PRINCIPI KOJIMA SE SLUŽI EKONOMIKA

1. Humanitarni –ovi principi polaze od misaonih i praktičnih vrijednosti prema čovjeku kao najvišoj vrijednosti i svrsi opstanka u obavljanju svih njegovih ekonomskih aktivnosti.

2.Principi okruženje – ovaj princip se podudara sa ekološkim interesima sigurnosti čovjeka kao subjekta u procesu proizvodnje.Sve se svodi na to da bi se na ekologiju gledalo sa potrošačkog ili proizvođačkog stanovišta.

OSNOVNA POLAZIŠTA EKONOMIKE KAO NAUKE O PREDUZEĆIMA

1.PREDUZEĆE, 2.PREDUZETNIK, 3. PREDUZETNIŠTVO

STAVOVI EKONOMIKE PREDUZEĆA:

1.Stavovi o faktorima proizvodnje

2. Stavovi o faktorima odlučivanja

3. Stavovi o sistemima

4.Stavovi o upravljanju (rukovođenju preduzećem)

ELEMENTARNI FAKTORI PROIZVODNJE

Sredstva za rad: oruđe, oprema,stalni objekti pomoću kojih se vrši proces rada, mašine , oprema , zgrade....

Predmet rada: sirovine,materijal,pogonska energija tuđe usluge

Rad: radna snaga zaposlena u preduzeću kao i radna snaga koja se pojavljuje u svojstvu spoljnog suradnika

PROCESI EKONOMIKE PREDUZEĆA

Proces je vremenski redosljed stanja i događaja kroz koji nastaje neka radnja.Procesi u preduzeću mogu biti :

1.Ekonomski procesi

2.Procesi finasiranja

3.Procesi informiranja

EKONOMSKI PROCESI:

Sredstva kojima ljudi zadovoljavaju svoje potrebe zovu se dobrima. Dobra mogu biti

materijalna –sirovine i pomoćni materijali sirovine .

Sirovine su prirodini materijali koji služe za proizvodnju

Pomoćni materijali ne ulaze svojom supstamcom u novi proizvod jer imaju samo pomoćnu funkciju u procesu stvaranja novog proizvoda (npr.kolorična mož materijala)

Materijalna dobra:

Pogonska goriva –skup određenih vrsta goriva koja služe u procesu proizvodnje za pokretanje mašina i postrojenja.

Gotovi proizvodi –to su proizvodi u kojima je završena proizvodnja i koji su dobili svoju upotrebnu vrijednost da se mogu plasirati na tržište.

Trgovačka roba- je roba kupljena za zalihe koju proizvodna preduzeća kupuju iz bilo kojih razliga da bi se poslije toga moglo ponovo prodati bez ikakve prerade i dorade.

Nematerijalna dobra:

Usluge- ovdje spadaju sve vrste usluga što su ih zaposleni obavili za pojedince ili kolektiv ili je riječ o usugama koje preduzeće obavlja za drugo preduzeće.

Prava: koncesije, patenti,licence , autorska prava ,izumi, recepti....

knjiga

POJAM I DEFINICIJA PREDUZEĆA

Preduzeće je samostalna ekonomska , tehnička i društvena cjelina u privatnom i javnom vlasništvu , koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta , uz korisštenje ljudskih i materijalnih resursa snoseći pri tom poslovni rizik , au cilju maximiziranja doboti i dr. Ekon.ciljeva .

Preduzeća u privatnom vlasništvu obuhvaćaju sljedeće oblike:inokosno,ortačko,porodično preduzeće sa ograničenom ordovornošću,dioničko društvo,zadružno preduzeće

Preduzeća u javnom vlasništvu obuhvaćaju dva oblika:1.Državna preduzeća koja pripadaju općini , kantonu , državi i društvena preduzeća koja su u vlasništvu penzionih fondova vjerskih zajednica , sindikata obrazovnih idr. Organizacija .

Preduzeća u mješovitom vlasništvu su najdominantnija i to je najizraženije u ekon.najrazvijenijim državama. Mogu biti:javna preduzeća,društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću,komanditno društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i dioničko društvo.

