja jer njihovo dobro poznavanje nuno je za trite. Nedogaa se uvijek da lanovi trita imaju ideju o itavom novom proizvodu, onimogu pomoi pri marketingu ili razvoju postojeeg proizvoda. Jedan je poduzetnik ispao iz trine utakmice jer nije prodavao odgovarajuu bojurublja. No, potujui sugestiju i unijevi promjene boja postao je jedna od poznatijih.

Dravno ustrojstvo moe biti izvor novih poslovnih ideja na dva naina.Prvo, dravni zavod za patente ima mnogo novih proizvodnih mogunosti.Premda patenti uvijek ne mogu posluiti za razvoj novog proizvoda, oni mogu posluiti za nove, esto puno privlanije poslovne ideje. Nekoliko vladinihagencija i publikacija pomae u analizi patentnih aplikacija Drugo, nova poslovna ideja moe proizai iz dravne regulative.

Istraivanje i razvoj je najvei izvor poslovnih ideja.

Metode stvaranja i razvijanja idejaKako stvoriti i testirati novu ideju veliki je problem. Poduzetnik moe

koristiti nekoliko metoda pomou koje e kreirati i testirati novu ideju, a to suFokus grupa, brainstorming zajedniko traganje za novim idejama irjeenjima, problem inventory analize.


33/128

33

Focus grupa se koristi za razliite svrhe od 1950 godine. To je grupaindividualaca koja skuplja informacije i strukturira ih u odreenu formu.Moderator grupe vodi grupu ljudi u otvorenu diskusiju postavljajui im pitanjeo odreenoj novoj poslovnoj ideji. Moderator fokusira diskusiju grupe nadirektan ili indirektan nain. Grupa obino ima 8 do 14 uesnika koji sudirektno zainteresirani za taj proizvod.

Osim to proizvodi novu ideju, fokus grupa je odlina metoda za provjeravanje i selekciju ideja i koncepta. Koristei jedan od nekoliko moguih procedura rezultat moe biti analiziran mnogo kvantitativnije, koristei focusgrupu kao metodu za generiranje nove poslovne ideje.

Brainstorming metoda za proizvodnju nove poslovne ideje bazira se nainjenici da su ljudi stimulirani za veliku kreativnost ako se susretnu s drugim iuestvuju u grupnom istraivanju. To je grupna metoda za dobivanje novihideja i solucija.

Mnoge se ideje generiraju u grupi na temelju na daljnjem razvoju, estood dobre ideje izranja. Kada se koristi ova metoda, moraju se potivati slijedeaetiri pravila:

1. Nema kritiziranja od bilo koga u grupi nema negativnih komentara.2. Sloboda izraavanja je potpuno dozvoljena to je ideja smjelija to

je bolja; 3. Poeljno je prikupiti to vei broj ideja kvantiteta ideja nije

ograniena; 4. Kombinacija i improvizacija ideja ohrabruje tue ideje mogu se

koristiti za proizvodnju novih vlastitih ideja.

Brainstorming grupa moe biti vrlo interesantna i smijena. U njojnitko ne dominira ili zadrava diskusiju. Velike komercijalne banke vrlouspjeno koriste brainstorming za razvoj i testiranje kvalitete informacija prema njihovim klijentima.

Problem inventory analize je metoda za dobivanje novih ideja i solucijakoja je usmjerena na odreeni problem. Ona se koristi individualno na nainkao i focus grupa koja generira nove ideje. Spoznavi novu ideju ponekad sekorisnik te ideje susree sa itavim nizom pitanja kako realizirati tu ideju. Onnastoji odgovoriti na pitanje iz koje su kategorije njegovi problemi. Ova jemetoda efikasnija otkada je lake povezati se sa postojeim znanjem o nekom proizvodu nego odgovoriti na pitanje o novoj poslovnoj ideji. Ova se metodakoristi i za testiranje nove poslovne ideje.


34/128

34

Rjeavanje problema kreativnosti

Kreativnost je vrlo vana karakteristika uspjenog poduzetnika. Naalost, kreativnost se mijenja s godinama, naobrazbom i koritenjem.Kreativnost opada u etapama prva etapa kad osoba krene u kolu, zatim utinejderskoj dobi, zatim s 30, 40 i 50 godina. Latentni kreativni potencijalodreene osobe moe se uguiti zbog kulturnih, emocionalnih i organizacijskihfaktora. Kreativnost se moe razviti koristei neku od tehnika za rjeavanje problema kreativnosti. To su:

- Brainstorming,

- Obrnuti brainstorming (Reverse Brainstorming ) grupna metoda zadobivanje nove ideje fokusirajui njene negativnosti i koristei senegativnim komentarima. Postavlja se pitanje Na koliko naina ova idejamoe pogrijeiti?. Moe se koristiti prije drugih ideja da bi stimuliralainovativni razgovor.

