Javna objava Grupe Zagrebačke banke na 31.12.2016. · 575/2013, Zagrebačka banka d.d. na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj objavljuje bonitetno

Javna objava Grupe Zagrebačke banke na 31.12.2016.

sukladno dijelu Osmom Uredbe (EU) br. 575/2013

Zagreb, svibanj 2017.

2

Sukladno odredbama članka 165. Zakona o kreditnim institucijama, te Uredbi (EU) br.

575/2013, Zagrebačka banka d.d. na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih

institucija u Republici Hrvatskoj objavljuje bonitetno izvješće koji se odnosi na stanje s

datumom 31. prosinca 2016. godine.

Izvješće se javno objavljuje na internet stranicama Zagrebačke Banke d.d.

3

SAŽETAK

Javne objave Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinac 2016. godine ostvarila je stopu

adekvatnosti ukupnog regulatornog kapitala u visini od 21,6%. Ostvareni

pokazatelj adekvatnosti kapitala potvrđuje stabilnost Grupe i solidan potencijal za

podržavanje kreditne aktivnosti i amortizaciju eventualnih rizika i u idućim razdobljima:

Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke iznosi 16.171,2 milijuna kuna,

Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke iznosi

21,6%,

Ukupni regulatorni kapitalni zahtjev Grupe Zagrebačke banke iznosi 5.988,0

milijuna kuna (primjenom minimalne stope adekvatnosti kapitala od 8% propisane

Uredbom (EU) br. 575/2013).

Regulatorni kapital Grupe čini redovni osnovni kapital u iznosu od 16.171,2 milijuna

kuna, a u odnosu na 31. prosinca 2015. godine manji je za 219,5 milijuna kuna.

Smanjenje regulatornog kapitala rezultat je isključivanja 153,8 milijuna kuna ostvarenih

dobitaka i gubitaka po obvezama za izvedenice institucije mjerene po fer vrijednosti.

Ovi dobici i gubici nastaju kao rezultat promjene vlastitog kreditnog rizika institucije a

isključuju se temeljem odredbe članka 33.(1)(c) EU Uredbe 575/2013. Dodatno, na

smanjenje je utjecao i porast nematerijalne imovine koja je također odbitna stavka pri

izračunu regulatornog kapitala.

Zagrebačka banka izračunava adekvatnost kapitala i izloženosti riziku u skladu s

odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU, koristeći pritom:

Standardizirani pristup (“STA“) za kreditni rizik,

Standardizirani pristup za tržišni rizik, te

Standardizirani i napredni pristup za operativni rizik – Zagrebačka banka koristi

napredni pristup (“AMA“) dok ostale članice Grupe Zagrebačke banke koriste

standardizirani pristup.

Izloženost ponderirana kreditnim rizikom je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i

pojedinih izvanbilančnih stavki (financijski instrumenti i izvanbilančne obveze po kojima

je kreditna institucija izložena kreditnom riziku) za sve poslove u knjizi banke.

4

Na dan 31. prosinca 2016. izloženost kreditnom riziku iznosila je 66.703,9 milijuna

kuna, što je za 1.411,9 milijuna kuna manje u odnosu na stanje 31. prosinca 2015.

uglavnom zbog:

smanjenja izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza, kao rezultat naplate

i aktivnosti upravljanja lošim potraživanjima,

porasta rezervacija po izloženostima sa statusom neispunjavanja obveza,

otpisa potraživanja, slijedom konverzije kredita u švicarskim francima.

Izloženost tržišnom riziku predstavlja zbroj kapitalnih zahtjeva za pozicije u knjizi

trgovanja (pozicijski rizici i prekoračenje dopuštenih izloženosti) te kapitalnih zahtjeva

za pozicije knjige banke i knjige trgovanja (valutni i robni rizik) pomnoženih s 12,5.

Na dan 31. prosinca 2016. godine izloženost tržišnom riziku iznosila je 1.587,0 milijuna

kuna, što je za 1.266,9 milijuna kuna manje nego 31. prosinca 2015. godine.

