D:TEKSTKRONIKAKRONIKE OD 63-74kron63 63 ZA WEB.pdfMetoda * @upan uru~io {tedne knji`ice Partner banke * Donacija Slavonske banke obitelji Dujo iz Belog Manastira UPOZORAVAMO NA PROPISE

15. sije~nja 2000. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJU

SKUP[TINA @UPANIJE* Na 17. sjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 23. prosinca 1999. godine:

Utvr|ene planske osnove financijskog poslovanja @upanije u 2000. godini

ZASJEDALA RADNA TIJELA* Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja i Odbor za prosvjetu, kulturu i znanost

PITANJA I PRIJEDLOZI VIJE]NIKA

POGLAVARSTVO @UPANIJE* Na 58. sjednici Poglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije 20. prosinca 1999. godine:

Prihva}en zajedni~ki projekt Benetton-a i Osje~ko-baranjske ùpanije * Na 59. sjednici 29.prosinca 1999. godine: O poticanju malog gospodarstva i poduzetni{tva

SUSRETI I SASTANCI* @upan Glava{ s predsjednikom Fonda za privatizaciju * O problemima na{i~kog “Razvitka” s

predstavnicima Sindikata i Zaposleni~kog vije}a * @upanija financijski pomogla “Tekos”* @upanija omogu}ila isplatu boì}nice djelatnicima “Analita”

* @upanijsko poglavarstvo dodijelilo financijsku potporu SUVAG-u

@UPANIJSKE GOSPODARSKE INICIJATIVE* @upanija }e pove}ati temeljni kapital u Slobodnoj zoni * Obnovljeni pogon “1. maja” u

Laslovu zapo~eo s radom * Otvoren “Siemensov” ured u Osijeku* Potpisan ugovor “Siemensa” s fakultetima * “Benetton” u travnju pokre}e proizvodnju u Osijeku

* Potpisano pismo namjere o osnivanju koncerna hrvatske industrije {e}era* IPK Osijek po~inje radove na obnovi i gradnji mlije~ne farme Orlovnjak

OBNAVLJAMO I GRADIMO* Otvorena {portska dvorana Tekstilne {kole u Osijeku * Otvoren Hrvatski dom u êpinu

* Otvorena obnovljena {kola u Dardi * Otvorena Gradska {kolsko-{portska dvorana u Valpovu* Otvorena nova zgrada Kirurgije Klini~ke bolnice Osijek * Po~etak gradnje êpinske obilaznice

SKUPOVI, SVEÂNOSTI I MANIFESTACIJE* Uru~ene Povelje zahvalnosti @upanije * @upan s Osje~anima na do~eku 2000. godine

* @upan uru~io financijsku potporu Caritasu * Dar Osje~ko-baranjske ùpanije crkvi sv. ]irila iMetoda * @upan uru~io {tedne knjiìce Partner banke * Donacija Slavonske banke obitelji Dujo

iz Belog Manastira

UPOZORAVAMO NA PROPISE* Pravilnik o na~inu pregleda umrlih te o utvr|ivanju vremena i uzroka smrti

* Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o za{titi okoli{a

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. sije~nja 2000.

SKUP[TINA @UPANIJE

Na 17. sjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije23. prosinca 1999. godine

UTVR\ENE PLANSKE OSNOVEFINANCIJSKOG POSLOVANJA @UPANIJE

U 2000. GODINI

U velikoj vije}nici @upanijske skup{tine u Osijeku posljednji puta u godini, po 17. puta uovom mandatu se sastala Skup{tina kako bi utvrdila programske i planske osnove poslovanja@upanije u narednoj 2000. godini, ali i razmotrila niz pitanja sadrànih u pripremljenim i udnevni red uvr{tenim materijalima: 1. Usvajanje zapisnika 16. sjednice Skup{tine @upanije 2. Pitanja i prijedlozi vije}nika 3. Zavr{no izvje{}e o popisu i procjeni ratnih {teta na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Informacija o tijeku i problematici obnove na podru~ju jedinica lokalne samouprave

obuhva}enih obnovom 5. Pravci razvitka Slobodne zone Osijek a) Informacija o dosada{njim aktivnostima i pravcima razvitka Slobodne zone Osijek b) Prijedlog Zaklju~ka o sudjelovanju u pove}anju temeljnog kapitala Slobodne zone d.o.o.

Osijek 6. Prijedlog Odluke o osnivanju Dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u Slavonska autocesta

Osijek 7. Izmjene i dopune Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999. godinu a) Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.

godinu b) Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-

baranjske ùpanije za 1999. godinu 8. Prijedlog Zaklju~ka o dopunama Programa investicija na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije u 1999. godini 9. Informacija o ostvarivanju Programa investicija na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u

1999. godini s prijedlogom investicijskih ulaganja u 2000. godini10. Davanje suglasnosti na planove upravljanja lokalnim vodama za 2000. godinu a) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2000. godinu na slivnom podru~ju "Vuka" b) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2000. godinu na slivnom podru~ju "Kara{ica-

Vu~ica" c) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2000. godinu na slivnom podru~ju "Baranja" d) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2000. godinu na slivnom podru~ju "Bi|-Bosut"11. Prijedlog Programa javnih potreba u {kolstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za

2000. godinu12. Prijedlog Programa javnih potreba u kulturi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za

2000. godinu13. Prijedlog Programa javnih potreba u tehni~koj kulturi na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije za 2000. godinu14. Informacija o stanju {porta i {portskih objekata na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije


15. Prijedlog Programa javnih potreba u {portu na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2000.godinu

16. Prijedlog Programa javnozdravstvenih mjera u za{titi zdravlja pu~anstva Osje~ko-baranjskeùpanije u 2000. godini

17. Prora~un Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu a) Prijedlog Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu b) Prijedlog Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu18. Informacija o kori{tenju sredstava Teku}e zalihe Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije

tijekom 1999. godine19. Prijedlog Odluke o utvr|ivanju mjerila za osiguravanje sredstava za zadovoljavanje javnih

potreba u djelatnosti pred{kolskog odgoja20. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Statut Agencije za obnovu osje~ke Tvr|e21. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Statut Centra za profesionalnu rehabilitaciju

Osijek22. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta

Doma zdravlja Osijek23. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta

Ljekarne \akovo24. Prijedlog Plana rada Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu

Utvr|ene ratne {tete na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije

Zavr{no izvje{}e o popisu i procjeni ratnih{teta na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije,koje su u pripremi zasjedanja sva radna tijelaocijenila visokom ocjenom, na sjednici jepopra}eno uvodnim izlaganjem predsjedniceKomisije koja je tijekom proteklih godinaobavila ovaj sloèni posao Marte Pavi~i}. Usvom uvodnom izlaganju istakla je da jezavr{en popis i procjena ratne {tete te je

pripremljeno Zavr{no izvje{}e s ciljemcjelovitog informiranja Skup{tine o svimoblicima ratne {tete koju je na{a @upanijakao sastavni dio dràve Hrvatske pretrpjela.Prema njezinim rije~ima sagledane su {tete iu materijalnim i ljudskim potencijalima, a {tetekao posljedice ratnih razaranja jo{ }e se dugoosje}ati kako na osobnom standardu tako i nazajedni~kom - op}em dru{tvenom standardu.

Sve su {tete u cijeloj Hrvatskoj popisane iprocijenjene prema zakonom utvr|enoj


jedinstvenoj metodologiji utemeljenoj nadosada{njim iskustvima u procjenama ratnih{teta u pro{lim svjetskim ratovima, naiskustvima u procjenama {teta izazvanimelementarnim nepogodama, a u potpunostiuskla|ene s uputama Ujedinjenih naroda. Ucijelosti su ostvarena temeljna na~ela -vjerodostojnost, preglednost i realnost.Uspostavljen je ~vrst organizacijski sustavputem 22 ùpanijske komisije i 12 posebnihpod stru~nim nadzorom Dràvne komisije.Obavljena je verifikacija svakog dokumenta iizra~una {tete, uspostavljen jedinstveniinformacijski sustav, prvenstveno putemjedinstvenog aplikacijskog programa za unos iprocjenu {teta i izdavanje posebnog biltena.Dokumentacija je sloèna po teritorijalnomprincipu, po ulicama, naseljima, op}inama i@upaniji kao cjelini unutar koje podjelatnostima, pravnim osobama, te gra|animapo abecedi ili ku}nom broju i unutar toga povrstama {tete. Ogroman i dugotrajan posaokomisije na razini na{e @upanije ocijenjen jekao jedan od najboljih, materijal je uDràvnom arhivu i sluìt }e kao {kolskiprimjer kako se i na koji na~in takav velik iobiman zadatak mora obaviti. Ovako obavljeneprocjene Dràvna komisija sumirala je narazini Hrvatske i podnijela prijedlog zavr{nogizvje{}a o ratnim {tetama Vladi RepublikeHrvatske i Saboru. Sva dokumentacija postajeosnovni dokument o pretrpljenoj ratnoj {teti iHrvatska moè krenuti u borbu zapriznavanjem ratne {tete na razinime|unarodne zajednice, te u traènje pomo}ii ratne od{tete.

Postoji dio {teta koje iz objektivnihrazloga nisu u ovom roku mogle bitiprocijenjene, no vrlo su male. Osje~ko-baranjska ùpanija tre}a je po veli~inipretrpljene {tete, kako izravne tako ineizravne, a zajedno sa Sisa~ko-moslava~komùpanijom nalazi se iza Vukovarsko-srijemske.Me|utim, po broju pojedina~no popisanih {tetasvih vrsta, na{a @upanija ih ima najvi{e.Promjena ustroja @upanije nije se moglapredvidjeti u vrijeme postavljanjainformacijskog sustava te nema podataka o{tetama u Gradu Na{icama i op}inama izsastava Poè{ko-slavonske ùpanije.

[tetu je pretrpjela 361 pravna osoba inajmanje 153 obrtnika i osoba sa samostalnimzanimanjem, no velik broj nije uspio

dokumentirati svoju {tetu i nije obuhva}enovim izvje{}em niti u procjenama.

Uni{teno je 1.413 obiteljskih ku}a, a gotovouni{teno 4.111 obiteljskih ku}a, teè jeo{te}eno daljnjih 10.750 ku}a, a djelomi~no jo{20.212 obiteljskih ku}a i stanova. Ukupno je36.943 obitelji moralo iza}i iz svojih ku}a ipretrpjelo je {tetu od direktnih razaranja,plja~ke ili nemarom drugih. O{te}eno ioplja~kano je 4.191 vikendica, 2.134 pomo}naobjekta, 290 gospodarskih objekata u vlasni{tvufizi~kih osoba i jo{ 428 obiteljskih ku}a kojeu vrijeme agresije jo{ nisu bile dovr{ene.Uni{teno je 911 traktora, od kojih 768 napodru~ju pod upravom UNTAES-a, te 35kombajna i 115 bera~a, 222 konja, 1.458goveda u privatnom i 6.219 u dru{tvenomvlasni{tvu, 19.599 svinja u privatnom i 22.615u dru{tvenom vlasni{tvu, 3.804 ovce uprivatnom i 2.005 u dru{tvenom vlasni{tvu, tepribli`no 90 tisu}a peradi. Uni{teno je tako|eri 1.470 osobnih automombila u vlasni{tvugra|ana kao i 830 ~amaca tako|er uvlasni{tvu gra|ana. [tete na opremi daleko suve}e od onih iskazanih, a vi{e od 75%opreme koja je uni{tena i o{te}ena ve} je bilaza otpis, i tehnolo{ki zastarjela. Od 210milijuna {tete na opremi ve} 126 milijunaobnovljeno, jer se dràva odrekla svojihprihoda od carina i poreza s ciljem da senabavi 20% vi{e opreme.

Najàlosniji podatak, naglasila je MartaPavi~i}, svakako je da je ovim je procjenamaobuhva}eno 5.172 poginulih i ranjenih ìtelja@upanije, no sigurno je brojka i ve}a jer imaonih koji su izgubili zdravlje i radnusposobnost no zbog nedostane dokumentacijeo tome, izvje{}em nisu obuhva}eni.


Obnova u funkciji stvaranjauvjeta za povratak

Informacija o tijeku i problematici obnovena podru~ju jedinica lokalne samoupraveobuhva}enih obnovom logi~no se vezala uzIzvje{}e o ratnim {tetama. U raspravi o ovompitanju vije}nik dr.sc. Ramir Risti} zatraìo jedodatu informaciju o gospodarskom razvoju ujedinicama lokalne samouprave obuhva}enimobnovom. S tim u svezi pitao je za{to Vladakasni sa dono{enjem mjera koje bi omogu}ilegospodarsku obnovu i za{to zakon od kojeg sepuno o~ekuje, zakon o poticajnom razvitkuslabije razvijenih podru~ja, jo{ nije donesen.