Primarni cilj preduzeća je ostvarivanje dobiti, a prozvodnja i podmirenje potreba je zadatak jer se preduzeće ne otvara da bi se zadovoljile potrebe već da bi se postigla dobit. Da bi se to postiglo preduzeće mora proizvoditi i prodavati na tržištu.

Pored primarnog cilje preduzeće mora voditi računa i o interesima zaposlenih kao i o interesima onih koji čine spoljno okruženje(država,građani,dobavljači,kupci itd)

Osnovni faktor opstanka i razvoja preduzeća je znanje tj nauka i obrazovanje.

Bitno obilježje preduzeća je ekomonska samostalnost.Međutim preduzeće ima i pravnu samostalnost koja se ogleda u činjenici da je ono pravno lice i da na osnovu toga stiće prava ali i obaveze , te moralnu i materijalnu odgovornost kao punopravni subjekt u svim poslovnim i neposlovnim odnosima.

OSNIVANJE PREDUZEĆA

Da bi se jedno preduzeće osnovalo prvenstveno se mora poći od tržišnih šansi tj.treba postaviti pitanje da li će proizvod ili usluga bez obzira o kojoj djelatnosti se radi naći svoje mjesto na tržištu. Pod osnivanjem preduzeća misli se na sve one aktivnosti koje se preduzimaju da bi se ono osnovalo .Važno je znati da se ne smiju unaprijed određivati prihodi, biti svjestan postojanja rizika koji je povezan sa gubitkom kapitala , poznavati svoje sposobnosti ali poznavati i svoju konkurenciju, poznavati pravila u društvu.

Šta ljude motivira da osnuju preduzeće? Motivira ih sljedeće: posjedovanje vlastitih ideja, šansa za posao, mogućnost ostvarenja dobiti, korištenje poresnih olakšica itd .

Da bi se osnovalo jedno preduzeće potrebni su preduslovi kao što su: Izbor predmeta poslovanja, izbor lokacije ,lični,ekonomski i pravni preduslovi ..

Dioničko društvo-To je preduzeće čije je osnovna glavnica podjeljena na jednake dionice.Ti ulozi mogu biti u obliku novca,stvari i prava.Diničko preduzeće može osnovati najmanje 5 osnivača pravnih ili fizičkih lica.Osnovna glavnica ne može biti manja od 20.000 KM. Dioničko preduzeće se osniva ugovorom koji se zaključuje u pismenoj formi i sadrži ime osnivača, fitmu i sjedište preduzeća, djelatnost koju će obavljati iznos osnovne glavnice ,iznos novčanog dijela , novčaki iznos uloga u stvarima i pravima i dr. Pitanja važna za osivanje i poslovanje preduzeća.

Društvo sa ograničenom odgovornošću To su preduzeća sa najmanje dva osnivača gdje je osnovna glavnica podjeljenja na uloge .Osnovna glavnica se izražava u novcu.Ulozi međutim mogu biti izraženi u novcu ,pravima ili stvarima.Kod osnivanja dooglavnica ne može biti manja od 10.000KM.Najmanji pojedinačni ulog iznosi 500KM.Ovo preduzeće ima svoj statut kojim se utvrđuju ciljevi preduzeća, način upravljanja itd..Društvom može upravljati skupština ,upravni orbor i dr.organi ako je tako predviđeno ugovorom.Preduzeće postavlja direktora .

Društvo jednog licaTo je preduzeće sa ograničenom odgovornošću koje može osnovati samo jedan osnivač.To može biti svako pravno ili fizičko lice ,domaće ili strano.Osnovni kapital društva ne može biti manji od 1.000KM.Odluka o osnivanju djl. sadrži ime osnivača , ime firme i njeno sjedište , djelatnost preduzeća, ukupan iznos kapitala , unutrašnja organizacija i dr. Pitanja...