Smanjenje izloženosti tržišnom riziku je posljedica smanjenja kapitalnog zahtjeva za

valutni rizik (smanjenje otvorene devizne pozicije).

Izloženost operativnom riziku računa se kao zbroj kapitalnih zahtjeva izračunatih za

Zagrebačku banku d.d. naprednim pristupom (“AMA”) i kapitalnih zahtjeva izračunatih

za ostale Članice Grupe standardiziranim pristupom (“TSA”) pomnoženih s 12,5.

Na dan 31. prosinac 2016. godine izloženost operativnom riziku iznosila je 6.526,1

milijuna kuna, što je za 345,6 milijuna kuna manje nego 31. prosinaca 2015. godine.

Najznačajniji udio u iznosu konsolidiranog kapitalnog zahtjeva odnosi se na kapitalni

zahtjev Zagrebačke banke, koji je u odnosu na isto razdoblje smanjen za 7%.

Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju računa se kao kapitalni zahtjev

za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju pomnožen s 12,5.

Na dan 31. prosinca 2016. godine izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju

iznosila je 7,8 milijuna kuna, što je za 316,1 milijuna kuna manje nego 31. prosinca

2015. godine. Smanjenje kapitalnog zahtjeva za rizik prilagodbe kreditnom

vrednovanju rezultat je prijevremenog raskida transakcije strukturiranog financiranja

koja je bila iskazana kao repo transakcija uključena u kapitalni zahtjev za rizik

prilagodbe kreditnom vrednovanju.

5

SUMMARY

Zagrebačka Banka Group Public disclosure as of 31st of Dec 2016.

As of 31 December 2016 the Capital Adequacy Ratio of Zagrebačka Banka Group

was 21.6%. The realised Capital Adequacy Ratio confirms stability and a solid potential

of the Group to support the loan activity and amortise eventual risks in the upcoming

periods as well:

Own funds of Zagrebačka Banka Group amount to HRK 16,171.2m,

Capital Adequacy Ratio of Zagrebačka Banka Group amounts to 21.6%,

the Total Regulatory Capital Requirement of Zagrebačka Banka Group amounts

to HRK 5,988.0m (by applying minimum capital adequacy ratio of 8% as prescribed

by Regulation (EU) No. 575/2013).

Own funds consist of Common Equity Tier 1 in the amount of HRK 16,171.2m and

has decreased by HRK 219.5m compared to 31 December 2015. The decrease in own

funds is a result of HRK 153.8m deduction of gains and losses from derivative liabilities

measured at fair value. These gains and losses arise as a result of change in own

credit risk and are deducted in accordance with Article 33 (1) (c) of Regulation (EU)

575/2013. Furthermore, the increase in intangible assets also contributed to decrease

in own funds (intangible assets represent a deductible item from Own funds as well).

Zagrebačka Banka Group calculates capital adequacy and risk exposure in

accordance with Regulation (EU) No.575/2013 and Directive 2013/36/EU using the

following methods:

Standardized approach (“STA”) for credit risk,

Standardized approach for market risk and

Standardized and advanced approach for operating risk - Zagrebačka banka dd

applies Advanced approach (“AMA”) while standardized approach is used by the

remaining members of Zagrebačka Bank Group.

Credit risk weighted exposure is consisted of balance and off-balance sheet items in

the banking book (financial instruments and off-balance exposures which expose a

credit institution to the credit risk).

6

As of 31 December 2016 the exposure to credit risk amounts to HRK 66,703.9m which

is 1,411.9m lower than 31 December 2015, mainly due to:

decrease in non-performing exposures, resulting from collection and bad loans

workout management activities,

increase in provisions for non-performing exposures,

write-offs of receivables due to conversion of Swiss franc loans.

Exposure to market risk is sum of capital requirements for trading book positions

(position risk and breach of limits) and of capital requirements for trading and banking

book positions (foreign exchange risk and commodity risk), multiplied by 12.5.

As at 31 December 2016 the exposure to market risk amounted to HRK 1,587.0 m

which is 1,266.9m lower than as of 31 December 2015. The decrease in market risk

exposure is consequence of the decrease in capital requirement for foreign exchange

risk (decrease in net open position).