- Gordonova metoda (Gordon Method ) - metoda za razvijanje novih idejakad su osobe nisu svjesne problema. Poinje sa grupom lanova koji nisuupoznati s pravom prirodom problema. Poduzetnik poinje analiziratigeneralni koncept koji je povezan s problemom. Pri tome grupa raspravljamnotvo ideja. Kad se koncept ideje razvije, slijedei ostale koncepte.

- Metoda kontrolnog popisa (Checklist Method)- razvija nove ideje krozlistu odgovarajuih pitanja ili sugestija. Poduzetnik moe uzeti listu pitanjana koje treba odgovoriti. Kontrolni popis moe imati razliitu formu isadraj pitanja. Koristiti na drugi nain, adaptirati, modificirati,supstituirati, i sl.

- Slobodne ideje (Free Asociation) jedna od jednostavnijih metoda koju poduzetnik moe koristiti. Ova je tehnika korisna za razvoj potpuno novog

pristupa problemu. Prvo, rije ili izraz koji je u vezi s problemom napie sedolje, zatim jedna na drugu, tako da svaka nova rije pokuava dodati netonovo to rasvjetljava odgovarajui problem.

- Prisilno povezivanje (Forced Relationships) - je metoda kod koje odreenarije obuhvaa tri ili etiri relacije ukljuujui odreene proizvodnekombinacije. Nove kombinacije i eventualni koncept se razvija kroz procesu pet koraka: a) izolirati elemente problema, b) nai povezanost meu timelementima, c) registrirati povezanost u odreenom redu, d) analiziratirezultate povezanosti kako bi se pronale ideje ili uzori i e) razviti nove

ideje na temelju spoznatih uzoraka.


35/128

35

- Metoda kolektivnog biljeenja (Collective Notebook Method) razvija noveideje koristei se zapisivanjem ideja pojedinih lanova grupe. Ideje se biljee u notes veliine koje stane u dep. U notesu je naveden problem, asvaki onaj koji uestvuje u ovoj metodi biljei zapaanja jednom do tri putadnevno. Na kraju mjeseca, nanie se itav niz dobrih ideja. Ova se metodamoe koristiti i individualno, ali i grupno gdje koordinator sumira ideje.

- Znanstvena metoda (Scientific Method ) - razvija nove ideje kroz pitanja itestiranja. Koristi se kroz mnogo razliitih pitanja, temelji se na odreenim principima i procesima, ukljuujui observacije i eksperiment, i ocjenjujuihipotezu. Procjenitelj sudjeluje u definiranju poduzetnikova problema,analizira problem, skuplja i analizira podatke, razvija i testira potencijalnesolucije i odabire najbolju soluciju.

- Vrijednosna analiza (Value Analysis)- razvija nove ideje procjenjujuivrijednost pojedinih aspekata ideje. To je metode za maksimizacijuvrijednosti za poduzetnika u novom rizinom poslu.

- Pribliavanje velikom snu (Big-Dream Approach) - je metoda razvijanjaideje razmiljajui o ogranienjima. Ova metoda proizlazi iz nove ideje kojase obino poduzetniku ini velika. Ideja se moe predvidjeti i realizirati beznekih ogranienja odnosno ona se moe razviti u formi koja omoguujenormalno poslovanje.

- Analiza parametara (Parameter Analysis) - razvija nove ideje fokusirajui problem na identifikaciju, odnosno spoznavanje parametara i njihovukreativnu sintezu. Ova metoda ima dva aspekta - upoznavanje s parametrima i kreativnu sintezu tih parametara.


36/128


37/128

37

Poslovni plan nee posluiti svojoj svrsi ako se on potpuno ne razumije.A potpuno razumijevanje plana postie se jedino ako ga poduzetnik sam pie, ito od poetka. Tako napisan poslovni plan treba i koristiti. Ui u neki posaonije lako, a k tome, vie od polovice poduzea propada unutar prvih desetgodina postojanja. Glavni razlog neuspjeha je nedostatak navike planiranja.Planiranje bitno poveava poduzetnikove anse za opstankom.