Komanditno društvo- Komanditno preduzeće je preduzeće koje osniva najmanje jedan komanditor (tajni član) i komplementar(javni član).U pravnom prometu za obaveze društva ne odgovaraju tajni članovi dok javni članovi odgovaraju cjelokupnom imovinom. Osnovni kapital komanditnog preduzeća je izražen u novcu .Osnovna glavnica ne može bit manja od 50.000km Ovo preduzeće može pribavljati sredstva i izdavanjem dionica.

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću To je preduzeće gdje dva ili više vlasnika udružuju svoj kapital i oni vode preduzeće pod zajedničkim imenom. Ortaci za poslovanje ovakvog preduzeća odgovaraju svojom imovinom .Preduzeće posluje pod firmom koja sadrži imena svih članova ili više njih. Osnovni kapital preduzeća osnivači određuju ugovorom a čine ga zbir jednakih uloga.Ulozi mogu biti u novcu,stvarima i pravima .Procjenu uloga mogu činiti osnivači a ako se me mogu dogovoriti povjerava se stvar ovlaštenom procjenjitelju. U pogledu snošenja rizika , dobiti ili pokrivanja gubitaka članovi ove firme podjednako učestvuju. Poslovima društva upravljaju podjednako svi članovi osim ako je statutom drugačije uređeno.

ORGANIZACIONO PRAVNI OBLICI PREDUZEĆA

Postoje tri oblika i to su : inokosno,društvo jednog lica i društvo kapitala.

Inokosno preduzeće-je u vlasništvu kapitalca pojedinca.Sam ga osniva i u njega unosi svoj kapital Sam vodi organizaciju ,zapošljava članove što ovisi od potrebe posla. Ovo su najmnogobrojnija preduzeća.

Društvo lica-nastaje udruživanjem kapitalista koju u društvo unose svoj kapital

Društvo kapitala –Ovjde vlasnici društva upravljanje nad svojim društvom prepuštaju profesionalnim licimakoji mogu efikasnije ostvariti prinosenego sami vlasnici.U društvu kapital aosnovni kapital je podjeljen na veliki broj dionica.Vlasnici tih dionica su suvlasnici društva. Koliko imaju dionica toliko imaju moći i uticaja u društvu. Najveći organ je skupština dioničara.Tu se polažu računi društva , biraju organi društva To su multinacionalne korporacije čija je privredna moć nekada veća i od mnogih država.

FIRMA

To je naziv ili ime pod kojim posluje jedna firma.Sastoji se od obaveznog i fakultativnog dijela.Obavezni ukazuje na vrstu preduzeća a fakultativni dio može ukazivati na djelatnost , može sadržavati ime jednog ili više lica ili neki naziv ili oznaku.

Firma se štiti na osnovu svoje registracije u trgovački registar .

Pravni oblici preduzeća mogu biti:d.d./ d.o.o/d.j.l./k.d/d.n.o/holding d.d/holding d.o.o/

REGISTRACIJA PREDUZEĆA

Vrši se kod privrednog suda tj upisom u sudksi registar.Kada budu doneseni potrebni zakoni tada će se firme registrirati u registru privrednih ili trgovačkih društava.Suština registriranja je pravna sigurnost u poslovnom komuniciranju.

POSLOVNO UDRUŽIVANJE PREDUZEĆA

Preduzeća se mogu zarad ostvarenja svoj ekonomskih interesa udruživati.

Kooperacija je oblik udruživanja gdje mnogo preduzeća učestvuje u procesu proizvodnje istog finalnog proizvoda ali na različitim poljima.

Koncentracija preduzeća je poslovno udruživanje gdje je povezanost veoma tjesna pri čemu preduzeća gube ne samo ekonomsku već i pravnu samostalnost.Poznati oblici ovakvog udruživanja su koncerni, holdinzi i trustovi i razna druga monopolistička preduzeća.

Interesna zajednica- to je formalna ili stvarna zajednica ljudikoji su međusobno povezani određenim zajedničkim interesom ili ciljem.Prema to svaka interesna zajednica je društvo sa ograničenim pravom djelovanja.

