SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

JOSIPA PINTARIĆ

ANALIZA PONUDA ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE

BANKE I PRIVREDNE BANKE ZAGREB

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA PONUDA ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE

BANKE I PRIVREDNE BANKE ZAGREB

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Teorija odlučivanja

Mentor: prof. dr.sc. Alemka Šegota

Studentica: Josipa Pintarić

Smjer: Menadžment

JMBAG: 0081101510

RIJEKA, svibanj 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………………….1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA…………………………………………..1

1.2. RADNA HIPOTEZA…………………………………………………………………...2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA………………………………………………….2

1.4. ZNANSTVENE METODE……………………………………………………………..2

1.5. STRUKTURA RADA…………………………………………………………........….3

2. POJAM KREDITA I ZNAČENJE KREDITA…………………………………………..3

2.1. FUNKCIJE KREDITA…………………………………………………………………5

2.2. VRSTE KREDITA……………………………………………………………………..7

2.2.1. Kratkoročni krediti………………………………………………….…………..10

2.2.2. Dugoročni krediti……………………………………………………………….13

2.2.3. Potrošački krediti……………………………………………………………….15

3. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U POSLOVNOJ BANCI…………….....16

3.1. KREDITNI PROCES…………………………………………………………………17

3.1.1. Kreditna analiza………………………………………………........................18

3.1.2. Odobravanje kredita…………………………………………………………....21

3.1.3. Nadgledanje kredita…………………………………………………………….21

3.1.4. Suvremeni pristup – ″Credit – scoring″ modeli……………………………….22

4. BANKARSKE PONUDE ″TOP 3″ BANAKA U HRVATSKOJ……………….…….25

4.1. PRIVREDNA BANKA ZAGREB……………………………………………………26

4.1.1. Nenamjenski krediti………………………………………………………….…26

4.1.2. Stambeni krediti……………………………………………….......................27

4.1.3. PBZ krediti za financiranje legalizacije nekretnina……………………………30

4.1.4. PBZ potrošački krediti…………………………………………………………32

4.1.5. Auto krediti…………………………………………………………………….33

4.1.6. Educa krediti…………………………………………………………………..35

4.2. ZAGREBAČKA BANKA…………………………………………………………...36

4.2.1. Stambeni krediti…………………………………………………………….....36

4.2.2. Stambeni krediti u otplati……………………………………………………...38

4.2.3. Stambeni krediti prve stambene štedionice……………………………………39

4.2.4. Gotovinski krediti………………………………………………………………40

4.2.5. Krediti za kupnju motornih vozila…………………………………………….40

4.2.6. Studentski krediti……………………………………………………………....41

4.3. ERSTE BANKA……………………………………………………………………….41

4.3.1. Erste krediti za stambene zgrade………………………………………………..41

4.3.2. Erste gotovinski krediti………………………………………………………....42

4.3.3. Erste gotovinski krediti u kunama………………………………………………42

4.3.4. Erste stambeni krediti…………………………………………………………..42

4.3.5. Krediti za kupnju vozila……………………………………………………......43

5. PRIVREDNA BANKA ZAGREB – BROJ 1 BANKA U HRVATSKOJ PREMA

OCJENAMA GRAĐANA, INTERNET KORISNIKA I POSLOVNIH OSOBA…….46

6. ENERGO KREDITI.......................................................................................................47

7. ZAKLJUČAK.................................................................................................................57

LITERATURA……………………………………………………………………..........59

1

1. UVOD

Banke u ovoj današnjici igraju veoma značajnu ulogu bez obzira na karakter društvenih

sistema. Njihov značaj je stalno rastao kroz razvoj proizvodnih snaga i društvenih odnosa, da

bi danas njihov utjecaj na novčane i robne tokove postao jedan od najvažnijih karika

suvremene razmjene u svijetu. Obujam poslova kojima se danas banke bave mnogo je

sveobuhvatniji nego ranije, tako da one obavljaju i nebankarske poslove.

Karakteristično je da je potražnja za financijskim sredstvima veća od ponude. Kredite traže

svi, počevši od stanovništva, poduzeća pa i države. S bankarskog stajališta kreditom se smatra

posao u kojem banka daje zajmotražitelju određenu svotu novca uz obvezu da ta sredstva vrati

na dogovoren način u ugovorenom roku i uz odgovarajuću naknadu u obliku kamate. Veći

prijenos koji nosi veći rizik prirodna je suprotnost kreditnog posla, a banka može opstati na

tržištu samo na način da ostvaruje najvišu moguću stopu profitabilnosti, ali nikad iznad razine

kontrolabilnosti rizika. Potražnja je skoro u cjelini usmjerena ka bankama, jer je mali broj

nebankarskih institucija koje bi zajedno s bankom podnijele teret potražnje.

S druge strane, da bi banka uspješno vodila svoju poslovnu aktivnost na prikupljanju

slobodnih novčanih sredstava, ona mora poznavati tržište i za nju bitna tržišna segmenta.

Tako su za banku su na ovom području djelovanja bitna dva tržišna segmenta: proizvodno –

uslužno tržište i tržište osobne potrošnje.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Na tržištu je mnoštvo banaka, sve nude više ili manje slične proizvode i usluge i pojedincu se

teško odlučiti za banku kojoj će povjeriti svoje poslovanje i povjerenje. Stoga banke danas sve

veću pažnju poklanjaju individualnom pristupu pojedinca jer je to jedini način na koji se

mogu istaknuti na tržištu. Kako će pojedina banka pristupiti potencijalnom klijentu u rukama

je njenog menadžmenta, a uspješnost poslovne politike ogleda se u broju klijenata, tržišnim

udjelima i zauzimanjem određene provizije na tržištu.

2

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je istražiti relevantne značajke bankarskih kredita

i plasmana kredita stanovništvu, njihov utjecaj na svekoliki razvoj gospodarstva te ukazati na

njihove prednosti i nedostatke.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Koncentracijom banaka i njihovih ponuda u Republici Hrvatskoj moguće je ukazati na niz

prednosti po pitanju ukupnog funkcioniranja bankarskog sustava u Republici Hrvatskoj.

U skladu s radnom hipotezom moguće je utvrditi nekoliko pomoćnih hipoteza: Suvremenijim

pristupom banaka može se postići bolja konkurentnost kreditiranja stanovništva. Hrvatski

bankarski sustav se prema uvriježenim strukturnim pokazateljima približava prosjeku

tranzicijskih zemalja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha ovog rada je bila definirati što su krediti te predstaviti načine kojima banka treba

upravljati da bi bila što konkurentnija na tržištu i što prihvatljivija građanima.

Cilj rada je identificirati prednosti i nedostatke kreditnih ponuda, pružiti uvid u pojedine

segmente bankarstva kao i usvojiti metode i modele koji se nude građanima Hrvatske.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Predmet, ciljevi i hipoteza istraživanja, opredijeljeni su na dijalektički proces istraživanja kao

i primjenu osnovnih analitičkih i statističkih metoda a posebno dedukcije, indukcije, sinteze,

analize, klasifikacije, povijesne metode, metode deskripcije kao i komparativne metode.

Postupak istraživanja vrši se i na osnovu analize sadržaja dokumenata na nivou primarnih i

sekundarnih izvora (teorijske građe i ranije izvršenih istraživanja). Primjenom odabranih

metoda postiže se naučni, posebni i društveni cilj predmeta istraživanja rada.

3

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja predočeni su u 7 međusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu,

UVODU, definiran je problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja. Postavljene su radna

i pomoćna hipoteza. Nadalje, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, naznačene su znanstvene

metode koje su korištene u radu i obrazložena je struktura rada.

U drugom dijelu pod naslovom POJAM KREDITA I ZNAČENJE KREDITA, obrazložen je

sam pojam kredita u smislu u kojem ga danas poznajemo i kako ga tumačimo. Usto, opisane

su najčešće vrste kredita koje se pojavljuju u poslovanju banaka te funkcije kredita.

U trećem dijelu pod nazivom UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U POSLOVNOJ

BANCI, definiran je kreditni proces te su navedene aktivnosti koje bi trebale olakšati

upravljanje kreditnim rizikom. Opisan je i suvremeni pristup „Credit-scoring“ modeli.

Četvrti dio nosi naziv BANKARSKE PONUDE ″TOP 3″ BANAKA U HRVATSKOJ, i

analizira najtraženije kredite klijenata u Hrvatskoj.

Peti dio nosi naziv „PRIVREDNA BANKA ZAGREB – BROJ 1 BANKA U HRVATSKOJ

PREMA OCJENAMA GRAĐANA, INTERNET KORISNIKA I POSLOVNIH OSOBA“, u

kojem se opisuju prednosti izabrane banke, odnosno primjera kreditiranja za odabrani

ENERGO kredit.

U šestom dijelu pod nazivom „ENERGO KREDITI“, analiziran je sam primjer tog kredita, te

načini otplate ovisno o izboru klijenta.

U sedmom dijelu, ZAKLJUČKU dana je sinteza rada istraživanja koja su provedena u ovome

radu i koja predstavljaju rezultat postavljenog problema.

2. POJAM KREDITA I ZNAČENJE KREDITA

Banke su institucije koje, u funkciji sakupljača novca iz raznih izvora, kroz pasivne i u

funkciji kreditora kroz aktivne poslove: transformacijom veličine pretvaraju male iznose

4

uloga u velike kredite; ročnom transformacijom pretvaraju kratkoročne uloge u dugoročne

kredite; preuzimanjem rizika kod plasmana kredita eliminiraju ili bar bitno smanjuju rizik

ulagača. Riječ kredit je pojam koji se izvodi iz latinske riječi ″credo″ koja znači ″ja vjerujem″.

Kredit predstavlja sposobnost pribavljanja vlasništva i primitaka dobara za uporabu u

sadašnjosti, dok se plaćanje za ta dobra odgađa na neki datum u budućnosti (Miller, Van

House; 1997:79).

U dnevnom govoru riječ kredit najčešće se koristi za označavanje bankarskog ili drugog

zajma. Kredit je ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane kreditora (vjerovnika,

zajmodavca) nekoj osobi (zajmoprimcu, dužniku) uz obvezu da mu ovaj vrati sredstva u

dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu odnosno kamatu (Andover; 1998:1).

Kada se govori o kreditu, potrebno je prije svega načiniti razliku između novca i kredita.

Novac je najlikvidniji oblik imovine u kojemu se drži dio bogatstva. Suprotno tomu, kredit

predstavlja posuđenu kupovnu moć koja je posuđena ili stavljena na raspolaganje dužniku,

odnosno krediti predstavljaju obveze plaćanja u novcu.

Od banaka se očekuje da podupru lokalne zajednice adekvatnom ponudom kredita za sve

zakonite poslove i potrošačke financijske potrebe te da razumno vrednuju kredite u skladu sa

konkurentno određenim kamatnim stopama. Kvaliteta kojom neka banka obavlja svoju

funkciju posuđivanja sredstava, u velikoj mjeri utječe na ekonomsko stanje u njenoj regiji,

budući da bankovni krediti potpomažu povećanje broja novih poslovnih poduhvata i broja

radnih mjesta u djelokrugu rada te banke te promoviraju ekonomsku vitalnost. Za većinu

banaka, krediti čine polovicu ili više od njihove ukupne aktive te oko 1/2 do 2/3 njihovih

ukupnih prihoda.

Kredit ima značajne funkcije u odvijanju procesa društvene reprodukcije. Prva je funkcija

prikupljanja svih raspoloživih sredstava koja postoje u gospodarstvu disperzirana kod

mnoštva vlasnika i na različitim mjestima, a koja se ne koriste. Ta sredstva banke trebaju

prikupljati, koncentrirati i usmjeravati putem kredita zajmotražiteljima. Upravo krediti potiču

banke na prikupljanje slobodnih sredstava. Druga funkcija kredita je osiguranje likvidnosti,

kontinuitet, sigurnost i nesmetano odvijanje tekuće proizvodnje, financiranje proširene

proizvodnje te uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu. Za banke se

može reći da osiguravaju sekundarni izvor likvidnosti gospodarstvu. Treća je funkcija kredita

5

utjecaj na međunarodnu razmjenu kroz financiranje pripreme izvoza i osiguravanje izvoznih

poslova. Kod kreditiranja izvoznih poslova pojavljuju se kratkoročni i dugoročni krediti.

Financiranje razvoja nekih gospodarski nerazvijenih područja četvrta je funkcija kredita kroz

koju se osiguravaju dodatna sredstva i razvoj tih područja.

Kredit ima važnu kontrolnu funkciju u gospodarstvu. Najvažniji oblik kontrole provodi

središnja banka koja kroz sustav instrumenata monetarno-kreditne politike utječe na kreditne

plasmane banaka i tako neposredno na poslovanje poduzeća koja se kreditiraju. Problemi u

otplati kredita, koji se mogu pojaviti kod zajmotražitelja, također mogu biti oblik kontrolne

funkcije kredita jer mogu ukazivati na neke probleme u kojima se našlo gospodarstvo (Miller,

Van House, 1997).

2.1. FUNKCIJE KREDITA

Jedan od najvažnijih načina kako banka može biti sigurna da njeni krediti udovoljavaju

regulatornim standardima i da su profitabilni je utvrđivanje pisane kreditne politike. Ovakva

politika službenicima koji rade na kreditima i menadžmentu banke pruža specifične smjernice

za donošenje individualnih odluka o kreditima i o oblikovanju općeg bankovnog kreditnog

portfelja. Svaka iznimka od pisane kreditne politike trebala bi u potpunosti biti dokumentirana

i trebali bi se navesti razlozi zašto je odobreno odstupanje od kreditne politike. U suvremenim

tržišnim gospodarstvima kredit zauzima središnje mjesto. Iz ranije izloženih osobina kredita

proizlaze i njegove funkcije (Andover; 1998:88):

- funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije

- funkcija realokacije novca

- funkcija koncentracije sredstava.

Funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije: Postojanjem kreditnih odnosa kroz

ovu funkciju osigurava se razvoj, kako pojedinih gospodarskih subjekata tako i zemlje,

odnosno zajednice zemalja. Bitne su značajke suvremene proizvodnje, vremenska

nepoklapanja između ulaganja (istraživanje, razvoj, krediti, plaće i dr.) i dobiti od tih

ulaganja. Kredit te probleme najučinkovitije rješava. Ujedno, bilo bi krajnje neracionalno pa i

štetno, ukoliko bi to opće bilo moguće, osigurati kontinuitet proizvodnje vlastitim sredstvima

putem vlastitih rezervi.

6

Funkcija realokacije novca: ova funkcija kredita ukazuje na efikasnost ulaganja slobodnih

sredstava (realne vrijednosti) u djelatnosti koje su profitabilne ili profitabilnije od drugih. Pri

tome nije zanemariv značaj rizika koji se javlja pri svakom poduzetničkom pothvatu.

Maksimiziranje ili optimaliziranje profita uz svođenje rizika na najmanju mjeru određuje, uz

neke druge elemente, ovu alokaciju kreditnog novca. Na taj način se svakako povećava

učinkovitost poslovanja čitavog gospodarstva.

Funkcija koncentracije sredstava: ova funkcija je jedna od vrlo starih funkcija kredita.

Koncentracija slobodnih sredstava u bankama ima dvojaku ulogu. S jedne strane ona

predstavlja kupovnu moć nacije, a s druge služi za sekundarnu emisiju. Iz prethodnih opisa

pojedinih funkcija kredita moguće je zaključiti da se te funkcije međusobno najčešće

isprepliću i uzajamno dopunjuju (Andover, 1998).

Čimbenici smanjenja kreditnog rizika

Općenito je poznato da nema ljudske aktivnosti bez rizika. Razumljivo je da iz ovoga ne

možemo isključiti niti kreditni posao. Visoki stupanj rizika, velikim dijelom upravo proizlazi

iz osobina ovoga posla.

O značaju rizika govore i kretanja u suvremenim gospodarstvima budući da se povećava

zaduženost tih subjekata, kako u masi tako i po pojedinom poslu, što povećava rizičnost

poslovanja te ugrožava gospodarsku stabilnost zemlje. Svakako da ovaj rizik prelazi i

nacionalne granice budući da je često odobren kredit inozemnog podrijetla. Niti jedan kredit,

bez obzira na njegov oblik, visinu kreditnog iznosa ili koje druge njegove osobine, nije bez

rizika. Razumljivo da raspon rizika može biti različit te da je često u vezi s nekim osobinama

kredita.

Osiguranja od rizika su se svodila na osobno i stvarno kreditno osiguranje. Dovoljno je

navesti samo neke kao što su jamstvo, garancija, kreditni zalog, zajednički dužnici, zalog

pokretne stvari i prava, hipoteka i drugo da bi se uočila raznolikost oblika osiguranja.

Prihvaćanje isključivo tih realnih pokrića kao osiguranja protiv kreditnog rizika u gotovo

svim tranzicijskim zemljama, u sferi kreditiranja gospodarskih djelatnosti, ukazuje na veliku

zabludu koja znatno opterećuje i koči razvoj gospodarstva tih zemalja danas.

7

Uzroke ovoj pojavi možemo tražiti u nerazvijenosti i neosposobljenosti bankovnog sustava

glede ocjenjivanja kreditne sposobnosti svojih klijenata. Pod kreditnom sposobnošću

podrazumijevamo sposobnost klijenta za pravovaljano i korektno zaključivanje kreditnog

posla, da se klijent može zadužiti prema banci na pravno učinkovit način i odgovarati za sve

svoje preuzete obveze. Rješenje je dakle u kvalitetnoj ocjeni kreditne sposobnosti klijenta te

realnom sagledavanju cjelokupnog poslovanja kao i perspektivama klijenta i uspostavi

partnerskih odnosa kreditor (banka) – klijent. Takva rješenja uspješno funkcioniraju u

zemljama razvijenih tržišnih gospodarstava (Andover, 1998).

2.2. VRSTE KREDITA

Banke odobravaju veliki izbor kredita mnoštvu klijenata, za velik broj različitih namjena: od

kupovine automobila i novog namještaja, odlaska na odmor ili nastavka fakultetske naobrazbe

do gradnje kuća i poslovnih zgrada. Sve te brojne vrste kredita mogu se kvalificirati po

različitim kriterijima (Katunarić; 1988:251): roku dospijeća kredita, namjeni kredita,

predmetu na koji glasi kredit i u kojem moraju biti podmireni, subjekti kojima se odobrava

kredit, svrsi kredita, domicilu davatelja kredita i načinu osiguranja kredita.

Kreditni plasmani prema roku vraćanja mogu biti (Katunarić; 1988:251-252):

- kratkoročni (do jedne godine)

- dugoročni (preko jedne godine)

Prema namjeni krediti mogu biti:

- investicijski (za financiranje razvoja poduzeća)

- za obrtna sredstva (za financiranje tekućeg poslovanja)

Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni, krediti mogu biti:

- naturalni krediti

- novčani krediti

Prema subjektima koji odobravaju kredite, kreditni plasmani mogu biti:

- komercijalni krediti koje prodavatelj robe odobrava kupcu u robi s time da on

vrijednost kredita vrati u novcu

8

- bankovni krediti koje banka odobrava komitentima ili drugim bankama iz raspoloživih

sredstava

Prema svrsi kreditni plasmani mogu biti (Katunarić; 1988:251-252):

- proizvođački krediti namijenjeni za potrebu proizvodnje

- potrošački krediti kojima se povećava kupovna moć stanovništva i drugih pravnih

osoba

Prema domicilu davatelja kredita kreditni plasmani mogu biti:

- tuzemni krediti koje odobravaju domaće kreditne institucije domaćim fizičkim ili

pravnim osobama

- inozemni krediti koje odobrava kreditor iz inozemstva domaćoj pravnoj ili fizičkoj

osobi

Prema načinu osiguranja kredita razlikuju se:

- otvoreni krediti koji se odobravaju određenoj osobi na temelju povjerenja koje u nju

ima davatelj kredita

- pokriveni krediti koji se odobravaju na osnovi nekog pokrića, bilo u vrijednosnim

papirima ili nekretninama

9

Grafikon 1: Struktura kredita banaka po djelatnostima

Izvor: www.hnb.hr

10

2.2.1. Kratkoročni krediti

Banka odobrava kratkoročne kredite iz mobiliziranih i kod nje koncentriranih depozita po

viđenju, kratkoročnih kredita središnje banke i kratkoročnih kredita drugih banaka. Pri

odobravanju kratkoročnih kredita treba voditi računa o načelu likvidnosti i sigurnosti u

njezinom poslovanju, odnosno osiguranju vraćanja odobrenog kredita. U tu svrhu se vrši

ocjena kreditne sposobnosti i boniteta klijenta. Kratkoročni krediti su krediti s rokom vraćanja

do jedne godine. Najčešće namjene su za financiranje proizvodnje i osiguranje zaliha te

pripremu izvoza.

Da bi financirali svoje kratkoročne potrebe gospodarski subjekti mogu, ukoliko je to u skladu

s poslovnom politikom i odrednicama financijskog menadžmenta, posegnuti za eksternim

izvorima sredstava. Time oni postaju znatnije podložni kretanjima i uvjetima na tržištu novca,

bankarskom sustavu, monetarno kreditnoj politici i svim ostalim čimbenicima koji djeluju na

tržištu. Emisijom kratkoročnih vrijednosnica ili njihovom prodajom mogu doći do sredstava, a

na ugovorenom tržištu putem uzimanja kratkoročnih kredita od financijskih institucija, u

prvom redu banaka, ali i ostalih. Iz mobiliziranih i koncentriranih depozita po viđenju,

kratkoročnih kredita središnje banke, kratkoročnih kredita drugih poslovnih banaka i drugih

izvora, banka odobrava svoje kratkoročne kredite. Ovisno o načinu odobravanja i korištenja

kratkoročnih kredita, danih pokrića i tehnika odobravanja, javljaju se slijedeće vrste

kratkoročnih kredita (Kandžija, Živko; 2004:52-57): kontokorentni kredit, akceptni kredit,

eskontni kredit, lombardni kredit, rambursni kredit i avalni kredit.

Kontokorentni kredit

Kontokorentni kredit ili kredit po tekućem računu je vrlo čest i praktičan oblik kreditiranja.

Na temelju solidnosti tražitelja kredita (npr. stalni priljev sredstava na tekući račun kao što je

plaća, mirovina i sl.) banka odobrava ovakav kredit pri čemu utvrđuje njegovu maksimalnu

visinu. Osobitost ovoga kredita je da komitent (dužnik) plaća kamatu samo na visinu

angažiranih sredstava (a ne na cjelokupni iznos odobrenog kredita). Ujedno za vrijeme

nekorištenja kredita banka plaća kamatu.

Međusobni odnosi između korisnika kredita i banke utvrđuju se ugovorom. Kod svih oblika

kratkoročnog bankovnog kredita pa tako i ovog, kod odobravanja kredita prvenstvenu ulogu

11

igra kreditna sposobnost i bonitet poslovanja zajmoprimatelja. Zbog toga suvremena banka

prati u stopu cjelokupno poslovanje svojih komitenata pa čak i njihov privatni život.

Ugovorom između banke i nosioca kredita ugovaraju se osnovni uvjeti odobrenog kredita, a

to su: iznos, rok, visina aktivne i pasivne kamate, iznos provizije itd.

Akceptni kredit

Akceptni kredit predstavlja specifični kratkoročni kreditni posao. Za razliku od ostalih

kredita, kod ovog oblika samo iznimno dolazi do isplate kreditnog iznosa, budući da banka u

ovom kreditnom poslu svome komitentu akceptira mjenicu. Tim postupkom banka postaje

glavni dužnik – trasat te se obvezuje isplatiti mjenični iznos ukoliko to ne učini njen izdavalac

(trasant) odnosno tražitelj kredita. Na taj način dodatno povećava sigurnost naplate mjeničnog

iznosa. Akceptne kredite banka redovito odobrava svojim povjerenim i sigurnim komitentima

čije poslovanje vrlo dobro poznaje i s kojim je u dobrim poslovnim odnosima. Ugovorom o

kreditu utvrđuju se osnovni elementi akceptnog kredita, a to su: iznos kredita, rok trajanja

akceptnog kredita, način osiguranja kredita, visina troškova i provizije itd.

Eskontni kredit

Eskontni kredit je kratkoročni kreditni bankovni posao čija je osnovna karakteristika

odobravanje kratkoročnog kredita na osnovi nekog budućeg potraživanja. To je u biti posao

kod kojega banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća. Vrijednost kupljenog

potraživanja banka diskontira na dan kupnje odbacujući od nominalne vrijednosti iznos

kamata, provizije i troškova. U užem smislu pod eskontnim bankovnim poslom

podrazumijeva se bankovni kratkoročni kredit koji banka odobrava na podlozi mjeničnog

pokrića. Eskontni se krediti redovito odobravaju na rok od tri mjeseca, tj. do dospijeća

mjenice koja je dana kao pokriće kredita.

Eskontni kredit je jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih bankovnih kratkoročnih kredita

upravo zahvaljujući poslovima mjeničnog pokrića te je ujedno i jedan od najlikvidnijih

bankarskih plasmana jer je kratkoročan, a likvidnost mu je zajamčena mogućnošću reeskonta

kod drugih banaka ili središnje banke.

12

Lombardni kredit

Lombardni kredit je stari kreditni posao, a nastao je u talijanskoj pokrajini Lombardiji kojoj

zahvaljuje i ime. Ovaj kredit banka odobrava na podlozi založenih pokretnih realnih

vrijednosti kao što su zlato, nakit, umjetničke kolekcije i druge dragocjenosti, vrijednosni

papiri te druga pokretna dobra. U bankovnom kratkoročnom kreditiranju lombardni se krediti

redovito koriste za osiguranje potrebnih novčanih sredstava za tekuću proizvodnju i promet.

Kod odobravanja lombardnih kredita osnovna je vrijednost prometna vrijednost koja kotira na

burzi. Lombardne kredite osim banaka mogu odobravati i druge institucije kao što su

zalagaonice koje na osnovi založenih vrijednosti odobravaju potrošačke konzumne kredite

koji služe za potrošačke svrhe. Prednost ovih kredita je i u činjenici da njegov tražitelj ostaje

vlasnik nad založenom stvari. U slučaju ne vraćanja kredita (s pripadajućom kamatom i

troškovima) vjerovnik prodaje založene efekte putem licitacije. Iz ostvarene prodajne cijene

podmiruje svoja potraživanja. Ukoliko se prodajom ostvari veća cijena od odobrenog kredita

taj iznos pripada dužniku, odnosno vlasniku založene stvari. U današnjoj praksi najvećeg

broja banaka lombardni se kredit odobrava u visini od 60 do 80 posto stvarne vrijednosti

založenih vrijednosnih papira ili drugih pokretnih stvari.

Rambursni kredit

Rambursni kredit je u suštini akceptni kredit koji banka odobrava uvozniku robe za plaćanje

uvoza robe uz pokriće robnih dokumenata kao što su: teretnica, polica osiguranja i dr., koji su

na nju preneseni. Prema tome, ovaj kredit je važan za trgovačku razmjenu te je ujedno

relativno čest u međunarodnim poslovnim odnosima. Porijeklo naziva ovog kredita je

francuska riječ rambourser što znači isplatiti. Ovaj oblik kredita se pokazao kao vrlo podesan

za reguliranje plaćanja uvoza robe iz prekomorskih zemalja. Razlikuje se direktni i indirektni

rambus, ovisno o tome da li mjenicu s kojom se obavlja plaćanje akceptira domaća banka

(direktni rambus) ili banka u trećoj zemlji (indirektni rambus) (Kandžija, Živko; 2004).