Poslovni plan pomae poduzetniku da izbjegne poslovni potez koji jeosuen na propast. Ako je poslovni potez lo, poslovni plan e to sigurnootkriti i pomoi da se izbjegne plaanje visoke cijene neuspjeha. Puno je jeftinije ne poeti posao osuen na neuspjeh, nego uiti na iskustvu koje semoglo stei s nekoliko sati koncentriranog rada na poslovnom planu.

Poslovni plan daje informaciju koja je potrebna drugima da bi ocijenili poduzetnikovu poslovnu ideju, osobito ako poduzetnik trai njeno financiranje.Cjelokupni poslovni plan moe brzo postati cjelovit prijedlog za financiranjekoji e zadovoljiti zahtjeve veine zajmodavaca i potencijalnih suvlasnika.

Skica poslovnog plana: Naslovna stranica Izjava o svrsi Sadraj:

1. poglavlje: Poduzee: opis poduzee, proizvod/usluga poduzea, trite,lokacija, konkurencija, poslovodstvo, zaposlenici, oekivani uinak zajma(ulaganja), saetak

2. poglavlje: Financijski podaci: izvori i upotreba kapitala, popis opreme, bilanca, toka pokria, izvjetaj o dobiti, o novanim tijekovima, oodstupanjima, proli financijski izvjetaji.3. poglavlje: Dodatni dokumenti: biografije direktora i njihove osobne bilance, pisma preporuke, pisma namjere, kopije ugovora o najmu, opis radnih mjesta, pravni dokumenti, i sve drugo to ima veze s poslovnim planom.

Naslovna stranica treba sadravati:

Naziv poduzea i naziv dokumenta Lokaciju i broj telefona poduzea, odnosno direktora Ime osobe koja je napisala poslovni plan

Naslovna stranica mora biti jasna, privlana i kratka. Ako se poslovni plan koristi kao prijedlog za financiranje, potrebno je nainiti posebnunaslovnu stranicu za svaku banku ili izvor kapitala kojemu se dostavlja prijedlog.

Izjava o svrsi jasno navodi osnovnu svrhu poslovnog plana. Ako je poslovni plan raen samo za internu upotrebu, treba ukratko rei za to e sekoristiti. No, ako se poslovni plan koristi kao prijedlog za financiranje, izjava o


38/128


39/128

39

Primjer sadraja poslovnog plana

1. poglavlje: Poduzee Stranica

A. Opis poduzea 1B. Proizvod/usluga koju poduzee nudi 2C. Trite (Plan marketinga) 3D. Lokacija (poslovni prostor) poduzea 5E. Konkurencija 6F. Poslovodstvo 7

G. Zaposlenici 9H. Upotreba i oekivani uinak zajma (ulaganja) 11

I. Saetak 12

2. poglavlje: Financijski podaci

A. Izvori i upotreba kapitala 14B. Popis potrebne imovine 15

C. Bilanca 16D. Izvjetaj o toki pokria 17

E. Planirani izvjetaj o dobiti1. Trogodinji saetak 182. Po mjesecima za prvu godinu 203. Po kvartalima za drugu i treu godinu 224. Biljeke 24

F. Planirani izvjetaj o novanim tokovima1. Po mjesecima za prvu godinu 262. Po kvartalima za drugu i treu godinu 283. Biljeke 30

3. poglavlje: Dodatni dokumenti 32

Kratka opaska o financiranju

Najvei dio novca potrebnog za poetak poslovanja daju sami vlasnici.Meutim da bi se mogao pokrenuti neki posao ili proiriti ve postojei, moetrebati dodatni kapital.

Dodatni kapital dolazi u obliku uloga u glavnicu i zajma ili kredita.Ulozi u poduzee dolaze prodajom dijela poduzea. Dio vlasnitva kojeg se poduzetnik odrie da bi stekao potrebni kapital proporcionalan je riziku zanovog vlasnika. U interesu je poduzetnika da je rizik, a i udio novog vlasnikato manji, a poslovni plan u tome moe pomoi. Suvlasniku ne treba vraatinovac, ali se poduzetnik odrie dijela vlasnitva, mora zajedniki donositi

odluke i dijeliti dobit.


40/128

40

Zajam je dug, kredit, obino prema banci, koji zajmodavac oekuje dase vrati u odreenom vremenu. Zajmodavac trai naknadu u obliku kamata.Visina kamatne stope mjera je rizika zajmodavca. to je vei rizik vea je ikamatna stopa. Poslovni plan mora voditi rauna o tome da se moraju vratitikamate i glavnica. To ima znaajan utjecaj na dobit i novane tokove.

