Upload
others
View
10
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
•Ekonomika hotelsko – turističkih preduzeća -180 ECTS
(Ekonomika preduzeća – 240 ECTS)
• Godina/semestar: I/II
•Šifra: 11/II
•Bodova (kredita): 4 ECTS
•Ispit: pismeno i/ili usmeno
•Literatura:1. Ekonomika preduzeća,Berberović,Šunjić-Beus, Stavrić,2000.
2. Ekonomika hotelsko-turističkog preduzeća, Prof. dr Milimir Lojović, Visoka škola za
turizam i hotelijerstvo Trebinje,2015.
3. Primjena teorije ekonomike u poslovanju hotelsko-turističkog preduzeća, Prof. dr
Milimir Lojović Visoka školaza turizam i hotelijerstvo Trebinje, 2015.
•Odg. nastavnik: Pred. dr Andrijana Mrkaić Ateljević
•OPŠTI PRISTUP HOTELIJERSTVU
•Pojmovi hotelijerstvo i ugostiteljstvo potiču od latinske riječihospital, hospitalis (gostinki, gostoljubiv), hospitalitas (gostoprimstvo) odnosno francuske riječi hote koja znači gostoprimac-domaćin.
•Ugostiteljstvo i hotelijerstvo je uslužna privredna djelatnost, i da je hotelijerstvo sastavni dio ugostiteljske djelatnosti.
•Hotelijerstvo je sastavni dio ugostiteljstva ,koje pored uslužnog ima i proizvodni karakter.
•Hotelijerstvo je uslužno-proizvodna privredna djelatnost.
2
• Djelatnost hotelijerstva
• Ugostiteljski sektor smještaja – pojam
• Ugostiteljski sektor smještaja obuhvata: osnovni i komplementarni smještaj
• Hotelijerstvo možemo definisati kao privrednu djelatnost u okviru ugostiteljstva koja prostorno i funkcionalno objedinjuje usluge smještaja sa uslugama ishrane uključujući i prateće usluge koje njima gravitiraju.
• Turistički “proizvod” se upotrebljava kao jedan zajednički pojam koji uvažava složenost, raznovrsnost i međuzavisnost komponenti u turističkoj ponudi.
• U praksi često postoji opredjeljenje da se značenje termina hotelijerski proizvod smatra kao hotelijerske usluge, hotelske usluge, hotelski produkt ili uslužni proizvod, koji se u teoretskoj i praktičnoj upotrebi čini najprikladnijim.
3
• Turizam raznovrsna privredna djelatnost, koja se sastoji odrazličitih privrednih i neprivrednih djelatnosti koje zajednosačinjavaju turističku privredu i učestvuju u zadovoljavanjuturističkih potreba.
• Turističku privredu sačinjava:
- ugostiteljstvo (hotelijerstvo i restoraterstvo),
- saobraćaj,
- turističke i putničke agencije,
- trgovina na malo,
- zanatstvo i razne vrste komunalnih djelatnosti.
Od neprivrednih djelatnosti koje na direktan ili indirektan način učestvuju u zadovoljenju turističkih potreba najznačajnije su:
- kulturno-umjetničke djelatnosti,
- sportske djelatnosti,
- rekreacione i dr. djelatnosti.
4
• Hotelijerstvo je materijalna osnova turizma...
• 50% ukupne turističke potrošnje realizuje se kroz ugostiteljske usluge/proizvode u hotelijerstvu.
• Usluge u hotelijerstvu
• Usluge u hotelijerstvu su:
• - osnovne (imaju ugostiteljski karakter i predstavljaju osnovnu djelatnost hotelijerstva),
• - dodatne (imaju neugostiteljski karakter i mogu egzistirati izvana hotelijerstva).
• Osnovna obilježja usluga u hotelijerstvu :
- neopipljivost,
- nedjeljivost,
- nepostojanost,i
- prolaznost.
5
Karakteristike uslužnog proizvoda su:
- „Kompaktna materijalna forma u proizvodnom sektoru ishrane, kao parcijalna komponenta produkta pretežno nematerijalna suština,
- heterogenst,
- neopipljivost,
- individualizovan način rada,
- nastanak u prisustvu potrošača,
- istovremenost nastanka i realizacije,
- ne može se uskladištiti,
- posredna (indirektna) prezentacija putem propagandnih sredstava,
- ne može se preprodavati“ (Lj.Kosar).
6
Položaj hotelijerstva na turističkom tržištu
• Hotelsko-turistička preduzeća posluju pod relativno težim uslovima od preduzeća ostalih djelatnosti. Razlog tome su:
- velike sezonske koncentracije turističke potražnje koje uslovljavaju sezonsko poslovanje brojnih smještajnih kapaciteta,
- velika vrijednost osnivnih sredstava a istovremeno nedovoljno korištenje uslužno-proizvodnih kapaciteta,
- dominantan udio „ živog“ rada.
• Neekonomske funkcije hotelijerstva su:
- Rekreativna funkcija
- Zdravstvena funkcija
- Humanitarna funkcija
- Politička funkcija
- Kulturološka funkcija
7
• Ekonomske funkcije hotelijerstva su:
- uslužna,
- proizvodna,
- prihodovna,
- izvozna,
- podsticajna, i
- funkcija zapošljavanja.
8
• EKONOMIKA PREDUZEĆA KAO NAUČNA DISCIPLINA
• Ekonomske nauke su društvene nauke koje proučavaju odnose
među ljudima u procesu proizvodnje, raspodjele, razmjene i
potrošnje materijalnih dobara i usluga.
• Naziv ekonomika dolazi od grčke riječi oikos, što znači kuća i
nomos što znači zakon. Pojednostavljeno, ekonomika bi se mogla
tumačiti kao upravljanje, gazdovanje kućom. Ekonomika se
sadržajno može izjednačiti sa riječju gospodarstvo.
• Podjela ekonomike
• Opšta ekonomika kao naučna disciplina istražuje i objašnjava opšte
ekonomske zakonitosti koje vladaju u nacionalnoj privredi kao
cjelini.
• Posebne ekonomike kao naučne discipline istražuju i objašnjavaju
ekonomske zakonitosti koje vladaju u privrednim granama ili
djelatnostima nacionalne privrede.
9
• Osim navedena podjele, ekonomika se može podijelitina:
- opštu ili makroekonomiku, i
- mikroekonomiku ili ekonomiku preduzeća.
• Neki autori opštu ekonomiku dijele na :
• makroekonomiku,
• mezoekonomiku , i
• mikroekonomiku.
• EKONOMIKA HOTELSKO –TURISTIČKIH PREDUZEĆA
• Ekonomika hotelsko-turističkih preduzeća je dio posebne ekonomike koja istražuje i objašnjava ekonomske zakonitosti, odnosno ekonomsku stvarnost preduzeća kao osnovnog nosioca tržišnog poslovanja u hoteliejerstvu.
• Struktura ekonomske stvarnosti hotelsko-turističkih preduzeća kao materijalno-organizacionih sistema manifestuje se, kao:
- ulaganja elemenata u uslužno – proizvodni proces reprodukcije,
- rezultati uslužno-proizvodnog procesa,
- faktori koji uslovljavaju ulaganja u uslužno-proizvodni proces,
- izraz kvaliteta uslužno-proizvodnog procesa reprodukcije.
11
Specifičnosti ekonomske stvarnosti hotelsko-turističkih preduzeća,
koju čine:
- ulaganja u uslužno – proizvodni proces,
- rezultati uslužno – proizvodnog procesa,
- odnosi između ulaganja u uslužno-proizvodni proces i rezultata,
- kvalitet faktora ulaganja u uslužno-proizvodni proces.
Preduzeće kao sistem ima glavni cilj da ostvari maksimalne
rezultate reprodukcije uz minimalna ulaganju u reprodukciju, što
predstavlja opšti princip ekonomske teorije.
12
• METODE IZUČAVANJA EKONOMIKE
- racionalne
- tehničke
• Racionalne metode ili metode istraživanja su opšti racionalni postupci koji se zasnivaju na logici. To su metode:
- analize,
- sinteze,
- indukacije,
- dedukacije,
- komparacije.
• Tehničke metode u ekonomici hotelsko-turističkih preduzeća su:
- posmatranje,
- ispitivanje i
- eksperiment.
13
VRSTE HOTELSKO-TURISTIČKIH PREDUZEĆA
- Prednosti i nedostaci -
- dioničarsko društveno (akcionarsko društvo; a.d.),
- društvo sa ograničenom odgovornošću ( d.o.o),
- komanditno društvo,
- ortačko društvo (javno trgovinsko društvo).
• Nedostaci u poslovanju malih i srednjih hotelsko-turističkih
preduzeća su:
- nedostatak relevantnih informacija,
- neodgovarajuće menadžersko iskustvo,
- problemi finansiranja, propisane formalnosti,
- kadrovski problemi, osjetljivost na inflaciju,
- inovacije.
14
Faktori-potencijali koji uslovljavaju funkcionisanje preduzeća
- prirodni potencijal,
- tehnički potencijal,
- tržišni potencijal,
- uslovi društvene ekonomije,
- kadrovski potencijal,
- finansijski potencijal,
- organizacioni potencijal,
- vrste i karakteristike objekata hotelijerstva.
15
• POSLOVNA SREDSTVA HOTELSKO-TURISTIČKIH
PREDUZEĆA
• Prema suštinskim karakteristikama u procesu rada poslovna
sredstva hotelsko-turističkih preduzeća mogu se pojaviti u
naturalnom i vrijednosnom (ekonomskom) obliku.
• Naturalni pojavni oblici poslovnih sredstava su: sredstva rada i
predmeti rada izraženi u fizičkim jedinicama. Vrijednosni
(ekonomski) pojavni oblici poslovnih sredstava su:
- osnovna sredstva, i
- obrtna stredstva.
• Osnovna sredstva
• Osnovna sredstva hotelsko-turističkih preduzeća su ona sredstva
koja se u preduzću upotrebljavaju duže od jedne godine, i u tom
vremenu upotrebe osnovna sredstva se troše i postepeno prenose
svoju vrijednost na uslužni proizvod.
16
Osnovne karakteristike osnovnih sredstava
- u procesu rada stalno zadržavaju svoj osnovni pojavni oblik,
- dio svoje vrijednosti prenose na prodajnu cijenu u obliku
amortizacije,
- koriste se u velikom broju radnih ciklusa, i
- vijek trajanja im je duži od jedne godine.
• Struktura osnovnih sredstava
• Osnovna sredstva hotelsko-turističkih preduzeća se mogu
podijeliti prema dva osnovna kriterija:
- prema pojavnom obliku,
- prema poziciji u uslužno-proizvodnom procesu reprodukcije.
• Prema pojavnom obliku osnovna sredstva možemo razvrstati na
slijedeće četiri grupe:
- nematerijalna sredstva,
- materijalna sredstva,
- finansijska sredstva,
- potraživanja.
17
• Nematerijalna osnovna sredstva sačinjavaju: osnivačka ulaganja, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti, licence, koncesije, zaštitni znaci pravo na žig, pravo na uzorak i ostala slična prava, brend, goodwill.
• Materijalna osnovna sredstva sačinjavaju: zemljišta, građevinski objekti, postrojenja,oprema, šume, alati, pogonski i kancelarijski inventar, namještaj i transportni uređaji, avansi za materijalna sredstva, materijalna sredstva u pripremi .
• Finansijska sredstva, kao osnovna sredstva su: udjeli u povezanim preduzećima, zajmovi u povezanim preduzećima, ulaganja u vrijednosne papire, plasirani krediti, depoziti, kaucije, obavezna dugoročna ulaganja, otkup vlastitih dionica i, ostala dugoročna ulaganja.
• Potraživanja, kao osnovna sredstva su: potraživanja po osnovu osnovnih sredstava od povezanih preduzeća, potraživanja po osnovu prodaje na kredit i ostala potraživanja koja će se naknadno naplatiti a nastala su u vezi s različitim transakcijama na osnovnim sredstvima i imaju dugoročni karakter.
18
Prema poziciji u uslužno-proizvodnom procesu reprodukcije
osnovna sredstva mogu se podijeliti na:
- osnovna sredstva u funkciji,
- osnovna sredstva izvan funkcije, i
- osnovna sredstva u pripremi.