Exposure to operational risk is calculated as a sum of capital requirements calculated

for Zagrebačka banka dd by use of advanced approach (“AMA”) and capital

requirements for other Group members calculated using the standardized approach

(“TSA”), multiplied by 12.5.

The exposure to operational risk amounted to HRK 6,526.1m on 31 December 2016,

which is HRK 345.6m lower than as at 31 December 2015. The most significant

contributor to consolidated capital requirement is capital requirement of Zagrebačka

banka which decreased by 7% compared to the same prior period.

Exposure to credit value adjustment risk is calculated as the capital requirement for

credit value adjustment risk multiplied by 12.5.

The exposure to credit value adjustment risk amounted to HRK 7.8 m on 31 December

2016 which is HRK 316.1m lower than as at 31 December 2015. The decrease in

capital requirement is a result of early termination of the structured finance transaction

which has been presented as a repo transaction and included in capital requirement

for credit value adjustment risk.

http://eudict.com/?lang=engcro&word=termination

7

SADRŽAJ

Sustav upravljanja rizicima, regulatorni kapital te kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke

banke na dan 31.12.2016. godine detaljno su prezentirani u nastavku dokumenta u

sljedećem sadržaju:

1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva ........................................................................................ 8

2 Strategije i politike upravljanja rizicima .................................................................................... 12

2.1 Kreditni rizik ................................................................................................................. 12 2.2 Tržišni rizik ................................................................................................................... 14 2.3 Operativni rizik ............................................................................................................. 15

3 Regulatorni kapital ...................................................................................................................... 18

4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala ........................................................ 23

4.1 Kapitalni zahtjevi, stopa adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala ...................... 23 4.2 Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala .............................................................. 26

5 Rizik druge ugovorne strane ...................................................................................................... 31

6 Kreditni rizik i razrjeđivački rizik ................................................................................................ 34

7 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika.................................................................... 52

8 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik.................................................................................................. 57

9 Kapitalni zahtjev za operativni rizik ........................................................................................... 58

10 Izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke .............................................................. 60

11 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke ............................................................................... 61

12 Omjer financijske poluge ............................................................................................................ 64

13 Informacije u vezi sa sustavom upravljanja ............................................................................. 67

14 Primici radnika ............................................................................................................................. 70

15 Tehnike smanjenja kreditnog rizika ........................................................................................... 77

16 Likvidnosni rizik .......................................................................................................................... 81

Prilog Javnoj objavi Grupe Zagrebačke banke na 31.12.2016. ....................................................... 87

8

1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva

Zagrebačka banka d.d. je ovlaštena poslovna banka koja posluje u Republici Hrvatskoj

i matično je društvo Grupe Zagrebačke banke.

Konsolidirani financijski izvještaji uključuju Zagrebačku banku d.d. i njezine

podružnice, zajedno s udjelima Grupe Zagrebačke banke u pridruženim društvima.

a) Podružnice

Podružnice su društva u kojima Grupa Zagrebačke banke ima pravo upravljati

financijskom i poslovnom politikom, što u pravilu podrazumijeva vlasništvo više od 50%

glasačkih prava. Podružnice se uključuju u konsolidirane financijske izvještaje

metodom pune konsolidacije od datuma kad je Grupa Zagrebačke banke stekla pravo

kontrole nad podružnicom. Podružnice se isključuju iz konsolidiranih financijskih

izvještaja od datuma prestanka kontrole nad njima od strane Grupe Zagrebačke

banke. Transakcije između članica Grupe Zagrebačke banke eliminiraju se prilikom

izrade konsolidiranih financijskih izvještaja.

b) Pridružena društva

Pridružena društva su društva nad kojima Grupa Zagrebačke banke ima značajan

utjecaj ali nema kontrolu, što obuhvaća udjele između 20% i 50% glasačkih prava.

Ulaganja u pridružena društva priznaju se metodom udjela.

Obuhvat konsolidacije za potrebe supervizije bonitetnih zahtjeva (Grupa kreditnih

institucija u RH) propisan Zakonom o kreditnim institucijama i Uredbom (EU) br.