Na to je Josip [kori}, pro~elnik Ureda zaobnovu i razvitak, izvijestio da je raspisannatje~aj Hrvatske banke za obnovu i razvojupravo za podru~je od posebne dràvne skrbigdje bi se financijskim sredstvima uz malekamate od 3% i 5% stimulirao razvoj malihobiteljskih gospodarstava.

Zaklju~no, prihva}aju}i podnesenuInformaciju o tijeku i problematici obnove napodru~ju jedinica lokalne samoupraveobuhva}enih obnovom, Skup{tina jekonstatirala da obnova mora biti prvenstvenou funkciji stvaranja uvjeta za povratak nareintegrirano podru~je. Unato~ obnovljenimstambenim uvjetima povratak prognanika i

zostaje zbog neosigurane materijalneegzistencije. Otvaranje radnih mjesta odnosnogospodarski razvitak ovog podru~japretpostavka je kako povratka, tako i daljnjegnapretka tog podru~ja. Ove ~injenice name}upotrebu zna~ajnijeg anga`mana u definiranju iprovedbi gospodarske obnove podru~ja, bezkoje nema svrhe ni obnova stambene,komunalne i druge infrastrukture.

Prihva}eni pravci razvitkaSlobodne zone Osijek

Lokacija Slobodne zone Osijek ugeoprometnom poloàju ima vi{estrukuprednost. U prvom slu~aju ona }e predstavljatijedan od generatora razvitka i obnove ovogdijela Slavonije i Baranje, a u drugompredstavljat }e valorizaciju geoprometnogpoloàja Osijeka. Geoprometni poloàj zapravoje jedan od osnovih faktora koji opravdavapostojanje slobodne zone na ovom podru~ju.On je i ranije bio izuzetno povoljan, a sadaje to pogotovo postao. Naime, politi~kepromjene koje su se dogodile na ovomprostoru, a koje su dovele do raspada biv{eJugoslavije i uspostavljanja samostalne isuverene Republike Hrvatske, stvorile su novogeopoliti~ko stanje u kojem Osijek sa svojomuòm okolicom postaje prakti~no pograni~nigrad. U isto vrijeme Slavonija i Baranja pos-


taju najisto~niji dio dràve Hrvatske koji senaslanja na me|unarodne granice s trimasusjednim dràvama. Kroz uè podru~jeOsijeka prolaze izuzetno zna~ajni prometnipravci, koji }e ubudu}e imati me|unarodnikarakter.

Ukupna povr{ina na kojoj se moèrazvijati planirana slobodna zona iznosi oko 50ha. Planirani razvoj Slobodne zone podijeljenje u dvije faze kako bi se {to prije pristupilorealizaciji ovog projekta, jer prva fazaobuhva}a dio ve} izgra|enog i ure|enogprostora, pa se s malim ulaganjima mogu}e jegovoriti o definitivno ure|enoj lokaciji. Prvafaza obuhva}a prostor povr{ine cca 10 ha, ukome je izgra|eno oko 11.000 m2 zatvorenogprostora, a s pristupnim povr{inama ipovr{inama za manipulaciju do sada jeangaìrano oko 30% predvi|ene povr{ine za I.fazu Slobodne zone.

Osnovne smjernice Osje~ko-baranjskeùpanije upravo se zasnivaju na strate{komgledanju slobodne zone kao generatorubudu}eg razvitka ovih prostora. Temeljem togatreba osigurati preduvjete za po~etak rada svihnajavljenih projekata u Slobodnoj zoni kao {tosu Tvornica kukuruznog {kroba i ostali.Proizvodnja koja bi trebala biti osnova rada irazvitka Slobodne zone zahtijeva kvalitetnu isveobuhvatnu infrastrukturu. Na taj na~instvorili bi se preduvjeti za po~etak izgradnjeTvornice kukuruznog {kroba, ali i svakogbudu}eg potencijalnog programa.

U raspravi o podnesenojInformaciji vije}nik dr.sc. RamirRisti} traìo je obja{njenjeulaganja jo{ 3.000.000,00 kunau Slobodnu zonu s tim {to jeza sljede}u godinu planirano4.500.000,00 kuna. Vije}nika je

zanimalo u {to @upanija usmjerava ta sredstva,da li }e otkupljivati udjele ostalih suvlasnikaili }e izvr{iti samo dokapitalizaciju i na kojina~in se misli zatvoriti financijska konstrukcija.Predsjednik Uprave Slobodne zone @eljkoMandi} objasnio je da se u materijalu nalazipredra~unska vrijednost radova. @upanija ovimiznosom dokapitalizira Dru{tvo i na taj na~inomogu}uje radove na infrastrukturi Slobodnezone, a to zna~i plinofikaciju, odvodni sustavi dio sanacije vodovodne mreè.

Zaklju~no, Skup{tina je prihvatilasudjelovanje Osje~ko-baranjske ùpanije upove}anju temeljnog kapitala Slobodne zoned.o.o. Osijek u svrhu prikupljanja sredstava zaizgradnju infrastrukture u Slobodnoj zoniOsijek sukladno predo~enom programu razvitkaZone. @upanija }e sudjelovati u pove}anjutemeljnog kapitala Dru{tva s iznosom od3.000.000,00 kuna koje }e unijeti u 1999.godini (1.000.000,00 kuna) i 2000. godini(2.000.000,00 kuna), {to, uklju~uju}i dosada{njuvisinu poslovnog udjela @upanije, u odnosu natako uve}ani temeljni kapital predstavljaposlovni udjel u iznosu od 90% temeljnogkapitala Dru{tva.

Izvr{en rebalansProra~una za 1999. godinu

Prora~un Osje~ko-baranjskeùpanije za 1999. godinu kojegje ̀ upanijska Skup{tina donijelau prosincu 1998. godinerespektirao je smjernice za

pripremu i izradu prora~una za 1999. godinukoje su predvi|ale stopu rasta realnog BDPod 7%. Uvaàvaju}i podatke o ostvarenjuprihoda kao i predvi|enu stopu rasta BDPizvorni prihodi bili su procijenjeni u svoti od49.160.000,00 kuna (63%), prihodi iz prora~unadrugih dràvnih razina 28.709.000,00 kuna(36,7%), sredstva stalne pri~uve 302.995,18(0,3%).

Odlukom o izmjenama i dopunamaProra~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu, koju je ùpanijska Skup{tina donijela22. travnja 1999. godine, ùpanijskoPoglavarstvo je predloìlo {tedljivo i racionalnotro{enje prora~unskih sredstava, odnosno izdaciza zaposlene smanjeni su za 26%, a teku}iprijenosi za 17%. Nare~ena racionalizacijastvorila je u{tede u Prora~unu odnosnoomogu}ila preraspodjelu sredstava za razvojnei investicijske programe koji }e kroz narednorazdoblje rezultirati povratom uloènihsredstava. U~inkovitost prijedloga o~ituje se u~injenici da tijekom prethodnog razdobljaProra~un nije imao problema s likvidnosti.

Izvje{}e o izvr{enju Prora~una za razdobljesije~anj-lipanj prema kojemu su godi{njiprihodi ostvareni sa 38%, a posebno analizaostvarenja prihoda za razdoblje sije~anj-rujan1999. godine sa 58,05% ukazuju da su


planirani izvorni prora~unski prihodiprecijenjeni u godi{njem planu. Stoga supredloènom drugom izmjenom Prora~unaprihodi procijenjeni u svoti od 83.398.624,14kuna, ~ine ih izvorni prora~unski prihodi usvoti od 38.636.410,00 kuna ili 46,33%, prihodiiz prora~una drugih dràvnih razina u svoti od37.664.220,00 kuna ili 45,16%, te sredstvavi{kova prihoda iz prethodnih godina u svotiod 6.794.998,87 kuna ili 8,15% i sredstvastalne pri~uve u svoti od 302.995,18 kuna ili0,36%.

U raspravi o prijedlogu rebalansa vije}nikdr.sc. Ramir Risti} podsjetio je da su izmjenei dopune Prora~una donijete u oùjkupove}ale Prora~un sa 78 milijuna kuna na 95,a sada se vra}a sa 95 na 83 milijuna kuna.Vije}nika zanimaju razlozi odnosno za{to je"punjenje" Prora~una bilo tako slabo te da lisu procjene u oùjku bile nerealne.

Vije}nik Tibor Santo traìo jepoja{njenje Kapitalnih transferaza nabavku opreme Centra zaprevenciju i lije~enje bolestiovisnosti u iznosu od100.000,00 kuna. Naime, premaSporazumu @upanije i gradova

utvr|en je iznos od 70.000,00 kuna kao udio@upanije. Obzirom da je Nacionalni odbor zasuzbijanje bolesti ovisnosti dozna~io 100.000,00kuna, vije}nika zanima radi li se to o tih100.000,00 kuna jer u tom slu~aju ne stoji daje @upanija za opremanje u ovoj godininamijenila sredstva jer ona ovdje nisu nievidentirana.

Pro~elnica Slu`be za javne financije ZoricaLu~i}, u svezi rebalansa Prora~una za 1999.godinu, rekla je da su precijenjeni porezniprihodi, a pored toga, planirano je da }e seodre|ena sredstva putem pojedinihministarstava dozna~iti @upaniji u puno ve}emiznosu nego {to se stvarno dogodilo. Iz tihrazloga bilo je nu`no izraditi drugu izmjenuProra~una. Vezano za pitanje vije}nika TiboraSante pojasnila je da je iz Dràvnogprora~una za Centar za prevenciju i lije~enjebolesti ovisnosti dozna~eno iskazanih 100.000,00kuna i realizirano u razdoblju prvih desetmjeseci u okviru Ureda za rad, zdravstvo isocijalnu skrb, a 70.000,00 kuna je @upanijaosigurala u Prora~unu za 2000. godinu.

Unaprijediti upravljanjelokalnim vodama

Planovi upravljanja lokalnim vodama za2000. godinu na slivnom podru~ju "Vuka","Kara{ica-Vu~ica", "Baranja" i "Bi|-Bosut", nakoje je Skup{tina u kona~nici dala suglasnost,pobudila su vije}nike na ìvu raspravu iukazivanje na neodrìvost postoje}eg stanja.

Vije}nik Marko Vu~emilovi}-[imunovi}upozorio je na problem crpne stanice Dvorkojoj prijeti prestanak rada zbog nedostatkanovca za naftu. Ovom prostoru gravitiranekoliko tisu}a hektara zemlje koja jeobra|ena i na kojoj se nalaze ozimi usjevi udobrom stanju. Vije}nik je pitao da li }eproblem goriva zaustaviti zapo~etu investicijupra}enu me|unarodnim kreditima i dovesti dojo{ ve}e {tete.

Vije}nik Ljudevit Kontrec usvezi vrlo te{kog stanja, posebnona kanalima i glavnimrecipcijentima tako|er jeupozorio na ugroènostkanalskog sistema i svihpoljoprivrednih povr{ina na

na{em podru~ju, posebice u dijelu na kojimvije}nik bolje poznaje ove probleme - podru~juNa{ica i Donjeg Miholjca.

Voditelj Tehni~ke slu`be na slivnompodru~ju "Vuka" Franjo Bek odgovorio napostavljeno pitanje o crpnoj stanici Dvor kodErnestinova koja je bila do rata najve}a crpnastanica u Hrvatskoj. Projekt sanacije crpnestanice, ~ija vrijednost iznosi izme|u 2,5 i 3milijuna DEM nominiran je kod Svjetskebanke, gotovi su idejni projekti i objavljenme|unarodni natje~aj. Izabran je i izvo|a~radova - MONTMONTA@A iz Zagreba,sklopljeni su ugovori i realizacija je projekta1,5 do 2 godine. U me|uvremenu Hrvatskevode su iz svojih sredstava u vrijednosti odoko milijun kuna osposobile jedan agregat ijednu pumpu koja kontinuirano radi i drìstanje pod kontrolom. Vuka d.o.o. vr{ipumpanje po nalogu, ali je u te{kojfinancijskoj situaciji i kako nema sredstava izpla}ene vodoprivredne naknade nije umogu}nosti iz svojih sredstava financirati igorivo. Franjo Bek je potom predloìo da sepoku{a putem kompenzacija s INA-om iliIPK-om na}i 5 do 10 tisu}a litara nafte kako


ne bi do{lo do situacije da pumpa prestaneraditi.

Samostalni referent za za{titu o {tetnogdjelovanja voda, "Hrvatske vode" - VGI"Kara{ica-Vu~ica" Stjepan Ru{anac odgovorioje da je osnovni problem je u tome {to jenemogu}e naplatiti slivnu vodnu naknadu. Usvom je izlaganju naglasio sve ve}u opasnostod poplava zbog desetogodi{nje zapu{tenostikanala. Za osposobljavanje kanala III. i IV.reda i njihovo normalno odràvanje potrebnoje na podru~ju @upanije oko 45 milijunakuna, rekao je Stjepan Ru{anac.