• Efikasnost korištenja osnovnih sredstava (nekretnina i opreme),
kao fiksne imovine, pokazuje koeficijent obrta fiksne imovine koji
se može izračunati stavljanjem u odnos ukupnog prihoda i
prosječnog stanja fiksne imovine:
19
• Vrijednost osnovnih sredstava
Razlikujemo tri vrijednosti osnovnih sredstava hotelsko-turističkih
preduzeća:
- nabavnu vrijednost,
- sdašnju vrijednost, i
- revalorizovanu vrijednost (ispravku vrijednosti).
• Nabavna vrijednost osnovnih sredstava obuhvata: fakturnu
vrijednost osnovnog sredstva, troškove prevoza, troškove osiguranja
u prevozu i troškove montaže, a kada je u pitanju uvozna oprema
onda u nabavnu cijenu se uračunava i carina.
20
• Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće je nabavilo 2010. godine opremu čija je fakturna vrijdnost 100.000 KM. Troškovi transporta opreme 10.000 KM, troškovi montaže 15.000 KM troškovi osiguranja u transportu 5.000 KM. Izračunati nabavnu vrijednost opreme osnovnog sredstva?
Izrada:
Fv = 100.000 KM
Troškovi transporta =10.000 KM
Troškovi montaže =15.000 KM
Troškovi osiguranja u transportu = 5.000 KM
Ztn =10.000 + 15.000 + 5.000 = 30.000 KM
Nv = Fv + Ztn = 100.000 + 10.000 + 15.000 + 5.000 = 130.000 KM
Sadašnja vrijednost osnovnog sredstva dobije se kada se od nabavne vrijednosti oduzme dio vrijednosti osnovnog sredstva koji je utrošen u procesu rada (amortizacija).
21
• Otpisana vrjednost osnovnih sredstava je utrošena vrijednost osnovnih sredstava u procesu rada a predstavlja razliku između nabavne vrijednosti i sadašnje vrijednosti tih sredstava.
• *Osnovica amortizacije = nabavna vrijednost osnovnog sredstva + investiciono održavanje.
• Odnos osnovnih sredstava i sredstava rada
Sredstva rada i osnovna sredstva su najvećim dijelom istovjetna. Ipak, između njih postoje i neke razlike. Tako u osnovna sredstva spadaju patenti, licence i druga prava, te novčani dio osnovnih sredstava, što se ne ubraja u sredstva rada. Nasuprot tome, u sredstva rada se ubrajaju sitan inventar i alat, koji ne spadaju u osnovna sredstva.
• Postoji razlika između predmeta rada i obrtnih sredstava.Predmeti rada su uži pojam od obrtnih sredstava, jer sva obrtna sredstva nisu predmeti rada. U pojedinim slučajevima neki pojavni oblici obrtnih sredstava nisu predmeti rada kao npr., novčana sredstva, devizni računi, potraživanja po raznim osnovama i sl.
22
• Iskorištenost kapaciteta hotelsko-turističkih preduzeća
• Hotelsko-turistička preduzeća imaju za cilj da postignu optimalan stepen iskorištenosti kapaciteta, jer time ne samo da se povećava prihod od prodaje uslužnog proizvoda nego se smanjuju fiksni troškovi po jedinici.
Korištenje kapaciteta prati se pomoću pokazatelja pojedinih vrsta kapaciteta u hotelsko-turističkim preduzećima, i može se izražavati u fizičkim jedinicama: brojem ležaja (kreveta), broj mjesta u restoranu, broj obroka koje je moguće pripremiti u tehničko-proizvodnom dijelu.
U praktičnoj analizi iskorištenosti kapaciteta hotelsko-turističkih preduzeća razlikujemo četiri vrste kapaciteta:
- maksimalni (potencijalni),
- planirani,
- ostvareni,
- optimalni.
23
Stepen korištenja smještajnih kapaciteta hotelsko-turističkih preduzećakoji posluju tokom cijele godine može se izračunati stavljanjem u odnos broja ostvarenih noćenja i ukupnog broja kreveta:
Broj dana korištenja kapaciteta tokom godine izračunava se po formuli:
Stepen iskorištenosti kapaciteta često puta u praksi se izražavapokazateljem: broj dana pune zaposlenosti.
24
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće raspolaže sa smještajnim
kapacitetom 100 kreveta. U toku godine preduzeće ostvari 18.000
noćenja. Izračunati stepen korištenja smještajnog kapaciteta na
godišnjem nivou, broj dana korištenja i dane pune zaposlenosti
smještajnog kapaciteta.
Izrada:
25
U hotelsko-turističkim preduzećima (hotelima) koji posluju sezonskistepen korištenja smještajnih kapaciteta može se izračunati pomiću formule:
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće (hotel) koji raspolaže sa100 kreveta, posluje sezonski u periodu koji traje 210 dana i ostvari18.000 noćenja. Koliki je stepen iskorištenosti smještajnogkapaciteta u sezonskom periodu poslovanja?
Izrada:
26
Stepen korištenja kapaciteta proizvodnog dijela preduzeća (kuhinja) i uslužnog dijela (restoran, kafana) hotelsko-turističkog preduzeća, koji pružaju usluge ishrane i pića, može se izračunati pomoću formule:
Amortizacija osnovnih sredstava
Vrijednosni izraz trošenja osnovnih sredstava i odvajanje sredstava za njihovo obnavljanje naziva se amortizacijom.
U ekonomskoj praksi često puta susrećemo pojam otpisivanje, kao zamjenu za pojam amortizacije. Ustvari, to su dva različita pojma obzirom da otpisivanje nije ekonomski pojam nego knjigovodstveni.
Amortizacija ima dvojak karakter: smanjenje vrijednosti osnovnih sredstava i njihovo transformisanje u novčana sredstva amortizacije.
27
Trošenje osnovnih sredstava ima dvojak karakter,
- fizičko trošenje,
- ekonomsko trošenje.
Metode obračuna amortizacije
Za obračun amortizacije osnovnih sredstava primjenjuju se dvije
osnovne metode:
- metod vremenske amortizacije, i
- metod funkcionalne amortizacije.
Vremenska amortizacija može se obračunavati pomoću tri metode:
- linearne,
- progresivne, i
- degresivne.
28
Po linearnoj (proporcionalnoj) metodi, za obračun amortizacije
potrebno je utvrditi godišnju stopu (%a) i godišnji iznos
amortizacije (A).
Primjer: Vijek trajanja osnovnog sredstva je 5 godina. Izračunati
stopu amortizacije i godišnji iznos amortizacije, ako nabavna
vrijednost osnovnog sredstva iznosi 20.000 KM.
Izrada:
29
Primjer: Stopa amortizacije (%a) za osnovno sredstvo iznosi 20%, a godišnji iznos amortizacije (A) iznosi 20.000KM.
Izračunati:
a) nabavnu vrijednost (Nv)
b) vijek trajanja (Vt)
Izrada:
30
Funkcionalni metod obračuna amortizacije zasniva se na pretpostavci da se
osnovna sredstva troše u zavisnosti od intenziteta njihovog korištenja pa se u skladu
s tim vrši obračun i amortizacije.
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće je nabavilo turistički autobus od 300.000
KM. Planirani vijek trajanja je 900.000 km. Izračunati amortizaciju po jednom
kilometru, te ukupnu amortizaciju za pređenih 200.000 km, kao i iznos neotpisane
vrijednosti autobusa, te procenat sadašnje vrijednosti i procenat otpisane vrijednosti
osnovnog sredstva.
Izrada:
A= 200.000 km x 0,33 = 66.000 KM
Sadašnja vrijednost (Sv) = Nv – A = 300.000 - 66.000 = 234.000 KM
Otpisana vrijednost (Ov) = Nv - Sv = 300.000 – 234.000 = 66.000 KM
31
Obrtna sredstva
Obrtna sredstva predstavljaju imovinu kojom raspolažu hotelsko-turistička preduzeća, a koja traju manje od jedne godine i u uslužno-proizvodnom procesu mijenjaju svoj oblik, te posle završenog ciklusa rada ponovo se pojavljuju u prvobitnom obliku.
Obrtna srdstva se pojavljuju u sljedećim oblicima:
- u obliku novca (novac u blagajni, novac na žiro računu, devize, akreditivi, mjenice, čekovi, novac na izdvojenim računima za tekuće potrebe),
- u obliku stvari (materijalni oblik: životne namirnice, pića, nedovršena proizvodnja - jela u pripremi, gotov i proizvodi (gotova jela), zalihe gotovih jela i namirnica, zalihe trgovinske robe, sitan inventar, ambalaža i sl.),
- u obliku prava: potraživanja od kupaca po osnovu realizovanih uslužnih proizvoda, potraživanja po osnovu datih kredita do godinu dana, potraživanja od dobavljača po osnovu avansa, kratkoročni plasmani u vrijednosne papire blagajnički zapisi, čekovi,mjenice i sl., dionice, kratkoročna potraživanja po osnovu participacije.
32
Kružno kretanje obrtnih sredstava
N - Up - N’
N - Us - N’
N-R-P-R’-N’.
Koeficijent obrta
Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta obrtna sredstva u
preduzeću obrnu u toku jednog obračunskog perioda, godine dana.
33
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće je u toku 2010.
godine ostvarilo ukupan prihod u iznosu od 18.000.000 KM.
Prosječno raspoloživa obrtna sredstva bila su 3.000.000 KM.
Izračunati koeficijent obrta.
Izrada:
Primjer: Koeficijent obrta obrtnih sredstava u hotelsko-
turističkom preduzeću je 6. Izračunati vrijeme trajanja obrta
(dane vezivanja).
Izrada:
34
Primjer: Vrijeme trajanja obrta u hotelsko-turističkom preduzeću
je 60 dana. Izračunati koeficijent obrta.
Ako su poznate dvije veličine od navedenih, moguće je izračunati treću
veličinu koristeći sledeću formulu:
Vo × UP = ObS × 360.
Primjer: Koliki je koeficijent obrta (Ko) i vrijeme trajanja obrta (Vo) ako je
hotelsko – turističko preduzeće ostvarilo ukupan prihod (UP) u jednoj godini od
120.000 KM uz obrtna sredstva (ObS) od 20.000 KM.
Izrada:
Vo x UP = ObS x 360
35
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće ima obrtna sredstva
(ObS)u iznosu od 30.000 KM i ostvaruje ukupan prihod (UP)
od 300.000 KM. Izračunati vrijeme trajanja obrta (Vo) i
koeficijent obrta (Ko).
Izrada:
Vo x UP = ObS x 360
36
Primjer: Vrijeme obrta (Vo) je 60 dana i ukupan prihod
(UP) u iznosu od 180.000 KM. Izračunati kolika su potrebna
obrtna sredstva (ObS) i koliki je koeficijent obrta (Ko) u
hotelsko-turističkom preduzeću.
Izrada:
Vo x UP = ObS x 360
Rezultat iz primjera pokazuje da su potrebna obrtna
sredstva u iznosu od 30.000 KM, i da je koeficijent obrta 6.
37
Procjena potrebnih obrtnih sredstava
Na veličinu potrebnih obrtnih sredstava utiče niz faktora:
- planirani prihod,
- trajanje uslužno-proizvodnog procesa rada,
- uslovi tržišta na kojem se vrši nabava i plaćanje potrebnih materijala,
- uslovi tržišta u kojima se obavlja prodaja i naplata potraživanja,
- veličina sredstava amortizacije,
- doprinosi,
- porezi,
- plate zaposlenih i td.
38
Izvori poslovnih sredstava hotelsko-turističkog preduzeća dijele
se na:
- vlastite,
- dopunske (tuđe).
Vlastiti izvori poslovnih sredstava su oni koje hotelsko-turistička
preduzeća formiraju iz vlastite dobiti.
Dopunski izvori (tuđi) poslovnih sredstava se koriste kada hotelsko-
turistička preduzeća nemaju dovoljno sredstava iz vlastitih izvora.
Početna poslovna sredstva prilikom osnivanja hotelsko-turističkih
preduzeća obezbjeđuje osnivač, koja mogu biti:
- dugoročni krediti,
- osnivački ulozi u obliku trajnih uloga,
- dioničarski kapital,
- kapital privatnog inokosnog vlasnika, i sl.
39
U procesu poslovanja izvori poslovnih sredstava mogu biti:
- izdvajanje iz dobiti,
- kreditna sredstva s obavezom vraćanja,
- dobivena sredstva bez obaveze vraćanja, i
- kratkoročne obaveze.
Kapital i obaveze
Strukturu izvora poslovnih sredstava u hotelsko-turističkim
preduzećima sačinjava: kapital i obaveze.