Avalni kredit

Avalni kredit je poseban oblik kratkoročnog bankovnog kredita kojim banka daje aval,

odnosno jamstvo svom komitentu. Ovdje se također ne radi o odobravanju klasičnog

bankovnog kredita u novcu, već o davanju bezuvjetnog i neopozivog jamstva da će banka

13

isplatiti mjenicu umjesto mjeničnog dužnika, ukoliko isti ne ispuni svoju obvezu. Mjenica s

avalom je kvalitetna i gotovo 100% sigurna. Po primitku zahtjeva za avalni kredit, banka

postupa na isti način kao i kod odobravanja drugih vrsta kratkoročnih kredita. Kratkoročni

krediti – kratkoročno kreditiranje je vrlo čest aktivni bankarski posao. Bankovni kratkoročni

krediti u suvremenoj međunarodnoj razmjeni postaju jedan od osnovnih oblika financiranja i

vrlo značajan pokretač robnog prometa.

Kratkoročne kredite mogu odobravati i nebankarske institucije kao primjerice građevinska

poduzeća, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi i drugi. Međutim, potraživanja prema

nebankarskim institucijama ne služe kao sredstva prometa i plaćanja, pa zbog toga nemaju

karakter novčanih sredstava (Kandžija, Živko; 2004).

Ovisno o načelu bankovnog poslovanja i ročnosti izvora sredstava, bankovno se kreditiranje

dijeli na tri osnovne grupe kreditiranja (Katunarić; 1988:269):

Tabela 1: Tri osnovne grupe kreditiranja

VRSTA KREDITIRANJA ROK VRAĆANJA

Kratkoročno kreditiranje do 1 godine

srednjoročno kreditiranje od 1-5 godine

dugoročno kreditiranje rok vraćanja preko 5 godina

Za banku je bitno kod odobravanja kratkoročnih kredita voditi računa o likvidnosti i

sigurnosti u poslovanju, odnosno osigurati vraćanje kratkoročnih kredita po isteku roka. U tu

svrhu banka ispituje bonitet svakog potencijalnog dužnika.

2.2.2. Dugoročni krediti

Dugoročni krediti imaju rok vraćanja preko jedne godine i pretpostavljaju veći rizik ulaganja

pa se pri odobravanju dugoročnih kredita banka odlučuje na osiguravanje instrumenata

osiguranja kreditnog plasmana. Kod odobravanja dugoročnih kredita koristi se drugačija

procedura i sam kredit se koristi na poseban način. Između ostalog, izrađuju se elaborati i vrše

14

se ocjene investicijskih projekata. dok su kratkoročni krediti vezani za povremena obrtna

sredstva, novčani promet ima svrhu da osigurava tekuću likvidnost proizvodnje i prometa i to

na kratki rok, dotle je dugoročno kreditiranje vezano za ulaganje novčanih sredstava za

financiranje investicija, odnosno proširene reprodukcije.

Dugoročni krediti klasificiraju se na (Katunarić; 1988:263): investicijske kredite, hipotekarne

kredite, kredite za pokriće prodaje na kredit i izvođenje investicijskih radova te kredite za

trajna obrtna sredstva.

Investicijski krediti

Namijenjeni su kreditiranju opreme, građevinskih objekata i infrastrukture. Raznovrsni

investicijski projekti ocjenjuju se pomoću posebne metodologije koju izrađuje konzorcij

ekonomskih instituta ili metodologije međunarodne banke. Korištenje, odnosno plaćanje,

temelji se na situacijama i fakturama. Plaćanje na temelju situacije sastoji se iz skupa

dokumenata, temeljem kojih banka utvrđuje koliko je posla na nekom objektu obavljeno i

koliko sredstava će iz kredita isplatiti izvođaču. Tako se izbjegava ″divlje″ trošenje sredstava,

trošenje bez kontrole. Investicijski krediti najčešće se vraćaju u ratama ili anuitetima.

Hipotekarni krediti

Najčešće se odobravaju uz pokriće zalaganja neke nepokretne stvari. Koriste se pri izgradnji

ili adaptaciji stambenih objekata. Osnovna karakteristika hipotekarnog kredita je odobravanje

kredita na temelju zaloga nekretnine zajmotražitelja. Visina odobrenog kredita ovisi o

vrijednosti hipoteke. Visina kredita u pravilu je negdje oko 50 – 70% vrijednosti hipoteke.

Ovaj kredit je moguće otplaćivati jednokratno u cjelokupnom iznosu po isteku ugovorenog

roka – fiksna hipoteka i kredit koji se otplaćuje prema amortizacijskom planu.

Krediti za pokriće prodaje na kredit i izvođenje investicijskih radova

Najčešće se izdaju proizvođačima i izvođačima radova (brodova, prijevoznih sredstava,

opreme, investicijskih radova) na rok do 10 godina. Ovom skupinom kredita bave se razne

institucije za financiranje izvoza dobara. Važnost osiguranja vraćanja kredita je vrlo bitna, a

često se avaliraju mjenice koje izvođač ″indosira″ banci koja je dala kredit.

15

Krediti za trajna obrtna sredstva

Ovi krediti traju do pet godina, a koriste se jednostavnom doznakom na žiro-račun. Leasing je

važan izvor srednjoročnog i dugoročnog financiranja za poduzeća jer je prikladno rješenje za

osiguranje nabave potrebnih sredstava, za poslovanje kada poduzeća ne raspolažu dostatnim

sredstvima za njihovu kupnju. Banka leasingom zadržava vlasništvo nad opremom, čime se

ujedno osigurava od rizika te koristi jednostavniju dokumentaciju. Da bi se donijela isplativa

odluka uz najmanji mogući rizik, davatelji kredita trebaju raspolagati mogućnošću kompletne

analize poslovanja tražitelja kredita, trebaju istražiti mogućnosti plasmana robe ili usluga koje

su predmet kreditiranja i dr. Pored toga, davatelj kredita mora raspolagati s nizom analiza

vezanih za troškove kreditirane proizvodnje, treba poznavati okruženje tražitelja kredita,

odnosno mora raspolagati podacima koji će garantirati sigurno, profitabilno i racionalno

poslovanje te povrat uloženih sredstava (Katunarić, 1988).

2.2.3. Potrošački krediti

Potrošački krediti predstavljaju kredite koje odobravaju banke i druge financijske institucije

potrošačima, u cilju plaćanja dobara i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji. Odnosno, to je

poseban imovinsko-pravni odnos kreditora (banke ili trgovačke organizacije) i korisnika

kredita (individualnog potrošača) u kojem kreditor ustupa korisniku kredita uz određene

uvjete, određeni novčani iznos za kupnju određene vrste robe, a korisnik se kredita obvezuje

da će se pridržavati uvjeta i otplatiti ustupljeni novčani iznos zajedno s kamatama u

predviđenom roku jednakim mjesečnim ratama. Taj se odnos regulira zaključivanjem ugovora

o potrošačkom kreditu između kreditora i korisnika kredita.

U posljednje vrijeme pojavljuju se i neki novi oblici potrošačkog kreditiranja. Najčešće su

temeljeni na kreditnim karticama (American Express i Diners), a omogućuju korisnicima tih

kartica da obročno, uz određene uvjete, kupuju robu na potrošački kredit, dakle u dužim

rokovima nego što je to uobičajeno. Svakako da pritom postoji selekcija korisnika tih kredita,

kako glede odobrena iznosa, tako i rokova.

Može se reći da je potrošački kredit kratkoročni, neproizvodni kredit koji je odobren

potrošačima za povećanje njihove kupovne snage iznad njihove realne ekonomske moći, radi

16

financiranja trajnih i netrajnih potrošnih izdataka u svrhu nabavke potrošnih dobara (Šego;

1991:47). Najčešća namjena ovih kredita je kupnja robe široke potrošnje: tekstila, bijele

tehnike, namještaja, trajnih potrošnih dobara ili pak automobila. Rok vraćanja kreće se od tri

mjeseca do dvije godine, danas često i pet godina.

Porastom dohotka potrošača modificiraju se i potrebe za kreditiranjem potrošnih dobara u

smislu da se smanjuje ili potpuno opada potreba za kreditiranjem nabavke pojedinih dobara,

ali, s druge strane, javlja se potreba za kreditiranjem novih potrošnih dobara i sve viša potreba

za kreditiranjem nematerijalnih usluga, npr. školovanje, odmor i sl. (Šego; 1991).

3. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U POSLOVNOJ BANCI

Kada se govori o kreditima, postoje dvije priče. S jedne strane je dostupnost, a s druge strane

je kreditni rizik. Činjenica je da postoji sve više kredita. Prodavači automobila smišljaju nove

načine prodaje, dogovaraju se s bankama, banke nude kreditne kartice, trgovine prodaju robu

na kredit itd. Krediti omogućuju ljudima da kupuju kuće, automobile, zatim omogućuju

pokretanje novih te razvoj postojećih poduzeća, gradovi grade škole, države grade ceste itd.

No, s druge strane tu je i kreditni rizik. Elemente kreditnog rizika nalazimo svaki puta kada

osoba ili poduzeće uzima neki proizvod ili uslugu bez trenutačnog plaćanja tog proizvoda

odnosno usluge. Kreditni rizik je posljedica ugovorene i/ili moguće financijske transakcije

između davatelja i uzimatelja sredstava odnosno varijacija mogućih povrata koji bi se mogli

zaraditi na financijskoj transakciji zbog zakašnjelog ili nepotpunog plaćanja glavnice i/ili

kamate (Jakovčević, 2000). Kreditni rizici su najvećim dijelom povezani s modernim

financijskim produktima, kao primjerice opcije, kamatni swap, valutni swap, terminski

ugovori itd., koji u isto vrijeme predstavljaju zaštitni instrumentarij od rizika. Financijski

instrument je ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina jednog poduzeća i

financijska obveza drugog poduzeća. Upravo ovom definicijom obuhvaća se kreditni rizik u

najširem smislu riječi, jer je financijski instrument i bilančna i izvanbilančna stavka aktive i

pasive banke (Jakovčević, 2000). Kreditni rizik, u najužem smislu riječi, se odnosi na

vjerojatnost neplaćanja po ugovoru o novčanom kreditu. Postavlja se pitanje zašto se banke

nastoje zaštiti od rizika. Zato što svako zakašnjenje ili izostanak povrata ugovorene glavnice i

kamata reducira stvarni dobitak banke i tako smanjuje njenu stvarnu vrijednost. Gubici zbog

rizičnih kredita su ogromni. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama je u razdoblju od

17

1980.do 1993. godine propalo je 1500 banaka, a najveći uzrok njihove propasti bila je

prekomjerna izloženost kreditnim rizicima ili neodgovarajuće upravljanje kreditnim rizicima.

Što se tiče Hrvatske, treba spomenuti i činjenicu da je trenutno relativni udio kreditnog

portfelja u ukupnom portfelju značajan pošto nema mnogo drugih financijskih instrumenata

kojima se trguje. Banke odobravaju kredite različitim zajmotražiteljima i za različite svrhe. Za

većinu je klijenata to primarni izvor financiranja. Odobravanje kredita potrošačima i

poduzećima podrazumijeva prihvaćanje rizika kako bi se ostvarile zarade.

Dakle, temeljna funkcija banke jest koncentracija slobodnih novčanih sredstava kroz

prikupljanje depozita i alokacija tih sredstava kroz odobravanje kredita i plasiranje ostalih

financijskih instrumenata na tržište, pa je razumljivo da je od svih rizika banka najviše

izložena kreditnom riziku. U današnjim uvjetima poslovanja banaka, potreba za

identifikacijom, mjerenjem, praćenjem i kontrolom kreditnog rizika, kao i utvrđivanjem

postojanja primjerene razine kapitala za pokriće tih rizika i primjerene kompenzacije

preuzetih rizika je uvjet opstanka na tržištu. Kreditni rizik stoga zahtijeva stalan nadzor, kako

s aspekta odobravanja novih kredita klijentima s kojima se još nije poslovalo, tako i s aspekta

praćenja kreditne sposobnosti već postojećih zajmoprimaca, odnosno praćenja kreditnog

rizika nakon što je kredit odobren (Jakovčević, 2000).

Djelotvorno upravljanje kreditnim rizikom važna je komponenta obuhvatnog pristupa

upravljanju rizikom i neophodno je za dugovječan uspjeh svih bankovnih organizacija.

Upravo je zato uspostavljanje i održavanje sustava kontinuiranog utvrđivanja, mjerenja,

praćenja i kontroliranja kreditnog rizika ključna stavka uspjeha svake banke.

3.1. KREDITNI PROCES

Kreditni proces je proces koji obuhvaća analiziranje kreditne sposobnosti klijenta, donošenje

odluke o tome odobriti kredit ili ne, te praćenje otplate kredita i poduzimanja potrebnih akcija

ako dođe do problema pri otplati kredita. Kreditni proces počiva na sustavu i kontroli svake

banke što omogućuje menadžmentu i kreditnim referentima da procjene rizik. Kreditni proces

u suvremenom bankarstvu ima vrlo bitnu ulogu u procjeni i kvalitetnom upravljanju kreditnim

rizikom, a njegova dosljedna primjena osigurava minimiziranje kreditnog rizika te

ostvarivanje profita za banku.

18

Koraci u kreditnom procesu (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama):

Kreditna analiza

Odobravanje kredita

Nadgledanje kredita

3.1.1. Kreditna analiza

Od davnih dana pa sve do danas nije se fundamentalno promijenila kreditna evaluacija

klijenata. Radi se o mjerenju sposobnosti i potreba klijenata u cilju utvrđivanja je li odabrani

način financiranja pogodan za određenog zajmotražitelja. Kreditna analiza predstavlja proces

određivanja vjerojatnosti da klijent hoće odnosno neće otplaćivati prispjele obveze po kreditu.