Vije}nik Vu~emilovi} ponovno jeapelirao da se sve u~ini da"Hrvatske vode" investirajusredstva i osposobe kanalskumreù kako bi se sprije~ile jo{ve}e {tete u agraru.

Vije}nik Tibor Santo podrào je izlaganjevije}nika Vu~emilovi}a i zatraìo dopunumaterijala iz koje bi se trebalo jasno vidjeti okojim "namjeravanim i planiranim kreditima"je rije~ te traìo poja{njenje o potencijalnimkreditima Svjetske banke. Vije}nik je traìo dase u takvom materijalu konkretno navedekoliko sredstava se iz kojeg izvora trebaosigurati i kako }e se sredstva rasporediti.Mi{ljenja je da se na osiroma{enom podru~juBaranje ubiranje vodoprivredne naknade idalje ne moè o~ekivati u mjeri koja birje{avala aktualne probleme.

Raspravi se pridruìo ipredsjednik Skup{tine @eljkoRonta s prijedlogom da seuvjetno da suglasnost naplanove uz obvezu da Hrvatskevode na sljede}oj sjedniciSkup{tine podnesu cjelovitu

Informaciju s prijedlogom za rje{avanjenavedenih problema odnosno prijedlogommjera za saniranje stanja.

Zaklju~no, Skup{tina je istakla da su inadalje prisutni problemi na koje je upozoreno1998. godine prilikom razmatranja problematikelokalnih voda i s tim u svezi odràvanjakanalskih mreà. Skup{tina ponovno upozoravada zbog zapu{tenosti mreè kanala III. i IV.reda za ~ije su odràvanje nadle`ne jedinicelokalne samouprave, mogu nastati te{ke

posljedice odnosno velike {tete. Ove jeprobleme mogu}e rije{iti utvr|ivanjem katastrakanalskih mreà po jedinicama lokalnesamouprave te njihovim obvezivanjem naodràvanje mreà. Skup{tina traì od Ureda zagospodarstvo da u suradnji s Hrvatskimvodama izradi katastar kanalskih mreà III. iIV. reda po jedinicama lokalne samouprave nasvom podru~ju. Tako|er, podsjetila je naranije izneseni prijedlog provedbe javnihradova na odràvanju kanalskih mreà, koje bisvaka jedinica lokalne samouprave trebalaorganizirati na svom podru~ju.

Skup{tina je posebno upozorila na ~injenicu,da zbog nedovr{ene sanacije kanalske mreè,njezinog neredovitog odràvanja, ali i izostankauvjeta njezinog funkcioniranja (osobito crpnestanice "Dvor"), mogu nastupiti zna~ajne {tetena poljoprivrednim i drugim povr{inama koje}e obezvrijediti sredstva uloèna u teku}upoljodjelsku proizvodnju. Skup{tina je svjesna~injenice da su uzrok tome nedostatna sredstvadjelomi~no uvjetovana i slabom naplatomslivne vodne naknade. Stoga traì ododgovornih tijela da pri zaklju~ivanju ugovorao zakupu poljoprivrednog zemlji{ta jasnodefiniraju obvezu pla}anja te naknade, aproduènje ugovora uvjetuju izvr{enjem oveobveze.

Povodom razmatranja planova upravljanjalokalnim vodama za 2000. godinu na slivnimpodru~jima "Vuka", "Kara{ica-Vu~ica", "Baranja"i "Bi|-Bosut" Skup{tina je upozorila na~injenicu da su suglasnosti na predloèneplanove date uvjetno zbog potrebe da se timeomogu}i redovita djelatnost, no zatraìla je odHrvatskih voda da sagledaju stanje nastalozbog nedostatka financijskih sredstava i te{kihposljedica koje mogu nastati napoljoprivrednim povr{inama, osobito nanajugroènijem podru~ju @upanije, te da uInformaciji koju }e podnijeti na sljede}ojsjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanijepredloè aktivnosti i mjere potrebne zasaniranje nastalog stanja.

Utvr|en program investicijau 2000. godini

Imaju}i u vidu zna~enje pojedinih investicijau redovitom funkcioniranju pojedine jedinicelokalne samouprave, kao i racionalno


iskori{tenje raspoloìvih sredstava Prora~unaOsje~ko-baranjske ùpanije Skup{tina jedonijela Program investicijskih projekata koji}e se sufinancirati sredstvima @upanijskogprora~una u koji je uvrstila izgradnju sljede}ihkapitalnih investicija 1. Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan

[tark" Osijek 2. Ugostiteljsko - turisti~ka {kola u Osijeku 3. Osnovna {kola u Veli{kovcima 4. Nastavno-{portska dvorana u Na{icama 5. Sveti{te Gospe od Uto~i{ta u Aljma{u 6. Financiranje dijela tro{kova za adaptaciju

vojarne 7. Poljoprivredni institut Osijek - poslovna

zgrada i hangar-spremi{te 8. Izdaci za projektnu dokumentaciju od

strate{ke va`nosti 9. Izgradnja ku}a za polaznike doktorskog

studija u inozemstvu10. Kapitalni prijenosi gradovima11. Kapitalni prijenosi op}inama.

[portskim objektimaosigurati razvitak {porta

Informacija o stanju {porta i {portskihobjekata na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije, koju je pripremila Zajednica{portskih udruga i saveza Osje~ko-baranjskeùpanije, bila je podlogom zaklju~ku Skup{tinekojim ona podsje}a da je svojim Zaklju~kompovodom razmatranja Izvje{}a o izvr{enjuPrograma javnih potreba u {portu na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije za 1997. godinudonesenim na 8. sjednici 14. svibnja 1998.godine konstatirala nedostatak zatvorenih{portskih objekata, poglavito izraèn napodru~ju grada Osijeka te naglasila da jeneophodno pristupiti izgradnji {portske dvoranekapaciteta odgovaraju}eg iskazanim potrebama.Skup{tina tako|er podsje}a na Zaklju~ak opokretanju inicijative za izgradnju {portskedvorane u Osijeku od 17. prosinca 1998.godine kojim je pokrenula inicijativu zaizgradnju {portske dvorane kapacitetaodgovaraju}eg potrebama grada Osijekazajedni~kim sredstvima Ministarstva prosvjetei {porta, Osje~ko-baranjske ùpanije i GradaOsijeka. U svezi s tim izraàva svojeopredjeljenje da Osje~ko-baranjska ùpanijapri|e realizaciji ove inicijative.

U svezi s razmotrenim stanjem {porta napodru~ju \akova, Skup{tina traì od Zajednice

{portskih udruga i saveza Osje~ko-baranjskeùpanije da preispita mogu}nost ure|enjaatletske staze na podru~ju igrali{taNogometnog kluba Croatia \akovo. Osimtoga, Skup{tina ukazuje na potrebu da seprilikom izrade sljede}e Informacije o stanju{porta i {portskih objekata na podru~juOsje~ko-baranjske ̀ upanije pruì detaljniji uvidu stanje atletike.

Utvr|ena mjerila za osiguravanjesredstava za zadovoljavanjejavnih potreba u djelatnostipred{kolskog odgoja

Prema Zakonu o pred{kolskom odgoju inaobrazbi jedinice lokalne samouprave osniva~isu pred{kolskih ustanova i po Zakonu sudu`ne osigurati sredstva za njihov rad. No, ucilju ravnomjernog razvitka pred{kolskogodgoja u ùpaniji Zakon je predvidio dapredstavni~ko tijelo ùpanije utvrdi jedinstvenamjerila za osiguravanje sredstava zazadovoljavanje javnih potreba u djelatnostipred{kolskog odgoja na podru~ju jedinicalokalne uprave i samouprave. Jedinice lokalnesamouprave su du`ne za pred{kolski odgojizdvojiti najmanje onoliko sredstava kolikosvojim mjerilima utvrdi predstavni~ko tijelo@upanije, a ukoliko op}ine i gradovi imajusredstva mogu iz svojih prora~una izdvajati ivi{e sredstava za financiranje pred{kolskogodgoja i naobrazbe i tako pobolj{ati standard.

Slijedom ovih odre|enja, Skup{tina jesvojom Odlukom utvrdila jedinstvena mjerila.Prema njima, sredstva za financiranje radapred{kolske ustanove osiguravaju osniva~ipred{kolskih ustanova i roditelji djece kojaostvaruju programe pred{kolskog odgoja inaobrazbe. Osniva~i pred{kolske ustanove du`nisu za rad te ustanove osigurati odgovaraju}iprostor i opremu za trajno obavljanjedjelatnosti, sredstva za investicijsko odràvanjeobjekata i opreme i potreban broj stru~nihdjelatnika i ostalih zaposlenika u skladu svaè}im standardima pred{kolskog odgoja uRepublici Hrvatskoj.

Ekonomsku cijenu programa pred{kolskogodgoja i udio roditelja u cijeni programautvr|uje osniva~ pred{kolske ustanove. Udioroditelja u strukturi prihoda pred{kolskeustanove ne moè iznositi vi{e od 40%, osimza vjerske i privatne vrti}e, a iznos kojim


ZASJEDALA RADNA TIJELA

roditelji sudjeluju u cijeni programa moè seutvrditi na temelju skale udjela roditelja ucijeni programa, u fiksnom iznosu, u postotkuod cijene programa odnosno u postotku odprihoda po ~lanu doma}instva. Kao osnovicaza utvr|ivanje udjela roditelja u cijeniprograma uzima se prihod doma}instva uodre|enom razdoblju.

Udio roditelja u cijeni programa smanjujese samohranim roditeljima za najmanje 20%po djetetu, a roditeljima s vi{e djece u vrti}u,za drugo dijete najmanje 20%. Svi roditelji stroje i vi{e djece u jaslicama i vrti}imaosloba|aju se pla}anja za tre}e dijete i prekotoga broja. Besplatno kori{tenje programapred{kolskog odgoja imaju djeca iz obiteljikojima je nov~ana pomo} Centra za socijalnuskrb jedini izvor prihoda, poginulih pripadnikaHrvatske vojske, Ministarstva unutarnjihposlova i civilnih `rtava rata, djeca invalidaDomovinskog rata s utvr|enim stopostotnimstupnjem invaliditeta, temeljem rje{enja ovla{-

tene komisije za utvr|ivanje stupnja invaliditetai djeca bez roditelja.

Sagledati mogu}nosti uvo|enjastipendiranja darovitih u~enikai studenata

Prijedlog Programa javnih potreba u{kolstvu na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije za 2000. godinu bio je povod zapodno{enje i prihva}anje stanovi{ta premakojem Skup{tina ocjenjuje nu`nim sagledavanjepotrebe i mogu}nosti ustanovljenja institutastipendiranja darovitih u~enika i studenatasredstvima @upanijskog prora~una. Stoga jezatraìla od Poglavarstva da, putem nadle`nogupravnog tijela, sagleda ovu problematikuimaju}i u vidu razvojne potrebe @upanije, tepripremi i predloì nacrt akta kojim bi seuredilo ovo pitanje. Sukladno ovomopredjeljenju rebalansom @upanijskogprora~una mogu}e je osigurati sredstva za ovunamjenu.

Brojne to~ke dnevnog rada u godiniposljednje sjednice @upanijske skup{tine upravilu okuplja ~lanove gotovo svih njezinihstalnih radnih tijela. Tako su i ove godinesvoja mi{ljenja i prijedloge u odnosu napripremljene materijale iskazali Komisija zaprostorno ure|enje i za{titu okoli{a, Komisijaza financije i imovinsko-pravna pitanja,Komisija za lokalnu samoupravu, Komisija zajavne slu`be, Odbor za prosvjetu, kulturu iznanost, Odbor za zdravstvo i socijalnu skrbi Odbor za zakonodavnu djelatnost istatutarno-pravna pitanja. U pripremi za 17.sjednicu Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanijesazvana je 14. sjednica Komisije zagospodarska pitanja, no ona nije odràna jernije bio nazo~an dovoljan broj ~lanovaKomisije.

âk {est radnih tijela razmotrilo jeZavr{no izvje{}e o popisu i procjeni ratnih{teta na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije,te s ocjenom o iznimnoj kvalitetipripremljenog materijala predloìlo Skup{tinida ga prihvati.