Kapital predstavlja trajne izvore sredstava koja su trajno unešena
u hotelsko-turističko preduzeće.
Vrijednost imovine (osnovnih i obrtnih sredstava) koja pripada
vlasnicima naziva se kapital ili vlasnička glavnica.
40
Trajni osnivački i akcionarski (dioničarski) kapital predstavlja izvor
koji je dobiven od osnivača ili kupaca akcija, bez obaveze vraćanja.
Izvori ovog kapitala mogu biti:
- dioničarske akcije,
- povećane vrijednosti akcija (premije),
- trajni ulozi domaćih lica trajni ulozi stranih lica, i
- trajni ulog inokosnog vlasnika.
Dugoročne obaveze mogu nastati na slijedeće načine:
- dugoročni krediti,
- obaveze na osnovu dugoročnih ulaganja, i
- dugoročna razgraničenja.
41
Kratkoročne obaveze hotelsko-turističkih preduzeća često se
nazivaju tekuće obaveze, obzirom da im je rok dospjeća do godine
dana. Kratkoročne obaveze mogu nastati na osnovu:
- kratkoročnih kredita,
- obaveza prema dobavljačima,
- obaveza po izdatim čekovima, mjenicama i sl.,
- obaveze prema radnicima (plate i sl.),
- obaveze za poreze i doprinose,
- kratkoročna razgraničenja,
- obračunati a neuplaćeni rashodi,
- unaprijed naplaćeni i odloženi prihodi, i
- kratkoročne obaveze.
U izvore poslovnih sredstava koji imaju isti tretman kao i vlastiti
kapital ulazi i rezervni kapital i dugoročna rezervisanja.
42
RASHODI
U širem smislu, rashodi su svako smanjenje vrijednosti imovine preduzeća nezavisno od razloga smanjenja. U užem smislu rashodi su smanjenje vrijednosti hotelsko-turističkih preduzeća koje nastaje neplanirano, nepredviđeno i nisu namjenjeni stvaranju novog uslužnog proizvoda.
Rashodi u širem smislu mogu biti:
- redovni, i
- vanredni.
Redovni rashodi su troškovi koji su namjenjeni stvaranju novog uslužnog proizvoda (to je ulkakulisani trošak).
Vanredni rashodi nisu povezani sa stvaranjem novog uslužnogproizvoda, (usluga/proizvoda) kao npr. razne vrste manjkova, štete uzrokovane višom silom i sl. Dakle, rashodi su pojam koji se koriste u širem smislu od pojma troškova, jer obuhvataju neke rashode koji nisu ukalkulisani u cijenu koštanja kao trošak, odnosno rashode koji nisu vezani za redovni proces rada, a nisu planirani i imaju vanredni karakter.
43
Troškovi
Trošenje elemenata u uslužno-proizvodnom procesu je tehničkiproces čiji se obim može izraziti fizičkim jedinicama mjere, ali iekonomski proces čiji se obim izražava vrijednosno u novcu.
Osim trošenja elemenata u uslužno-proizvodnom procesu, u ukupne troškove uračunava se i vrijednost tuđih usluga, plaćene obaveze prema državi.
Ako se troškovi izkazuju u naturalnim fizičkim jedinicama onda to trošenje nazivamo utrošak. Znači, utrošci predstavljaju fizički izraz trošenja pojedinih elemenata u uslužno-proizvodnom procesu rada.
Suprotno utrošcima, troškovi predstavljaju novčani izraz (izdatak) utrošaka pojedinih elemenata u uslužno-proizvodnom procesa.
44
Dakle, troškovi su u novcu izraženi utrošci predmeta rada, sredstava rada i „živog“ rada, koji su neophodni za uslužno-proizvodni proces u hotelsko-turističkim preduzećima.
Iz definicije troškova proizilazi da se troškovi utrošci izraženi u vrijednosnom obliku:
- predmete rada,
- sredstava za rad,
- živog rada,
- tuđih usluga,
- drugih materijala,
- energije.
Pojmu troškova odgovara pojam poslovni rashodi.
45
Podjela troškova prema različitim kriterijima
Glavni kriteriji podjele troškova su:
- prema elementima procesa rada (sredstava za rad, predmeti rada i
troškovi rada),
- prema mjestima nastanka troškova (troškovi pojedinih
organizaciono-poslovnih jedinica),
- prema nosiocima troškova (torškovi po jedinici uslužnog proizvoda,
usluge/proizvoda),
- prema načinu obračuna po nosiocima troškova (direktni i
indirektni troškovi), i
- prema zavisnosti od iskorištenosti kapaciteta (fiksni i varijabilni
troškovi).
46
Podjela troškova prema elementima procesa rada
Da bi se „proizveo“ novi uslužni proizvod potrebno je u uslužno-proizvodni proces rada unijeti slijedeće elemente, koji u vrijednosnom obliku predstavljaju troškove:
- sredstva za rad,
- predmeta rada,i
- rada.
Troškovi sredstava rada
Troškove sredstava za rad sačinjavaju:
- amortizacija,
- troškovi investicionog održavanja,
- troškovi tekućeg održavanja,
- troškovi osiguranja osnovnih sredstava,
- kamate na kredite za nabavku osnovnih sredstava, i
- ostali troškovi koji su povezani za ovu kategoriju sredstava.
47
Na visinu troškova sredstava rada utiču brojni faktori, a
najvažniji su:
- cijena i uslovi nabavke sredstava rada,
- visina amortizacije,
- investiciono održavanje,
- tekuće održavanje,
- premije osiguranja, i
- visina kamate na kredite za nabavku osnovnih sredstava.
Troškovi predmeta rada
Troškovi predmeta rada (troškovi materijala) u hotelsko-turističkim
preduzećima najviše proizilaze iz osnovne djelatnosti pružanja
usluga smještaja i ishrane.
48
Prosječna zastupljenost troškova predmeta rada u ukupnim
troškovima poslovanja hotelsko-turističkih preduzeća kreće se u
rasponu između 30 do 40 %, dok preduzeća čija tehnologija radnog
procesa zahtijeva sektor ishrane u kome je dominantna proizvodna
funkcija reprodukcionog procesa, sa učešćem životnih namirnica i
pića kao troškova materijala za izradu učestvuju u strukturi
ukupnih troškova sa 50 do 60%.
U hotelsko-turističkim preduzećima troškovi predmeta rada kao
materijalni troškovi predstavljaju značajnu stavku u ukupnim
troškovima. Na visinu ovih troškova u značajnoj mjeri utiču faktori:
- cijene materijala
- kvalitet materijala, i
- racionalno trošenje materijala.
49
Troškovi rada (radne snage)
Troškovi rada predstavljaju bruto-zarade (naknade) zaposlenih u
hotelsko-turističkim preduzećima koje obuhvataju neto-zarade
zaposlenih po osnovu utrošenog i minulog rada, doprinose i poreze
koje su preduzeća u zakonskoj obavezi da nadoknađuju prema
državi.
Troškovi živog rada u hotelima koji posluju tokom cijele godine u
zavisnosti od tipa, kategorije i kapaciteta hotela učestvuju u
strukturi ukupnih troškova sa 20-25%, dok u hotelima koji imaju
sezonski karakter poslovanja učešće troškova zarada su nešto niži .
U hotelsko-turističkim preduzećima rad (radna snaga) je najvažniji
elemenat uslužno-proizvodnog procesa. Rad predstavlja svjesnu i
svrsishodnu aktivnost radnika na pružanju ugostiteljskih usluga radi
zadovoljenja potreba potrošača, odnosno kupaca.
Uslužni karakter podrazumijeva individualizaciju rada na svakom
radnom mjestu u preduzeću.
50
Podjela troškova prema mjestima nastanka
Razvrstavanje troškova po mjestu njihovog nastanka je
neophodno radi razvrstavanja i kontrole troškova prema
njihovim nosiocima.
U širem smislu riječi mjesta troškova u hotelskim objektima
predstavljaju pojedine ekonomsko-organizacione jedinice kao
što su kuhinja, recepcija, restoran, aperitiv bar, garaže,
praonice i sl., a u administraciji službe: računovodstva,
marketinga, opštih i zajedničkih poslova i sl.
51
Prema mjestu nastanka troškova troškove možemo dodatno razvrstati i na:
- glavna mjesta troškova,
- pomoćna mjesta troškova,
- zajednička mjesta troškova.
Glavna mjesta troškova u hotelsko-turističkim preduzećima su pojedine organizaciono-radne jedinice u kojima se obavlja osnovna djelatnost preduzeća (kuhinja, restoran, hotelska soba, točionica pića).
Pomoćna mjesta troškova predstavljaju organizaciono-radne jedinice u kojima se obavlja sporedna djelatnost preduzeća (praonica, garaža, pekara i sl.).
Zajednička mjesta troškova obuhvata ona radna mjesta u kojima se obavljaju zajednički poslovi u okviru zajedničkih službi koje čine uprava i administracija.
52
Podjela troškova prema načinu obračuna po nosiocima
Prema ovoj identifikaciji troškove možemo podijeliti na:
- direktne troškove,
- indirektne troškove.
Direktni troškovi su oni troškovi koji se direktno odnose na
konkretnog nosioca troškova, odnosno na uslužni proizvod.
Indirektni troškovi su troškovi koji se ne mogu direktno evidentirati
na mjestu njihovog nastanka kao ni na određenom nosiocu ili grupu
nosilaca troškova, a nazivaju se još opštim, režijskim, i zajedničkim
troškovima.
Procenat raspodjele indirektnih troškova (formula):
53
U hotelsko-turističkim preduzećima u zavisnosti o tome gdje
troškovi nastaju indirektni troškovi mogu se podijeliti na:
- Troškove uslužno-proizvodne režije,
- Troškove opšte uprave i prodaje (troškovi zajedničkih službi).
Primjer: Raspoređivanje indirektnih troškova prema nosiocima:
U hotelsko-turističkom preduzeću razlikuju se tri kategorije soba.
Ukupni indirektni troškovi su 49.500 KM. Direktni troškovi
kategorija soba: I- 20.000, II- 15.000, III- 10.000 KM.
54
Kategorije
soba
Direktno
troškovi
Koeficijent
raspodjele
Indirektni
troškovi
I kategorija 20.000 1,10 22.000
II kategorija 15.000 1,10 16.500
III katrgorija 10.000 1,10 11.500
UKUPNO 45.000 49.500
Pomoću koeficijenta rasporediti indirektne troškove na pojedine kategorije
soba kao nosioce.
Podjela troškova u zavisnosti od stepena iskorištenosti kapaciteta
Ukupni troškovi u hotelsko-turističkim preduzećima na osnovu kriterijanjihove zavisnosti od stepena iskorištenosti kapaciteta dijele se na dvijegrupe.
1. Fiksne troškove.
2. Varijabilne troškove.
Fiksni troškovi dijele se na:
a) Apsolutno fiksne, i
b) Relativno fiksne.
Varijabilni troškovi dijele se na:
a) Proporcionalne,
b) Progresivne, i
c) Degresivne.
56
Elastičnost troškova (koeficijent reagibilnosti)
Jedna od mjera kretanja troškova u odnosu na promjenu obima prometa(iskorištenosti kapaciteta) je koeficijent elastičnosti ili reagibilnostitroškova (ET) koji pokazuje za koliko će se procenata povećati ilismanjiti troškovi ako se obim prometa poveća za jedan procenat iobrnuto.
Stepen reagibilnosti troškova predstavlja kvantitativni odnos promjena troškova i promjena obima prometa.
57
Primjer: Izračunati koeficijent elastičnosti troškova ako se obimprometa poveća sa 40.000 na 60.000 noćenja, a ukupni troškovi se povećaju sa 12.000 na 36.000 KM. Šta znači dobijeni rezultat?
Koeficijent elastičnosti troškova pokazuje da za svaki jedan procenatpovećanja prometa ukupni troškovi će porasti za 4%; što predstavljaprogresiju troškova.
58
Fiksni troškovi
Fiksni (stalni, konstantni) troškovi u ukupnom iznosu ostaju
nepromijenjeni bez obzira na stepen iskorištenosti kapaciteta. Ovi
troškovi nastaju i u uslovima kad se kapaciteti preduzeća ne koriste,
pa ih još nazivamo troškovima kapaciteta ili vremenskim
troškovima.
Hotelsko-turistička preduzeća (hoteli) koji sezonski posluju
posebno su osjetljivi na ovu vrstu troškova. U hotelijerstvu fiksni
troškovi učestvuju od 70-80% u strukturi ukupnih troškova.