Uobičajeni koraci u kreditnoj analizi su sljedeći (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-

u-bankama):

Podnošenje kreditnog zahtjeva

Podnošenje financijskih i kreditnih izvještaja

Analiziranje financijskih izvještaja i tijeka gotovine

Procjena kolaterala

Prijedlog za odobravanje/odbijanje kreditnog zahtjeva. Jednom kada klijent zatraži

kredit u banci, kreditni referent će analizirati sve dostupne informacije kako bi odredio

udovoljava li to postavljenim kriterijima u cilju donošenja pozitivne odluke o kreditu.

Kreditni referent će pokušati ocijeniti sposobnost i volju klijenta da vrati kredit.

Ključni faktori rizika koje analizira kreditni referent (″6K″ - Tradicionalni pristup):

Karakter:

Klijent treba imati jasno definiranu namjenu kredita i ozbiljnu namjeru da kredit vraća prema

ugovorom utvrđenom načinu.

Kapital:

Klijent treba biti sposoban voditi poslovanje koje će proizvesti takav novčani tijek koji će biti

dovoljan za podmirenje svih obveza uključujući i otplatu kredita.

Kapacitet:

Klijent treba imati pravnu sposobnost i osposobljeni menadžment da vodi cjelokupno

poslovanje.

19

Kondicije:

Podrazumijeva analiziranje okruženja klijenta koje utječe na definiranje uvjeta i pretpostavki

za njegovo poslovanje.

Kolateral:

Kolateral je sekundarni izvor naplate potraživanja, a nastupa kada se pokaže da klijent nije u

stanju ispuniti svoje obveze po kreditu.

Kontrola:

Podrazumijeva pregled zakonske regulative kako bi se otkrilo na koji način ona može utjecati

na financijski položaj klijenta.

Ako prilikom analize ključnih faktora rizika, kreditni referent i/ili analitičar odluku donosi

isključivo na temelju znanja, iskustva, slijedeći pri tome propisane procedure i pravila, tada

govorimo o subjektivnoj ocjeni. No, ako pri donošenju odluke koristi model koji je razvijen

upotrebom statističkih i ostalih metoda, tada govorimo o kreditnom skoringu. Kreditni

skoring je sistem dodjeljivanja bodova zajmotražitelju čiji zbroj predstavlja numeričku

vrijednost koja pokazuje koliko je vjerojatno da zajmotražitelj kasni u otplati kredita

(http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama).

Inicijalna kvantitativna analiza glasi:

analiziranje kreditne povijesti

ocjenjivanje unutarnjih i vanjskih faktora poduzeća

analiziranje financijskih izvještaja

analiziranje tijeka gotovine

pravljenje izvještaja o kreditu

Proces ispitivanja kreditne sposobnosti rezultira raspoređivanjem klijenta u jednu od rizičnih

kategorija koje označavaju odobravanje ili odbijanje kreditnog zahtjeva. Nadalje, u tabeli 1. se

nalazi jedan od načina klasifikacije klijenata i to poduzeća uz napomenu da postoje i mnoge

druge rizične klasifikacije (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama).

20

Tabela 1: Rizična klasifikacija klijenata

Skupina rizika Ocjena klijenata

1 izvrstan klijent, u nerizičnoj grani djelatnosti, kontinuitet poslovanja bez gubitka dulji od 5 godina

2 solidan klijent, kontinuitet poslovanja bez gubitaka dulji od 3

godine

3 dobar klijent, u srednje rizičnoj grani djelatnosti, kontinuitet poslovanja bez gubitaka u zadnje 2 godine

4 prosječan klijent, posluje s gubitkom u posljednje vrijeme, dosta negativnih pokazatelje, nema program ni viziju razvoja

5 niz uočenih slabosti, prijeteća financijska nestabilnost s mogućnošću insolventnosti, moguća ozbiljnija kriza

menadžmenta

6 klijent s prijetećim bankrotom

Izvor: izrada studentice prema http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama

U nastavku se prikazuje jedna od najpoznatijih klasifikacija klijenata od Standard & Poor's-a.

Tabela 2.: Standard & Poor's rizična klasifikacija klijenata

Skupina rizika Ocjena klijenata

AAA Najbolja kreditna kvaliteta

Naročito pouzdano u odnosu na financijske veze

AA Vrlo dobra kreditna kvaliteta

Vrlo pouzdano

A Još uvijek dobra kreditna kvaliteta

Posumnjati na ekonomske uvjete

BBB Najniži rejting u skupini za investicije

BB Potreban oprez

Najbolja kreditna kvaliteta u pod-

investicijskom razredu

B Osjetljivo na promjene ekonomskih uvjeta

Trenutno pokazuje sposobnost da udovolji

financijskim obvezama

CCC Trenutno osjetljivo na neplaćanje

Ovisi o povoljnim ekonomskim uvjetima

CC Jako osjetljivo na neplaćanje

C Vrlo blizu ili već u stečaju

Trenutno plaća obveze

D Neplaćanje nekih financijskih obveza se

već dogodilo

Izvor: izrada studentice dostupno na http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama

21

3.1.2. Odobravanje kredita

Nakon provedene analize slijedi odluka odnosno odobravanje ili neodobravanje kredita. Ako

se odobri, slijedi ugovor, isplata te aktiviranje dokumentacije odnosno:

odluka o odobravanju/odbijanju kredita

ugovor o kreditu

isplata novčanih sredstava

arhiviranje dokumentacije

Uobičajena praksa je da kreditni referent predlaže odluku o odobravanju ili odbijanju kredita,

a kreditni odbor donosi konačnu odluku. Ugovor o kreditu formalizira svrhu i namjenu

kredita, njegovu vrijednost, uvjete i rokove povrata kredita, zahtijevani kolateral te posebne

obveze klijenta u slučaju kašnjenja, nepotpunog plaćanja. Ponekad se može dogoditi da banka

uvjetuje odobravanje kredita poštivanjem nekih obveza, afirmativnih ili negativnih

(http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama).

Afirmativne obveze:

tekuća likvidnost > 1

plaćanje rate do 60 dana

obrtaj zaliha > 4 puta godišnje

Negativne obveze:

nemogućnost ulaženja u poslovne kombinacije bez odobrenja banke

nemogućnost mijenjanja vrhovnog ili srednjeg menadžmenta bez odobrenja banke

3.1.3. Nadgledanje kredita

Podrazumijeva praćenje kredita i otplate u skladu s potpisanim ugovorom i poduzimanje

korektivnih aktivnosti kao primjerice, promjena kreditnih uvjeta, dodatno osiguranje i dr. Cilj

je smanjenje kreditnog rizika i rješavanje problematičnih kredita. I u procesu nadgledanja

kredita se mogu koristiti modeli. Naime, scoring modeli se mogu podijeliti u dva tipa:

aplikativni scoring koji se odnosi na nove klijente; bihevioralni scoring koji se odnosi na

22

račune postojećih klijenata. Bihevioralni scoring modeli se koriste za donošenje odluka

vezanih uz otvorene račune klijenata. Bazirani su na dinamičkoj komponenti računa, a odluke

se odnose na upravljanje računima, politiku naplate potraživanja, određivanje limita,

zadržavanje te zatvaranje računa postojećih klijenata i dr. Odabir karakteristika korištenih u

razvoju modela zavisi o tipu kredita, količini kredita te namjeni kredita.

Kada se radi o aplikativnim scoring modelima za građane, karakteristike koje se koriste su

sljedeće: vrijeme provedeno na postojećoj adresi stanovanja, stambeni status, posjedovanje

telefona, godišnji prihod, posjedovanje kreditnih kartica, tip bankovnog računa, dob,

zanimanje, namjena kredita, bračni status, trajanje računa u banci, stabilnost zaposlenja,

podaci kreditnog biroa, mjesečne obveze, mjesečni prihodi, broj osoba u domaćinstvu itd.

Bihevioralni scoring modeli pored navedenih podataka uključuju još i podatke ponašanja.

Tipične karakteristike korištene u bihevioralnim modelima, pored navedenih, su: povijest

neplaćanja, povijest korištenja računa, povijest plaćanja računa, naplata računa, transakcije

vezane uz revolving kredite, podaci iz kreditnih biroa (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-

rizici-u-bankama).

3.1.4. Suvremeni pristup – ″Credit – scoring″ modeli

Mnoge su banke, razvojem informatičke tehnologije uočile nedostatke tradicionalnog pristupa

procjene kreditne sposobnosti zajmotražitelja među kojima su visoki troškovi procjene,

vrijeme potrebno da se donese odluka, te subjektivnost kreditnog referenta prilikom procjene,

pa su stoga počele razvijati interne modele procjene kreditne sposobnosti zajmotražitelja kako

bi se eliminirao kreditni rizik – credit scoring modele. Taj sustav procjene zajmotražitelja

baziran je na dodjeljivanju bodova zajmotražitelju kako bi se dobila brojčana vrijednost koja

izražava vrijednost da kod pojedinog zajmotražitelja nastupi određena aktivnost, kao što je

primjerice kašnjenje u otplati kredita (Mays, 2001).

Prvi su modeli bili univarijantni i bazirali su se na izračunu pokazatelja (omjera) temeljem

podataka iz financijskih izvještaja zajmotražitelja koji su se uspoređivali s pokazateljima na

razini cjelokupne djelatnosti i trendu kretanja za te pokazatelje. S vremenom su se ti modeli

počeli razvijati te se kombiniralo više pokazatelja unutar istog modela, čime su oni postali

23

multivarijantni, a najpoznatiji takav model je Altmanov Z-score model i Chesserov Credit –

scoring system.

Z-score model koristi se multivarijantnim pristupom koji uključuje omjerne i kategorijalne

vrijednosti koje se kombiniraju da bi se dobila mjera, nazvana skor kreditnog rizika, koja

najbolje diskriminira između poduzeća koja su neuspješna i onih koja su uspješna

(http://www.defaultrisk.com/pa_score_01.htm). Z-score model predstavlja linearnu funkciju

pet financijskih pokazatelja (omjera) i predviđa mogućnost bankrota pojedinog subjekta

unutar dvije godine.1 Izvorna formula za izračun postavljena je na sljedeći način:

Z-score = (1,2X1) + (1,4X2) + (3,3X3) + (0,6X4) + (1,0X5),

gdje je: X1 – radni kapital/ukupna imovina, X2 – zadržana dobit/ukupna imovina, X3 – dobit

prije oporezivanja/ukupna imovina, X4 – tržišna vrijednost vlastitog kapitala/knjigovodstvena

vrijednost pasive, X5 – prodaja/ukupna imovina.

Vrijednosti pokazatelja se kreću u rasponu od -5,0 do 20,0. Z-score niži od 1,8 upućuje na

povećan rizik bankrota, dok onaj viši od 3,0 isključuje mogućnost bankrota. U rasponu od 1,8

do 3,0 su pronađene greške u originalnom uzorku, te nije moguće pouzdano procijeniti

mogućnost nastanka bankrota.2

Kasnije je taj model modificiran na način da su neku pokazatelji u modelu izmijenjeni, a

također su dodani i neki novi. Taj novi model nazvan je i ZETA scoring model, a određen je

slijedećim varijablama (Sinkey, 2002):

povrat na imovinu, izražen kao omjer zarade prije kamata i poreza i ukupne imovine,

stabilnost zarade, mjerena inverzijom standardne pogreške procjene desetogodišnjeg

trenda kretanja povrata na imovinu,

servisiranje duga, izraženo kao omjer zarade prije kamata i poreza i ukupne plaćene

kamate,

kumulativna profitabilnost, izražena kao omjer zadržane zarade i ukupne imovine,

likvidnost, izražena omjerom ukupne tekuće aktive i ukupne tekuće pasive,

kapitalizacija, izražena kao omjer vlasničkog kapitala i ukupnog kapitala,

1 Preciznost modela jednu godinu prije bankrota iznosi 95%, a dvije godine prije bankrota 82%.

2 To se područje, upravo zato što nije moguće pouzdano procijeniti mogućnost nastanka bankrota, naziva i

„sivom zonom“.

24

veličina poduzeća, određena veličinom ukupne imovine poduzeća

ZETA model je uspješan u klasificiranju poduzeća 5 godina prije bankrota na uzorku

proizvodnih i trgovačkih poduzeća. Točnost modela iznosi više od 90% za klasificiranje

poduzeća jednu godinu prije bankrota i 70% pet godina prije bankrota. ZETA model ima veću

točnost u odnosu na Z-score model u klasifikaciji neuspješnih poduzeća u razdoblju od 2 do 5

godina prije bankrota, dok je točnost za prvu godinu gotovo jednaka za oba modela. Z-score

model je pokazao nešto veću točnost u odnosu na ZETA model u klasificiranju uspješnih

poduzeća za razdoblje od dvije godine u slučaju kada je moguća direktna usporedba.

Praktična upotreba ZETA modela postoji pri ocjeni kreditne sposobnosti za financijske i

nefinancijske institucije te pri identifikaciji nepoželjnog investicijskog rizika (Šarlija, 2002).

Chesserov Credit scoring model je u suštini model za provjeru kredita, odnosno on predviđa

klijentovo nepoštivanje obveza iz ugovora, uzimajući u obzir ne samo nepodmirivanje

ugovorne obveze, već i bilo koje druge okolnosti koje mogu nastupiti te dovesti vjerovnika

(banku) u nepovoljniji položaj od prvotno određenog ugovorom. Ovaj model bazira se na

tehnici logit analize3, a sastoji se od šest varijabli i ima sljedeću formulaciju (Sinkey, 2002):

Y= -2,0434 – 5,24X1 + 0,0053X2 – 6,6507X3 + 4,4009X4 – 0,0791 X5 – 0,1020 X6

gdje je: X1 – (gotovina + utržive vrijednosnice)/ukupna aktiva, X2 – neto prodaja/(gotovina +

utržive vrijednosnice), X3 - dobit prije poreza i kamata/ukupna aktiva, X4 – ukupan

dug/ukupna aktiva, X5 – fiksna aktiva/neto vrijednost, X6 – obrtni kapital/neto prodaja.