Prigodna društva –ovjde spadaju zajednice rada i konzorciji .U prigodna društva se ubrajaju preduzećakoja zadržavaju svoju pravnu i većim djelom ekonomsku samostalnost . To su preduzeća koja su se udružila radi izvršavanja zajedničkih poslova u cilju sticanja neke zajedničke koristi.

Karteli –Predstavljau ugovorno udruživanje preduzeća koja pri tome zadržavaju svoju pravnu i ekonomsku samostalnost ali ne u potpunosti.Glavni cilj ovakvog udruživanja je izbjegavanje konkurencije i ostvarenja monopolističkog položaja na tržištu.

Karteli prijave- Su takvi karteli koji se samo prijavljuju organima vlasti i njihovo prijavljivanje služi samo kao informacija vlastima da oni postojei da djeluju.

Karteli kondicija

Karteli dopuštenja

Koncerni –Su poslovna udruženja koja obuhvaćaju više pravno samostalnih preduzeća u jednu jedinicu i pod jednom upravom gdje ta preduzeća gube svoju ekonomsku samostalnost.

FUSIJA PREDUZEĆA

Pod fusijom preduzeća podrazumjeva se svako spajanje 2 ili više preduzeća u jedno novo preduzeće.Naime iz dva ranija stvare se jedno novo preduzeće.Fusija se zasniva na principu dobrovoljnosti .Ranija preduzeća gube svoju pravnu i ekonomsku samostalnost ali dovijaju novu.

HOlDING PREDUZEĆE -

PUL-

TRUST –

UDRUŽENJA PREDUZEĆA

Preduzeća se također mogu udruživati u raznorazna udruženja ili saveze.Ta preduzeća nalaze svoj interes za ovakva udruživanja.To mogu biti :

Stručna udruženja-Članstvu unutar njih je dobrovoljno.Stručna udruženja su registrovana kod odgovarajućih vlasti (udruženja zanatlija,udruženje inženjera i dr.)

Privredne komore-Privredne komore su obavezni oblik udruživanja preduzeća.Postoje opće privredne komore i granske komore.

udruženje poslodavaca-Nasuprot uduruženjima preduzeća javljaju se i udruženja poslodavaca kao pandanradničkim sindikatima.

PRESTANAK RADA PREDUZEĆA

Postoje sljedeći slučajevi prestanka rada preduzeća:istekom perioda za koje je preduzeće osnovano,spajanjem ,podjelom , okončanjem stečajnog postupka i prestankom na osnovu odluke suda .

Prestanak rada preduzeća se definiše kao pad njegove poslovne aktivnosti u ekonomskom i finansijskom smislu.

Postoji čitav niz pojava koje utiču da se preduzeće eventualno spasi a to su:restruktuiranje preduzeća, reorganizacija dugova konsolidacija preduzeća, refinansiranje preduzeća, likvidacija preduzeća , stečaj preduzeća. 91 malo još dopuniti

POSLOVANJE KAO DJELATNOST PREDUZEĆA

Poslovanje predstavlja djelatnost za koju se preduzeće registriralo i poslovnom politikom ide kao ostvarenju svoga cilja. Uspješnost poslovanja se zasniva na principu „poslovati kao dobar privrednik“.

PRINCIPI POSLOVANJA PREDUZEĆA

Svako fizičko i pravno lice u obavljanju svojih aktivnosti služi se određenim principima.Za preduzeće najpoznatiji princip je

princip poslovnosti .Time preduzeće jača svoj položaj na tržištu ponašajući se lojalno prema konkurenciji i korektno prema poslovnim partnerima. Time ono stvara o sebi dobar imidž.

Sljedeći princip je princip svrsishodnosti.On se odnosi na to da se do ostvarenja konačnog cilja treba ulagati onoliko koliko je potrebno i opravdano za ostvarenje efekta.

Pored ovih postoje i ekonomski principi kao što su produktivnost,ekonomičnost i rentablnost.

Važan princip je i princip održavanja kontinuiteta preduzeća. Međutim preduzeće treba stalno misliti i na razvoj i rast koji se postiže kroz inovacije i nova rješenja, nova tržišta itd...