Odnos fiksnih troškova i ukupnih troškova predstavlja koeficijent
fiksnih troškova.
59
Primjer: Ako su ukupni troškovi u hotelsko-turističkom preduzeću200.000 KM a ukupni fiksni troškovi 160.000 KM, koliki je koeficijent fiksnih troškova:
Izrada:
Koeficijent fiksnih troškova u navedenom primjeru pokazuje dafiksni troškovi u strukturi ukupnih troškova u hotelsko-turističkompreduzeću učestvuju sa 80%.
60
Apsolutno fiksni troškovi
Apsolutno fiksni troškovi su nepromjenjljivi (stalni, konstantni) nezavisno od promjene stepena iskorištenosti kapaciteta ipredstavljaju tipične troškove kapaciteta.
U apsolutno fiksne troškove u hotelsko-turističkim preduzećimaspadaju:
- amortizacija (vremenska),
- kamate na kredite,
- premije osiguranja,
- zakupnine,
- investiciono održavanje ukalkulisano u cijenu koštanja,
- plate radnika (ako nisu vezane za učinak),
- ostali troškovi fiksnog karaktera.
61
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće (hotel) ima ukupne fiksne troškoveu iznosu od 4.000 KM:
- amortizacija 2.500 KM
- osiguranje 1.000 KM
- troškove zakupnine 500 KM. Izračunati ukupne fiksne troškove i
prikazati tabelarno i grafički:
a) kretanje apsolutno fiksnih troškova,
b) kretanje apsolutno fiksnih troškova po jedinici prometa
62
Obim prometa (ostvareni
broj pansiona)Ukupni apsolutno fiksni
troškovi
Apsolutno fiksni troškovi
po jedinici prometa
4 4.000 1.000
8 4.000 500
16 4.000 250
24 4.000 166
32 4.000 125
40 4.000 100
48 4.000 83
56 4.000 71
Grafički prikaz apsolutno fiksnih troškova
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
0 10 20 30 40 50 OBIM PROM ETA(ost. br. pans.)
AF T
Q
8; 500
16; 250
24; 16632; 125
40; 10048; 8356; 71
0
200
400
600
800
1000
0 20 40 60 80 OBIM PROMETA(ost. br. pans.)
AFT PO JEDINICI
Relativno fiksni troškovi
Relativno fiksni troškovi se pojavljuju prilikom prelaska iz jedne zone (stepena) u drugu zonu iskorištenosti kapaciteta. Kada hotelsko-turistička preduzeća povećavaju iskorištenost kapaciteta dolazi do naglog povećanja fiksnih troškova koji izazivaju nagli porast ukupnih fiksnih troškova, a posljedica je odluka preduzeća za povećanjem obima prometa.
Relativno fiksni troškovi su:
- plate sezonskih radnika,
- troškovi tekućeg održavanja,
- troškovi vode, energije, goriva,
- razne društvene obaveze,
- doprinosi komorama i udruženjima,
- otpis sitnog inventara,
- reprezentacije, propagande, reklame,
- dodatna amortizacija i sl.
65
Primjer: Ukupni fiksni troškovi (UFT) u hotelsko-turističkom
preduzeću iznose 24.000 KM, a planirani obim prodaje iznosi 12.000
KM. Ukupni fiksni troškovi po jedinici prometa (uft) iznose 2 KM
(24000:12000).
Ako preduzeće ostvari promet od 10.000 KM, onda je iskorišteno
ukupno 20.000 KM fiksnih troškova (10.000 x 2), a to znači da je
ostalo 4.000 KM neiskorištenih fiksnih troškova zbog neostvarenja
planiranog obima prodaje.
Tabelarni prikaz kretanja ukupnih relevantno fiksnih troškova i
relativno fiksnih troškova po jedinici prometa.
Obim prometa (ostvareni broj
pansiona)
Ukupni relativni fiksni troškovi Relativno fiksni troškovi po
jedinici prometa
20 8.000 400
40 8.000 200
60 8.000 133
80 8.000 100
80 12.000 150
100 12.000 120
120 12.000 100
120 16.000 133
140 16.000 114
160 16.000 100
Grafički prikaz relativno fiksnih troškova po jedinici prometa400
200
100
150
120
100
133
110100
50
100
150
200
250
300
350
0 50 100 150 OBIM PROM ETA(ost. br. pans.)
rft
q
• Grafički prikaz kretanja ukupnih relativno fiksnih troškova za
različite obime prometa
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
20 40 60 80 100 120 140 OBIM PROM ETA(ost. br. pans.)
ZONA I
ZONA II
ZONA IIIUrFT
Q
Varijabilni (promjenljivi) troškovi
Varijabilni ili promjenljivi troškovi su oni troškovi koji se mijenjaju
u zavisnosti o promjeni stepena iskorištenosti kapaciteta (obima
prometa).
U varijabilne troškove hotelsko-turističkih preduzeća spadaju:
- namirnice i pića,
- ostali materijali,
- nabavna vrijednost trgovačke robe,
- provizije putničkim agencijama,
- porez na promet,
- ostali troškovi koji se mijenjaju s promjenom stepena
iskorištenosti kapaciteta.
68
Proporcionalno-varijabilni troškovi
Ukoliko se troškovi mijenjaju proporcionalno u odnosu na kretanje
prometa nazivaju se proporcionalni troškovi, odnosno, oni prate
kretanje stepena korištenja kapaciteta.
Kao najznačajniji proporcionalno-varijabilni troškovi u hotelsko-
turističkim preduzećima su: utrošena vrijednost sirovina i
materijala namirnica i pića, a mogu biti i troškovi ambalaže,
parkiranja, napitaka i sl.
Tabelarni prikaz kretanja ukupnih proporcionalno-varijabilnih
troškova i proporcionalno-varijabilnih troškova po jedinici prometa.
Obim prometa
(ostvareni broj
pansiona)
Ukupni proporcionalno
varijabilni troškovi
Proporcionalno
varijabilni troškovi po
jedinici prometa
200 3.000 15
220 3.300 15
240 3.600 15
260 3.900 15
280 4.200 15
Grafički prikaz ukupnih proporcionalno-varijabilnih troškova troškova
Grafički prikaz proporcionalno - varijabilnih troškova po jedinici
70
3100
3300
3500
3700
3900
4100
220 240 260 280 OBIM PROM ETA(ost. br. pans.)
UPV T
Q
5
10
15
20
220 240 260 280 OBIM PROM ETA(ost. br. pans.)
pvt
q
Primjer: Na osnovu pokazatelja iz prethodne tabele izračunati
koeficijent reagibilnosti proporcionalno-varijabilnih troškova ako se
broj pansiona poveća sa 260 na 280, a troškovi sa 3.900 na 4.200
KM.
Primjer: P1......260 pan. T1.....3.900 KM ΔP ΔT
P2......280 pan. T2.....4.200 KM 20 300
71
Progresivno-varijabilni troškovi
Progresivno kretanje varijabilnih troškova karakteriše njihov bržirast u odnosu na rast obima prometa.
Progresivno kretanje varijabilnih troškova je nepovoljno zaposlovanje hotelsko-turističkih preduzeća i može se pojavitiprilikom nekvalitetne, ili nepovoljnih uslova nabavke materijala, kao i povećanog rastura, kvara i loma, i sl.
Tabelarni prikaz kretanja progresivno-varijabilnih troškova iprogresivno-varijabilnih troškova po jedinici.
72
Obim predmeta
(ostvareni broj
pansiona)
Ukupni progresivno
– varijabilni troškovi
Progresivno-
varijabilni troškovi
po jedinici prometa
200 400.000 2.000
400 820.000 2.050
600 1.300.000 2.166
800 1.760.000 2.200
1000 2.500.000 2.500
Grafički prikaz kretanja progresivno-varijabilnih troškova
Grafički prikaz kretanja progresivno-varijabilnih troškova pojedinici
73
400
820
1300
1760
2500
0
500
1000
1500
2000
2500
0 200 400 600 800 1000
hiljad
a
OBIM PROM ETA(ost. br. pans.)
PV T
Q
20002050
2166 2200
2500
1500
2000
2500
pvt
0 200 400 600 800 1000 OBIM PROM ETA(ost. br. noćenja)
q
Primjer: Izračunati koeficijent reagibilnosti progresivno-varijabilnihtroškova kada se obim prometa poveća sa 800 na 1.000 noćenja, a troškovi sa 1.760.000 na 2.500.000 KM.
P1…….800 noć. T1…..1.760.000 ΔP ΔT
P2…….1.000 noć. T2…...2.500.000 200 740.000
74
Koeficijent reagibilnosti progresivno-varijabilnih troškova pokazuje
da su troškovi u progresiji jer je K > 1 (1,68).
Degresivno kretanje pokazuju uglavnom troškovi pomoćnih
materijala koji se koriste u pripremanju hrane, troškovi pogonske
energije, putni troškovi i drugi troškovi.
Tabelarni prikaz kretanja degresivno-varijabilnih troškova i
degresivno-varijabilnih troškova po jedinici prometa.
75
Obim prometa
(ostvareni broj
noćenja)
Ukupni degresivno –
varijabilni troškovi
Degresivno-
varijabilni troškovi
po jedinici prometa
50 100.000 2.000
100 190.000 1.900
150 240.000 1.600
200 250.000 1.250
250 275.000 1.100
Grafički prikaz kretanja ukupnih degresivno-varijabilnih troškova
76
100.000
190.000
240.000250.000
275.000
0
100.000
150.000
200.000
250.000
UDV TUDT
0 50 100 150 200 250 OBIM PROM ETA(ostvareni br. noćenja)
Q
Grafički prikaz degresivno-varijabilnih troškova po jedinici prometa
77
20001900
1600
1250
1100
0
1000
1500
2000
dvt
DVT
0 50 100 150 200 250 OBIM PROM ETA(ostvareni br. noćenja)
q
Primjer: Izračunati koeficijent reagibilnosti degresivno-varijabilnih troškova za obim prometa od P1 = 200 i P2 = 250 noćenja, a troškovi sa 250.000 na 275.000 KM.
P1……200 noć. T1…..250.000 KM ΔP ΔT
P2…….250 noć. T2……275.000 KM 50 25.000
78
Koeficijent reagibilnosti degresivno-varijabilnih troškova je manji
od 1 i iznosi 0,4 što pokazuje da su troškovi u degresiji.
Kretanje troškova u odnosu na promet
UT = FT + VT
Ukupni troškovi se različito ponašaju u odnosu na obim prometa,
pri različitim nivoima korištenja kapaciteta pokazuju različite
stepene elastičnosti (reagibilnosti) od nule do maksimalnog
stepena korištenja kapaciteta.
U hotelsko-turističkim preduzećima varijabilni troškovi najvećim
dijelom proporcionalni (namirnice, pića, sirovine i materijali),
porastom prometa imaju stalnu tendenciju rasta, što predstavlja
progresivno kretanje troškova.
79
Fiksni troškovi s porastom prometa djeluju degresivno, a varijabilni
troškovi djeluju progresivno na kretanje ukupnih troškova u
hotelsko-turističkim preduzeću.
Najveći uticaj na kretanje troškova po jedinici prometa imaju:
- fiksni, i
- proporcionalno-varijabilni troškovi.
Zone troškova
U zavisnosti od odnosa između uticaja pojedinih vrsta troškova i
obima prometa mogu se razlikovati slijedeće zone troškova:
- Zona degresije,
- Zona progresije,
- Zona optimalnosti.
80
Zona degresije
Zona degresije troškova polazi od nultog stepena iskorištenostikapaciteta do granice degresije troškova koja se prosječno nalaziiznad ¾ kapaciteta.
Zona progresije
Zona progresije troškova se nalazi između zone optimalnosti imaksimalnog stepena iskorištenosti kapaciteta. U ovoj zoni troškovidobivaju progresivan karakter, zbog preopterećenosti kapaciteta pa troškovi rastu brže od rasta prometa kako u apsolutnom iznosu.
Zona optimalnosti
Analizirajući dinamiku troškova i iskorištenosti kapaciteta može se zaključiti da se najbolja rentabilnost preduzeća postiže u zonioptimalnosti.
Optimalni stepen iskorištenosti kapaciteta u korelativnoj je veziizmeđu odnosa obima prometa i ukupnih troškova po jediniciuslužnog proizvoda. Optimalan stepen iskorištenosti kapacitetaostvaruje se kada se izjednače ukupni i granični troškovi po jediniciuslužnog proizvoda, odnosno prosječnih graničnih troškova.