Vrijednost Y služi za izračunavanje vjerojatnosti nepoštivanja ugovorne obveze, označene s

P:

Za P > 0,50 znači da postoji vjerojatnost nepoštivanja ugovorne obveze, dok P ≤ 0,50

pretpostavlja da će klijent uredno izvršavati ugovorne obveze u budućnosti. Model je uspješno

predvidio nepoštivanje ugovornih obveza klijenata godinu dana unaprijed, za tri, od četiri

3 Više o tome, vidi Bessis, J: Risk Management in Banking, John Wiley & Sins, 2002., p. 466-470

25

promatrana kredita, pa se često koristi i u fazama nakon odobravanja kredita, posebice za

nadzor kreditnih plasmana.

Također su razvijeni i brojni drugi modeli koji financijskim institucijama omogućavaju bolju

procjenu kreditne sposobnosti zajmotražitelja, odnosno kvalitetnije i brže donošenje odluka o

kreditnim plasmanima, te bolji nadzor nad kreditnim portfeljem, čime smanjuju kreditni rizik

i to uz niže troškove nego što to zahtijeva klasična analiza boniteta zajmotražitelja (Sinkey,

2002).

4. BANKARSKE PONUDE ″TOP 3″ BANAKA U HRVATSKOJ

Odgovarajuća ponuda i uspješna prodaja bankarskoga asortimana, uz kontrolu i upravljanje

operativnim troškovima, ključ su uspjeha svake banke. Stoga banke moraju vlastitim

bankarskim asortimanom planirati i upravljati na odgovarajući način da bi udovoljile

potrebama i zahtjevima klijenata, uz realizaciju planiranih financijskih ciljeva. Razvijanje

novih modela koji uz već postojeće informacije stvaraju novu vrstu informacija za

odlučivanje, postaje prijeko potreban uvjet za uspješno vođenje suvremenog bankarskog

poslovanja.

Tabela 3: Udio kredita stanovništvu u BDP-u po državama

Država Udio kredita

stanovništvu u

BDP-u,

Odnos kredita

stanovništvu i

depozita

stanovništva

Hrvatska 46% 0.8

Slovenija 34% -

Srbija 19% 1.14

Poljska 36% 1.12

Češka 33% 0.64

Mađarska 31% 1.08

BiH 29% 0.94

Izvor: Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr)

Odnos kredita odobrenih stanovništvu u Hrvatskoj debelo premašuje prosjek regije. Tako na

primjer, u Hrvatskoj je udio kredita stanovništvu u BDP-u na 46%, dok je sljedeća najbliža

Poljska sa 36%, slijede je Slovenija sa 34%, dok Srbija ima udio kredita stanovništvu u BDP-

u na malih 19%.

26

S druge strane banke, pogotovo naše domaće koje su većinom privatizirane i moraju poslovati

u klasičnim bankarskim okvirima, daju kredite stanovništvu. Isti ti krediti stanovništvu imaju

najniži NPL ili stopu loših kredita, pogotovo ako se usporedi sa poduzećima, zatim više

kredita stanovništvu znači disperziraniji rizik za banke. Kada se gleda odnos kredita, tj. duga

stanovnika i ukupni iznos depozita naših građana isti je na razini 80%. To znači da na 80kuna

plasiranih kredita, banka u svojoj bilanci ima 100kuna depozita građana. Po tom omjeru,

jedino premašuju klasično konzervativni Česi kod kojih je taj odnos 64%. Iako ima sve više i

više socijalnih slučajeva gdje građani Hrvatske upadaju u nezavidne probleme, sa pozicije

banaka jasno je da će i dalje preferirati odobravati kredite građanima od kojih oni koji štede,

zapravo štede jako puno.

4.1. PRIVREDNA BANKA ZAGREB

4.1.1. Nenamjenski krediti

PBZ nenamjenski krediti jednostavan su i brz put do gotovine, a svojim fleksibilnim uvjetima

prilagođeni su većini ljudi.

Kredit nudi povoljnu fiksnu kamatu za prvu godinu otplate. Dostupan kredit koji klijent može

zatražiti iznosi 25.000.00 EUR i može ga realizirati na rok otplate do 10 godina uz izbor

načina otplate kredita (anuiteti, rate, poseban plan otplate i poseban obrok).

Neke od pogodnosti koje on nudi jesu (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=827) :

-akcijska kamatna stopa fiksna za prvu godinu otplate kredita,

-mogućnost odobrenja kredita i bez jamaca,

-izbor datuma otplate kredita,

-mogućnost ugovaranja automatske djelomične otplate kredita (za kredite uz otplatu u

anuitetima ili ratama),

Korisnici kredita

-fizičke osobe sa stalnim mjesečnim primanjima i prebivalištem u RH, zaposleni kod domaćih

ili inozemnih pravnih subjekata, koji sukladno procjeni kvalitete ispunjavaju tražene uvjete.

Sudionici u kreditu na konačni datum dospijeća kredita ne smiju biti stariji od 75 godina.

27

Kamatna stopa na kredit

-akcijska kamata:

-8,70% godišnje, fiksna za prvu godinu otplate (EKS 10,13%-10,23%) - za klijente

-9,20%godišnje, fiksna, za prvu godinu otplate (EKS 11,15%-11,30%) - za ostale

-redovna kamata:

-9,48%godišnje, promjenjiva (EKS 10,32%-10,42 %) -za klijenta

-10,48% godišnje, promjenjiva (EKS 11,57%-11,72%) - za ostale

Kredit se otplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za EUR tečajne liste Banke

važeće na dan plaćanja.

Obvezni instrumenti osiguranja

-izjava o suglasnosti (o zapljeni plaće, odnosno drugih stalnih novčanih primanja), izdana od

svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika

-zadužnica izdana od svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika

Za kredite u iznosu većem od 15.000.00 EUR potrebno je dodatno osiguranje kredita:

-osiguranje otplate kredita ili

-jedan kreditno sposoban solidarni jamac ili

-polica osiguranja života s otkupnom vrijednosti u visini 5% od iznosa kredita

(http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=1901).

4.1.2. Stambeni krediti

a) PBZ Energo krediti

PBZ Energo krediti namijenjeni su za financiranje kupnje i izgradnje stambene nekretnine

višeg energetskog razreda, A, A+ i B, te za poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg

objekta, a samim time i štednju energije ali i vlastitog novca. Namjena kredita jest navedena

kupnja nekretnine višeg energetskog razreda. Također namjenu ima kod izgradnje, dogradnje,

nadogradnje, dovršenje niskoenergetskih i pasivnih kuća, te kupnji građevinskog zemljišta s

predviđenim radovima u smislu izgradnje niskoenergetskih kuća i poboljšanje energetske

učinkovitosti na postojećim objektima (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2021). Ovaj

način kreditiranja, detaljnije je opisan i objašnjen u šestom poglavlju diplomskog rada.

28

b) PBZ STAMBENI KREDITI – MODEL START

Kreditiranje iz ponude PBZ-a s pogodnostima za korisnike kredita do 40 godina starosti-

krediti za mlade, koji izaberu plan otplate uz postupno povećanje mjesečnih anuiteta, kroz

četiri otplatna razdoblja.

Pogodnosti i prednosti PBZ stambenih kredita-START modela :

-posebno stimulirajuće kamatne stope za mlade

-znatno povoljniji izračun kreditne sposobnosti

-niži mjesečni anuiteti

-odobrenje kredita bez jamaca i bez depozita

-redovni popusti na naknadu za obradu kreditnog zahtjeva

-mogućnost isplate do 10% iznosa kredita u gotovini za plaćanje troškova vezanih uz

stambenu namjenu

-dugi rok otplate: do 30 godina (ovisno o izabranom modelu, načinu otplate i namjeni kredita)

-mogućnost korištenja počeka otpate kredita do 12 mjeseci

-iznos kredita do čak 250.000 EUR odnosno do 100% procijenjene vrijednosti nekretnine, za

adaptaciju do 70.000 EUR (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2010).

Instrumenti osiguranja kredita:

-izjava o suglasnosti izdana od svih sudionika u kreditu i ovjerena kod javnog bilježnika

-zadužnica izdana od svih sudionika u kreditu i ovjerena kod javnog bilježnika

-polica osiguranja nekretnine na kojoj se zasniva hipoteka od osnovnih opasnosti

-polica osiguranja od nezgode i zalog na polici osiguranja života za slučaj smrti

Modeli kreditiranja:

Model START 1

-založno pravo na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti najmanje u iznosu kredita,

1:1

Model START 2

-založno pravo na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti najmanje 1,25 puta veća od

iznosa kredita (1:1,25)

29

Model START 3

-založno pravo na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti najmanje u iznosu kredita,

1:1

c) PBZ STAMBENI KREDIT

Akcijska ponuda kreditiranja građana i osoba do 40 godina starosti u kojoj je fiksna kamatna

stopa za prvu godinu otplate kredita za kredite ugovorene do kraja tekuće godine, a iznosi

6,25%.

Neke od dodatnih pogodnosti ovog tipa kreditiranja jesu i :

-umanjenje naknade za obradu kreditnog zahtjeva

-mogućnost realizacije kredita bez jamaca, bez depozita i bez police životnog osiguranja

-iznos kredita do čak 350.000.00 EUR, a za adaptaciju do 70.000.00 EUR

-odobravanje kredita za adaptaciju, dovršenje, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju i u

slučaju da tražitelj kredita nije vlasnik kreditirane nekretnine

-model adaptacijskih kredita, bez zasnivanja hipoteke za kredite do 15.000 EUR

-isplata do 40% iznosa kredita u gotovini za plaćanje troškova vezanih uz realizaciju

stambenih kredita

-izbor kombinacija instrumenata osiguranja kredita prema mogućnostima klijenta

-poček otplate kredita do 12 mjeseci (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009).

30

Primjer 1: Ukupni troškovi uz status klijenta stambenog kredita PBZ-a

PRIMJER UKUPNIH TROŠKOVA UZ STATUS KLIJENTA

STAMBENOG KREDITA PBZ-a

Valuta kredita EUR

Traženi iznos kredita 75.000,00

Rok otplate 20 godina

Naknada % 0,60%

Iznos naknade 450,00

Kamatna stopa (fiksna za prve dvije godine) 6,00%

Kamatna stopa (promjenjiva) 5,92%

Efektivna kamatna stopa 6,18%

Ukupni iznos kamate za razdoblje otplate 53.269,84

Visina mjesečnog anuiteta za prvih 24

mjeseca

537,32

Mjesečni anuitet za preostalo razdoblje 534,14

Ukupan iznos za otplatu 128.269,84

Izradila studentica prema http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009

4.1.3. PBZ krediti za financiranje legalizacije nekretnina

Novi model kredita namijenjen financiranju troškova vezanih uz ishođenje Rješenja o

izvedenom stanju te ostalih troškova vezanih uz ozakonjenje bespravno izgrađene zgrade.

Korisnici kredita:

-fizičke osobe sa stalnim mjesečnim primanjima i prebivalištem u RH, zaposleni kod domaćih

ili inozemnih pravnih subjekata, a koji podnose zahtjev za izdavanjem Rješenja o izvedenom

stanju, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12).

Namjena kredita:

-plaćanje troškova za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju (tehnička dokumentacija,

naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, upravna pristojba) i/ili

31

ostalih troškova vezanih uz ozakonjenje bespravno izgrađenih zgrada u prostoru ( komunalni,

vodni doprinosi i sl.).

Iznos kredita: od 1.000 do 15.000 EUR

Rok otplate kredita: do 15 godina

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva: 0,60% do 1,00% od iznosa kredita, ovisno o paketu, a

minimalno 150,00 kuna.

Način otplate kredita: bira sam klijent, bilo u jednakim mjesečnim anuitetima ili u ratama.

Kamatna stopa:

-6,27% godišnje promjenjiva uz status klijenta (EKS od 6,63% do 7, 37%)

Promjenjiva kamatna stopa umanjuje se za 0,30 p.p. ukoliko korisnik kredita ostvaruje

status klijenta te može iznositi već npr. od 5,97%.

Navedena kamatna stopa odnosi se na građane s procijenjenim najnižim kreditnim rizikom.

Kamatna stopa može se dodatno uvećati za 0,15 p.p. odnosno 0,7 p.p. ovisno o procjeni

kreditnog rizika klijenta (internom kreditnom rejtingu).

32

Primjer 2: Uvjeti kreditiranja za legalizaciju nekretnina

VALUTA KREDITA EUR EUR

Traženi iznos kredita 10.000,00 10.000,00

Rok otplate kredita 10 godina 10 godina

Model kredita

Uz status klijenta u

Banci

Bez statusa klijenta u

Banci

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva

%

0,60% 1,00%

Iznos naknade 60,00 100,00

Kamatna stopa 5,97%4 6,27%

Efektivna kamatna stopa 6,28% 6,70%

Ukupan iznos kamate za razdoblje

otplate

3.304,43 3.485,80

Mjesečni anuitet 110,87 112,38

Ukupan iznos za otplatu 13.304,43 13.485,80

Izradila studentica prema http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2218

Korištenje kredita:

-bezgotovinskim plaćanjem, sukcesivno, prema dostavljenim računima/predračunima

odnosno rješenjima uz mogućnost isplate dijela kredita na tekući račun korisnika kredita za

refundaciju plaćenih troškova (do 10%).

Rok korištenja: do 6 mjeseci (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2218).

4.1.4. PBZ potrošački krediti

a) Potrošački krediti za opremanje kreditirane nekretnine

Korisnici ovog kredita jesu korisnici stambenog kredita Banke za kupnju nekretnine a iznos

ovog kredita može biti od 4.000 pa sve do 100.000,00 HRK i služi za opremanje stambene

nekretnine.