CILJEVI POSLOVANJA PREDUZEĆA

Cilj preduzeća predstavlja željeno stanje preduzeća u budućnosti .To znači da se ciljevima određuje budućnost. Ciljevi preduzeća su ekonomske prirode Ciljevi preduzeća su brojni ali ima i onih koji su međusobno u konfliktu. Postoje sljedeće vrste ciljeva: Društveni ciljevi,Ciljevi proizvodnje,Ciljevi preduzeća kao sistema ,Ciljevi proizvodai Izvedeni ciljevi . Ciljeve preduzeća je važno promatrati kroz interakciju preduzeća sa okruženjem. HAUSSCHILD dijeli ekonomske ciljeve ekonomske politike na :

a) Finansijske ciljeve. U finacijske ciljeve spadaju:

tržišni ciljevi kao što su povećanje plasmana proizvoda , ostvarenje dobiti,smanjenje troškova

ciljevi rentabilnosti kao što su visina dobiti,povećanje rentabilnosti , rentabilnost ukupnog i vlastitiog kapitala.

Finasijsko ekonomski ciljevi . Tu spadaju stalna briga o likvidosti , promjena stukture kapitala ,snižavanje troškova kapitala

b) Nefinasijski ciljevi. U nefinasijske ciljeve spadaju :

ekonomski ciljevi,To su Povećanje tržišnog učešća preduzeća,poboljšanje kvaliteta proizvoda,korektnost odnosa prema okruženju inovacija proizvoda .

socijalni ciljevi , To su povećanje prihoda, socijalna sigurnost, zadovoljstvo radnika, korektno vođenje kadrovske politike

ciljevi državne vlasti, To su neovisnost ,imidžuticaj političara , društveni uticaj .

Preduzeće može imati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve . Svi oni zajedno čine sistem ciljeva i mogu biti:

Ciljevi odnosa – oni tretiraju odnose jednog cilja prema drugom.

Ciljevi rangiranja –oni su u hijerarhiskom odnosu jedan prema drugom i mogu biti viši ,srednji i sporedni.

Ciljevi konkretizacije To su ciljevi koji su tako formulisani da je stepen njihovog izvršenja odmah izmjerljivi.

FAKTORI OBLIKOVANJA PREDUZEĆA

Na formiranje poslovanja preduzeća djeluju unutrašnji i vanjski faktori jedne države koji utiču na položaj preduzeća i na njegovo poslovanje.

Ti faktori predstavljaju skup elemenata na koje se može djelovati mjenjajući ih slovim odlukama.Osnovni unutrašnji faktori su:

Lokacija preduzeća , je jedan od fakora koji je karakt. Samo za onu vrstu preduzeća koja je striktno vezana za određene resurse (Voda, ruda ,šuma)Dakle za mjesta gdje se direktono vrši sistem eksplatacije.

Izbor djelatnosti preduzeća , se određuje samim osnivanjem preduzeća koje se može kasnije mjenjati proširivati , sužavati i sl.

sredstva preduzeća , Se određuju prema vrsti poslovanja preduzeća i tretiraju se kao osnovna sredstva

organizaciona struktura preduzeća ,podrazumjeva organizovanje preduzeća tj. njegovih organizacionih jedinica .Stvar je preduzeća koliku će samostalnost dati svojim afilijacijama kako u zemlji tako i u inistranstvu.

kadrovska struktura preduzeća , predstavlja uslov rada i opstanka preduzeća i odnosi se na strukturu radne snage ,organizaciju posla , iskorištavanja radog vremena fluktuaciju radne snage .Od sposobnosti radne snage ovisi i sudbina preduzeća i zato je ovo jedno od strateški pitanja za svako preduzeće.

utvrđivanje poslovnog uspjeha, Utvršđivanje izvora poslovnog uspjeha predstavlja osnovu za uspješnu poslovnu politiku preduzeća. Postoje i vanjski faktori oblikovanja preduzeća na koje preduzeće ne može uticati ali im se može prilagoditi.Tu spadaju: Cijene proizvoda , privredni i društveni sistem, tržišni uslovi , saobraćajna mreža, razvoj nauke i tehnologije prirodni uslovi