81
U zoni optimalnosti troškovi dobijaju proporcionalni karakter, štoznači da su po jedinici uslužnog proizvoda nepromjenljivi, zbogčega hotelsko-turistička preduzeća u zoni optimalnosti(proporcionalnosti) ostvaruju najveći profit s aspekta rentabilnosti.
Grafički prikaz kretanja ukupnih troškova po zonama
82
OBIM FIZIČKOGPROMETA
ZONA DEGRESIJE
ZONA OPTIMALNOSTI
ZONAPROGRESIJE
Q
UT
Prosječni troškovi
Za uspješno vođenje poslovne politike hotelsko-turističkih
preduzeća neophodno je poznavanje kretanje troškova po jedinici
fizčkog obima prometa, odnosno kretanje prosječnih troškova po
zonama korištenja kapaciteta (obima prometa).
Grafički prikaz kretanja prosječnih troškova po zonama
83
OBIM FIZIČKOGPROMETA
ZONA DEGRESIJE
ZONA OPTIMALNOSTI
ZONAPROGRESIJE
pt
q
Ako su ukupni troškovi zbir ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnihtroškova (UT = FT + VT) onda: ukupni prosječni troškovi predstavljajuzbir prosječnih fiksnih (ft) i prosječnih varijabilnih troškova (vt):
Prosječni troškovi = prosječni fiksni troškovi + prosječni varijabilnitroškovi
ut = ft + vt
Kretanje ukupnih i prosječnih troškova
Kretanje ukupnih i prosječnih troškova uslovljeno je strukturomtroškova (odnosom fiksih i varijabilnih troškova) i stepenom korištenjakapaciteta.
84
Obim
fizičkog
prometa
Fiksni
troškovi
Varijabilni
troškovi
Ukupni
troškovi
Prosječni
troškovi po
jedinici prometa
0 200 0 200 -
10 200 300 500 50
20 200 500 700 35
30 200 700 900 30
40 200 900 1.100 27.5
50 200 1.100 1.300 26
60 200 1.300 1.500 25
70 200 1.500 1.700 24.3
80 200 1.700 1.900 23.8
90 200 1.900 2.100 23.3
Grafički prikaz ukupnih troškova
86
500
700
900
1100
1300
1500
1700
1900
2100
0
300
600
900
1200
1500
1800
2100
T
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 FIZIČKI OBIM PROMETA
(P)
Grafički prikaz prosječnih troškova po jedinici fizičkog obimaprometa
87
50
35
3027,5
26 25 24,3 23,8 23,3
0
10
20
30
40
50
pt
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
q
Granični (marginalni) troškovi
Granični troškovi u hotelsko-turističkim preduzećima predstavljajudodatne prosječne troškove za dodatni fizički obim prometa, odnosno, oni su prosječni troškovi između dva nivoa fizičkog obima prometa.
Granični ili marginalni troškovi obuhvataju dodatne troškove zadodatni fizički obim prometa pri postojećem stepenu korištenjakapaciteta. Odnosno, granični troškovi su promjena ukupnih troškova, zbog promjene fizičkog obima prometa za jednu jedinicu:
U hotelsko-turističkim preduzećima najčešća primjena graničnih ilimarginalnih troškova je u vezi sa donošenjem odluka o produženjuturističke sezone poslovanja i određivanju visine prodajne cijene, povećanja obima prometa u vremenskom periodu produženja sezoneposlovanja.
88
GT = granični troškovi
ΔUT = promjena ukupnih troškova
ΔP = promjena fizičkog obima prometa.
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće ima ukupne troškove 4.200 KM zafizički obim prometa od 8 noćenja, a ukupne troškove u iznosu od 5.800 KM za fizički obim prometa od 9 noćenja. Koliko iznose granični(maginarni) troškovi?
Izrada:
UT = 4.200 KM – (za 8 noćenja)
UT = 5.800 KM – (za 9 noćenja)
89
Oportunitetni troškovi
• Oportunitetni troškovi (eng. Oportunity Cost) predstavljaju vrijednostkoja je mogla biti ostvarena da su resursi bili uloženi na najbolji način, tj. pokazuje vrijednost koja je izgubljena zato što resursi nisu uloženi u najbolju upotrebnu varijantu.
Remanencija troškova je pojava kada ukupni troškovi opadaju sporijenego što opada obim prometa,odnosno iskorištenost kapaciteta.
Metode raščlanjivanja ukupnih troškova
U strukturi ukupnih troškova preduzeća kao sistema pojavljuju se tri komponente troškova:
- fiksni troškovi,
- relativno fiksni troškovi, i
-proporcionalno-varijabilni troškovi.
Kada se ukupni troškovi analiziraju u okviru jedne organizaciono-poslovne jedinice preduzeća, u tom slučaju se uočavaju dvijekomponente ukupnih troškova, i to:
- proporcionalno-varijabilni troškovi, i
- fiksni troškovi.
90
Metode utvrđivanja fiksne komponente u ukupnimtroškovima
U praksi hotelsko-turističkih preduzeća pojavljuju se tri komponente troškova: fiksni, proporcionalno-varijbilni i relativno-fiksni troškovi
Raščlanjivanje, odnosno odvajanje fiksne komponente odproporcionalno-varijabilne komponente najčešće se vrši primjenomslijedećih metoda:
1. metoda knjigovodstvenog odvajanja fiksne komponente,
2. metoda interpolacije, i
3. metoda linije trenda.
Metoda linije trenda
Utvrđivanje fiksne komponente pomoću metode linije trenda vrši se na dva načina:
a. grafički, i
b. metodom najmanjih kvadrata
91
Metoda najmanjih kvadrata je najpouzdanija metoda za utvrđivanjeiznosa varijabilne i fiksne komponente u strukturi ukupnihtroškova. Izračunavanje ovih komponenti troškova zasniva se najednačini linearne funkcije:
Y = a + bx
Odnosno:
UT = FT + pvt x Q
- UT - ukupni troškovi
- FT - fiksni troškovi
- Pvt - proporcionalno-varijabilni troškovi po jedinici prometa
- Q - obim prometa.
92
POJAVNI OBLICI REZULTATA POSLOVANJA
HOTELSKO-TURISTIČKIH PREDUZEĆA
Rezultati poslovanja hotelsko-turističih preduzeća su efekti (učinci)
koje preduzeća ostvaruju u određenom vremenskom periodu. Oni se
ispoljavaju kao rezultati transformacije ekonomskih elemenata
ulaza (inputa) u izlaze (outpute) kroz uslužno-proizvodni proces.
Rezultati poslovanja hotelsko-turističkih preduzeća su kvantitativna
i kvalitativna mjerila uspjeha poslovanja, najčešće preko:
- ukupnog prihoda.
- fizičkog obima ostvarenih rezultata.
93
Ukupan prihod kao rezultat poslovanja
Svrha poslovanja hotelsko-turističkih preduzeća je da se prodajom uslužnog proizvoda na tržištu ostvare prihodi iz kojih će se podmirivati troškovi i obaveze nastale poslovanjem i proširenjem materijalne osnove rada.
Ukupan prihod zavisi od:
- fizičkog obima prometa,
- prodaje i
- tržišta.
Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) prihodi su svrstani prema slijedećim grupama:
- prihodi od prodaje robe,
- prihodi od prodaje proizvoda i usluga,
- prihodi od aktiviranja učinaka i robe,
- promjena vrijednosti zaliha učinaka,
- prihodi od premija,
94
- prihodi od subvencija,
- prihodi od dotacija,
- prihodi od donacija i td.,
- drugi poslovni prihodi,
- finansijski prihodi,
- ostali prihodi
- prihodi od usklađivanja vrijednosti imovine,
- vanredni prihodi i prenos prihoda.
Prihodi u hotelsko-turističkim preduzećima sastoje se od:
- prihoda od smještaja,
- prihoda od usluga hrane i pića na domaćem i stranom tržištu,
- zajedničkih prihoda po osnovu ugovora na domaćem i stranom tržištu,
- prihoda po osnovu raznih donacija, i sl.
- ostalih prihoda.
95
U hotelsko-turističkim preduzećima sa sezonskim poslovanjem
karakteristična je struktura prihoda:
- prihodi od pansiona (pansionski prihodi),
- vanpansionski prihodi: hrana, piće, trgovina od suvenira i sl.,
- ostali prihodi (zakupnine, prihodi od kamata, vanredni prihodi i
sl.).
Ukupan prihod se može definisati kao ukupno realizovana količina
proizvoda i usluga, ili ukupna suma novca, koju preduzeće ostvaruje
prodajom proizvoda i usluga.
Ukupan prihod se izračunava kao proizvod ukupne količine
usluga/proizvoda i cijene po jedinici.
UP = Q x c
UP - ukupan prihod
Q - količina (usluga/proizvoda) uslužnog proizvoda
C - cijena po jedinici uslužnog proizvoda
96
Prosječan prihod
Prosječan prihod predstavlja prihod po jedinici uslužnog proizvoda:
ØPr – prosječan prihod
UP – ukupan prihod
Q – količina (usluga/proizvoda) uslužnog proizvoda
Granični prihod (marginalni)
Marginalni prihod (MPr) predstavlja promjenu ukupnog prihoda kojanastaje zbog prodaje jedne dodatne jedinice uslužnog proizvoda.
ΔUP – promjena ukupnog prihoda
ΔQ – promjena količine uslužnog proizvoda
97
Struktura prihoda
Redovni prihodi u hotelsko-turističkim preduzećima predstavljaju
prihode od pružanja osnovnih i dodatnih usluga, kao npr:
-prihodi od pružanja usluga smještaja,
- prihodi od pružanja usluga hrane i pića,
- prihodi od pružanja raznovrsnih dodatnih usluga (ostali
prihodi).
U osnovne grupe prihoda koje se realizuju u hotelsko-
turističkim preduzećima ubrajaju se:
- prihodi koji nastaju iz osnovnog poslovanja,
- prihodi koji nastaju iz ulaganja,
- finansijski prihodi,
- ostali prihodi,
- vanredni prihodi.
98
Na obim prihoda iz osnovne djelatnosti utiču dvije grupefaktora:
- vanjski faktori,
- unutrašnji faktori.
U unutrašnje faktore spadaju:
1. Struktura i veličina ulaganja u uslužno-proizvodni ciklus.
2. Elementi marketinga:
- hotelske usluge/proizvod (uslužni proizvod)
- promocija,
- cijene,
- plasman,
- prodaja.
99
Ostali elementi menadžment funkcije:
- planiranje,
- istraživanje tržišta,
- organizacija poslovanja,
- kadrovska struktura.
Vanjski faktori koji utiču na visinu prihoda su:
1. Tržište
2. Konkurencija
3. Privredni sistem
4. Turistička potražnja
Prihodi koji proizilaze iz ulaganja sa drugim poslovnimsubjektima, čine finansijske prihode, a to su:
- kamate po osnovu datih kredita i zajmova i kamate ostvareneplasmanom obveznica i komercijalnih zapisa,
- kamate po osnovu potražnje od kupaca,
- dividenda i u udjelu u dobiti, dobiti od prodaje akcija i poslovnihudjela,
- ostali prihodi po osnovu ostalih plasmana i finansijskih transakcija.
100
U ostale prihode spadaju:
- prihodi od dotacija, subvencija, regresa i kompenzacija,
- prihodi od otpisanih obaveza,
- viškovi,
- vrijednost prodanog materijala,
- vrijednost prodanih osnovnih sredstava,
- prihodi od penala, kazna i nagrada,
- naplaćena otpisana potraživanja,
- ostali prihodi (vrijednost vlastitih usluga za promociju,
reprezentaciju, prihodi od odobrenih popusta, rabata i kasaskonta).
101
Vanredni prihodi su oni prihodi koje hotelsko-turistička preduzeća
ostvaruju u neplaniranim, vanrednim okolnostima i koji se
povremeno pojavljuju.
U računovodstvenoj praksi hotelsko-turistička preduzeća
prihodi se obračunavaju kao:
- fakturisana realizacija, i
- naplaćena realizacija.
Fakturisanu realizaciju predstavljaju prihodi koji su fakturisani, bez
obzira da li je izvršena naplata ili nije.
Naplaćena realizacija kao prihod je ona realizacija koja je
naplaćena. Ovim pristupom iz prihoda se isključuje realizacija koja
nije naplaćena, iako ne postoji rizik naplate.