4 Kamatna stopa sastoji se od 6M EURIBOR-a utvrđenog na dan 31.12.2012. (0,32) uvećanog za fiksni dio

kamatne stope, umanjeno za 0,30 p.p. obzirom na ostvareni status klijenta.

33

Kamatna stopa je promjenjiva i iznosi 8,50% godišnje (EKS od 9,35%).

Rok otplate kredita: od 12 do 84 mjeseca.

Korištenje kredita:

-bezgotovinskim plaćanjem na račun prodavatelja, a na osnovi računa ili predračuna, s time da

se do 50% od iznosa kredita može koristiti kao gotovinska isplata na račun korisnika kredita

otvorenog u Banci.

Rok otplate: u jednakim mjesečnim anuitetima ili u mjesečnim ratama.

Instrumenti osiguranja:

-izjava o suglasnosti (o zapljeni plaće, odnosno drugih stalnih novčanih primanja), izdana od

svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika

-zadužnica izdana od svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika

b) Brzi potrošački krediti

PBZ nudi svim korisnicima tekućeg računa sa redovitim priljevom mogućnost kupnje robe

putem brzog potrošačkog kredita.

Uvjeti:

-iznos: 1.500,00 – 30.000,00 HRK

-rok otplate: 12, 16, 24, 30, 36 mjeseci

-kamata: 0%

-naknada: 0 %

Realizacija u 5 minuta na prodajnom mjestu (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=809).

4.1.5. Auto krediti

Kredit namijenjen klijentima koji namjeravaju kupiti novi ili rabljeni automobil.

Kredit nudi pogodnosti od kojih neke jesu:

-akcijska kamatna stopa 6,99%, fiksna za prvu godinu otplate kredita a nadalje promjenjiva

34

-mogućnost odobrenja kredita i bez jamaca

-izbor načina otplate kredita u anuitetima ili uz “poseban obrok“

-izbor datuma otplate kredita

-bez naknade za prijevremenu definitivnu ili djelomičnu otplatu kredita

Dodatne pogodnosti:

-kod kupnje automobila maloprodajna cijena vozila može se uvećati za troškove ugradnje

plina do 15.000 kuna

-kod kupnje motocikla, četverokotača i skutera maloprodajna cijena može se uvećati za iznos

maloprodajne cijene nužne opreme (kaciga, zaštitno odijelo, nosač za kacigu i kofer)

-kod kupnje traktora maloprodajna cijena može se uvećati za iznos maloprodajne cijene

dodatne opreme (priključno vozilo, traktorski priključak)

-iznos kredita može se uvećati za iznos do maksimalno 5% na ime troškova kredita, javnog

bilježnika, naknade za obradu kreditnog zahtjeva i premije za osiguranje potraživanja

Iznos kredita (ovisno o modelu kredita):

-model A: do 8.000 EUR

-modeli B i C: do 25.000 EUR

Rok otplate: do 7 godina (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=808).

Primjer 3: Primjer ukupnih troškova auto kreditiranja

PRIMJER UKUPNIH TROŠKOVA UZ STATUS KLIJENTA PBZ-A

Valuta kredita EUR

Traženi iznos kredita za kupnju 8.000,00

Rok otplate 84 mjeseca

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva % 1,00 %

Iznos naknade 80,00

Premija % 1,80 %

Iznos premije 172,80

Kamatna stopa (fiksna za prve dvije godine) 7,20 %

Kamatna stopa (promjenjiva) 7,02 %

Efektivna kamatna stopa 8,43 %

35

Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate 2.176,96

Visina mjesečnog anuiteta za prvih 24

mjeseca

121,53

Mjesečni anuitet za preostalo razdoblje 121

Ukupan iznos za otplatu 10.176,96

Izradila studentica prema http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=808

4.1.6. Educa krediti

PBZ Educa krediti namijenjeni su za plaćanje troškova studiranja i školarine privatnog

srednjoškolskog obrazovanja, dodiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili

specijalističkog studija u zemlji i inozemstvu.

Pogodnosti Educa kredita (http://www.pbz.hr/educa_krediti):

-akcijska kamatna stopa od 6,40%

-rok otplate kredita do 10 godina

-mogućnost korištenja počeka do 12 mjeseci

-za iznose kredita do 15.000,00 EUR nisu potrebni dodatni instrumenti osiguranja

-dodatna pogodnost kredita za plaćanje školarine - mogućnost uvećanja kredita do 15% za

isplatu u gotovini na tekući račun studenta, maksimalno do 25.000 EUR

-fleksibilnost pri korištenju i vraćanju kredita (glavnica kredita se može otplaćivati tek po

završetku studija)

-maksimalan rok korištenja kredita jednak je vremenskom razdoblju trajanja redovnog

studija/privatnog srednjoškolskog programa, najduže 6 godina

-bez naknade za prijevremenu otplatu kredita.

36

4.2. ZAGREBAČKA BANKA

4.2.1. Stambeni krediti

Stambenim kreditima u kunama moguće je financirati razne namjene kojima se povećava

kvaliteta postojeće stambene nekretnine:

-poboljšanje energetske učinkovitosti

-dovršenje, dogradnja i rekonstrukcija

-unutarnje uređenje/adaptacija

-komunalno uređenje građevinskog zemljišta

-legalizacija nekretnine

(uključivo plaćanje potrebnih komunalnih naknada) i ishođenje Rješenja o izvedenom stanju.

Ulaganjem u poboljšanje energetske učinkovitosti (kupnja i ugradnja solarnih konektora ili

drugih sustava iz obnovljivih izvora energije, postavljanje termo-fasade, vanjske stolarije s

izo-staklom, ugradnja centralnog grijanja i sl.) na dulji rok ostvaruje se znatno smanjenje

potrošnje energije čime se izravno utječe na manje troškove režija, a sve navedeno se

financira kunskim kreditom a ujedno se ovim kreditom može financirati i kupnja bijele

tehnike energetskog razreda A+ i A.

Stambeni krediti u kunama odobravaju se na iznose od 15.000 do 200.000 kuna na rok do 15

godina uz povoljne kamatne stope i unaprijed dogovorene instrumente osiguranja

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni).

37

Primjer 4: Kunski stambeni krediti za poboljšanje energetske učinkovitosti uz promjenjivu

kamatnu stopu od 5,5 % :

OTPLATA U ANUITETIMA

Kredit u HRK Mjesečni iznos prvog anuiteta Ukupan iznos otplate

Iznos kredita 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.

50.000,00 955,06 542,63 408,54 57.303,49 65.115,77 73.537,51

100.000,00 1.910,12 1.085,26 817,08 114.606,97 130.231,53 147.075,02

150.000,00 2.865,17 1.627,89 1.225,63 171.910,46 195.347,30 220.612,53

Broj mjesečnih

otplata

60 120 180 60 120 180

OTPLATA U RATAMA

Kredit u

HRK

Mjesečni iznos rate Ukupan iznos otplate

Iznos

kredita

Rate 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.

50.000,00 prva

zadnja

1.062,50

837,15

645,83

418,58

506,94

279,05

56.985,76 63.864,58 70.738,31

100.000,00 prva

zadnja

2.125,00

1.674,31

1.291,67

837,15

1.013,89

558,10

113.971,53 127.729,17 141.476,62

150.000,00 prva

zadnja

3.187,50

2.511,46

1.937,50

1.255,73

1.520,83

837,15

170.968,75 191.593,75 212.218,75

Broj mjesečnih

otplata

60 120 180 60 120 180

Izradila studentica prema:

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni/

Primjer 5: Otplata kunskog kredita Zagrebačke banke namijenjenog unutarnjem

uređenju/adaptaciji uz promjenjivu kamatnu stopu od 5,7 % :

OTPLATA U ANUITETIMA

Kredit u HRK Mjesečni iznos prvog anuiteta Ukupan iznos otplate

Iznos kredita 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.

50.000,00 959,68 547,60 413,87 57.580,84 65.711,98 74.496,16

100.000,00 1.919,36 1.095,20 827,74 115.161,68 131.423,96 148.992,32

150.000,00 2.879,04 1.642,80 1.241,60 172.742,52 197.135,93 223.488,48

Broj mjesečnih

otplata

60 120 180 60 120 180

38

OTPLATA U RATAMA

Kredit u HRK Mjesečni iznos rate Ukupan iznos otplate

Iznos kredita Rate 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.

50.000,00 prva

zadnja

1.70,83

837,29

654,17

418,65

515,28

279,10

57.239,79 64.368,75 71.492,43

100.000,00 prva

zadnja

2.141,67

1.674,58

1.308,33

837,29

1.030,56

558,19

114.479,58 128.737,50 142.984,86

150.000,00 Prva

Zadnja

3.212,50

2.511,88

1.962,50

1.255,94

1.545,83

837,29

171.731,25 193.106,25 214.481,25

Broj mjesečnih otplata 60 120 180 60 120 180

Izradila studentica prema:

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni/

4.2.2. Stambeni krediti u otplati

Od ukupnog broja klijenata Zagrebačke banke koji imaju stambeni kredit njih čak 96%,

neovisno o valuti kredita i dalje uredno otplaćuje svoje obaveze. Korisnik kredita zajedno s

bankarom razmatra različite mogućnosti i odabire opciju koja mu najviše odgovara.

Primjerice:

-smanjivanje mjesečne obveze po kreditu na razinu koja je u okviru njegovih financijskih

mogućnosti

-odgodu otplate glavnice kredita za određeno razdoblje

-promjenu valute kredita

Klijent može razmotriti sljedeće opcije promjene ugovorenih uvjeta kredita sa ciljem

smanjivanja mjesečne obveze po kreditu:

-produženje roka otplate kredita do maksimalno 40 godina za stambene kredite s valutnom

klauzulom u CHF, odnosno do 35 godina za ostale stambene kredite, pri čemu maksimalna

starosna dob klijenta može biti 75 godina u trenutku dospijeća posljednjeg anuiteta

-promjena načina otplate s anuitetske otplate na otplatu uz ostatak vrijednosti – tzv. balon

otplata u kojoj klijent odabire postotak glavnice koju ne otplaćuje u određenom razdoblju

maksimalno 5 godina (20%, 30%, 40% ili 50% glavnice).

U trenutku kada se klijentu poboljša financijska situacija može ponovno skratiti rok otplate

kredita ili opet započeti otplaćivati ukupnu preostalu glavnicu. Sve ove promjene može

napraviti u bilo kojem trenutku otplate kredita bez plaćanja administrativne naknade banci.

39

-odgoda otplate glavnice

-promjene valute kredita u kredit vezan uz valutnu klauzulu u EUR za koju Banka ne

naplaćuje administrativne naknade

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni_kr

editi_u_otplati/).

4.2.3. Stambeni krediti Prve stambene štedionice

Ključna prednost stambenog kredita Prve stambene štedionice (PSŠ) je fiksna kamatna stopa

za cijeli period otplate, uz visok i siguran prinos na štednju koji, uz državne poticaje, može

biti i do 7% godišnje.

Stambeni krediti PSŠ mogu se koristiti za :

-kupnju stana ili kuće

-adaptacije, rekonstrukcije, popravke

-opremanje stana ili kuće

-kupnju građevinske čestice

Maksimalni rok otplate kredita PSŠ je 15 godina

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni+k

rediti+pss/).

Primjer 6: Stambeni kredit Prve stambene štedionice:

a) za međufinanciranje

IZNOS KREDITA 50.000,00 EUR

Rok otplate 240 mjeseci

Način otplate Anuiteti

Potreban iznos vlastitih sredstava 5.000,00 EUR

Kamatna stopa tijekom međufinanciranja 4,50 % (EKS 4,73 %) godišnje, fiksna

Mjesečni iznos anuiteta tijekom međufinanciranja 316,33 EUR

Ukupan iznos otplate 72.489,59 EUR

40

b) redoviti kredit

IZNOS KREDITA 50.000,00 EUR

Rok otplate 240 mjeseci

Način otplate Anuiteti

Kamatna stopa 5,25 % (EKS 5,52 %) godišnje, fiksno

Mjesečni iznos prvog anuiteta 336,93 EUR

Ukupni iznos otplate 80.859,75 EUR

Izradila studentica prema:

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni+krediti+pss/

4.2.4. Gotovinski krediti

Gotovinski krediti Zagrebačke banke omogućuju raspolaganje gotovinom i financiranje

osobnih potreba uz fleksibilne instrumente osiguranja čiju kombinaciju određuje sam klijent.

Gotovinski kredit se klijentu nudi u kunama u iznosu do 225.000 HRK uz kamatnu stopu od

8,80% godišnje, te gotovinske kredite uz valutnu klauzulu u EUR do 30.000 EUR uz kamatnu

stopu od 8,65% godišnje.

Krediti se odobravaju na rok otplate do 7 godina i bez instrumenata osiguranja

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/gotovinski).

4.2.5. Krediti za kupnju motornih vozila

Namijenjeni su za kupnju novih ili rabljenih automobila te novih traktora, motocikala,

četverokotača i skutera.

Kupnja motornog vozila kreditom Zagrebačke banke realizira se uz dodatne pogodnosti:

-kod kupnje novog automobila, maloprodajna cijena vozila čija se kupnja kreditira, može se

uvećati za troškove ugradnje plina do 15.000 kuna,

-kod kupnje motocikla ili skutera, u iznos kredita može se uključiti zaštitna oprema (kaciga,

nosač kacige, zaštitno odijelo, čizme i rukavice), u vrijednosti do 30 % maloprodajne cijene

vozila koje se kreditira

-kod kupnje traktora, maloprodajna cijena vozila čija se kupnja kreditira, može se uvećati za

iznos maloprodajne cijene dodatne opreme, što uključuje priključno vozilo, traktorski

41

priključak – zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova, kada je dodatna

oprema označena jedinstvenom oznakom (broj šasije, serijski broj)

(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/za+motorna

+vozila/).

4.2.6. Studentski krediti

Kredit pruža korisniku kredita pristupačnije obrazovanje i bolje standarde studiranja i

školovanja, a temelji se na pokrivanju troškova školarine i troškova života za vrijeme

studiranja.