575/2013 razlikuje se od obuhvata konsolidacije za potrebe financijskog izvještavanja

u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Ne postoje niti se predviđaju značajna pravna ili stvarna ograničenja neodgodivog

prijenosa kapitala ili izmirenja obveza između Banke i njoj podređenih društava.

Slijedi prikaz razlika u obuhvatu i načinu konsolidacije na dan 31.12.2016. godine:

9

Tablica 1: Pregled društava koja ulaze u sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom 2016. godine prema MSFI

Vrsta društva Naziv društva Zemlja društva

Područje djelatnosti

Kreditna institucija Zagrebačka banka d.d. Hrvatska Bankarstvo

Kreditna institucija UniCredit Bank d.d., Mostar

Bosna i Hercegovina

Bankarstvo

Kreditna institucija Prva stambena štedionica d.d.

Hrvatska Bankarstvo

Financijska institucija UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

Hrvatska Leasing

Financijska institucija UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Leasing

Financijska institucija ZB Invest d.o.o. Hrvatska Upravljanje fondovima

Društvo za pomoćne usluge Pominvest d.d. Hrvatska Upravljanje nekretninama

Društvo za pomoćne usluge Zagreb nekretnine d.o.o. Hrvatska Nekretnine

Društvo za pomoćne usluge Zane BH d.o.o. Bosna i Hercegovina

Nekretnine

Ostala društva Allianz ZB d.o.o. Hrvatska Upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Ostala društva Allianz ZB d.o.o. Hrvatska Upravljanje obveznim mirovinskim fondom

Ostala društva Centar Kaptol d.o.o. Hrvatska Ulaganje u nekretnine

Ostala društva Suvremene poslovne komunikacije d.o.o.

Hrvatska Izdavaštvo

Ostala društva ZABA Partner d.o.o. Hrvatska Posredovanje u osiguranju i reosiguranju

Ostala društva Multiplus Card d.o.o. Hrvatska Promidžba i usluge

Ostala društva Locat Croatia d.o.o. Hrvatska Nekretnine

Ostala društva Bacal Alpha d.o.o. Hrvatska Nekretnine

Ostala društva Bacal Beta nekretnine d.o.o.*

Hrvatska Nekretnine

Ostala društva Allib nekretnine d.o.o. Hrvatska Nekretnine

Ostala društva UniCredit Partner d.o.o. Hrvatska Trgovina i usluge

Ostala društva UniCredit Broker d.o.o. Bosna i Hercegovina

Posredovanje u osiguranju

* U lipnju 2016. godine Grupa je cijeli udjel u društvu Bacal Beta nekretnine d.o.o. prodala društvu izvan Grupe.

10

Slika 1: Sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom 2016. godine za potrebe bonitetnog nadzora

11

Slika 2: Sastav Grupe Zagrebačke banke prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI)

1 Društvo Suvremene poslovne komunikacije d.o.o. pripojeno društvu Zagreb nekretnine d.o.o. tijekom 2017.

godine.

2 U lipnju 2016. godine Grupa je cijeli udjel u društvu Bacal Beta nekretnine d.o.o. prodala društvu izvan Grupe.

12

2 Strategije i politike upravljanja rizicima

Za upravljanje rizicima u Zagrebačkoj banci (u daljnjem tekstu poglavlja: Banka)

odgovorna je divizija Upravljanja i kontrole rizika. Odgovornost divizije Upravljanja i

kontrole rizika uključuje poslove identifikacije, mjerenja, ocjene rizičnog profila Banke

i Grupe uzimajući u obzir sve značajne rizike, nadzor nad funkcioniranjem metoda i

modela za upravljanje svim vrstama rizika, vrednovanje adekvatnosti i djelotvornosti

unutarnjih kontrola u procesu upravljanja svim vrstama rizika te ostale poslove

utvrđene Zakonom o kreditnim institucijama i pod-zakonskim aktima.