Tri koraka do poslovnog plana:

Koncepcija ime se vae poduzee bavi? Zbog ega je to po vaem miljenju dobar plan? Po emu bi eljeli da vae poduzee bude poznato?

to prodavati? Zato ljudi kupuju vae proizvode ili usluge? Tko su konkurenti? Po emu se razlikujete od konkurenata?

Kupci Tko su (i tko e biti) vai kupci? Kakvu korist im pruate (moete pruiti)? Koliko kupaca imate? Koliko kupaca trebate? Koliko i kada oni najee kupuju? Gdje vai kupci sada kupuju? Kako e saznati za vas?

Kapital Koliko novog kapitala trebate? Kako ete odravati likvidnost? Koliko obrtnog kapitala trebate? Koje ste proraune napravili?

Kako kontrolirate svoje financijske aktivnosti:


41/128

41

P O D U Z E E

Ovo je najvaniji i najtei dio poslovnog plana. Cilj ovog poglavlja poslovnog plana je objasniti:

A. ime se bavi poduzee osnovna djelatnost

B. Koje proizvode i/ili usluge namjerava nuditi

C. Na kojim tritima namjerava djelovati, koja je njihova veliina ikoliko se oekuje da bi bio udio poduzea na njima

D. Zato je na tim tritima poduzee bolje od konkurencije

E. Zato je poduzee izabralo sadanju lokaciju za poslovanje

F. Koje poslovodstvo i zaposlenike poduzee ima, ili bi trebalo imati,za poslovanje

G. Zato e traeni novac od zajma ili ulaganja u glavnicu posao poduzea initi jo profitabilnijim.

Ovih je sedam toaka vrlo bitno za poduzee. Zajedno, one ine poslovnu politiku poduzea, pravila od kojih se bez jakih razloga ne bi smjeloodstupiti. Poslovna politika daje smjer i prua stabilnost posla.

A. Opis poduzea

Cilj ovog dijela je objasniti:

ime se bavi poduzee Kako e poduzee poslovati Zato e poduzee uspjeti

Svako poduzee ima vie djelatnosti. Vano je odrediti glavnu djelatnost(ili glavne djelatnosti). Cjelokupno daljnje poslovanje temelji se na toj odluci.Ako ona ne postoji, izgledi poduzea za uspjeh su bitno smanjeni.

Opis poduzea mora dati odgovor na slijedeih sedam temeljnih pitanja:

1. ime se bavi poduzee? Da li je poduzee prvenstveno proizvodnoili usluno? to su proizvodi/usluge poduzea? Tko su kupci? Gdjese nalazi u ivotnom ciklusu razliitih djelatnosti nalazi djelatnost poduzea.


42/128

42

2. U kojem je stadiju poduzee? Na poetku? U fazi dugotrajnogstabilnog rasta?. Kupljeno kao ve postojee poduzee? Podrunicaveeg poduzea?

3. Koji je oblik vlasnitva? Iskljuivo vlasnitvo, partnerstvo, dionikodrutvo?

4. Zato e poduzee poslovati profitabilno (ili nastaviti rasti)?5. Kada e se (kada se) poduzee osnovati (osnovalo)?6. Kakvo e biti (ili je) radno vrijeme?7. Da li je posao poduzea sezonski?

Na prvo je pitanje najtee odgovoriti. Ono je, naime, osnova poslovnog plana i odreuje odgovore na sva ostala pitanja.

Poznavanje djelatnosti poduzea i nain na koji ono posluje omoguuje i planiranje dobiti. To znai da ve na poetku planiranja treba tono znatiosnovne poslovne ciljeve poduzee. Kada su oni jednom jasno postavljeni,mogu se traiti naini njihovog profitabilnog ostvarivanja. Paralelno snapredovanjem poduzea, pitanje kako ostvariti dobit treba uvijek ponovno postavljati i davati odgovore. (Temeljni smisao postojanja poduzea jeostvarivanje dobiti. ak i neprofitne organizacije, da bi preivjele, moraju imatineto vee prihode od trokova).

U ovom dijelu poslovnog plana ne moe se jo potpuno odgovoriti na 4. pitanje, jer se dio odgovora nalazi u planiranim financijskim izvjetajima u 2. poglavlju (Financijski podaci). Definitivni odgovor e se javiti onako kako enapredovati izrada poslovnog plana. Pitanja 5,6 i 7 su naroito vana za poduzea koja se bave trgovinom i uslugama. To su marketinka pitanja, kojase u poslovnom planu kasnije detaljnije obrauju.