Prednosti studentskog kredita su pogodnosti i fleksibilnost kako pri korištenju, tako i kod

vraćanja kredita.

Rok korištenja jednak je roku trajanja konkretnog studija, a dodatna pogodnost je mogućnost

odgode plaćanja prve rate kredita do dvanaest mjeseci po završetku školovanja, uz rok otplate

kredita do 120 mjeseci.

Navedeni se kredit odobrava bez instrumenata osiguranja, uz zadovoljavanje kriterija kreditne

sposobnosti (www.zaba.hr).

4.3. ERSTE BANKA

4.3.1. Erste krediti za stambene zgrade

Namjena ovog kreditiranja je izvođenje poslova redovnog i/ili izvanrednog održavanja ili

poboljšanja zgrade.

Odobren kredit isplaćuje se na račun zajedničke pričuve stambene zgrade, dok je rok

korištenja do 12 mjeseci.

Naknada iznosi 1% od odobrenog iznosa samog kredita a minimalan iznos je 250 kuna.

Visina minimalnog iznosa kredita je 3.000,00 eura a maksimalni iznos 30.000,00 eura.

Način otplate: mjesečni anuiteti, trajni nalog s računa zajedničke pričuve stambene zgrade

otvoren u Banci (http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti).

42

4.3.2. Erste gotovinski krediti

a) Gotovinski krediti bez hipoteke

-Iznos kredita do 25.000,00 eura

-rok povrata je do 10 godina, minimalno 250 kuna.

-naknada iznosi 2,30 %, minimalno 250 kuna

b) Gotovinski krediti sa hipotekom

-iznos kredita od 15.000,00 pa do maksimalnih 150.000,00 eura

-rok povrata je do 20 godina

-naknada iznosi 2,00%,

4.3.3. Erste gotovinski krediti u kunama

Ukoliko klijent zarađuje u kunama, račune plaća također u kunama, postoji mogućnost da

zatraži kredit u kunama.

Gotovinski krediti u kunama odobravaju se:

-za maksimalni iznos do 180.000,00 kuna

-uz kamatnu stopu 9,35% (EKS 10,22%)

-uz rok otplate do 10 godina

-uz 20% nižu naknadu za samu obradu kredita

(http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Gotovinski_krediti).

4.3.4. Erste stambeni krediti

Namjena Erste stambenog kredita jest kupnja i/ili komunalno uređenje građevinske čestice;

za kupnju ili izgradnju stambenog prostora; za kupnju stambenog prostora u izgradnji; za

dogradnju, rekonstrukciju stambenog prostora ili kupnju/izgradnju garaže uz kupnju/izgradnju

stambenog prostora, za zatvaranje stambenih kredita u drugim bankama.

43

Stambeni kredit bez hipoteke:

Iznos koji se odobrava klijentima iznosi do 25.000,00 EUR, a rok otplate je do 10 godina.

Stambeni kredit uz hipoteku:

Iznos kredita je od 15.000,00 pa do 600.000,00 EUR, rok povrata je do 30 godina uz

mogućnost počeka do 12 mjeseci

(http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti).

Tabela 4: Stambeni krediti uz hipoteku

Iznos kredita: od 15.000,00 do 500.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti

Rok povrata: od 3 do 30 godina, uz mogućnost počeka do 12 mjeseci

STATUS

KLIJENTA

KAMATNA

STOPA

EFEKTIVNA

KAMATNA

STOPA

IZNOS

MJESEČNOG ANUITETA U

EUR

UKUPNI

IZNOS KOJI

KLIJENT

PLAĆA U EUR

Da 5,943 % 6,10 % 476,71 171.615,98

Ne 6,343 % 6,53 % 497,42 179.071,63

Izvor: http://www.erstebank.hr/hr/

4.3.5. Krediti za kupnju vozila

Ukoliko se klijent odluči za kupnju novog automobila Erste banka može mu odobriti kredit u

iznosu do 25.000,00 eura uz rok povrata do 10 godina. Naknada za obradu kredita u tom

slučaju iznosi 2,5%, minimalno 250 kuna

(http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Krediti_za_kupnju_vozila_i_plovila).

44

Grafikon 2: USPOREDBA I ANALIZA ISPLATIVOSTI UZIMANJA STAMBENOG

KREDITA KLIJENTIMA PBZ, ZAGREBAČKE I ERSTE BANKE U POSTOCIMA5

0,00%

1,00%

2,00%

3,00%

4,00%

5,00%

6,00%

7,00%

8,00%

kamatna stopa

fiksna za prve dvije

godine otplate

kredita*

promjenjiva

kamatna stopa za

preostale godine

otplate kredita

efektivna kamatna

stopa

PBZ

ZABA

ERSTE

Izradila studentica prema stranicama:

http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009

http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni/uvjeti#Uvjeti_stambe

nih_kredita

http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti

Grafikon prikazuje kamatne stope stambenog kredita izabranih banaka, kao i efektivne

kamatne stope pojedinih banaka za isti kredit. Uočljivo je kako je kod PBZ banke kamatna

stopa najniža, dakle najisplativiji kredit u konačnici za cijelo razdoblje otplate. Jednako

vrijedi i za efektivnu kamatnu stopu PBZ-a.

5 kod ZABE fiksna samo za prvu godinu otplate

45

Grafikon 3: Krediti stanovništva prema namjeni u 2011. godini

Izradila studentica prema http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf

Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj u 2008. iznosila je 6,08 posto, da bi

u 2009. skočila na 6,45 posto, a potom se do kraja 2010. spustila na 6,02 posto, te do kraja

2011. godine na 5,26 posto. Razloge tome treba tražiti u slaboj potražnji za kreditima,

posebno kod stanovništva, ali i u rezanju kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima.

Grafikon 4: Prosječna kamatna stopa na stambene kredite

46

Izradila studentica prema

http://www.jutarnji.hr/snizavaju-se-kamatne-stope-za-stambene-kredite--kamate-u-2012--rusi-slaba-potraznja-

za-kreditima/1015548/

5. PRIVREDNA BANKA ZAGREB – BROJ 1 BANKA U HRVATSKOJ PREMA

OCJENAMA GRAĐANA, INTERNET KORISNIKA I POSLOVNIH OSOBA

Prema najnovijim istraživanjima Privredna banka Zagreb nudi bankarske usluge najboljeg

omjera cijene i kvalitete, prema ocjenama čak 3 nezavisne grupe ispitanika: hrvatsko

građanstvo općenito, hrvatski korisnici interneta i poslovne osobe u Hrvatskoj.

I. PBZ broj 1 prema izboru građanstva

PBZ osvojila je prvo mjesto kategorije „Banka općenito“ kao i prvo mjesto kategorije „Tekući

računi građana“ u istraživanju Best Buy Awards na nacionalno reprezentativnom uzorku,

provedenom u 2012. godini od strane Centra za istraživanje tržišta GfK iz Zagreba, metodom

CATI – DEEPMA (Computer Assisted Telephone Interviewing – Deep Mind Awareness).

II. Kada se mjeri omjer cijene i kvalitete bankarskih usluga od strane građana vodeća pozicija

Privredne banke Zagreb potvrđena je u istraživanju Internet - Best Buy Award provedenom

od strane švicarske kuće ICERTIAS – International Certification Asociation, tijekom mjeseca

listopada na 1.200 ispitanika, isključivo korisnici interneta u Hrvatskoj, CAWI – DEEPMA –

Computer Assisted Web Interviewing – Deep Mind Awareness metodologijom, u kojem je

PBZ ponovno u istoj kategoriji (bankarske usluge općenito) osvojila vodeću poziciju.

III. PBZ broj 1 prema izboru poslovnih korisnika

Izvrsnost svojih bankarskih usluga PBZ potvrdila je i u Business Best Buy Award istraživanju

metodologijom CAWI-DEEPMA (Computer Assisted Web Interviewing – Deep Mind

Awareness) provedenom tijekom mjeseca rujna prošle godine na 1.228 ispitanika, isključivo

poslovnih osoba: vlasnika tvrtki, glavnih direktora, direktora sektora, rukovoditelja, voditelja

projekata i sl. U ovom Business Best Buy Award istraživanju, prvom ove vrste u Hrvatskoj,

Privredna banka Zagreb također je osvojila prvo mjesto u glavnoj istraženoj bankarskoj

kategoriji: „Bankarske usluge za tvrtke i poslovne korisnike“.

47

Ispitanicima u sva tri navedena Best Buy Award istraživanja, iz srpnja, rujna i listopada,

odgovori nisu bili sugerirani, te su oni sami mogli slobodno navoditi naziv bilo koje banke za

koju smatraju da im na tržištu nudi najbolji omjer cijene i kvalitete bankarskih usluga.

PBZ prema međunarodnim standardima

Istraživanja Best Buy Award provode se u skladu s odredbama „međunarodnog kodeksa za

provedbu tržišnih i društvenih istraživanja“ koji su donijele Međunarodna trgovačka komora

(ICC) i Svjetska udruga istraživačkih stručnjaka ( ESOMAR). Osnovna je misija Best Buy

Award istraživanja dobivanje uvida u iskustvo i percepciju stanovnika Hrvatske o

proizvodima i uslugama za koje se smatra da daju najbolji omjer cijene i kvalitete (tzv. best

buy) od strane samih korisnika. Cilj projekta i certifikata „Best Buy Award“ je olakšati

kupcima potragu za onim najboljim i cijenom najpovoljnijim na hrvatskom tržištu roba i

usluga. Best Buy Award je projekt švicarske kuće ICERTIAS – International Certification

Association, kojeg u Hrvatskoj provodi tvrtka Axios u partnerskoj suradnji s vodećom

svjetskom konzultantskom i revizorskom kućom PWC (PricewaterhouseCoopers) (Izvor:

letak PBZ infoNOVOSTI, veljača 2013).

6. ENERGO KREDITI

Posljednjih smo godina svjedoci globalnog razmišljanja o upotrebi energije odnosno o njenoj

štednji. Postavlja se pitanje zbog čega se sve više ljudi odlučuje o izgradnji nekretnine sa što

boljim i racionalnijim načinom iskorištenja energije. Naime, energetska učinkovitost znači

uporabiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje

prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila i dr.). Pod pojmom energetske

učinkovitosti podrazumijevamo učinkovitu upotrebu energije u svim sektorima krajnje

potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi, a naposljetku i u

kućanstvima. Upravo zbog ovog posljednjeg, golem postotak klijenata poseže za Energo

kreditom Privredne banke Zagreb, kako bi uštedjeli na jednostavan način i samim time

pridonijeli, kako smanjenju svojih troškova, tako i očuvanju okoliša razumnijom uporabom

energije.

48

PBZ Energo krediti

Namijenjeni su za financiranje kupnje i izgradnje stambene nekretnine višeg energetskog

razreda A, A+ i B, te za poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg objekta, a samim

time i štednji energije i vlastitog novca. Ovaj način kreditiranja namijenjen je ekološki

osvještenim klijentima i nudi akcijske uvjete kreditiranja. Uz već postojeće akcijske

pogodnosti iskoristiva je i najnovija – bez plaćanja premije za prvu godinu osiguranja, za

police osiguranja imovine ili osiguranja od nezgode Croatia osiguranja ili Generali osiguranja,

ugovorene u Banci kao zastupniku u prodaji police osiguranja prema modelu kredita i odabiru

klijenta i uz uvjet minimalnog roka otplate 5 godina.

Akcijska kamatna stopa klijentima iznosi 4,50% godišnje i fiksna je za prve dvije godine

otplate kredita, dok EKS iznosi 5,84%.

Ovaj način kreditiranja donosi i ostale pogodnosti kao što su:

-rok otplate kredita do 30 godina (ovisno o namjeni i instrumentima osiguranja)

-bez zaloga nekretnine za kredite do 15.000 EUR

-odobrenje kredita bez jamaca i bez depozita

-ugovaranje police osiguranja nekretnine moguće u poslovnicama Banke

-mogućnost realizacije potrošačkog kredita za opremanje nekretnine za korisnike PBZ

stambenih kredita

Tabela 5: Osnovni uvjeti odobravanja PBZ Energo kredita:

a)

NAMJENA

KREDITA

-kupnja stambene nekretnine viših energetskih razreda A, A+ i

B

-izgradnja, dogradnja, nadogradnja i dovršenje niskoenergetskih i

pasivnih kuća

-kupnja građevinskog zemljišta s izgradnjom niskoenergetskih i

pasivnih kuća

-poboljšanje energetske učinkovitosti na postojećim objektima

49

b)

IZNOS KREDITA

- 10.000,00 do 350.000,00 EUR

- 2.000,00 do 70.000,00 EUR (za poboljšanje energetske

učinkovitosti)

c)

ROK OTPLATE

- do 30 godina

- do 15 god. ili do 25 god. za namjenu poboljšanja energetske

učinkovitosti (ovisno o instrumentima osiguranja)

Izvor:www.pbz.hr

Kamatna stopa na kredit za klijente PBZ-a iznosi 4,50% godišnje i fiksna je je za prve dvije

godine otplate kredita a za preostalo razdoblje otplate iznosi 5,94% godišnje i promjenjiva je

(EKS 5,84%), dok ostalim klijentima kamatna stopa iznosi 6,19% godišnje i promjenjiva je

(EKS 6,37%).

Poček do 12 mjeseci i uključen je u rok otplate (nema mogućnosti počeka kod kredita uz

akcijsku fiksnu kamatnu stopu te uz ugovoren poseban plan otplate kroz četiri otplatna

razdoblja).

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 0,6% do 2,00% i ovisi o namjeni kredita, a

maksimalno iznosi 7.000 kuna, a u ovom akcijskom razdoblju naknade za obradu nema.