Unutarnja revizija ocjenjuje primjenu i djelotvornost postupaka za upravljanje rizicima

i metodologije za procjenjivanje rizika te daje ocjenu sustava unutarnjih kontrola u

Banci.

Praćenje usklađenosti osigurava praćenje, provjeru i uvid u zakonitost i integritet

poslovanja Banke u cilju smanjenja rizika usklađenosti sa eksternim i internim

propisima, a time i smanjenja reputacijskog rizika.

2.1 Kreditni rizik

Banka razumijeva pojam kreditnog rizika kao mogućnost gubitka zbog neispunjavanja

dužnikove novčane obveze prema Banci. Kreditni rizik uključuje i rizik države, rizik

koncentracije, valutno inducirani kreditni rizik i rezidualni rizik.

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja kreditnim rizikom te sklonost Banke

za preuzimanje kreditnog rizika temelje se na kreditnoj strategiji Banke.

Grupa Zagrebačke banke primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

Zagrebačka banka, u skladu sa strategijom UniCredit Grupe te intencijom što

kvalitetnijeg praćenja i upravljanja kreditnim rizicima, u budućnosti planira u mjerenju

kreditnog rizika implementirati pristup baziran na internim rejtinzima (IRB).

Za upravljanje i kontrolu kreditnog rizika odgovorne su sljedeće organizacijske jedinice

u okviru divizije Upravljanja i kontrole rizika:

Odobravanje kreditnog rizika je sektor nadležan za procjenu kreditnog rizika te

sprečavanje i prepoznavanje potencijalnih prijevara u procesu odobravanja

plasmana pravnim osobama i individualnim klijentima s ciljem očuvanja ciljanog

rizičnog profila i kvalitete aktive. Sektor se dijeli na nekoliko organizacijskih jedinica

u čijoj su domeni: procjena kreditnog rizika kroz proces odobravanja rizičnih

izloženosti te kontinuirana podrška prodajnim dijelovima u adekvatnom

strukturiranju kreditnih prijedloga/transakcija za klijente u nadležnosti.

Monitoring kreditnog rizika je sektor nadležan za monitoring kreditnog portfelja

poslovnih subjekata i klijenata privatnog bankarstva, te monitoring i naplatu

13

kreditnog portfelja individualnih klijenata. U domeni sektora je kontrola i analiza

izloženosti kreditnom riziku po postojećim kreditnim plasmanima klijentima s ciljem

sprječavanja nastanka mogućih gubitaka za Banku. Uz navedeno Monitoring

definira pravila praćenja kreditnog portfelja i naplate dospjelih nepodmirenih

potraživanja, monitorira uspješnost procesa naplate potraživanja po predmetima

klijenata, te je nadležan za provođenje periodične revizije kvalitete kreditnog

portfelja članica Grupe.

Restrukturiranje i prisilna naplata je sektor nadležan za upravljanje kreditnim rizikom

poslovnih subjekata i individualnih klijenata klasificiranih kao „Restrukturiranje“ i

„Workout“ s ciljem sanacije rizičnog profila i kvalitete aktive, te optimiranja odnosa

troška kreditnog rizika i dobiti iz kreditnog poslovanja za Banku, te upravljanje

razinom specifičnih rezerviranja za kreditne rizike.

Strateško upravljanje i kontrola kreditnog rizika je sektor odgovoran za predlaganje,

izradu i implementaciju strategija i politika upravljanja kreditnim rizicima u skladu sa

zakonom i standardima Grupe u cilju podržavanja ostvarivanja planiranih poslovnih

ciljeva u uvjetima tržišta na kojima Banka posluje te za analizu i monitoring ključnih

pokazatelja upravljanja kreditnim rizikom, razvoj i implementaciju modela procjene

rezervacija te osiguranje upravljačkih i operativnih izvješća o strukturi i kvaliteti

kreditnog portfelja. U domeni sektora je i razvoj, unapređenje te implementacija

sustava kojima se procjenjuju i mjere parametri kreditnog rizika - PD, EAD, LGD,

rejting modeli, upravljanje aktivnostima vezanim uz dizajn i održavanje baza i

specifikacija podataka, testiranje kvalitete podataka iz područja upravljanja

kreditnim rizikom te provedba stresnih testiranja i mjerenje internih kapitalnih

zahtjeva za pokriće kreditnih rizika. Unutar sektora nalazi se i ključna uloga

„Analitičar rejting deska“ odgovorna za analizu i pripremu materijala za odluku o

korekciji rejting kategorija te dokumentiranje podataka o izvršenim korekcijama.