Komisija za financije iimovinsko-pravna pitanja podpredsjedanjem Joze Rai~a,razmatraju}i Prijedlog Programajavnih potreba u {kolstvu napodru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije za 2000. godinu

konstatirala je da u Prora~unu @upanije nisupredvi|ena sredstva za stipendiranje u~enika istudenata koji postiù zna~ajne rezultate usvom {kolovanju, te Skup{tini ukazala napotrebu da Ured za prosvjetu, kulturu,informiranje, {port i tehni~ku kulturu razradimjerila i kriterije za stipendiranje i utvrdipotrebe @upanije za deficitarnim zanimanjimate predloì na~in stipendiranja u~enika istudenata. Nakon izrade ovog materijalapotrebno je izna}i financijska sredstva zarealizaciju takvog programa po mogu}nostiprilikom dono{enja rebalansa Prora~unaOsje~ko-baranjske ùpanije za 2000. godinu.

Odbor za prosvjetu, kulturu i znanost pod


PITANJA I PRIJEDLOZIVIJE]NIKA

predsjedanjem dr.sc. VladimiraJelki}a u povodu razmatranjaInformacije o stanju {porta i{portskih objekata na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanijeiskazao je svoju potporuplaniranoj izgradnji {portske

dvorane u Osijeku - objekta od neprijepornog

zna~enja za {port Grada Osijeka i Osje~ko-baranjske ùpanije. Odbor tako|er traì da sepreispita mogu}nost ure|enja atletske staze u\akovu, na podru~ju igrali{ta Nogometnogkluba Croatia, te ukazuje na potrebu da seprilikom izrade sljede}e Informacije pruìdetaljniji uvid u stanje atletike.

Posljednja sjednica@upanijske skup{tine u godini na izmaku, bremenita brojnim redovnim to~kama dnevnog reda,ovaj puta nije vrvila pitanjima vije}nika. No, tzv. "aktualni sat" nije ostao bez svojih sudionika.

Vije}nik Ivica ême upozorioje na problem prekomjerneemisije cementne pra{ineNa{ice-cementa d.d. u mjestuZoljani i okolnim mjestima izamolio da se u rje{avanje togproblema uklju~e nadle`na

dràvna odnosno ùpanijska tijela. @upanBranimir Glava{, odgovario mu je da je@upanija upoznata s problemom Zoljana teodgovaraju}e inspekcijske slu`be rade svojposao i izvje{}e o tome }e biti prezentiranoSkup{tini.

Vije}nik @eljko Viljevac pitaoje kako teku pripreme zaizgradnju kafilerije, na kojoj}e lokaciji biti ona izgra|ena,te koliko se ovom investicijomotvara novih radnih mjesta. Usvezi ovog ptanja ùpan je

rekao da pripreme teku prema predvi|enimplanovima, a odre|ena je lokacija u bliziniDonjeg Viljeva uz Dravu. Realizacijomizgradnje te kafilerije bit }e osigurano izme|u50 i 70 radnih mjesta. Dràva je donijelaodluku o ustupanju zemlji{ta za izgradnju isada je na investitoru da osiguranjem kreditnelinije realizira taj projekt vrijednosti cca 8 -10milijuna DEM.

Vije}nika dr.sc. Ramira Risti}a zanimaloje navodno lo{e poslovanje Medijskog centra"Glas Slavonije" ~iji je dioni~ar i @upanija s25% dionica, kao i to~nost informacije da jenjema~ki novinski koncern VAZ zainteresiran

za kupovinu dionica i preuzimanje Medijskogcentra. Vije}nik je pitao da li je @upanijame|u potencijalnim kandidatima za prodajusvojih dionica. Vije}niku Risti}u ùpan jeodgovorio da je Osje~ko-baranjska ùpanijajedan od vlasnika Medijskog centra u visini od25% odnosno 1/4 ukupnog temeljnog kapitala,a Uprava posluje na na~in koji jam~i profitunato~ vrlo te{kim uvjetima u toj medijskojgrani. Iz ùpanijskog Prora~una nije bila niti}e biti usmjerena ni jedna kuna Medijskomcentru, a @upanija }e kao dioni~ar zahtijevatida Uprava posluje u skladu s trì{nimuvjetima i osigura pozitivan rezultat.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} zanimaose za asfaltiranje ceste od^rnkovaca prema Bo~kincimaili od Bo~kinaca premaPodravskim Podgajcima. Rije~je o dva izlaza na glavnucestu, odnosno o asfaltiranju 2

km ceste kaja je u jako lo{em stanju. Potomje vije}nik pohvalio udruìvanje tri {e}erane:viroviti~ke, ̀ upanjske i osje~ke uz uvjerenje daza proizvo|a~e {e}erne repe time dolaze boljidani. Vije}niku Vu~kovi}u ùpan je pojasnioda je rije~ o potpisivanju pisma namjere oudruìvanju svih triju {e}erana {to je prvikorak ka trajnom rje{avanju problema trì{ta{e}era na korist proizvo|a~a {e}era, ali iproizvo|a~a {e}erne repe. U 2000. godinizajedni~kim nastupom hrvatskih proizvo|a~a{e}era prema trì{tu i prema Vladi problemibi trebali biti rije{eni. Nadalje, ùpan jeizvijestio da cesta ^rnkovci - Bo~kinci i


POGLAVARSTVO @UPANIJE

dionice koje je vije}nik Vu~kovi} spomenuotrebaju biti dovr{ene u sljede}oj godini. Utom dijelu Valpov{tine predvi|ena je iizgradnja {kole u Veli{kovcima, tako|er usljede}oj godini, izvijestio je ùpan.

Vije}nik mr.sc. Rudika Gmajni}pitao je u kojoj je faziotvorenje Centra za prevencijui lije~enje bolesti ovisnosti. ^lanPoglavarstva @upanije Vladimir[i{ljagi} odgovorio mu je da jeCentar spreman je za po~etak

rada, koji }e financirati @upanija i gradovi napodru~ju @upanije - 35% @upanija, 35% GradOsijek i 30% preostali gradovi na podru~ju@upanije. Svoje financijske obveze gledeopremanja Centra @upanija je ispunila, teukoliko su ih i ostali sudionici ispunili, Centarmoè po~eti s radom 4. sije~nja 2000. godine.

Vije}nik Vladimir [plajt ponovioje pitanje postavljeno na pro{lojsjednici Skup{tine glede potvrdeizbora podùpana Osje~ko-baranjske ùpanije, na {to muje ùpan obe}ao pisani odgovor.

Vije}nik Andrija Ru~evi} pitaoje {to je sa @upanijskim povje-renstvom za mlade`. @upan jepodrào osnivanje @upanijskogpovjerenstva za mlade`, te obe-}ao osobno se zaloìti da tobude ve} prvih mjeseci sljede}e

godine.

Vije}nik Branko Rakitovac iznioje problem o kojem jeraspravljalo i Gradsko vije}eDonjeg Miholjca u svezi spti~jim rezervatom "Podpanj"koji je postao leglo bijesnih

lisica. Vije}nik je predloìo da nadle`ni organu @upaniji poduzme potrebne aktivnosti kakobi se moglo pristupiti tamanjenju bijesnih lisicau rezervatu. U svezi s tim ùpan je obe}aoda }e se dogovorom s lova~kim dru{tvimapoku{ati prona}i rje{enje tog problema.

Drugo pitanje vije}nika Rakitovca odnosilose na prizvodni prostor MIO Standarda zakoji je prema informacijama u medijimazainteresiran "Benetton", ali i japanska tvrtka"Honda", pa vije}niku nije jasno {to je zapravoposrijedi. Glede prostora MIO Standarda,ùpan je pojasnio je da dolazak Benettona ipokretanje proizvodnje prema najavi dosredine travnja, predvi|eno u najve}oj hali od16 - 18 tisu}a m2 koja odgovara za potrebeBenettona. To ne}e ugroziti sada{njuproizvodnju i funkcioniranje tvrtke MIO kojazapo{ljava vi{e od 450 radnika, jer jeorganizirana proizvodnja s tim brojem radnikau ostalim MIO-vim prostorima. Tako|er, to neugroàva eventualni nastavak i obnovusuradnje sa japanskom Hondom ~iji supredstavnici nedavno posjetili Osijek i najavilinastavak suradnje.

Na 58. sjednici Poglavarstva @upanije20. prosinca 1999. godine

PRIHVA]EN ZAJEDNI^KI PROJEKT BENETTON-a iOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

@upanijske gospodarske inicijative, tema gotovo svake sjednice Poglavarstva uvjet je bez koganema prevladavanja postoje}eg nezadovoljavaju}eg stanja te otvaranja novog ciklusa razvitka.Stoga, mada posljednja teme u dnevnom redu, 58. sjednicu odrànu u Osijeku 20. prosincaobiljeìle su dvije nove gospodarske inicijative uvr{tene u dnevni red sjednice:


1. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijskih sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanijeza 1999. godinu

2. Prijedlog rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu

3. Prijedlog Rje{enja o dopuni Rje{enja o odobrenju sredstava za obavljanje poslova izsamoupravnog djelokruga @upanije u ùpanijskim uredima

4. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijskih sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanijeza 1999. godinu

5. Prijedlog Rje{enja o razrje{enju ~lana Savjeta za obnovu i razvitak 6. Informacija o projektu IPK MILKOS 7. Razmatranje odgovora na Pismo namjere tvrtke Benetton

U projekt pokretanja proizvodnjeBenetton i @upanija zajedno

Na poticaj tvrtke Benetton spa Italiapo~etkom rujna 1999. godine uspostavljeni suprvi telefonski kontakti iza kojih su slijedilirazgovori predstavnika ove tvrtke i Osje~ko-baranjske ùpanije u Osijeku u rujnu istudenom te u Zagrebu u okviru Hrvatskeagencije za promicanje ulaganja u prosincu1999. godine. Usmeni razgovori omogu}ili sudefiniranje zajedni~kih osnova projekta teupu}ivanja pisma namjere Benettonaproslije|enog preko Hrvatske agencije zapromicanje ulaganja 14. prosinca, kojim tvrtkaBenetton priop}ava da je voljna i spremnapokrenuti aktivnosti izravne proizvodnje tepokrenuti, koordinirati i razvijati proizvodnjukoja }e se odvijati na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Polaze}i od iskazane namjere izravnogzapo{ljavanja izme|u 120 i 150 radnika,angaìranja postoje}ih lokalnih tekstilnihkapaciteta te kreiranja novih proizvodnihjedinica koje bi radile za Benetton temeljemugovora o doradi s predvi|enim upo{ljavanjem1000 - 2000 osoba, Poglavarstvo je izrazilospremnost podràti ova nastojanja. Anga`man@upanije bio bi usmjeren prema stvaranjupotrebnih prostornih uvjeta za pokretanjeproizvodnje u okviru Slobodne zone Osijek uprostoru MIO Osijek kao i pravnihpretpostavki kori{tenja povlastica u odnosu nauvjete proizvodnje i plasmana premaEuropskoj uniji. Zaklju~no, u ime Osje~ko-baranjske ùpanije Poglavarstvo je podràlonamjeru Benettona o zasnivanju proizvodnjeodjevnog programa na prostoru @upanije te seobvezalo sukladno tome poduzeti sve potrebneaktivnosti kako bi realizacija projekta naobostranu korist ~im prije zapo~ela.


Nastavno, Poglavarstvo je, ocjenjuju}iprojekt IPK MILKOS zna~ajnim gospodarskimpoduhvatom za razvitak gospodarstva Osje~ko-baranjske ùpanije poduprlo i njegovoizvo|enje.

Umjesto blagdanskih primanja- boì}nice zaposlenicimatrgova~kih dru{tava ugubicima

U financijskom dijelu sjednice, Poglavarstvoje potvrdilo odluku o preusmjeravanjuprora~unskih sredstava s pozicije tro{kovaodràvanja boì}no-novogodi{njih primanja usvrhu isplata financijskih sredstavazaposlenicima trgova~kih dru{tava koja zboggubitaka nisu u stanju ispla}ivati ni pla}e.

Tako su odobrena sredstva za isplatupotpore zaposlenicima "Tekosa" d.d. Osijek u

visini polovine mjese~ne bruto pla}e(380.563,42 kuna), za isplatu boì}nicezaposlenima "Analita" d.d. Osijek (226.000,00kuna) te za isplatu dijela boì}nicedjelatnicima "Obu}e" d.d. u ste~aju Osijek(40.000,00 kuna).

Odobrene financijske potpore

Financijskim potporama Poglavarstvo jekrajem ove 1999. godine nastojalo pomo}i iostvarivanje zna~ajnih projekata, ali i ublaìtifinancijske probleme ustanova. S tim ciljem suodobrena sredstva Caritas-u Osijek Biskupije\akova~ke i Srijemske (50.000,00 kuna),Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera u Osijeku zanabavku ure|aja za simultano prevo|enje(50.000,00 kuna), Osnovnoj {koli "JosipKozarac" Josipovac Punitova~ki za opremanje{portske dvorane (19.696,90 kuna) te Polikliniciza rehabilitaciju slu{anja i govora "SUVAG"Osijek za isplatu pla}e i boì}nice (162.887,31kuna).