PLANIRANJE

Danas se niti jedno preduzeće ne može zamisliti bez planiranja.Planiranje je sastavni dio poslovanja svakog preduzeća bez obzira o kojem preduzeću govorimo. Planiranje nam omogućava da se ocjeni jedan minuli period rada preduzeća , zatim da se urade konture budućeg rada i razvoja preduzeća .Planiranje je dakle aktivnost kojom se unaprijed prognoziraju zadatci koje treba obaviti u budućem periodu. Postoje različiti oblici i načini planiranja svih aktivnosti u preduzeću posebno kad govorimo o razvoju. Planiranje može biti

Strateško. To je dugoročno planiranje (4-5 godina)

Taktičko. Spada u srednjoročno planiranje .Ono prizilazi iz strateškog plairanja.Ono može uticati na promjenu dugoročnih planova.

Operativno. Ima prednost u odnodu na dva prethodna jer se radi o kratkoročnom planiranju Operativno se planira obično na period do jedne godine mada može i kraće.Takav plan obuhvata zadatke i mjere koji se trebaju ostavriti u jednoj planskoj godini.Ako su kraći od goine takvi planovi se nazivaju kvartalni,mjesečni sednični i dnevni planovi.

Postupak planiranja.Predstavlja radnje od kojih se sastoji proces izrade i donošenja planova, redosljed i međusobna povezanost tih radnji. Planovi se vrše u dijelovima preduzeća i kada se izrade svi planovi pristupa se izradi godišnjeg plana za cijelo preduzeće.

Izvršavanje planova.Kada se plan preduzeća donese pristupa se i provedbi onoga što je planirano na što efikasniji i bolji način. Plan je potrebno izvršiti količinski i vrijednosno.Pri tome je bitno uvažavati vremenski faktor što je posebno važno za produktivnost rada i efikasnost rada.Praćenje izvršavanja planova vrši se operativnim evidencijama, statističkom evidencijom i knjigovodstvenom evidencijom. U fazi izvršavanja planova dolazi do konkretnih izvršavanja po različitim rangovima kao što su:

1. izvršavanje planova preduzeća ko cjeline

2. izvršavanje planova menadžmenta

3. smetnje pri izvršavanju planova

Izvršavanje planova preduzeća ko cjeline .Aktivnosti se obavljaju u različitim organizacionim jedinicama i više su srednjoročnog i kratkoročnog karaktera-

Zadatci izvršavanja planova preduzeća su:

A)materijalno poslovanje .Tu spadaju primanje ponuda i njihovo upoređivanje,naručivanje sirovinai materijala, vođenja kartoreka ,izdavanje robe skladištenje robe , prijem robe i dr

B)proces rada .Tu spada proizvodnja gotovih proizvoda,transport sirovima i materijala , sredstva za rad i predmet rada ,modernizacija mašina liste za isplatu plata vođenje evidencije o zaposlenima itd...

C)marketinške aktivnosti. Tu spadaju istraživanje tržišta i obrada potrošača,analiziranje potrošnje ,evidentiranje narudžbi prodaja i ekonomska propaganda, ispostavljanje računa pakovanje i otprema robe

D) Zadatci iz kadrovske nadležnosti . Tu spadaju obrada kadrova, vođenje evidencije o plaćama vođenje brige o kadrovima, formiranje baze podataka o kadrovimaitd...

E) Finasiranje . Ovdje se osiguravaju finansijska sredsta , obavljaju poslovi platnog prometa ,plaćaju investicioni radovi

F)Knjigovodstveno-računovodstveni zadatci. Ovdje se vode knjige izlaznih i ulaznih faktura, vrši se kalkulacija cijena , plaćaju obaveze preduzeća,izrađuju se bilani stanja i uspjeha vrši izrada završnog računa

G)Zadatci iz informacija .Ovdje se prikupljaju informacije , vrši se slanje prikupljenih i sređenih informacija i čuvaju se dobijene informacije

H)Zadatci kontrole .Ovdje se vrši kontola svih indikatora , kontorla prihoda i rashoda , izrada izvještaja , vrši se ispitivanje rezultata poslovanja.