Upravljanje kreditnim rizikom također je odgovornost i svih rukovoditelja Banke u

okviru njihove poslovne domene.

Banka ima uspostavljen sustav za izvještavanje kojim se osiguravaju primjerene

informacije o strukturi kreditnog portfelja (rizične skupine, vrste potraživanja,

segmentacija, dani kašnjenja i drugi elementi potrebni za upravljanje portfeljem)

uključujući identifikaciju svih koncentracija rizika. U slučaju prekoračenja limita

obavještavaju se nadležna tijela Banke te se u zadanom roku definira plan aktivnosti

u cilju usklađenja s definiranim limitima.

Banka ima jasno definirane ciljeve i politiku upravljanja kreditnim rizikom što obuhvaća:

odobravanje rizičnih plasmana na temelju potpunog razumijevanja karakteristika

klijenta, namjene i strukture transakcije i izvora otplate te temeljem analize

prihvatljivosti instrumenata kreditne zaštite;

14

sustav za pravovremenu identifikaciju potencijalno rizičnih klijenata i strukturirano,

ciljano upravljanje poslovnim odnosom s istima u cilju smanjenja troška kreditnog

rizika te unapređenje kvalitete kreditnog portfelja Banke/Grupe.

uspostavljen sustav internih kontrola kojima se osigurava pravovremeno

obavještavanje relevantne razine odlučivanja o iznimkama u politikama,

postupcima i limitima, radi poduzimanja adekvatnih mjera

Primijenjene tehnike umanjenja kreditnog rizika opisane su u zasebnom poglavlju.

2.2 Tržišni rizik

Banka shvaća pojam tržišnog rizika kao izravan učinak promjene cijena na tržištu na

prinos i/ili vrijednost pozicija Grupe Zagrebačke banke (u daljnjem tekstu poglavlja:

Grupa) ili pojedinačnih članica Grupe. Osnovnim čimbenicima rizika smatraju se rizik

kamatne stope, valutni rizik, rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, robni rizik,

rizik volatilnosti, rizik kreditne marže, rizik statusa neispunjenja obveze i rizik kreditne

migracije.

Priprema i provođenje strategije i politika za upravljanje tržišnim rizikom dio je

postupka internog upravljanja tržišnim rizikom u Banci koji podrazumijeva

sveobuhvatan sustav internih akata, organizacijskog ustroja, unutarnjih kontrola te

metodologija mjerenja, praćenja i upravljanja rizikom koji imaju za cilj usklađivanje

profila rizičnosti sa sklonošću preuzimanju rizika. Sustav upravljanja tržišnim rizikom

te izračun regulatornog kapitala za članice Grupe usklađen je s rizičnim profilom

pojedine članice.

Banka koristi standardizirani pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike

sukladno regulatornim okvirima.

Za upravljanje i kontrolu tržišnih rizika odgovorna je organizacijska jedinica Tržišni i

likvidnosni rizici u okviru sektora Tržišni, likvidnosni i operativni rizici, integracija rizika

i interna validacija koji je sastavni dio divizije Upravljanje i kontrola rizika. Tržišni i

likvidnosni rizici propisuju i implementiraju sustav upravljanja i kontrole tržišnih rizika

na razini Banke i njenih članica kroz aktivnosti kao što su davanje ocjene rizičnog

profila te mjerenje/procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o tržišnom

riziku. Ove aktivnosti su ujedno stručna podrška organizacijskim jedinicama

zaduženim za preuzimanje rizika prisutnih na financijskim tržištima. Sustav praćenja i

upravljanja tržišnim rizikom definiran je Pravilnikom o financijskim tržištima.