Na 59. sjednici @upanijskog poglavarstva29. prosinca 1999. godine

O POTICANJU MALOG GOSPODARSTVA IPODUZETNI[TVA

Svoju u 1999. godini posljednju sjednicu odrànu u Osijeku 29. prosinca, Poglavarstvo jeposvetilo gotovo isklju~ivo financijskim pitanjima. No i u tome su prednja~ila pitanja poticanjamalog gospodarstva i poduzetni{tva. S tim ciljem razmotrena su pitanja uvr{tena u dnevni redove sjednice: 1. Usvajanje zapisnika 55., 56. i 57. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Prijedlog Rje{enja o odobrenju kredita za financiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi

na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 3. Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o kori{tenju sredstava za poticanje

razvitka malog gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Prijedlog Rje{enja o dodjeli sredstava za institucionalnu podr{ku Slobodnoj zoni d.o.o.

Osijek 5. Prijedlog Rje{enja o odabiru Programa opremanja Zone male privrede Valpovo kao

projekta razvitka malog gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 6. Prijedlog Zaklju~ka o kori{tenju poticajnih sredstava za razvojne poduzetni~ke programe

malog gospodarstva u 1999. godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 7. Prijedlog Izmjena Financijskog plana izgradnje i sufinanciranja investicija na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije u 1999. godini 8. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Izmjene Programa zakupa Doma zdravlja Osijek b) Odluku o izmjenama Odluke o davanju u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Osijek 9. Prijedlog za raspisivanje natje~aja za prodaju nekretnine u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske

ùpanije


10. Prijedlog rje{enja o odobrenju financijske potpore iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanijeza 1999. godinu

11. Prijedlog rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 1999.godinu

Nove mjere poticanja maloggospodarstva i poduzetni{tva

Uz uvodno obrazloènje AleksandreArbanas, pro~elnice Ureda za gospodarstvo,Poglavarstvo je prihvatilo izmjene Pravilnika okori{tenju sredstava za poticanje razvitkamalog gospodarstva prema kojem poduzetnici -podnositelji kreditnog zahtjeva do visine100.000 kuna - ne moraju pri podno{enjuzahtjeva priloìti investicijski projekt (~ija jeizrada vrlo skupa i sloèna) nego samoposlovni plan.

Nadalje, Poglavarstvo je 100.000 kuna spozicije institucionalne potpore koju jeosiguralo Ministarstvo gospodarstva odlu~ilododijeliti Slobodnoj zoni Osijek. U kra}ojraspravi ~lanovi, Poglavarstva su se sloìli kakoje upravo Zona projekt u kojemu bi ulaganjeimalo gospodarsku korist za cjelokupnu@upaniju, a ova }e sredstva biti iskori{tena zaizradu idejno-urbanisti~kog rje{enja prostora nakojem Zona posluje.

Poglavarstvo je nadalje, èle}i potaknutirazvitak malog gospodarstva na svom podru~ju,donijelo Rje{enje prema kojem se iznos odgotovo 960.000 kuna, koje je tako|er osiguraloMinistarstvo gospodarstva, ulaè u daljnirazvitak Poslovne zone male privrede Valpovo.Grad Valpovo do sada je u cijelosti rije{ioimovinsko-pravne odnose i postao vlasnikomzemlji{ta na kojemu }e se izgraditi Zona.Trenuta~no je u tijeku izgradnja dalekovoda itrafostanice ~ime }e se rije{iti pitanje opskrbeelekri~nom energijom valpova~ke Zone maleprivrede.

I kona~no, poticajna sredstva za razvojnepoduzetni~ke programe malog gospodarstva u1999. godini, u iznosu od 956.200,00 kuna,dodijeljena Osje~ko-baranjskoj ùpanijitemeljem rje{enja Ministarstva gospodarstva,Osje~ko-baranjska ùpanija }e realizirati ucijelosti putem Programa poticanja malog isrednjeg poduzetni{tva Osje~ko-baranjskeùpanije, zaklju~ilo je Poglavarstvo.Povjerenstvo za ocjenu projekata razvoja maloggospodarstva Osje~ko-baranjske ùpanije i

Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije }eprilikom odabiranja i odobravanja kreditnihzahtjeva i dalje voditi ra~una o ravnomjernojzastupljenosti poduzetnika s cijelog podru~jaOsje~ko-baranjske ùpanije.

Financijske potporejedinicama lokalne samoupravei drugim organizacijama

U nastavku sjednice Poglavarstvo jedonijelo odluke o odobrenju financijskihpotpora iz ùpanijskog prora~una kojima sekao pomo} u osiguranju redovitogfunkcioniranja op}inama Trnava, Dra` i[odolovci dodjeljuje svakoj po 30.000 kuna,dok se po 50.000 kuna svakoj ovakva potporapruà i op}inama Darda i Vi{kovci. Op}iniMarijanci dodijeljena je svota od 19.000 kunaza sufinanciranje izgradnje spomen-obilje`japoginulim hrvatskim braniteljima u mjestuKe{inci.

Unato~ ~injenici da je Poglavarstvo ovegodine za potrebe Grada Belog Manastira ve}odobrilo potpore u svoti od 1,6 milijuna kuna,danas je odobrena jo{ jedna potpora u iznosuod 290.000 kuna. Tom svotom osigurat }e seisplata pla}a zaposlenika Gradske uprave zaprosinac ali i isplata pla}a zaposlenika Dje~jegvrti}a Beli Manastir za razdoblje kolovoz-prosinac. Poglavarstvo je reagiralo i nadugovanje Op}ine Podgora~ prema podru~nomDje~jem vrti}u "Zvon~i}" Na{ice, te je donijeloodluku da se iz prora~una dodjeli iznos kojimbi se ispunile traène financijske obveze.

Poglavarstvo je odlu~ilo interveniratisredstvima Prora~una te pomo}i Centru zaprofesionalnu rehabilitaciju Osijek, Zajednicipovratnika Hrvatske Osje~ko-baranjske ̀ upanijei Zavodu za informatiku Osijek za razli~itenamjene u ukupnom iznosu od gotovo 120.000kuna.

Naposljetku, Poglavarstvo je odlu~ilo jo{jednom pomo}i izgradnju crkvi u Budimcimai Poganovcima, te }e iznos od 150.000 kuna,koliko iznosi tro{kovnik za vanjsku stolariju,biti upla}en na ra~un Drave d.d. Osijek kojase pojavljuje kao izvoditelj tih radova.


SUSRETI I SASTANCI

@upan Glava{ s predsjednikomFonda za privatizaciju

@upan Branimir Glava{ primio je 15.prosinca 1999. godine Stipu Hrka~a,predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju.Tom se prigodom razgovaralo o procesuprivatizacije poduze}a u Baranji. Istaknuto jekako je za ve}inu od 14 gospodarskihsubjekata s toga podru~ja Fond ve} izdaorje{enja za privatizaciju, a da to tek slijedi zapoduze}a s minimalnim kapitalom i brojemuposlenih. I pred "Beljem", kao najve}imbaranjskim dru{tvom kapitala, tako|er jeproces privatizacije, a on }e otpo~eti ve} ovesubote. Naime, dogovoreno je da se u subotuu dijelu dnevnog tiska objavi raspis javnogpoziva za upis i kupnju paketa od 30 postodionica za male dioni~are. Rije~ je odionicama ~ija ukupna vrijednost iznosi oko250 milijuna kuna.

"U raspis natje~aja idemo upravo sada jerto je najbolji demanti pri~ama o pripremanoj"tajkunizaciji" Belja", pojasnio je Stipe Hrka~,koji je dodao kako se Fond u proteklovrijeme manje bavio Osje~ko-baranjskomùpanijom, i to iz dva razloga. Hrvatski fondza privatizaciju se naime posvetio onimùpanijama u kojima je bilo najvi{e pote{ko}ai problema u procesima pretvorbe odnosnoprivatizacije. S druge strane, i osje~ki jePodru~ni ured odli~no obavio svoj dosada{njidio posla.

U nastavku, je bilo jo{ rije~i odokapitalizacji Slobodne zone od straneOsje~ko-baranjske ùpanije, pa je tako danasusugla{en prijedlog za na~in ustupanjazemlji{ta na kojemu }e se razvijati budu}iprogrami Slobodne zone koje podràvaPoglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije.

Stipe Hrka~, u ~ijoj je pratnji bio iVelimir Kra~un, potpredsjednik Fonda, unastavku svoga boravka u @upaniji posjetio je"Belje".

Na sastanku u @upaniji bili su nazo~ni i@eljko [vedl i Marko Bosni} iz Podru~nogureda Osijek te Drago Tadi}, predsjednikUprave "Belja" d.d.

O problemima na{i~kog "Razvitka"s predstavnicima Sindikatai Zaposleni~kog vije}a

@upan Branimir Glava{ primio je 12.sije~nja 2000. godine predstavnike Sindikata iZaposleni~kog vije}a na{i~kog "Razvitka" d.d.koji su ga ovom prilikom izvijestili o stanju utom Dru{tvu. Kata Varenina i Josip Povarniktako su upoznali ùpana s tijekom kontakataZaposleni~kog vije}a i Uprave predvo|enedirektorom Miroslavom ̂ i~ekom, koji {to zbognjegova arogantnog i nekorektnog odnosaprema njima {to zbog skrivanja ~injenji~nogstanja, nisu urodili plodom. Radnici, njih 140,nisu primili pla}e od listopada pro{le godine,a i onda kada su ih primali tek je manji diobio u novcu, a ostali u bonovima ili ètonima."Razvitak" je nekada imao razvijenu trgova~kumreù s devedeset prodajnih mjesta, a sada ihima tek trinaest, koja su uz to potpuno bezrobe. Sastanku je bio nazo~an i BerislavRon~evi}, zamjenik gradona~elnika GradaNa{ica, koji je ùpana upoznao s tijekomju~era{njeg razgovora u Poglavarstvu Grada izaklju~kom da je izraèna sumnja djelatnika upravovaljanost stjecanja vlasni~ke strukture tenamjera ispitivanja valjanosti i zakonitostitransakcija s nekretninama. "Ukoliko se teradnje mogu osporiti, jasno je da tada"Razvitak" kao dru{tvo ima imovinu unekretninama i kakvu-takvu budu}nost. Ukolikose pokaè suprotno, ne preostaje ni{ta drugonego podnijeti zahtjev za otvaranje ste~ajnogpostupka", pojasnio je Ron~evi}, dodaju}i kako}e Grad Na{ice onim djelatnicima kojima jepla}a u "Razvitku" jedini izvor primanjaodobriti jednokratnu financijsku pomo} usklopu prora~unskih sredstava za socijalniprogram.


I Zlata [tuli} u ime Sindikata trgovinepotvrdila je da je èlja djelatnika "Razvitka"upravo ispitati pravovaljanost svih radnji kojesu dovele do ovakvog stanja, te da su ve}odre|ene prijave uputili prema Financijskoj iKriminalisti~koj policiji, ali za sada bezpovratnih informacija.

@upan Glava{ je rekao kako @upanijanaàlost "Razvitku" ne moè konkretno pomo}iu iznalaènju strate{kog partnera jer naprostonije rije~ o proizvodnom dru{tvu. No podràoih je u nastojanjima da do zadovolj{tine do|uputem pravosudnih institucija.

@upanija financijski pomogla"Tekos"

Za pla}e 330 radnika "Tekosa", a prekora~una Sindikata HUS-a, Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije uplatio je 380.563,00 kune.Uru~uju}i dana 23. prosinca 1999. godineuplatnicu i rje{enje o isplati Mirjani Komazec,dopredsjednici HUS-a u "Tekosu", ùpanBranimir Glava{ istaknuo je kako je HUSsindikat koji ima sluha za probleme radnika,ali i za aktualni gospodarski trenutak, teè}irje{avanju problema. @upan Glava{ rekao jeda je obveza svih razina vlasti slu{ati i osjetitiprobleme zaposlenika i gra|ana, teintervenirati tamo gdje je nu`no, naglasiv{ikako je Poglavarstvo na {tetu vlastitihprora~unskih sredstava maksimalnomracionalizacijom svoje potro{nje na{lomogu}nost da financijski pomogne radnicima"Tekosa", i to nepovratnim sredstvima koja }esvim radnicima biti ispla}ena prije Boì}a.Direktor "Tekosa" Gordan Bi~ak izvijestio jeùpana o trenuta~noj situaciji u tvrtki,zamoliv{i za potporu {to bròj realizacijinjihova sanacijskog programa koji je upu}enhrvatskoj Vladi. Iznos koji je uplatila @upanija

polovina je mjese~nog brutto iznosa pla}a svihradnika "Tekosa". Drugu polovinu "Tekos"o~ekuje od Gradskog poglavarstva, za kojeGordan Bi~ak kaè da i nadalje nema sluhaza probleme "Tekosa", te su radnici i Uprava,budu}i da od strane gradona~elnika Kramari}ado sada nisu dobili nikakav pisani odgovor, za29. prosinca najavili prosvjedni skup predzgradom Gradskog poglavarstva.