102
UTVRĐIVANJE REZULTATA POSLOVANJA
HOTELSKO-TURISTIČKIH PREDUZEĆA
Poslovni ili finansijski rezultat predstavlja razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, koji može biti pozitivan, negativan ili jednak nuli.
Ako je:
UP >UR (finansijski rezultat je pozitivan – dobitak)
UP < UR (finansijski rezultat je negativan – gubitak)
UP = UR (finansijski rezultat jednak je nuli).
Ukupni rashodi
Ukupni rashodi se dijele na dvije grupe:
- redovne rashode, i
- vanredne rashode,
103
Redovni rashodi su oni rashodi koji nastaju redovnim poslovanjem
hotelsko-turističkih preduzeća, odnosno oni predstavljaju troškove
koji se mogu predvidjeti, planirati i ukalkulisati u cijenu koštanja,
uslužnog proizvoda, a to su:
- troškovi realizovanih usluga proizvoda (uslužnog proizvoda),
- vremenski troškovi (amortizacija i indirektni opšti troškovi),
- troškovi materijala,
- troškovi osnovnih sredstava,
- troškovi finansiranja (kamate),
- negativne kursne razlike i sl.
Vanredni rashodi su rashodi koji nisu u direktnoj vezi sa uslužno-
proizvodnim procesom rada u hotelsko-turističkim preduzećima, ali
koji se moraju nadoknaditi.
104
Oni se pojavljuju povremeno i neplanirano, kao npr:
- negativni efekti revalorizacije,
- nenaplaćena potraživanja,
- rashodi otpisanih i rashodovanih osnovnih sredstava,
- manjkovi na zalihama,
- plaćene kazne i penali,
- otpisi zaliha,
- razne štete prouzrokovane objektivnim ili subjektivnim faktorima i
sl.
Ukupni prihodi
Ukupni prihodi su u novcu izražena vrijednost svih prihoda, kao
redovnih i vanrednih, koje hotelsko-turistička preduzeća ostvaruju u
određenom obračunskom periodu, npr.: godini dana.
105
Ukupni prihodi se dijele u dvije grupe:
- redovni prihodi, i
- vanredni prihodi
Redovni prihodi:
- prihodi od osnovne djelatnosti,
- prihodi od ulaganja,
- prihodi od finansiranja, i
- ostali prihodi.
Vanredni prihodi su oni koji nastaju neplanirano i povremeno, i koji utiču na povećanје poslovnog rezultata preduzeća. U vanredne prihode spadaju:
- prihodi od dotacija,
- prihodi od subvencija, regresa i kompenzacija,
- prihodi od viškova zaliha, proizvoda,
106
- prihodi novca i vrijednosnih papira,
- prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja,
- prihodi od zateznih kamata, nagrada i sl.,
- prihodi od pozitivnih efekata rvalorizacije,
- prihodi od pozitivnih kursnih razlika,
- ostali vanredni prihodi.
Šema formiranja ukupnog prihoda:
107
Redovni prihodi Vanredni prihodi
Ukupni prihodi
Dobitak
- Dobitak je pozitivna finansijska razlika između ukupnih prihoda i
ukupnih rashoda, odnosno kada je UP > UR.
*Dobitak (D) = Ukupni prihodi (UP) – Ukupni rashodi (UR)
- Dobitak kao pozitivan finansijski rezultat ima presudan značaj za
poslovanje hotelsko-turističkih preduzeća, obzirom da je dobit cilj,
svrha i pokretač rasta i razvoja preduzeća, odnosno:
- Dobit je osnovni cilj poslovanja preduzeća;
- Dobit je svrha postojanja preduzeća;
- Dobit je pokretač svih poslovnih aktivnosti, razvoja i rasta
preduzeća.
108
Bruto-dobit predstavlja ukupnu pozitivnu finansijsku razliku koja u
sebi sadrži obaveze prema državi (porez na dobit i doprinos). Kada
se od bruto- dobiti oduzmu obaveze prema državi dobije se neto-
dobit.
* Neto - dobit = bruto dobit - (porez + doprinos na dobit).
Dobit kao ekonomsko-finansijski pokazatelj je usko povezana sa
ekonomičnosti i rentabilnosti.
Neto-dobitak (čisti dobitak), kao čisti finansijski rezultat u
preduzeću raspoređuje se prema zakonskim i internim propisima.
109
Šema raspodjele bruto – dobiti
- Dio neto dobiti po osnovu rada
- Dio neto-dobiti po osnovu kapitala
- Neraspoređeni dio neto dobiti
110
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi Bruto dobit
Porez i dopri.
Neto dobit
Šema raspodjele neraspoređenog dijela dobiti
• Gubitak
Gubitak je negativni finansijski rezultat poslovanja hotelsko-turističkih
preduzeća, odnosno, kada su ukupni prihodi manji od ukupnih rashoda,
što pokazuje da ukupani prihodi ne mogu pokriti ukupne rashode
poslovanja preduzeća.
111
Neraspoređeni dio dobiti
- dio za povećanje kapitala
- dio za povećanje uloga
- dio za stvaranje rezervi
- dio za naknade akcionarima
dividenda
Gubitak kao negativna ekonomska pojava dovodi do smanjenjasredstava preduzeća.
Pokriće gubitka u poslovanju hotelsko-turističkih preduzeća vrši se na teret sredstava:
- vlastitog kapitala,
- rezervi,
- donacija bez obaveze vraćanja.
Pokrivanje gubitka u poslovanju preduzeća predstavlja nadoknadusredstava, koje može biti:
- suštinsko pokriće gubitka,
- formalno pokriće gubitka.
Suštinsko pokriće gubitka predstavlja nadoknadu sredstava preduzeća
u visini gubitka koje preduzeće može dobiti u obliku donacija
poslovnih i drugih partnera bez obaveze vraćanja, na teret vlastitog
kapitala, ili na teret sredstava rezervi.
112
Šema pokrića gubitka:
Formalno pokriće gubitka predstavlja:
- dobivanje sanacionog kredita kojim se privremeno nadoknađujusredstva preduzeća koja su smanjena ostvarenjem gubitka, obziromda se sanacioni kredit vraća kreditoru uz cijenu kapitala (kamatu),
- pokrivanje gubitka iz vlastitih sredstava (rezervni fond i sl.), štopredstavlja usklađivanje visine sredstava sa izvorima u bilansu stanjapreduzeća, a u suštini ne predstavlja nadoknadu izgubljenihsredstava u visini gubitka koji je ostvaren u poslovanju preduzeća.
113
Ukupni rashodi
Gubitak Ukupni prihodi
- sredstva rezervi
- vlastiti kapital
- donacije bez obaveze vraćanja
Kalkulacije cijena
Kalkulativnim metodama (postupcima) se omogućava:
izračunavanje troškova (cijene koštanja), prodajne cijene, analiza i
kontrola poslovanja, finansijsko planiranje i utvrđivanje rezultata
poslovanja.
U zavisnosti od cilja kalkulacija, one se mogu podijeliti na:
- kalkulacije troškova, (cijene koštanja),
- kalkulacije prodajnih cijena,
- kalkulacije poslovnog rezultata.
Kalkulacija troškova obuhvata sve troškove raspoređenim povrstama, mjestima i nosiocima.
Kalkulacija cijena je postupak utvrđivanja elemenata na osnovukojih će se donijeti odluka o prodaji.
Kalkulacija poslovnog rezultata omogućava sagledavanjeekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja.
114
Kalkulcija kao postupak zadanih veličina mora se zasnivati naodređenim načelima (pravilima):
- načelo tačnosti, (tačan obuhvat troškova),
- načelo dokumentovanosti (za svaki trošak mora postojati određenidokumenat),
- načelo potpunosti (da se u kalkulaciji obuhvate svi troškovi),
- načelo diferenciranosti, razvrstavanje troškova po mjestimanastanka i nosiocima),
- načelo prilagodljivosti (podrazumijeva prilagođavanje kalkulacijeuslužno-proizvodnom procesu)
- načelo preglednosti (traži da je kalkulacija pregledna po strukturii sadržaju),
- načelo uporedivosti (podrazumijeva usporedbu sa ranijimkalkulacijama),
- načelo blagovremenosti (podrazumijeva ažurnost, izradakalkulacije na vrijeme,
- načelo ekonomičnosti (kalkulacija ne može koštat nego koristiti).
115
Metode kalkulacija cijene koštanja
U hotelsko-turističkim preduzećima najviše se koriste tri
metode kalkulacija, za utvrđivanje cijene koštanja, i to:
- diviziona ili djelidbena metoda,
- djelidbena metoda sa ekvivalentnim brojevima, i
- dodatna ili adiciona metoda
Diviziona ili djelidbena metoda kalkulacije primjenjuje se na taj
način da se ukupni troškovi nezavisno o karakteru pojedinačnih
troškova saberu sa, razlikom između troškova i prodajne cijene, a
zatim podijele sa brojem usluga/proizvida (broj učinaka), pri čemu
se koristi formula:
116
- Postupak ove kalkulacije zasniva se na utvrđivanju ukupnog iznosa
troškova koji nastaju na određenom mjestu troškova i njihovim dijeljenjem
sa količinom istovrsnih učinaka (npr.: broj noćenja). Primjena ove metode
ne zahtijeva podijelu troškova na direktne i indirektne. Ova metoda
podrazumijeva homogenost odnosno istovrsnost uslužnog proizvoda.
Djelidbena metoda kalkulacija sa ekvivalentnim brojevima primjenjuje se
u uslovima raznovrsnog asortimana, odnosno kad učinci (rezultati) nisu
istovrsni.
- Ekvivalentni brojevi predstavljaju srazmjerno učešće srodnih pojedinih
vrsta usluga/proizvoda u ukupnim indirektnim troškovima. Metoda
kalkulacije ekvivalentnih brojeva sastoji se u tome što se različito srodne
usluge/proizvodi svedu na uslovne jedinice. Iznos indirektnih troškova po
uslovnoj jedinici se dobije kada se ukupni indirektni troškovi podijele sa
zbirom uslovnih jedinica.
117
- Ekvivalentni brojevi održavaju relativne odnose između troškova
pojedinih usluga/proizvoda koje su komponente integralnog
uslužnog proizvoda.
Primjer djeldbene metode sa ekvivalentnim brojevima (hotel):
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće (hotel) kapaciteta 100
kreveta na godišnjem nivou ostvari ukupne troškove u iznosu od
359.100 KM. Iskorištenost kapaciteta na godišnjem nivou je 80%,
odnosno 29.200 noćenja.
118
Usluge/noćenje Broj jedinica
Relativni
odnos troškova
Ekvivalentni
brojevi
Sobe A 100 1,0 100
Sobe B 150 1,2 180
Sobe C 200 1,3 260
450 540
Izračunati cijene usluga noćenja u sobama: A, B, C,
primjenom djelidbene metode kalkulacije sa ekvivalentnim
brojevima.
- troškovi usluge A = 100 x 665 = 66500 : 100 = 665 KM/1 noćenju (A)
- troškovi usluge B = 180 x 665 = 119700 : 150 = 798 KM/noćenju (B)
- troškovi usluga C = 260 x 665 = 172900 : 200 = 864,50 KM/noćenju (C)
Dodatna ili adiciona metoda sastoji se u tome da se na direktnetroškove dodaju u određenom procentu, po ključu indirektni troškovi iplanirana razlika u cijeni marža, pa se jedinična cijena dobiva poformuli:
119
- Ova metoda izrade kalkulacija primjenjuje se kod većeg asortimana
učinaka što je karakteristika hotelsko-turističkih preduzeća koja pružaju
usluge jela i pića.
- Metode koje se najčešće koriste u formiranju prodajnih cijena u
hotelsko-turističkim preduzećima su:
- troškovi plus dobit;
- direktni troškovi plus marža;
- marginalna metoda;
- metoda donje tačke pokrića troškova;
- metoda pariteta lidera na tržištu;
- metoda pariteta konkurencije;
120
- metoda ponude i potražnje;
- metoda povrata uloženih sredstava;
- metoda formiranja cijena “unazad”;
- metoda formiranja cijena na osnovi ciljnog profita (Hubbartovaformula);
- metoda intuicije;
- skimming metoda.
Metoda troškovi plus dobit
Metoda troškovi plus dobit zasniva se na tome da na ukupne troškove
svake pojedinačne cijene uslužnog proizvoda kao nosilaca troškova doda
planirana dobit koja je objektivno realna ili potrebna.