Izvršavanje planova menadžmenta .Je samo jedna od faza izvršavanja planskih zadataka.Tu se vrši upravljačka funkcija koja neminovno utiče na relaizaciju planskih ciljeva cijelog preduzeća.

Moć menadžmenta u izvršavanju funkcionalnih planskih zadataka se se manifestuje putem kritike , prijekora, pohvale i priznanja .

Informacije kao instrument izvršavanja planskih zadataka menadžmenta su jako važne.Ako osoblje nije dovoljno informisano od njega se i ne može očekivati adekvatan poslovni rezultat. Informacije trebaju biti istaknute na frekfentnim mjestima .Postoje informacije o osoblju, informacije za osoblje informacije koje dolaze odozgo ka dole .

Komuniciranje kao još jedan od instumenata menadžmenta predstavlja susret pretpostavljenih i potčinjenih saradnika . Da bi se dobro poslovalo mora postojati dobra komunikacijska spona između jednih i drugih.Komunikacija mora biti dvosmjerna.Komunikacija se odvija putem razgovora, dogovora,sastanka i raprava.

Ocjenjivanje. To je jedna od mjera koje utiču na izvršavanje planova preduzeća. Najčešći kriteriji za ocjenivanje saradnika su :Stručnost, marljivost i radni doprinos, odnos prema šefovima i kolegama,pouzdanost, kvalitet obavljenog posla neopterećenost ličnim problemima , sposobnost izražavanja , intezitet rada , organizacijske sposobnosti spremnost za prihvatanje odgovornosti

Motivisanje radnika . Ovome preduzeće mora posvećivati dužnu pažnju jer dobro motivisan radnik je dobar radnik.Postoje spoljna i unutrašnja motivacija.

Spoljna motivacija .Napredovanje, uspon, razvoj,plata,status u preduzeću,status u društvu.

Unutrašnja motivacija. Unutrašnja motivacija je splet okolnosti u preduzeću u kojima se saradnik nalazi,sprečavanje obustave rada,lični interesi , dobrovoljnost u raznim poduhvatima.

Smetnje pri izvršavanju planova .To su redovne pojave koje utiču na izvršenje planova.Velike smetnje se moraju odmah prepoznati i zadatak menadžmenta je da odmah reaguje. Da ne bi dolazilo do ovakvih stvari menadžmet treba da prije pristupanju izrade planova izvrši sve pripreme na način da utvrdi metodologiju praćenja izvršavanja planova.(ko je zadužen za određeni plan ko je zadužen za praćenje pojedinog plana i koga treba izvještavati o tomeitd..

Rebalans i debalans planova

Na planiranje utiču razni unutrašnji i vanjski faktori. Čim dođe do promjene nekog od faktora mjenjaju se i faktori planiranja tj. njihovi rokovi izvršavanja. Tada dolazi i do rebalansiranja planova. Rebalans planova znači ponovno uspostavljanje ravnoteže između planiranih rezultat i uslova za izvršenje planova koja je bila poremećena usljed zarnih unutrašnjih i vanjskih faktora.Do rebalansa planova može doći i usljed nerealnog planiranja prilikom postupka izrade planova.Nerealno planiranje(nastaje kao rezultat megalomanije ili nerealne ekspanzije preduzeća na tržištu). dalje može odvesti preduzeće u likvidaciju.

Međutim planovi su mogu mjenjati i usljed promjene promjene uslova poslovanja na bolje tako da postoje mogućnosti povećanja planskih zadataka

U slučaju kada dođe do neizvršavanja planskih zadataka iz razloga što su se planirali manji planski rezultatinego što ih preduzeće može izvršiti tada dolazi do pada planiranih veličina i takva pojava se zove debalans.