@upanija omogu}ilaisplatu boì}nicedjelatnicima "Analita"

@upan Branimir Glava{ 23. prosinca 1999.godine je obi{ao pogon "Analita" d.d. Osijek,te tom prigodom Vladi Boboti}u, predsjednikuSindikata HUSA "Analita", uru~io Rje{enjePoglavarstva osje~ko-baranjske ̀ upanije o uplati226.000 kuna za isplatu boì}nice djelatnicimatoga dru{tva. Na taj na~in osigurano je potisu}u kuna za svakog radnika "Analita", koje}e biti razdjeljeni posredstvom povjerenikaHUS-a u tom dru{tvu.


@UPANIJSKE GOSPODARSKEINICIJATIVE

Uru~uju}i boì}nice radnicima "Analita" unazo~nosti Uprave tvrtke, ùpan je naglasiokako je HUS jedina konstruktivna sindikalnaudruga koja uvaàva okolnosti u kojima senalazi gospodarstvo istovremeno vode}i ra~unao za{titi prava radnika.

Vlado Boboti} tom se prigodom ùpanuobratio u ime Sindikata zaposlenika i njihovihobitelji zahvalju}i na svekolikoj brizi i pomo}ikako bi oni dostojanstveno proveli Boì} iNovu godinu.

Predrag Stoj~i}, predsjednik Nadzornogodbora "Analita", rekao je kako nije iznena|enovim potezom ùpana i ùpanijskogPoglavarstva budu}i da se zna koliko se brigevodi o gospodarskim problemima u @upaniji."Ova va{a potpora i zuzetno je bitna jerpredstavlja svojevrsni "bypass" do ulaskainozemnog investitora u Analit", zaklju~io jeStoj~i}.

@upanijsko poglavarstvo dodijelilofinancijsku potporu SUVAG-u

Na ra~un Poliklinike za rehabilitacijuslu{anja i govora SUVAG, a odlukomPoglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije,upla}eno je 162.000,00 kuna iz ùpanijskog

prora~una. Iznos je namijenjen za isplatu pla}eza studeni i boì}nicu u iznosu od 500 kunaza 16 djelatnika SUVAG-a. Uru~uju}i 29.prosinca 1999. godine rje{enje mr.sc. GeziDuda{u, ravnatelju SUVAG-a, ùpan BranimirGlava{ istaknuo je kako je ̀ upanijsko ~elni{tvosvjesno objektivnih problema s kojima susuo~ene zdravstvene ustanove. Geza Duda{rekao je da ih je @upanija ugodno iznenadila,podsjetiv{i da @upanija redovito izdvaja diosredstava u investicijsko odràvanje SUVAG-a,ustanove ~ije usluge godi{nje koristi pribli`no600 djece. Prema rije~ima dr. Vladimira[i{ljagi}a, ~lana Poglavarstva @upanije,@upanija vodi ra~una da djelatnost teustanove, koja prema svim ocjenama vrlokvalitetno radi, te~e kontinuirano.

@upanija }e pove}ati temeljnikapital u Slobodnoj zoni

Uz nazo~nost ùpana Branimira Glava{a20. prosinca 1999. godine odràna je sjednicaSkup{tine osniva~a Slobodne zone d.o.o.Osijek. Osniva~i Skup{tine su jednoglasnodonijeli odluku o pove}anju temeljnog kapitalaSlobodne zone, odnosno istovremeno suusvojili i odluku o izmjeni Dru{tvenog ugovorao osnivanju toga Dru{tva. Naime, kako {to jeve} ranije Poglavarstvo iskazalo namjeru,

Osje~ko-baranjska ùpanija unosi u temeljnikapital Zone sredstva u visini od milijun kuna.Time se automaski vlasni~ki udjel @upanijepove}ava na 80 posto, a nakondokapitaliziranja u iznosu od idu}a dvamilijuna kuna, {to je najavljeno za po~etakidu}e godine, @upanija }e biti 90 postotnivlasnik Slobodne zone.

Obrazlaù}i ovaj potez Osje~ko-baranjskeùpanije, ùpan Glava{ potvrdio je kako jeSlobodna zona nositelj budu}eg gospodarskog


razvitka, te }e ova sredstva biti iskori{tena zanjezino infrastrukturno ure|enje i opremanje.Nu`no je, naime, prema njegovim rije~ima,tim sredstvima u~initi takve zahvate koji }eZonu pripremiti za prijem budu}ih ulaga~a.

Potvrdu takvim razmi{ljanjima odmah jedao @eljko Mandi}, predsjednik UpraveSlobodne zone, koji je ~lanove Skup{tineupoznao s Pismom namjere kojim se Zoniobratila Tvornica kukuruznog {kroba Osijek.Budu}a tvornica predvi|ena je na lokacijiSlobodne zone, pa Uprava ove tvornice pozivaSlobodnu zonu na prijedlog Ugovora kojim }ese urediti reìm kori{tenja zemlji{ta ienergetike s osnovnim pravima i obvezama.Mandi} je istaknuo vjerovanje da }e se premaogledu ovog prvog ugovora, uz jasna dodatnauskla|ivanja, sa~injavati i svi budu}i sli~niugovori. Zaklju~no je Mandi} izvijestio kakoZona u naredno vrijeme kre}e i s aktivnijompromid`bom, najavlju}i i postavljanjeinternetskih stranica.

Obnovljeni pogon "1. maja"u Laslovu zapo~eo s radom

Sve~anom predajom klju~eva koje jeosje~ko-baranjski ùpan Branimir Glava{ 18.prosinca 1999. godine uru~io Davorki Vu~ak,predsjednici Uprave laslova~ke tekstilne tvrtke"1. maj", otvoren je obnovljeni dio pogona "1.maja" u Laslovu. Sanaciju, obnovu i unutarnje

ure|enje tog pogona izvela je osje~ka"Gradnja", ~ime je omogu}eno otvaranjeukupno 60 novih radnih mjesta, a dvadesetakdjelatnica od 6. prosinca ve} radi u tompogonu. Ukupna je vrijednost radova 1,17milijuna kuna. Davorka Vu~ak je naglasilakako je "1. maj" uspio sa~uvati svoje malo aliza njih vrlo zna~ajno mjesto na trì{tu,postav{i najve}im gospodarskim subjektom utom dijelu @upanije. Zahvalju}i stru~nim imarljivim djelatnicima, "1. maj" i danas nudikvalitetan proizvod od vrlo kvalitetnih doma}ihtkanina, to~nost isporuke i fleksibilnost, {toposebno dolazi do izraàja kod inozemnihkupaca. Razvojnim programom za sljede}ihpetgodina planirano je zaokruènje proizvodnogciklusa s 4 do 5 proizvodnih linija. LadislavFerenc, na~elnik Op}ine Ernestinovo, rekao jeda svako novo radno mjesto zna~i zadovoljnogpovratnika i stabilniju op}inu, a saborskizastupnik iz Laslova Mato [imi} zahvalio jehrvatskoj Vladi na potpori Laslov~anima.@upan Glava{ je rekao da djelatnici "1. maja"ne moraju strahovati za opstanak tvrtke jerhrvatska dràva, koju su Laslov~ani branili,cijeni doprinos ovog herojskog mjesta i ne}edopustiti da ta tvrtka propadne, naglasiv{i da@upanijsko poglavarstvo ima jasnu vizijurazvoja u ovom mirnodopskom mandatu.Posebice istaknuv{i ve} zapo~ete projekteizgradnje zna~ajnih industrijskih kapaciteta kojise temelje na poljoprivredi i prehrambenojindustriji, dodao je da nijedna stranka osimHDZ-a nema nijedan konkretan gospodarskiprogram.


Otvoren "Siemensov" ured u Osijeku

Mirko Bari{i}, predsjednik tvrtke "Siemens"d.d. Hrvatska, je 21. prosinca 1999. godine nasve~anom otvorenju njihova Ureda u Osijekuistaknuo da su odlu~ili izabrati 20, a uskoro}e to biti i 30, mladih ljudi elektrostruke koji}e za potrebe njihovog koncerna raditi pocijelom svijetu, istodobno se {koluju}i iprihva}aju}i najsuvremeniju tehnologiju, kako biHrvatska bila suvremena i gospodarskiravnopravna ostalim europskim zemljama. UzBari{i}a su bili nazo~ni Uwe Gregorius iGeorg Weiher, ~lanovi Uprave te tvrtke,osje~ko-baranjski ùpan Branimir Glava{ ipredstavnici osje~kog Gradskog poglavarstva.Prema Bari{i}evim rije~ima, "Siemens" se uhrvatskom gospodarstvu prvi put pojavljuje1921. godine, a i u kasnijem je razdoblju tuindirektno bio nazo~an. Nadalje, Bari{i} jerekao da tvrtka ne èli samo prodavati negoi stvoriti ovda{nji, hrvatski proizvod koji }e seizvoziti, izraziv{i uvjerenje da }e za 3-4 godineproizvodnja "Siemensa" u Hrvatskoj dosegnutimilijardu DEM i 2000 uposlenih, od kojih 60posto visokoobrazovnih inènjera. @upanGlava{ je ocijenio kako je otvaranje togaUreda jo{ jedno priznanje nastojanju@upanijskog poglavarstva da u ovaj dioHrvatske dovede renomirane strane tvrtke kojebi pomogle rje{avanju gospodarskih problema.Zahvaliv{i "Siemensu" i hrvatskoj Vladi napotpori, ùpan Glava{ je rekao da smo iza{liiz povijesnog razdoblja koje zavr{ava odlaskom

predsjednika Tu|mana i da nam vrijeme prednama nalaè rje{avanje mirnodopskihproblema.

Potpisan ugovor "Simensa"s fakultetima

Uo~i otvaranja Ureda, predstavnici"Siemensa" u prostorijama Sveu~ili{ta J.J.Strossmayera potpisali su s osje~kimElektrotehni~kim i Medicinskim fakultetomugovor o znanstvenoj i tehni~koj suradnji.Dekan ETF-a dr. Radoslav Gali} i prodekanMedicinskog fakulteta dr. Kre{imir Glavinarekli su kako kontakt sa "Siemensom" postojiod ranije preko opreme ove tvrtke, te da jenjihovim fakultetima velika ~ast i uspjeh koji}e im omogu}iti bolje znanstvene rezultate.Rektorica Sveu~ili{ta Gordana Kralik ocijenilaje taj ugovor vrlo zna~ajnim za Sveu~ili{te sobzirom na to da je tako ugledna tvrtkazainteresirana za njihove studente.

“Benetton” u travnju pokre}eproizvodnju u Osijeku

Talijanska tvrtka “Benetton” uskoro }e uOsijeku pokrenuti proizvodnju odje}e.Po~etkom idu}e godine “Benetton” }e uOsijek dovesti strojeve i opremu zaproizvodnju kako bi u travnju mogao biti


pokrenut proizvodni ciklus i otvoreno 150novih radnih mjesta, {to je najavljeno 21.prosinca 1999. godine na konferenciji zanovinare u Hrvatskoj agenciji za promicanjeulaganja kojoj su bili nazo~ni generalnidirektor proizvodnje Benetton holdingaAmerino Zatta, Benettonov menager zaisto~nu Europu Sven Bichler, ùpan osje~ko-baranjski Branimir Glava{, te izvr{ni direktorHrvatske agencije za promicanje ulaganjaVanja Kalogjera. “Benetton” }e iskoristitipostoje}e kapacitete MIO-a Osijek, to~nijehalu povr{ine 18 tisu}a kvadratnih metara, uokviru osje~ke bescarinske zone. Vrijednostovoga projekta iznosi oko deset milijunamaraka.