Kalkulacija prodajne cijene po metodi troškovi plus dobit:
1. direktni troškovi
2. ostali troškovi i amortizacija
3. opšti troškovi uprave i prodaje
4. ukupni troškovi (1+2+3)
5. dobit
6. prodajna cijena (4+5)
121
Formiranje prodajnih cijena u hotelsko-turističkim preduzećima
kalkulativnom metodom sa primjenom marže sastoji se u tome da se
procenat marže dodaje na nabavnu cijenu.
Kalkulacija prodajne cijene po metodi direktni troškovi plus
marža ima slijedeći oblik:
1. direktni troškovi;
2. marža;
3. prodajna cijena (1+2).
Metoda donje tačke pokrića troškova
- Metoda donje tačke pokrića troškova predstavlja formiranje visine
prodajne cijene koja omogućava izjednačavanje ukupnih prihoda sa
ukupnim troškovima, odnosno kad je finansijski rezultat jednak nuli.
- Donja tačka pokrića troškova izračunava se pomoću formule:
122
Grafički prikaz donje tačke pokrića troškova
123
0
20
40
60
80
100
120
140
CIJ
ENA
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 BROJ NOĆENJA
DOBITAK
GUBITAK
UP
FT
DTPT
VT
Q
Metoda povrata uloženih sredstava
- Metoda povrata uloženih sredstava je klasična metoda
formiranja cijena na osnovu odnosa uloženih sredstava i dobiti.
- Metoda sadrži elemente:
1. Visina investicionog kapitala
2. Povrat investicionog kapitala (planirani)
3. Broj gostiju (procjena)
4. Prosječna potrošnja (procjena)
5. Ostvareni prihod (3 x 4)
6. Varijabilni troškovi (procjena)
7. Bruto – dobit ( 5 - 6)
8. Fiksni troškovi (procjena)
9. Neto – dobit (7 - 8)
10. Procjena (da li neto-dobit predstavlja planiranu stopu povrata uloženih sredstava).
124
Hubbartova formula (formiranje cijena na osnovu ciljnog profita –dobiti)
- Hubbartova formula se počela primjenjivati polovinom XX vijeka za potrebe Američkog hotelskog udruženja, kao kvantitativni metod za određivanje prosječne cijene usluga smještaja (soba). Formulu je razvio Roy Hubbart 1952. godine, koja polazi od:
1. Procjene ukupnog ulaganja,
2. Procjene stope povrata uslužnog kapitala,
3. Procjene administrativnih troškova, troškova promocija, troškova grijanja, električne energije i tekućeg održavanja,
4. Planirani bruto-prihod (2+3),
5. Procjene ostvarenog profita po radnim jedinicama, osim radne jedi-nice smještaja,
6. Planiranog profita od poslovne jedinice smještaja,
7. Procjene troškova poslovne jedinice smještaja,
8. Planirani prihod od smještaja (6+7),
9. Procjena broja noćenja po godinama,
10. Planirana prosječna cijena sobe (8+9).
125
Metoda pariteta konkurencije
- Metoda pariteta konkurencije zasnovana je na tržišnim cijenama i analizi cijena konkurenata, pri čemu se zanemaruju troškovi, potražnja, kao i kvalitet ponude između konkurenata na tržištu.
Metoda pariteta lidera na tržištu
- Ova metoda formiranja cijena zasniva se na veličini cijena koju ima lider istih usluga na tržištu.
Metod formiranja cijena „unazad“
- Ovom metodom se prvo određuje prihvatljivost cijena od strane potrošača, a zatim se procjenjuju troškovi da li mogu pokrivati prodajnu cijenu.
Metoda ponude i potražnje
- Ova metoda se nastavlja na metodu direktni troškovi plus marža, s tim da se unazad izračunavaju troškovi i marža, koji imaju kontrolni značaj; da li ćemo prihvatiti prodajnu cijenu?
Metoda ima slijedeći oblik:
1. Prodajna cijena;
2. Marža (za pokriće troškova);
3. Dobit (1-2).
126
Metoda graničnih troškova (marginalna metoda)
- Ova metoda formiranja cijena u hotelsko-turističkim preduzećima
slična je metodi direktni troškovi plus marža, a zasniva se na
pretpostavljenoj činjenici da su direktni troškovi varijabilni, a ostali
troškovi imaju fiksni karakter.
Metoda direktni troškovi plus marža i metoda formiranja cijena po
metodi graničnih troškova nazivaju se „direct costing“ jer se
zasnivaju na podjeli troškova na direktne i indirektne.
- Formiranje cijena pomoću metode graničnih troškova bazira se
samo na varijabilnim troškovima, kojima se dodaje planirana stopa
za pokriće fiksnih troškova, a u nekim slučajevima i dobit.
- Kalkulacija prodajne cijene ovom metodom ima strukturu:
1. Granični troškovi;
2.% pokrića FT i dobiti;
3. Prodajna cijena (1+2).
127
Metoda intuicije
- Metoda intuicije formiranja cijena zasniva se na procjeni, a ne na
osnovu analize troškova i tržišta. Intuitivna metoda jednostavna je
za primjenu, ali obzirom da apstrahuje troškove, konkurenciju i
potražnju na tržištu vrlo se rijetko primjenjuje u praksi, jer je kao
takva nepouzdana.
Skimming – metoda
- Ova metoda primjenjuje se za formiranje cijena u hotelsko-
turističkim preduzećima u slučajevima kada na tržištu postoji velika
potražnja i kada je konkurencija slaba. Na tržištu se nudi prestižan i
kvalitetan uslužni proizvod uz visoku cijenu. Ova metoda se
primjenjuje u kratkom vremenskom periodu.
128
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA
HOTELSKO-TURISTIČKIH PREDUZEĆA
- Na osnovu odnosa između između rezultata i ulaganja u uslužno-proizvodni ciklus konstituišu se tri parcijalna ekonomska principa poslovanja koji predstavljaju kvantitativni izraz osnovnog ekonomskog principa reprodukcije ostvariti maksimalan rezultat uz minimalna ulaganja, a to su:
- produktivnost,
- ekonomičnost i
- rentabilnost.
Produktivnost
- Ekonomski princip produktivnosti podrazumijeva da hotelsko-turistička preduzeća nastoje da ostvare što veći obim prometa sa što manje uložene radne snage.
129
Povećanje produktivnosti omogućava:
- skraćenje radnog vremena,
- povećanje prometa, smanjenje cijene koštanja, i
- povećanje konkurentske sposobnosti preduzeća.
Na produktivnost utiči brojni i raznovrsni faktori koji se ispoljavaju kao eksterni koji su objektivno uslovljeni i interni faktori.
U interne faktore koji utiču na produktivnost mogu se ubrojati:
- tehnička opremljenost rada (automatizacija i mehanizacija),
- organizacija uslužno-proizvodnog procesa rada,
- stručna osposobljenost zaposlenih,
- kvalifikaciona struktura zaposlenih,
- uslovi rada,
- međuljudski odnosi,
- radna disciplina,
- institucionalni uslovi u kojima hotelsko-turistička preduzeća posluju,
- prirodni uslovi itd.
130
Produktivnost u hotelsko-turističkim preduzećima možemo
definisati kao „odnos intuta (ulaza) i outputa (izlaza) u određenom
vremenskom razdoblju uz obavezno pridržavanje kvaliteta“
Najčešće se produktivnost rada mjeri kao:
- odnos količine usluga/proizvoda (uslužnih proizvoda) i količine
uloženog rada, i
- odnos količine usluga/proizvoda (uslužnog proizvoda) i uloženih
sredstava.
Za izračunavanje produktivnosti rada (P) u hotelsko-turističkim
preduzećima koristi se formula, koja predstavlja odnos količine
uslužnog proizvoda (Q) i količine utrošenog ljudskog rada (R).
131
132
Primjer: U hotelu koji raspolaže sa 100 kreveta u jednoj
godini ostvareno je 20.000 noćenja. Cijena usluge noćenja
sa doručkom iznosi 200 KM. Za pružanje usluga smještaja u
hotelu zaposleno je 10 radnika. Izračunati produktivnost
rada (naturalno-količinski) i vrijednosno (u novcu).
Izrada:
Naturalno izražena produktivnost rada je:
Vrijednosno izražena produktivnost rada je:
133
Primjer:Ako hotel u jednoj godini ostvari 5.000 noćenja sa 50 radnika, odnosno 100 noćenja po jednom radniku, a u drugoj godini3.000 noćenja sa 25 radnika, odnosno 120 noćenja po radniku. U ovom primjeru produktivnost ima indeks 120, što znači da se produktivnost povećala za 20%, dok je iskorištenost kapacitetasmanjena za 40%.
Ekonomičnost
- Suština principa ekonomičnosti rada sastoji se u interesu hotelsko-turističkih preduzeća da postignu što veći obim prometa uz štomanje ukupne troškove poslovanja. Ekonomski principekonomičnosti podrazumijeva odnos ukupnih poslovnih prihoda iukupnih poslovnih rashoda.
- Ekonomičnost se iskazuje odnosom između količine uslužnogproizvoda (usluga/proizvoda) i utrošenih elemenata uslužno-proizvodnog procesa (troškova rada, troškova predmeta rada itroškova sredstava rada), pomoću formule:
134
- Tr – troškovi rada
- Tpr – troškovi predmeta rada
- Tsr – troškovi sredstava rada
Ekonomičnost se može mjeriti:
- po stvarnim tekućim (prodajnim) cijenama,
- po stalnim cijenama.
Kada se ekonomičnost mjeri po stvarnim (prodajnim)
cijenama koristi se formula:
135
Ako se ekonomičnost mjeri po stalnim cijenama koristi se
formula:
136
3.a. Koeficijent ekonomičnosti (izdašnosti):
E > 1 – poslovanje je ekonomično
E < 1 – poslovanje je neekonomično
E = 1 – poslovanje je na granici ekonomičnosti.
3.b. Koeficijent recipročne ekonomičnosti (štedljivosti):
rE > 1 – poslovanje je neekonomično
rE < 1 – poslovanje je ekonomično
rE = 1 – poslovanje na granici ekonomičnosti.
Primjer: Hotelsko-turističko preduzeće ima slijedeće rezultateposlovanja:
Izračunati koeficijente:
- Ekonomičnosti-izdašnosti (E)
- Recipročne ekonomičnosti štednje - štedljivosti (rE)
Koeficijent ekonomičnosti pokazuje da se na 1 KM troškova
ostvaruje se 1,33 KM prihoda (učinka)
137
Vremenski period-
mjesec
Ukupni prihodi Ukupni troškovi
I 20.000,00 15.000,00
II 18.000,00 18.000,00
III 16.000,00 16.500,00
- Koeficijent recipročne ekonomičnosti (rE) pokazuje da je
za 1 KM ostvarenja prihoda potrebno uložiti 0,75 KM
troškova.
Parcijalna ekonomičnost
- Ekonomičnost kao ekonomski princip uspješnosti
poslovanja može se posmatrati i parcijalno, kao:
ekonomičnost rada, ekonomičnost predmeta rada i
ekonomičnost sredstava za rad.
138
Rentabilnost
- Rentabilnost je sveobuhvatni pokazatelj poslovanja uspjehahotelsko-turističkih preduzeća, jer sadrži ostvarene pokazateljeproduktivnosti i ekonomičnosti u istom vremenskom periodu.
- Rentabilnost je parcijalni pokazatelj efikasnosti preuzeća. Izražavase kao odnos između profita (dobiti) i prosječne sume angažovanihsredstava (kapitala).
- Parcijalna rentabilnost se može izraziti kao odnos izmeđuekonomski relevantnih dijelova profita (dobitka), (npr.: bruto-profit, bruto-dobit, neto-profit, neto-dobit i sl.).
Pokazatelji rentabilnosti
139
Rentabilnost prema formuli (1) se izračunava u procentimakao odnos između dobiti i uloženih poslovnih sredstava(osnovnih i obrtnih).
Rentabilnost prema formuli (2) se izražava u procentima kaoodnos između dobiti i utrošenih sredstava, odnosno troškovauloženih poslovnih sredstava (amortizacija, troškovipredmeta rada, troškova rada i ostalih opštih i zajedničkihtroškova poslovanja).
Renatabilnost kao mjerilo uspješnosti poslovanja hotelsko-turističkih preduzeća predstavlja odnos između ostvarenogdobitka i angažovanih sredstava, i može se izračunati putemformule:
140
- Za mjerenje rentabilnosti upotrebljava se stopa rentabilnosti, koja se izražava u procentima i pokazuje veličinu ostvarenog dobitka na100 jedinica vrijednosti angažovanih sredstava.