Otplata kredita moguća je u jednakim mjesečnima anuitetima, mjesečnim ratama ili uz

poseban plan otplate kroz četiri otplatna razdoblja. Otplata u ratama omogućava bržu otplatu

kredita i manje troškove po ukupno plaćenoj kamati, dok otplata uz postupno povećanje

mjesečnih anuiteta, kroz četiri otplatna razdoblja ostavlja više slobodnih sredstava za druge

potrebe. Kredit se otplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za EUR tečajne

liste Banke važeće na dan plaćanja.

Instrumenti osiguranja:

a) zajednički instrumenti osiguranja

-izjave o suglasnosti i zadužnice svih sudionika u kreditu potvrđene kod javnog bilježnika

50

b) ostali instrumenti:

I. za kredite u visini do 90% procijenjene vrijednosti nekretnine

Ø založno pravo na nekretnini

Ø polica osiguranja imovine od osnovnih opasnosti

Ø polica osiguranja od nezgode u visini 100% iznosa kredita ili polica osiguranja

života s osiguranom svotom za slučaj nezgode u visini 100% iznosa kredita

II. za kredite u visini do 95% procijenjene vrijednosti nekretnine

Ø založno pravo na nekretnini

Ø polica osiguranja imovine od osnovnih opasnosti

Ø polica osiguranja od nezgode u visini 100% iznosa kredita i

Ø 5% otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ili 5% namjenskog

depozita ili 5% udjela u investicijskom fondu ili 1 jamac

III. za kredite do iznosa od 15.000 EUR (za poboljšanje energetske učinkovitosti)

Ø Izjave o suglasnosti i zadužnice svih sudionika u kreditu potvrđene kod

javnog bilježnika

Ø Polica osiguranja od nezgode za pokriće 100% iznosa kredita i 1 jamac ili

10% otkupne vrijednosti police života

Otplata kredita:

Mogućnost otplate kredita u jednakim mjesečnim anuitetima, mjesečnima ratama ili uz

poseban plan otplate kroz četiri otplatna razdoblja. Otplata u ratama omogućava bržu otplatu

kredita i time manje troškove po ukupnoj plaćenoj kamati, dok vam otplata uz postupno

povećanje mjesečnih anuiteta, kroz četiri otplatna razdoblja ostavlja više slobodnih sredstava

za druge potrebe.

Kredit se otplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za EUR tečajne liste Banke

važeće na dan plaćanja.

51

Tabela 6: Tablica s visinom mjesečnih anuitete/rata i ušteda na ratama

Energo stambeni kredit uz status klijenta od 80.000,00 EUR na rok otplate od 20 godina

uz kamatnu stopu od 5,94%

otplata u anuitetima otplata u ratama Razlika (rata-anuitet)

Mjesečni

anuitet/rata

564,84

(prva 24 mjeseca:

506,12 EUR)

-jednaki anuiteti

629,18 EUR – 1.rata

684,79 (25. rata)

335,82 EUR-zadnja rata

-123,06 EUR –prva

rata

-229,02 EUR –zadnja

rata

Ukupno

kamata za

20 godina

54.151,91 EUR 45.519,20 EUR -8.632,71 EUR*

Energo stambeni kredit za ostale u iznosu od 80.000,00 EUR na rok otplate od 20 godina

uz kamatnu stopu od 6,19%

otplata u anuitetima otplata u ratama Razlika (rata-anuitet)

Mjesečni

anuitet/rata

581,95 EUR

-jednaki anuiteti

740,29 EUR-1. rata

335,89 EUR – zadnja

rata

158,34 EUR – 1. rata

246,06 EUR - zadnja

rata

Ukupno kamata za

20 godina

59.557,18 EUR 49.720,84 EUR -9.946,34 EUR*

Izradila studentica

Tabela 7: Primjeri mjesečnih anuiteta u određenim iznosima i uz određeni rok

Energo stambeni kredit – za sve namjene

Iznos kredita u

EUR Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%), za klijente

Rok 10 20 30

10.000,00 110,72 71,30 59,57

50.000,00 553,60 356,49 297,85

100.000,00 1.107,19 712,97 595,70

250.000,00 2.767,99 1.782,43 1.489.25

52

Iznos kredita u

EUR

Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%), za ostale

Rok 10 20 30

10.000,00 111,98 72,74 61,18

50.000,00 559,89 363,72 305,91

100.00,00 1.119,77 727,44 611,82

250.000,00 2.799,43 1.818,59 1.529,55

poseban plan otplate – niži anuiteti na početku otplate

v 10 godina otplate

Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%)

Rok otplate 10 godina

Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV

15.000,00 120,76 159,83 191,48 215,71

50.000,00 402,51 532,77 638,28 719,04

80.000,00 644,01 852,43 1.021,24 1.150,46

100.000,00 805,02 1.065,54 1.276,56 1.438,07

Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%)

Rok otplate 10 godina

Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV

15.000,00 123,74 162,35 193,24 216,39

50.000,00 412,44 541,19 644,14 721,29

80.000,00 659,92 865,91 1.030,62 1.154,07

100.000,00 824,90 1.082,37 1.288,27 1.442,59

53

v 15 godina otplate

Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%)

Rok otplate 15 godina

Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV

15.000,00 104,10 126,50 141,50 149,06

50.000,00 346,97 421,69 471,66 496,88

80.000,00 555,15 674,70 754,65 795,00

100,000,00 693,94 843,38 943,31 993,75

Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%)

Rok otplate 15 godina

Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV

15.000,00 107,08 129,03 143,26 149,75

50.000,00 356,91 430,12 477,54 499,16

80.000,00 571,06 688,20 764,06 798,66

100.000,00 713,83 860,24 955,07 998,32

v 20 godina otplate

Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%)

Rok otplate 20 godina

Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV

15.000,00 95,79 109,88 116,57 115,83

50.000,00 319,27 366,30 388,57 386,10

80.000,00 510,84 586,08 621,72 617,76

100.000,00 638,55 732,60 777,15 772,20

54

Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%)

Rok otplate 20 godina

Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV

15.000,00 98,77 112,42 118,35 116,53

50.000,00 329,23 374,75 394,49 388,43

80.000,00 526,77 599,61 631,18 621,48

100.000,00 658,46 749,51 788,97 776,85

Izradila: studentica

Tabela 8: Primjer otplate kredita sa statusom klijenta banke i bez statusa klijenta banke

UZ STATUS KLIJENTA

Valuta kredita EUR

Traženi iznos kredita za kupnju nekretnine 75.000,00

Rok otplate 20 godina

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva % 0,00%

Kamatna stopa (akcijska, fiksna za dvije godine) 4,50%

Kamatna stopa (ne akcijska, promjenjiva) 5,94%

Efektivna kamatna stopa 5,76%

Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate 50.776,91

Visina mjesečnog anuiteta za prva 24 mjeseca 474,49

Mjesečni anuitet za preostalo razdoblje 529,54

Ukupan iznos za otplatu 125.766,91

55

BEZ STATUSA KLIJENTA

Valuta klijenta EUR

Traženi iznos kredita za kupnju nekretnine 75.000,00

Rok otplate 20 godina

Naknada za obradu kreditnog zahtjeva % 0,00%

Kamatna stopa 6,19%

Efektivna kamatna stopa 6,37%

Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate 55.937,75

Visina mjesečnog anuiteta 545,58

Ukupan iznos za otplatu* 130.937,75

Izradila studentica

Ukupan iznos za otplatu uključuje iznos glavnice kredita te kamate obračunate do dospijeća, a

nju bi korisnik kredita plaćao do konačne otplate kredita. Ukupan iznos za otplatu ne sadrži

interkalarnu kamatu, jer ona ovisi o datumu isplate kredita. U izračun EKS-a nisu uključeni

troškovi polica osiguranja.

Grafikon 5: Grafički prikaz otplate kredita u anuitetima, odnosno u ratama za kredit u iznosu

300.000,00 kuna u razdoblju otplate od 15 godina

56

Izradila studentica uz pomoć kalkulatora Privredne banke Zagreb

Iznos anuiteta je 2.523,47 kuna mjesečno uz kamatnu stopu od 5,95%.

Prva rata iznosi 3.154,17 kuna a iznos posljednje rate 1.674,33 kuna.

Ukupan iznos kamata plus glavnica = 434.618,48 kn za otplatu na rate, a 454.224,60 kuna za

otplatu u anuitetima.

Iz navedenog primjera vidljiva je ušteda prikazana za cjelokupni rok otplate kredita, ako se

kredit otplaćuje u ratama.

57

7. ZAKLJUČAK

Banka je zbog svoje usluge na tržištu još uvijek najvažnija financijska posrednička institucija.

Od banaka se očekuje da podupru lokalne zajednice adekvatnom ponudom kredita za sve

zakonite poslove i potrošačke financijske potrebe te da razumno vrednuju kredite u skladu sa

konkurentno određenim kamatnim stopama.

Odgovarajuća ponuda i uspješna prodaja bankarskoga asortimana, uz kontrolu i upravljanje

operativnim troškovima, ključ su uspjeha svake banke. Stoga banke moraju vlastitim

bankarskim asortimanom planirati i upravljati na odgovarajući način da bi udovoljile

potrebama i zahtjevima klijenata, uz realizaciju planiranih financijskih ciljeva.

Banke pružaju kredite klijentima, a klijent se obvezuje na spremnost otplate i svjesno ulazi u

sam postupak kreditiranja i unaprijed dogovorenim načinom otplaćuje iznos kredita.

Postupnim otplaćivanjem iznosa „pozajmljenog“ novca, klijent banci uplaćuje i dodatnu

naknadu za realizirani kredit u vidu kamata.

Na sada postavljano pitanje „Odakle bankama toliki novac?“, odgovor je poprilično logičan i

jasan. Naime, banke kao ključan faktor odvijanja i funkcioniranja društva, prikupljaju sva

raspoloživa sredstva cjelokupnog gospodarstva, a ona su disperzirana u velikoj količini u

mnoštvu vlasnika, i ta se sredstva onda koncentriraju u bankama i putem kredita cirkuliraju

našim društvom.

Kako bi ta cirkulacija određene svote novca u vidu banke bila osigurana, između

zajmotražitelja i davatelja kredita na raspolaganju su različiti instrumenti osiguranja koji

ustvari ovise o namjeni i iznosu kredita.

No, postupak dobivanja kredita i nije toliko jednostavan. Banke su u velikom broju u prošlosti

bile na samom rubu propasti, dok ih je velik broj konačno i propao, pa su se kroz bližu

povijest sve jače i konkretnije počele štititi kroz tzv. kreditni proces.

Kreditni proces obuhvaća kreditnu analizu, odobravanje kredita i njegovo nadgledanje, a za

cijeli taj proces angažirani su bankovni analitičari koji naposljetku ocjenjuju klijenta

58

grupirajući ga u skupinu rizika i prepuštaju banci odobravanje, odnosno zabranu isplate

željenog kreditiranja.

Velik je broj banaka uočio nedostatak procjene kreditne sposobnosti zajmotražitelja, među

kojima su visoki troškovi procjene i potrebno vrijeme za donošenje odluke, pa su banke stoga

počele razvijati interne modele procjene kreditne sposobnosti kako bi se eliminirao kreditni

rizik, CREDIT-SCORING modeli, a među njima najpoznatiji su Altmanov Z-scoring model i

Chesseov CREDIT-SCORING system.

U Republici Hrvatskoj tri najjače i najkonkurentnije banke jesu Privredna banka Zagreb, Erste

banka i Zagrebačka banka.

Kao zaključak koji proizlazi iz provedenog istraživanja, može se navesti da je Privredna

banka Zagreb u samom vrhu isplativosti kreditiranja i da je najčešći izbor građana prilikom

uzimanja kredita.

59

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Andover, J.J.: Odgoda plaćanja i naplata potraživanja, Alexamder Hamilton Institutem

Potecon d.o.o., 1998.

2. Jakovčević, D.; Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu, TEB,

Zagreb, 2000.

3. Kandžija, V., Živko, I.: Poslovna politika banaka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2004.

4. Katunarić, A: Banka, principi i praksa bankovnog poslovanja, CIP, Zagreb, 1988.

5. Mays, E.; Handbook of Credit Scoring, The Glenlake Publishing Company Ltd,

Chicago, 2001.

6. Miller, R., Van House, D; Moderni novac i bankarstvo, Mate, Zagreb, 1997.

7. Sinkey, JF Jr.; Commercial Bank Financial Management in the Financial – Services

Industry, Prentice Hall, New Jersey, 2002.

8. Šego, B.: Modeli otplate kredita s revalorizacijom, Informator, Zagreb, 1991.

2) OSTALI IZVORI

1. http://dalje.com/hr-hrvatska/daljnje-usporavanje-stope-rasta-kredita-banaka/112208

2. http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-nacela-za-upravljanje-

kreditnim-rizikom.pdf

3. http://www.jutarnji.hr/snizavaju-se-kamatne-stope-za-stambene-kredite--kamate-u-

2012--rusi-slaba-potraznja-za-kreditima/1015548/

4. http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama

5. http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009

6. http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stam

beni/uvjeti#Uvjeti_stambenih_kredita

7. http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti

8. http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf

9. http://www.jutarnji.hr/snizavaju-se-kamatne-stope-za-stambene-kredite--kamate-u-

2012--rusi-slaba-potraznja-za-kreditima/1015548/

10. Letak PBZ infoNOVOSTI, veljača 2013

60

11. Šarlija, N.: Modeli kreditnog rizika u ocjenjivanju kreditne sposobnosti malih

poduzetnika: doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet,

Zagreb, 2002.

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom „ANALIZA BANKARSKIH PONUDA

ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE BANKE I PRIVREDNE BANKE ZAGREB“ izradila samostalno

pod voditeljstvom doc. dr. sc. Alemke Šegote, primjenjujući metodologiju znanstveno

istraživačkog rada i koristeći literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe

spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u

diplomskom radu, na uobičajeni način citirala sam i povezivala referencama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad sam izradila u skladu s nacionalnim i međunarodnim

normama o autorskom radu i djelu. Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Josipa Pintarić