Potpisano pismo namjereo osnivanju koncernahrvatske industrije {e}era

Predstavnici IPK Osijek d.d. i Cosuna izNizozemske su 23. prosinca 1999. godine usjedi{tu Osje~ko-baranjske ùpanije potpisaliPismo namjere kojim }e po~eti procesudruìvanja IPK Tvornice {e}era Osijek,Sladorane d.d. @upanja i Tvornice {e}eraVirovitica d.d. u koncern hrvatske industrije{e}era. Prema rije~ima mr. Josipa Pavi}a,predsjednika Uprave IPK Osijek d.d. cilj jeudruìvanja stvaranje uvjeta za uspje{noposlovanje, poglavito sniàvanje tro{kova

proizvodnje, te stabiliziranje prodajnih cijena.Sve tri tvornice zadràvaju status pravne osobeu okviru koncerna, a prije udruìvanja svakatvornica treba samostalno provesti postupaksvoje financijske konsolidacije, pri ~emu sefinancijski u~inak udruìvanja procjenjuje na145 milijuna kuna godi{nje. @upan BranimirGlava{ potpisivanje sporazuma ocijenio jepovijesnim dogovorom te prvim nu`nimkorakom u realizaciji projekta kojim seosiguravaju preduvjeti za opstanak i dugoro~anrazvoj hrvatske industrije {e}era. Vladimir[eks, potpredsjednik Hrvatskog dràvnogsabora, izrazio je o~ekivanje da se uspostavomreda na trì{tu {e}era ostvare i preduvjeti zajeftinu i stabilnu proizvodnju {e}era uHrvatskoj. Ljupko Tabakovi}, predstavnikMinistarstva poljoprivrede, izrazio je nadu kako}e se budu}i koncern pridràvati kriterija oisplati pla}a djelatnicima te da ubudu}e ne}etraìti pomo} dràve.

IPK Osijek po~inje radove naobnovi i gradnji mlije~nefarme Orlovnjak

Zahvaljuju}i dobivanju dràvnog jamstvakao i osiguranju potpore za projekt IPKMILKOS, u IPK-u Osijek d.d. po~inju radovina obnovi i izgradnji mlije~ne farmeOrlovnjak, investicije vrijedne 9.120.000 DEM.


OBNAVLJAMO I GRADIMO

Na konferenciji za tisak 31. prosinca 1999.godine, dr. Ivan Ba~i}, ~lan Uprave IPK-aOsijek, istaknuo je da izgradnja farmeOrlovnjak treba biti zavr{ena krajem travnja2000. godine, a prva mu`nja 1140 kravao~ekuje se po~etkom svibnja. Kapacitet novefarme od dvet milijuna litara mlijeka, odnosno9.000 litara po kravi godi{nje, predstavljatre}inu prerade mlijeka u IPK MIA,omogu}uju}i pro{irenje kapaciteta osje~keMljekare. Inozemni kredit Rabo banke izNizozemske osiguran je na temelju potpunogdràvnog jamstva, uz godinu i pol po~eka, petgodina otplate i povoljne kamate. Uzinozemne izvo|a~e radova iz Nizozemske iSAD-a, u gradnji farme sudjelovat }e i ~etiridoma}a izvo|a~a - osje~ka "Gradnja", "Osijek-Koteks", "Boras" i OTP "Velma". PremaBa~i}evim rije~ima, investicijski projekt IPK-

MILKOS - 15.000 krava ukupne vrijednosti120 milijuna DEM, ima ne samo ùpanijskonego i {ire regionalno zna~enje. @upanBranimir Glava{ istaknuo je kako obnovomfarme Orlovnjak po~inje realizacija projektaIPK MILKOS, koji ima potporu @upanijskogpoglavarstva u okviru Strategije razvojapoljoprivrede u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji,dodav{i kako dràvno jamstvo dokazuje da jerije~ o ekonomski opravdanom i profitabilnomprogramu koji jam~i da se to jamstvo ne}enikada aktivirati, uz zahvalu na anga`manumenad`menta IPK Osijek i Vladi {to jeprocijenila kvalitetu tog razvojnog programapoljoprivrede koja predstavlja okosnicugospodarstva @upanije. @upan je tako|ernajavio skora{nje dobivanje dràvne garancijeza gradnju Tvornice kukuruznog {kroba naprostoru Slobodne zone Osijek.

Otvorena {portska dvoranaTekstilne {kole u Osijeku

Potpredsjednik Sabora Vladimir [eks je 17.prosinca 1999. godine, prigodom otvorenja

{portske dvorane Tekstilne {kole Osijek, rekaoda je ovaj kompleks {portske dvorane zajednosa {kolom rezultat odgovornog i svjesnogpromi{ljanja ~elnih ljudi Osje~ko-baranjskeùpanije koji znaju va`nost obrazovanja, zbog


~ega je i sagra|en niz {kolskih objekata.Potpredsjednik [eks je nadalje istaknuo kakoje ponosan {to je imao prigodu sudjelovati uaktivnostima da se u dràvnom prora~unu, naprijedlog ùpana Branimira Glava{a, prona|usredstva za dovr{etak ove suvremene {portskedvorane. Rezanjem vrpce dvoranu povr{ine 716~etvornih metara i vrijednosti 4,3 milijunakuna otvorili su [eks i ùpan Glava{, koji jenaglasio da je kompleks nove osje~keTekstilne {kole sa {portskom dvoranomzasigurno jedan od najsuvremenijih {kolskihobjekata u Hrvatskoj, napomenuv{i kako nemaùpanije u Hrvatskoj koja se moè podi~ititolikim brojem adaptiranih ili novosagra|enih{kolskih objekata. @upan Glava{ je dodao da@upanijsko poglavarstvo ima jasnu vizijuizlaska iz te{ko}a osje~ke tekstilne industrije ito ulaskom svjetski poznate tvrtke "Benetton",koja }e otvoriti 120 do 150 proizvodnih radnihmjesta, te angaìranjem kooperanata stvoritimogu}nost zapo{ljavanja jo{ oko dvije tisu}eosoba. Zbog toga sada{nji i budu}i polazniciTekstilne {kole imaju perspektivu i budu}nost,pa se stvara potreba da se centar i pro{iri, u~emu }e {kola imati potporu @upanije, avjerojatno i Ministarstva prosvjete i {porta.Prema rije~ima Emila @eravice, ravnatelja

{kole ~iji je {kolski odbor usvojio novi naziv"[kola za tekstil, dizajn i primjenjeneumjetnosti Osijek", {portska }e dvorana ucijelosti zadovoljavati potrebe 300 u~enika.Sve~anost otvoranja {portske dvorane uveli~aoje dje~ji pjeva~ki zbor Osnovne {kole "Dobri{aCesari}"i u~enici Tekstilne {kole dramskimrecitalom i modnom revijom.

Otvoren Hrvatski dom u êpinu

Osje~ko-baranjski ùpan Branimir Glava{ ina~elnik ~epinske Op}ine Josip Si}, uznazo~nost potpredsjednika Hrvatskog dràvnogsabora Vladimira [eksa, 20. prosinca 1999.godine sve~anom su primopredajom klju~evaotvorili novi Hrvatski dom u êpinu. Tajobjekt nastavlja tradiciju ~epinskog Vatrogasnogdoma povr{ine je 960 ~etvornih metara, aukupna mu je vrijednost 4,73 milijuna kuna.Njegovi su sadràji vi{enamjenska dvorana,poslovni prostori i uredi op}inske uprave.Investitori gradnje Hrvatskog doma, zapo~eteu oùjku 1997., bili su Osje~ko-baranjskaùpanija i Op}ina êpin, a radove je izvelopoduze}e "Dom". Josip Si} rekao je da je uvrijeme kada u dràvi a i u @upaniji vladanelikvidnost Osje~ko-baranjska ̀ upanija, unato~


brojnim investicijskim ulaganjima, osiguralasredstva za zavr{etak gradnje Hrvatskog doma,najaviv{i i dovr{enje projekta javne rasvjete,sustava odvodnje otpadnih voda, te skoripo~etak gradnje obilaznice i uljare. BranimirGlava{ rekao je kako se gradnjom Hrvatskogdoma realizira predizborno obe}anje HDZ-a iz1997. godine, napomenuv{i kako je to dokazda u ovo te{ko vrijeme hrvatska dràva cijenidoprinos svakog gra|anina njezinu stvaranju,uz svijest da iako, naàlost, dr. FranjoTu|man vi{e nije s nama, ostali smo mi,njegovi sljedbenci, da nastavimo njegov put udrugoj fazi izgradnje hrvatske dràve. Vladimir[eks je istaknuo kako je u Osje~ko-baranjskojùpaniji u~injeno doista puno unato~ograni~enjima zbog posljedica rata i biv{egsustava.

Otvorena obnovljena {kola u Dardi

U nazo~nosti potpredsjednika Hrvatskogdràvnog sabora Vladimira [eksa, ùpanaOsje~ko-baranjske ùpanije Branimira Glava{a,predstavnice Ministarstva razvitka i obnoveBoìce [imle{e, pro~elnice @upanijskog uredaza prosvjetu, kulturu, informiranje, {port itehni~ku kulturu Ksenije Zboìl i brojnihpredstavnika politi~kog i gospodarskog ìvota@upanije 20. prosinca 1999. godine obiljeènje zavr{etak radova na obnovi zgrade Osnovne{kole "Darda" kao i nastavno-{portske dvoraneu sklopu te {kole. Potpredsjednik [eksistaknuo je da nigdje u Europi u takokratkom razdoblju nije sagra|eno iliobnovljeno toliko objekata kao u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, dodaju}i kako se te~injenice ne mogu nikako druk~ije protuma~itinego kao veliko razumijevanje i briga hrvatskedràve da se uz velike te{ko}e i odricanjaulaè u odgoj, prosvjetu i obrazovanje kaobudu}nost svakoga naroda i dràve. @upanGlava{ podsjetio je kako je na podru~ju@upanije obnovljeno oko 120 {kola i {kolskihustanova, od ~ega sedamdesetak vrlo temeljitoi sa zna~ajnim financijskim sredstvima, izraziv{inadu da }e od ~etrdesetak predvi|enihobjekata, koji }e biti sagra|eni u sljede}edvije godine, dvadesetak posto biti u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji.

Otvorena Gradska {kolsko-{portskadvorana u Valpovu

Dana 21. prosinca 1999. godine sve~ano jeotvorena Gradska {portska dvorana u Valpovuvrijedna 15 milijuna kuna, koju je zajedni~kifinanciralo Ministarstvo prosvjete i {porta,Grad Valpovo i Osje~ko-baranjska ùpanija.Gradona~elnik Valpova Tomislav Ivi} rekao jeda "valpova~ka ljepotica" ostaje generacijama{porta{a i mladih, te zahvalio ùpanuBranimiru Glava{u, potpredsjedniku Hrvatskogdràvnog sabora Vladimiru [eksu, koji je biona ~elu Odbora za gradnju dvorane, kao isvim sponzorima. @upan Glava{ istaknuo je daje za gradnju dvorane zaslu`na garnituraHDZ-ovih ljudi u Valpovu i Saboru, odaklesu imali maksimalnu potporu. Simboli~ni klju~

dvorane ùpan je predao Ivanu Tonkovi}u,ravnatelju valpova~ke Srednje {kole. KsenijiZboìl, pro~elnici Ureda za prosvjetu, kulturu,informiranje {port i tehni~ku kulturugradona~elnik Ivi} uru~io je dar, a nasve~anosti otvorenja dvorane pro~itan jebrzojav Nansi Ivani{evi}, ministrici prosvjete i{porta.

Otvorena nova zgradaKirurgije Klini~ke bolnice Osijek

Prigodom sve~anog otvorenja novog objektaKlini~ke bolnice Osijek, koje je uprili~eno 22.prosinca 1999. godine, Vladimir [eks,potpredsjednik Hrvatskog dràvnog sabora,rekao je da s posebnim osje}ajem ponosaotvaramo jedan od najsuvremenijih bolni~kihobjekata u Europi - novu zgradu KirurgijeKlini~ke bolnice Osijek, investiciju koja je


druga po vrijednosti u Republici Hrvatskoj,odmah nakon Plomina II, uz èlju da ovajkapitalni objekt bude na slavu i diku cijeleSlavonije, sluè}i najplemenitijoj svrsi -~ovjekovu zdravlju. Branimir Glava{, osje~ko-baranjski ùpan, izrazio je veliku zahvalnostVladi koja je, unato~ te{kim gospodarskimuvjetima, izdvojila zna~ajna financijska sredstvaza novi objekt Kirurgije Klini~ke bolniceOsijek, istaknuv{i da je politika koju je HDZvodio i vodi na dràvnoj i lokalnoj razinipolitika razvoja, ulaganja u gospodarstvo,zdravstvo, {kolstvo i sve druge djelatnosti kakobismo otvorili {to vi{e novih radnih mjesta iomogu}ili bolji ìvot svim gra|anima. Doc.dr.Kre{imir Glavina, ravnatelj Klini~ke bolnice,potvrdio je kako je Vlada uloìla uistinu

velika sredstva u Klini~ku bolnicu Osijek,Osijek i @upaniju, a nova je zgrada Kirurgijekruna svega toga. Novu su zgradu Kirurgije (Ifaza), vrijednu 250 milijuna kuna, a ~iji jeizvo|a~ radova "Gradnja" d.d. Osijek, rezanjemvrpce otvorili Vladimir [eks i prof. dr. @eljkoReiner, ministar zdravstva, koji je naglasiokako su stru~njaci Klini~ke bolnice Osijekuvijek bili na hrvatskom i europskom vrhu, nonisu uvijek imali i odgovaraju}e uvjete za rad,dodaju}i da je Vlada stoga neprekidno ulagalau Klini~ku bolnicu Osijek, posebice unajsuvremniju medicinsku opremu, uz nadu da}e i ovaj novi objekt Kirurgije omogu}iti jo{kvalitetniju skrb o zdravlju pu~anstva. Novuzgradu Kirurgije blagoslovio je msgr. MarinSraki}, |akova~ki i srijemski biskup.