- Kretanje rentabilnosti hotelsko-turističkih preduzeća u tekućemperiodu u odnosu na bazni period izražava se indeksomrentabilnosti.
Ir – indeks rentabilnosti
Rt1 - rentabilnost tekućeg perioda
Rt0 – rentabilnost baznog perioda.
141
Parcijalni pokazatelji rentabilnosti
- Parcijalnu rentabilnost hotelsko-turističkih preduzeća možemoizračunati pomoću formula, stavljanjem u odnos pojedine elementeposlovnih sredstava:
142
Prag rentabilnosti (prelomna tačka)
- Prag rentabilnosti (prelomna tačka) je ona tačka iskorištenosti
kapaciteta (prometa) u kojoj su ukupni prihodi jednaki ukupnim
troškovima, tako da posluje bez dobitka i gubitka, što znači da je
finansijski rezultat jednak nuli”.
- Prag rentabilnosti predstavlja obim prometa na kome je ukupan
prihod jednak ukupnim troškovima.
- Pod angažovanim sredstvima podrazumijeva se vrijednost osnovnih
sredstava na koje se obračunava amortizacija i vrijednost
raspoloživih obrtnih sredstava u toku godine a njihova vrijednost je
veća od vrijednosti utrošenih sredstava koja su uložena u uslužno-
reprodukcijski proces u kome se angažovana sredstva samo
djelimično troše.
143
Izračunavanje praga rentabilnosti
- Primjenom odgovarajuće metodologije moguće je utvrditi (izračunati) granični obim prometa (stepena iskorištenosti kapaciteta) u hotelsko-turističkim preduzećima koji obezbjeđuje poslovanje preduzeća napragu rentabilnosti.
- Za hotelsko-turistička preduzeća značajno je utvrditi uzajamnodjelovanje obima prometa, cijena i troškova, kao i njihov uticaj nakretanje dobiti poslovanja.
- Pretpostavke za izračunavanje praga rentabilnosti (prelomne tačke) matematičkim i grafičkim putem su:
- prodajna cijena (pc) je konstantna (ona se ne mijenja sa promjenomobima prometa),
- ukupni troškovi u okviru određene zone zaposlenosti suproporcionalni (linearni),
- varijabilni troškovi po jedinici (pvt) su konstantni,
- ukupni fiksni troškovi (UFT) su konstantni ( Majcen Ž., Troškovi u teoriji i praksi, Informator, Zagreb, 1971., str.117)
144
Izračunavanje praga rentabilnosti (prelomne tačke)
matematičkim putem
- Prag rentabilnosti (prelomna tačka) matematičkim putem
izračunava se pomoću dvije metode:
- Metodom jednakosti
- Metodom kontribucione mreže
Metoda jednakosti
- Prag rentabilnosti (prelomna tačka) u naturalnom obliku
izračunava se pomoću formule:
- U praksi se često varijabilni troškovi izražavaju u procentima od
vrijednosti prodaje (ukupnog prihoda). Prag rentabilnosti (prelomna
tačka) u vrijednosnom obliku izračunava se pomoću formule:
145
Metoda kontribucione marže
- Kontribuciona marža (Km) predstavlja razliku između ukupnogprihoda (prodaje) i varijabilnih troškova.
Km = UP (prodaja) – VT
- Prag rentabilnosti (prelomna tačka) izračunava se metodomkontribucione marže u naturalnim jedinicama putem formule:
146
- Kontribuciona marža po jedinici izračunava se tako što se od
prodajne cijene oduzmu varijabilni troškovi po jedinici.
Km / jedinici = pc - pvt
- Prag rentabilnosti (prelomna tačka) metodom kontribucione marže
u vrijednosnim jedinicama izračunava se putem formule:
- Stopa kontribucione marže predstavlja odnos između kontribucione
marže i prodaje (prihoda):
147
Osnovna formula za izračunavanje praga rentabilnosti (prelomnetačke):
Q × pc = UFT + pvt × (Q + D)
Grafikon rentabilnosti
- Grafikon rentabilnosti pokazuje odnos ukupnih prihoda i ukupnihtroškova na raznim nivoima obima prometa. Grafikon rentabilnostine ulazi u analizu rentabilnosti nego samo pokazuje tabelarno iligrafički kretanje troškova i ukupnog prihoda.
- Primjer: Izračunati prag rentabilnosti; (tabelarno i grafičkiprikazati):
- prodajna cijena (pc) = 800 KM
- obim prodaje fizički raste po 500 jedinica,
- ukupni fiksni troškovi (UFT) = 300.000 KM,
- varijabilni troškovi po jedinici (pvt) = 500 KM.
148
Izračunati:
- Prag rentabilnosti (Q) – (količinski)
- Ukupan prihod i ukupne troškove za svaki nivo obima prometa(vrijednosno)
Izrada:
Prag rentabilnosti (za obim prodaje; Q - količinski):
Rezultat pokazuje da se prag rentabilnosti ostvaruje na količinskomobimu prodaje od 1.000 komada.
- Prag rentabilnosti vrijednosno:
UP = UT
- Rezultat pokazuje da prag rentabilnosti ostvarujemo pri ukupnomprihodu od 800.000 KM.
149
Grafički prikaz praga rentabilnosti (prelomna tačka,...)
150
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
0 500 1000 1500
DOBIT
DO
BITA
K
GU
BITA
K
UP
UT
FT
VT
UT UP
PRAGRENTABILNOSTI
UP
OBIM PROMETA
• Marginalna stopa, stopa sigurnosti i stopa dobit
(pokazatelji racionalnosti poslovanja)
Na osnovu praga rentabilnosti možemo izračunati nekoliko
pokazatelja koji se koriste za ocjenu racionalnosti poslovanja
hotelsko-turističkih preduzeća, a to su:
- marginalana stopa,
- stopa sigurnosti,
- stopa dobiti.
Marginalna stopa (MS)
Marginalna stopa (MS) se koristi za izračunavanje iznosa realizacije
(ukupnog prihoda) na pragu rentabilnosti, pomoću formule:
151
Stopa sigurnosti (SS)
- Stopa sigurnosti predstavlja razliku između ukupnog prihoda i
ukupnog prihoda koji je ostvaren na pragu rentabilnosti, koja je
podijeljena sa ukupnim prihodom (ukupnom realizacijom).
Primjer:
- prihod (realizacija) = 6.000 KM (na pragu rentabilnosti),
- ukupan prihod (ukupna realizacija) = 9.000 KM.
Izračunati stopu sigurnosti.
152
Stopa marže sigurnosti
Za ocjenu finansijskog položaja za hotelska-turistička
preduzeća značajna je stopa marže sigurnosti (SS), koja se
izračunava po formuli.
Stopa dobiti (SD)
Stopa dobiti (SD) pokazuje koliko dobiti (D) dolazi na svakih
100 jedinica ukupnog prihoda, a izračunava se pomoću
formule:
SD= ili SD
Stopa dobiti na pragu rentabilnosti je jednaka nuli.
153
Primjena grafikona rentabilnosti
Primjena grafikona rentabilnosti kao planskog i kontrolnog
instrumenta zasniva se na polaznim pretpostavkama: apsolutno fiksnim
troškovima proporcionalno-varijabilnim troškovima i sl., što
predstavlja teoretske i praktične nedostatke njegove primjene.
I pored toga, grafikon rentabilnosti se može uspješno koristiti u praksi,
naročito u slučajevima:
- u formiranju cijena,
- utvrđivanja marginalne stope, stope sigurnosti i stope dobiti,
- utvrđivanja praga rentabilnosti za različite nivoe cijena i sl.
Takođe, grafikon rentabilnosti se može uspješno koristiti za mjerenje
uticaja promjena pojedinih elemenata: (troškova, cijena, dobiti,
količine prodaje i sl.), kao i za mjerenje uticaja određenih promjena:
154
Mjerenje uticaja promjene prodajne cijene na:
- obim prodaje, i
- dobit.
Mjerenje uticaja promjene obima prodaje na:
- dobit, i
- prodajnu cijenu
Mjerenje uticaja promjene dobiti na:
- obim prodaje, i
- prodajne cijene.
Mjerenje uticaja promjene fiksnih troškova na:
- dobit,
- prodajnu cijenu, i
- obim prodaje.
Osnovna formula :
Q x pc = UFT +pvt x (Q + D)
155
Za mjerenje uticaja promjena pojedinih elemenata koriste se slijedeće izvedene formule iz osnovne formule za izračunavanje praga rentabilnosti:
Obim prodaje (Q)
Prodajna cijena (pc)
Varijabini troškovi po jedinici (pvt)
156
Dobit (D)
D = Q (pc - pvt) – UFT
Profitabilnost
- Profitabilnost se izražava u vrijednosnim pokazateljima kojipokazuju prinos prema angažovanoj ukupnoj imovini, ili premaukupnom prihodu.
- Za izračunavanje parcijalne profitabilnosti kao mjerila uspješnosti
poslovanja hotelsko-turističkih preduzeća koriste se pokazatelji: profitna
marža, povrat na vlasničku glavnicu i povrat na ukupnu imovinu, pomoću
formula
157
Likvidnost
Likvidnost hotelsko-turističkih preduzeća predstavlja sposobnost
preduzeća da u određenom vremenskom roku izmiri sve dospjele
obaveze plaćanja.
Likvidna sredstva preduzeća sačinjavaju:
- Novac na računima poslovnih banaka (Nb).
- Depozitni novac (dN).
- Hartije od vrijednosti koje se mogu unovčiti (Hv).
- Dospjele obaveze (dO)
Formula za izračunavanje likvidnosti:
158
Pod brzounovčivom aktivom (imovinom) podrazumijeva se:
- gotovina,
- brzounovčive hartije od vrijednosti, i
- neto-potražnja od kupaca.
Solventnost
Solventnost je važniji pokazatelj uspješnosti poslovanja od
Pokazatelja likvidnosti jer pokazuje dugoročnu finansijsku
poziciju hotelsko-turističkih preduzeća.
159
Zaduženost
- Zaduženost hotelsko-turističkih preduzeća može se sagledati pomoću
koeficijenta zaduženosti.
- Koeficijent zaduženosti predstavlja odnos između ukupnih obaveza i
investiranog kapitala, a izračunava se pomoću formule:
- Ovaj pokazatelj zaduženosti pokazuje koliko bi puta preduzeće moglo
isplatiti troškove kamata iz svoje dobiti.
- Ostali pokazatelji zaduženosti (koeficijent zaduženosti, koeficijent
vlastitog finansiranja, koeficijent finansiranja):
160
Koeficijent zaduženosti pokazuje veličinu zaduženja po jednojnovčanoj jedinci ukupnog kapitala (imovine). Ovaj pokazatelj bi u pravilu trebalo biti manji od 50%.
Ovaj pokazatelj pokazuje odnos između tuđeg kapitala, odnosnoobaveza i vlastitog kapitala.
Akumulativna sposobnost
Sagledavanja akumulativnosti pomoću dodatnih pokazatelja:
- koeficijenta akumulativnosti i
- koeficijenta intenziteta korištenja angažovanih sredstava.
161
Koeficijent akumulativnosti, predstavlja odnos između neto-
finansijskog rezultata i ukupnog prihoda u hotelsko-turističkim
preduzećima.
Koeficijent intenziteta korištenja angažovanih sredstava,
predstavlja odnos između ukupnog prihoda (ostvarene realizacije) i
angažovanih sredstava u hotelsko-turističkim preduzećima.
Kao mjerilo rentabilnosti u hotelsko-turističkim preduzećima koristi
se proizvod koeficijenta akumulativnosti i koeficijenta intenziteta
korištenja angažovanih sredstava.
162
Akumulativna sposobnost hotelsko-turističkih preduzeća predstavlja
sposobnost ostvarivanja proširene reprodukcije.
Zadržana dobit je dio vlasničke glavnice preduzeća koja je nastala
od dijela ostvarene dobiti iz prethodnih obračunskih perioda ili na
kraju tekućeg obračunskog perioda, a računovodstveno se evidentira
u pasivi bilansa stanja i pokazuje vrijednost kapitala vlasnika
običnih dionica.
Reproduktivna sposobnost
Reproduktivna sposobnost predstavlja sposobnost stalnog
obnavljanja uslužno-proizvodnog procesa.
Reproduktivna sposobnost preduzeća iskazuje se putem formule:
163