Budui da se opis poduzea u osnivanju i opis ve postojeeg poduzearazlikuju, oni se prikazuju odvojeno. Navedena pitanja nadopunjuju ranija pitanja.

Opis poduzea u osnivanju (novo poduzee)

Pitanja koja se moraju stalno postavljati kod opisa poduzea uosnivanju, a kako poduzee raste i razvija se, tako e se i odgovori djelominomijenjati:

1. Zato e poduzee uspjeti u tom poslu?2. Kakvo je iskustvo onoga koji ulazi u posao? Nedostatak iskustva

jedan je od glavnih razloga neuspjeha. Taj se rizik moe izbjei akose iskustvo stekne radei za drugoga.

3. Da li se razgovaralo s drugim ljudima koji se bave istim poslom? to

se od njih nauilo?


43/128

43

4. U emu se poduzee razlikuje od slinih? Mnogi vlasnici grijee tone koriste iskustva konkurencije. Oni su najbolji izvor informacija iesto se mogu dobiti vrijedni savjeti, samo da bi pokazali svojustrunost.

5. Da li se razgovaralo s buduim dobavljaima u tome kakva se poslovna i/ili struna pomo moe dobiti od njih?

6. Da li poduzee trai kredit od dobavljaa? No, kupovina na kreditesto nije mogua dok se poduzee ne uhoda i ne stekne reputacijuda plaa svoje obveze na vrijeme. Mnogi dobavljai nude besplatneusluge kao poticaj za kupovinu svojih proizvoda.

7. Ako poduzee radi posao na ugovor, kakvi su uvjeti? Potrebno jeutvrditi ugovorom kakvi su uvjeti plaanja. Potrebno je raspitati sekod drugih. Kupac koji ne plaa na vrijeme moe poduzetnikaizbaciti iz posla.

8. Kako preivjeti velika kanjenja u plaanju kupaca? U prodajnucijenu proizvoda potrebno je ugraditi i cijenu kapitala. Da bi poduzee moglo opstati potreban je odgovarajui kapital, stalna briga oko naplate i oprez u davanju kredita kupcima.

Opis poduzea za postojee poduzee (koje se namjerava kupiti)

U ovom sluaju opis poduzea trebao bi sadravati kratku povijest poduzea, te dati odgovore na slijedea pitanja:

1. Tko je osnovao poduzee i kada?2. Zato se poduzee prodaje?3. Kako se utvrdila prodajna cijena poduzea? Uspjena i jaka

poduzea rijetko se prodaju te se esto dogaa da vlasnici navodekrive razloge za prodaju poduzea. Potrebno je dobro se informiratio poduzeu, preko bankara koji mogu dati informacije do kojih nemasvatko pristup. Kupovina uhodanog poduzea s stabilnim novanim priljevima manje je rizina od osnivanja novog poduzea. Procjena je delikatan posao.

4. Kakav je trend prihoda od prodaje?

5. Ako prihod od prodaje pada, zato? Kako to zaustaviti i okrenuti u suprotnom smjeru?

6. Kako e poslovodstvo uiniti poduzee profitabilnijim?

B. Proizvod/usluga koju poduzee nudi

Veina poduzea proizvodi proizvode ili usluge koji ve postoje. Ako su proizvodi poduzea za koji se izrauje poslovni plan po neemu jedinstveni,zadnja rije tehnike, ili se na neki nain razlikuju od konkurencije, potrebno jeto to prije i to bolje iskoristiti. Ovakva je diferencijacija dragocjena, ali ne

traje dugo jer privlai imitatore.


44/128

44

Da bi se proizvodi i usluge nekog poduzea uinili razliitim odkonkurencije, moraju se dobro poznavati. Jedna je od najvanijih zadaasvakog poslovodstva dati tritu razlog da kupuje neki proizvod a jedan odnajboljih razloga je da on pogaa elje trita. Ljudi kupuju ono to ele, a neono to poduzee misli da im treba.

Ako se u poslovnom planu ne opisuju detaljno proizvodi i usluge, potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanje. Time se jasnije odreuje poloaj poduzea u odnosu na konkurenciju i u emu je posebnost.

1. to se prodaje?2. Kakve su koristi od onoga to se prodaje?3. U emu se proizvodi i/ili usluge razlikuju od konkurentskih? Kupci

kupuju koristi. Osobine ine te koristi moguima.4. Ako je proizvod nov, zadnja rije tehnike ili na bilo koji nain

jedinstven, to je to to ga ini razliitim od drugih i poeljnim zakupnju? Navikavanje trita na novi proizvod puno je o

Documents

Ep Skripta