Po~etak gradnjeêpinske obilaznice

U ime investitora, Hrvatske uprave zaceste, njezin je ravnatelj Mario Crnjak 30.prosinca 1999. godine predao ugovore ogradnji i projektnu dokumentaciju zapadneobilaznice Osijeka Dragi Tadi}u, ~lanu Uprave"Osijek-Koteksa" - izvo|a~a radova - ~ime jesimboli~no ozna~en po~etak gradnje obilaznice,

projekta vrijednog pribli`no 100 milijuna kuna.Nadzor nad gradnjom, obavljat }e osje~kiPoslovni centar Instituta gra|evinarstvaHrvatske. Osje~ko-baranjski ùpan BranimirGlava{ rekao je da je to projekt odkapitalnog zna~enja za Osijek i @upaniju, tedodao kako ova investicija zna~i rje{avanjemnogih problema u ovome dijelu Hrvatske,prije svega velikog prometnog problema,omogu}uju}i dvogodi{nje zapo{ljavanje ovda{nje


SKUPOVI, SVEÂNOSTI IMANIFESTACIJE

gra|evinske operative, zahvaliv{i hrvatskojVladi, Ministarstvu pomorstva, prometa i veza,te Hrvatskoj upravi za ceste na potporiùpanijskoj inicijativi. Pomo}nik ministra @eljkoVivoda rekao je da gradnja obilaznicepredstavlja prvu fazu gradnje cestovnog pravcakoridora V/C kroz Hrvatsku, koji }e omogu}itiintegraciju ovog podru~ja u Europu i pribliìtiga Jadranu. Mario Crnjak je naglasio va`nostStrategije razvitka cestovne mreè Slavonije iBaranje, koja uklju~uje i zapadnu obilaznicu,duga~ku 24 kilometra. Istovremeno s po~et-

kom ovih radova osigurana su sredstva i zaizgradnju u ratu sru{enih nadzvo`njaka naju`noj osje~koj obilaznici, i to na dijelovimapetlji kod Tenje i Nemetina. Planiranizavr{etak radova na zapadnoj obilaznici jejesen 2002. godine. Potpredsjednik Hrvatskogdràvnog sabora Vladimir [eks rekao je da jeprometna "zagu{enost" Osijeka postalaograni~avaju}i ~imbenik njegova razvoja, te da}e zapadna obilaznica biti jedna od "ìlakucavica" koja }e razrije{iti prometnuizoliranost Osijeka i Slavonije.

Uru~ene Povelje zahvalnosti @upanije

Na prigodnoj sve~anosti 23. prosinca 1999.godine ùpan Branimir Glava{ uru~io jePovelju zahvalnosti Osje~ko-baranjske ùpanijepredstavnicima ustanova: Sveu~ili{ta J.J.Strossmayera, centrima za socijalnu skrbOsijek, Beli Manastir, Donji Miholjac, \akovoi Valpovo, osje~kom Centru za odgoj, Domuumirovljenika i Zavodu za socijalno-zdravstvenuza{titu, Centru za dru{tvenu brigu o starijim

osobama \akovo, osje~kom Regionalnomuredu za prognanike i izbjeglice, "Naseljuprijateljstva" êpin, Izbjegli~kom centru"Ga{inci", Zajednici prognanika Osje~ko-baranjske ùpanije, Udruzi obitelji poginulih inasilno odvedenih branitelja Domovinskog rataOsijek, kao javno priznanje za doprinos obraniRepublike Hrvatske, te ja~anja mjereobrambene snage. Izrazio je uvjerenje da }e

te ustanove i ubudu}e zna~ajno pridonositikvalitetnijem ìvotu. U ime nagra|enihzahvalila je prof.dr. Gordana Kralik, rektoricaosje~kog Sveu~ili{ta.

@upan s Osje~animana do~eku 2000. godine

Osje~anima okupljenim na sredi{njemosje~kom Trgu Ante Star~evi}a, kao prvi~estitari na pozornici, 2000. su godinu ~estitali

Branimir Glava{ i Zlatko Kramari} rije~ima:"Sretnu Novu godinu èle vam va{ ùpan iva{ gradona~elnik". Za glazbeni dio programaproslove ulaska u 2000. godinu bila jezaduèna skupina "Prljavo kazali{te". Nakonnovogodi{njeg valcera, otplesanog uz taktoveStraussovog "Lijepog plavog Dunava", pogledisu dvadesetak tisu}a posjetitelja Trga biliusmjereni prema rasplamtjelom nebu na kojemje uslijedio vatromet.


@upan uru~io financijskupotporu Caritasu

@upan Branimir Glava{ bio 24. prosinca1999. godine ujutro nazo~an na svetoj misiZornici u Crkvi Preslavna imena Marijina.Nakon mise, koju je predvodio msgr. MartinRadman, ùpan Branimir Glava{ uru~io jedarovno pismo vrijedno 50.000 kuna. Ovajiznos odobrilo je Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije za financijsku pomo} uradu osje~koga Caritas \akova~ke i srijemskebiskupije.

"@elimo ovim putem, u ovo blagdanskojutro, pomo}i onima kojima je pomo}potrebna i o kojima nesebi~no skrbi Caritasna{e Biskupije. Boì} je vrijeme pra{tanja,vrijeme mirenja ali i darivanja, pa zbog togai Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanijeCaritasu daje svoj skroman doprinos", rekao jeùpan Glava{, zaèljev{i, u svoje osobno imei ime Poglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije,svima sretan i blagoslovljen Boì}.

Dar Osje~ko-baranjske ùpanijecrkvi sv. ]irila i Metoda

@upan Branimir Glava{, predao je 20.prosinca 1999. godine, vl~. Josipu Majdandì}u,ùpniku crkve sv. ]irila i Metoda, u svrhu

potpore izgradnji nove crkve vrijednosno pismou iznosu od 100 tisu}a kuna, uz èlju dasvjetlo betlehemske {talice obasja sve domove,na{u @upaniju i cijelu Hrvatsku i u tre}emmileniju bude putokaz kako ìvjeti i voljetidomovinu, naglasiv{i kako vjernici moraju imatidostojanstveno mjesto za molitvu i ispovijed.

Uz nazo~nost Berislava [mita, predsjednika@upanijskog odbora Hrvatske demokratskezajednice, ùpan Glava{ obe}ao je pomo} tojcrkvi i u sljede}oj godini.

@upan uru~io {tedneknjiìce Partner banke

Dana 21. prosinca 1999. godine ùpanBranimir Glava{ je povodom boì}nih blagdanauru~io {tedne knjiìce osje~ke podru`nicePartner banke s pojedina~nim polozima uiznosu od 1.500 kuna kao i prigodne paketi}eza dvadesetoro djece. Darivanje je provedenonakon razgovora sa ùpanom, a podràla gaje Zdenka Rai}, direktorica osje~ke podru`nicePartner banke. Zahvaljuju}i Partner banci koja,kako je rekao, ima sluha za Osje~ane u ovojte{koj gospodarskoj situaciji, ùpan Glava{ je

rekao da su djeca izabrana metodom slu~ajnoguzorka na osnovi pisama gra|ana koja suupu}ivana na adresu @upanije.

Donacija Slavonske banke obiteljiDujo iz Belog Manastira

Na prijedlog Osje~ko-baranjske ùpanije iùpana Branimira Glava{a, 22. prosinca 1999.godine, Hypo Alpe-Adria Bank iz Klagenfurtai Slavonska banka d.d. Osijek darovali su ~eku vrijednosti od 50 tisu}a kunatrinaestoro~lanoj obitelji Dujo iz BelogManastira, a ~ek je obitelji predao IvanMihaljevi}, predsjednik Uprave Slavonskebanke d.d. Obitelj Dujo do{la je u BeliManastir 1998. godine iz Op}ine Maglaj uBosni i Hercegovini i, nakon {to je svu svojuimovinu ostavila u rodnom mjestu, odlu~ila je


UPOZORAVAMO NA PROPISE

ostati u Baranji. Agencija za prometodre|enim nekretninama poklonila im jestotinjak ~etvornih metara veliku ku}u uBelom Manastiru, iz koje je obitelj Dujopo~ela novi ìvotni put. Najstariji ~lan obitelji,

Dragan Dujo, ina~e dragovoljac Domovinskograta, rekav{i kako je izuzetno zadovoljanìvotom u Belom Manastiru, zahvalio seùpanu Glava{u i Slavonskoj banci na ovomvrijednom daru.

PRAVILNIK O NAÎNU PREGLEDAUMRLIH TE O UTVR\IVANJU VREMENAI UZROKA SMRTI"Narodne novine" broj 121/99.

Sukladno ~lanku 6. Pravilnika o na~inupregleda umrlih te o utvr|ivanju vremena iuzroka smrti, koji je donio ministar zdravstva11. studenoga 1999. godine, ùpanijskaskup{tina odnosno Gradska skup{tina GradaZagreba utvr|uje za podru~je jedne ili vi{eop}ina odnosno gradova potreban brojmrtvozornika, kao i uè podru~je na kojem }esvaki od njih obavljati pregled umrlih, imenujemrtvozornike, odre|uje tijelo dràvne uprave ilizdravstvenu ustanovu koja }e obavljati nadzornad djelatno{}u pregleda umrlih i nad radommrtvozornika te vo|enje o~evidnika omrtvozornicima za podru~je ùpanije odnosnoGrada Zagreba. Osim toga, ùpanijskaskup{tina odnosno Gradska skup{tina GradaZagreba odre|uje visinu naknade za obavljenepreglede umrlih osoba te za putne tro{kovemrtvozornika koji se ispla}uju iz prora~unaùpanije odnosno Grada Zagreba.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 27.studenoga 1999. godine.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O ZA[TITI OKOLI[A"Narodne novine" broj 128/99.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakonao za{titi okoli{a donio je Zastupni~ki domHrvatskog dràvnog sabora na sjednici 12.studenoga 1999. godine, a stupio je na snagu8. prosinca 1998. godine.

Sukladno izmijenjenom ~lanku 9. stavak 2.Zakona za poslove stru~nog obrazovanja u

za{titi okoli{a pravnoj osobi vi{e nije potrebnaprethodna suglasnost Ministarstva prosvjete i{porta. Temeljem izmijenjenog ~lanka 22. zapotrebe ostvarenja Strategije i Programa za{titeokoli{a te drugih dokumenata va`nih za za{tituokoli{a vi{e se ne izra|uje dvogodi{nje nego~etverogodi{nje izvje{}e o stanju okoli{a.

^lanak 26. izmijenjen je tako da jeodre|eno da postupak procjene utjecaja naokoli{ provodi Dràvna uprava za za{tituprirode i okoli{a osim u Zakonom odre|enimiznimnim slu~ajevima kada procjenu provodiùpanijski ured odnosno nadle`ni ured GradaZagreba. Ravnatelj Dràvne uprave donosipravilnik uz prethodno mi{ljenje nadle`nogministra, kojim odre|uje zahvate za koje jeobvezna procjena utjecaja na okoli{, sadràj,rok i na~in izrade studije o utjecaju na okoli{,na~in obavje{}ivanja javnosti i odre|ivanja rokai na~ina sudjelovanja javnosti u odlu~ivanju,pravo i obveze sudionika u postupku, programi na~in provjere stru~ne osposobljenostizaposlenika pravne osobe koja izra|uje studije.Iznimno, prostornim planom ùpanije odnosnoGrada Zagreba mogu se odrediti i drugizahtvati za koje je potrebna procjena utjecajana okoli{. U ovim slu~ajevima poglavarstvoùpanije odnosno Grada Zagreba imenujetemeljem ~lanka 27. stavka 3. komisiju zaprocjenu utjecaja na okoli{.

Od trenutka ustrojavanja podru~nih jedinicaDràvne uprave za za{titu prirode i okoli{aposlove inspekcije za{tite okoli{a ne}e vi{eobavljati ùpanijski uredi i nadle`ni uredGrada Zagreba, a zapo~eti postupci procjeneutjecaja na okoli{ dovr{it }e se premaodredbama Zakona o za{titi okoli{a.

Documents

D:TEKSTKRONIKAKRONIKE OD 63-74kron63 63 ZA WEB.pdfMetoda * @upan uru~io {tedne knji`ice Partner banke * Donacija Slavonske banke obitelji Dujo iz Belog Manastira UPOZORAVAMO NA PROPISE