FINASIJSKO POSLOVANJE PREDUZEĆA

Da bi preduzeće moglo obavljati svoju privrednu aktivnost mora imati odgovarajuća finasijska sredstva tj.NOVČANI KAPITAL.Taj kapital može biti dobijen iz vlastitih i tuđih izvora a od visine tog kapitala ovisi i nabava svih predmeta rada i sredstava za rad. Visina raspoloživog kapitala odražava finasijski i ekonomski položaj preduzeća na određeni dan.

Mogućnosti finasiranja nisu neograničene naprotiv on su najčešće ograničavajući faktor daljnjeg razvoja preduzeća.

KAPITAL PREDUZEĆA jeste ukupna vrijednost imovine uključujući njegove vlastite i tuđe izvore kojim preduzeće finasira svoje svakidašnje potrebe. Kapital se djeli na

BILANS STANJA

A)AKTIVA –to je konkretni kapital u obliku stvari,prava, novca

B) PASIVA-to je apstraktni kapital u obliku vlastitog i tuđeg kapitala

Konkretni kapital služi za finasiranje potreba preduzeća.Mada se može finansirati i iz tuđih izvora(krediti)

KARAKTERISTIKE IZVORA KAPITALA

Karakteristike Vlastiti kapital Tuđi kapital

Za potrebe preduzeće je jako važno da utvrdi potrebe za kapitalom bez obzira o kojem se kapitalu radi(vlastiti ili tuđi).POTREBE SE UTVRĐUJU ODLUKOM O OSNIVANJU PRILIKOM REGISTRACIJE PREDUZEĆA KOD TRGOVAČKOG SUDA.PREDUZEĆA KAO I NJEGOVO VLASNIŠTVO.

Kad govorimo o vlasništvu kapitala kapital može biti:

a)Privatni kapital- predstavlja kapital koji se prilikom sudske registracije uplati i on čini osnivački kapital društva.

b)Javni kapital –je kapital koji je u vlasništvu države i međunarodnih organizacija.Njihova ulaganja u preduzeće nisu motivisana ostvarenjem profita ili kamate , nego se radi o drugim ciljevima savremene države.

c)Zadružni kapital- ovaj kapital je vlasništvo zadrugara.Generalna skupština zadruge mora imati uvid da je kapital unesen u zadrugu.Ovaj kapital služi za unapređenje njihove djelatnosti.

d)Dionički kapital – to je kapital koji je u privatnom vlasništvu pojedinih preduzeća i drugih pravnih licaali i u javnom vlasništvu.Iznos dioničkog kapitala je promjenjivog karaktera.

DUGOROČNE OBAVEZE

Kao što znamo preduzeće za svoje finasiranje pored vlastitog koristi i tuđi kapital(krediti)Tuđi kapital se naravno mora vratiti .Tuđi kapital može biti u obliku novaca i stvarima a uglavnom se vraća u novcu.

Obaveze preduzeća se djele na:

-Dugoročne rezerve- se odnose na obaveze za koje postoji nesigurnost u odnosu na vrijeme .One se prave kao rezerve za penzije,plate socijalna davanja i dr.U vezi sa dugoročnim rezervama se mora uvijek pristupati sa jednom ozbiljnom procjenom.

-Dugoročne obaveze –To su sve obaveze koje dospjevaju u roku dužem od jedne godine dana Ako se u preduzeću postavljaju i srednjoročne obaveze onda pod dugoročnim obavezama se smatraju obaveze duže od pet godina. Tu spadaju razni dugoročni krediti ,razna ulaganja u poslovanje obaveze za prodate obveznice itd .

-Kratkoročne obaveze –one obuhvataju sve obavezekoje dospjevaju na plaćanje u roku od jedne godine.Tu spadaju obaveze prema dobavljačima,obaveze vezane za kratkoročne kredite,obaveza prema radnicima kao plate , doprinosi ,službena putovanja itd

-Pasivna vremenska ograničenja –Njima se odgađa plaćanje troškova za nedospjele prihode,,neporivene ponude ,troškoiv kupovine robe itd....

Najčešći izvori finasiranja iz okruženja preduzeća su država ,državne isntitucije i agencije,banke,osiguravajući zavodi i penzioni fondovi.