O usklađenosti s propisanim limitima koje je odobrilo rukovodstvo Banke u skladu s

apetitom za rizik, a propisano je internim aktima, Tržišni i likvidnosni rizici izvještavaju

organizacijske dijelove odgovorne za upravljanje pojedinim vrstama tržišnog rizika,

rukovodstvo Banke te regulatora.

15

Izvještajnim sustavom za praćenje tržišnog rizika osigurano je pravovremeno i

efikasno izvještavanje rukovodstva Banke i organizacijskih dijelova zaduženih za

upravljanje pojedinim vrstama tržišnog rizika. Limiti se prate i o njima se izvještava

dinamikom definiranom internim aktima.

U slučaju prekoračenja limita poduzimaju se mjere sukladno definiranim eskalacijskim

procedurama te se usvajaju akcijski planovi s ciljem dovođenja limita unutar

dozvoljenih izloženosti. Sve pozicije koje Grupa zauzima ili to namjerava u budućnosti

mogu se zauzeti jedino u skladu s definiranim limitima.

Rukovodstvo Banke redovito se izvještava o ukupnom profilu tržišnog rizika,

provedenim analizama scenarija i rezultatima testiranja otpornosti na stres sukladno

dinamici izvještavanja o pojedinačnim limitima propisanih internim aktima, dok se na

mjesečnoj osnovi sastavlja detaljan mjesečni pregled svih izloženosti i usklađenosti s

limitima prema portfeljima, organizacijskim dijelovima ili članicama Grupe s

komentarima prikazanih pozicija i kretanja profila rizika.

Ukupan apetit za tržišnim rizikom definiran je i ujedno ograničen sustavom limita

usvojenih od strane UniCredit Grupe i nadležnih tijela Banke, separatno alociranih na

poslovne jedinice zadužene za preuzimanje rizika i dodatno raščlanjenih po vrstama

rizika. Apetit za rizik usklađen je sa strateškim smjernicama te definiranim budžetskim

ciljevima za tekuću i iduću poslovnu godinu.

U okviru procesa implementacije rizničnih proizvoda moguće je odobriti novi proizvod

ili uz uvjet potpune zaštite od tržišnih rizika proizašlih iz transakcija s klijentima (back-

to-back hedge) ili uz mogućnost preuzimanja tržišnih rizika iz pojedinog proizvoda.

Lista dozvoljenih proizvoda eksplicitno navedenih u internim aktima također je jedan

od alata za zaštitu od preuzimanja neželjenih ili neadekvatno visokih tržišnih rizika.

Uspostavljeni sustav usvajanja svih internih akata iz djelokruga tržišnih rizika

podrazumijeva usklađenje regulatornih zahtjeva sa standardima UniCredit Grupe.

2.3 Operativni rizik

Operativni rizik podrazumijeva rizik gubitaka zbog grešaka, povreda, prekida ili

oštećenja koje su uzrokovali neadekvatni interni procesi, radnici ili sistemi Banke ili

eksterno uzrokovani događaji.

Strateški rizik, poslovni rizik i reputacijski rizik razlikuju se od operativnog rizika, dok

su pravni rizik i rizik usklađenosti uključeni u definiciju operativnog rizika.

Sustav upravljanja operativnim rizikom Banke usklađen je s rizičnim profilom kreditne

institucije i kontinuirano se unapređuje, te prema potrebi prilagođava, kako bi Banka

primjereno upravljala operativnim rizikom kojem je izložena u svakodnevnom

poslovanju.

16

Pravilno i konzistentno upravljanje operativnim rizikom sastoji se od “Identifikacije,

procjene, monitoringa i mitigacije i kontrole operativnog rizika”.

Kontrola operativnog rizika provodi se: praćenjem internih i eksternih događaja

operativnog rizika, analizama scenarija i indikatorima rizika, u cilju praćenja i ocjene

izloženosti operativnom riziku.

Odluka o načinu upravljanja pojedinim identificiranim operativnim rizikom donosi se na

temelju podataka o stvarnom i/ili potencijalnom gubitku koji identificirani operativni rizik

uzrokuje (može uzrokovati), troškovima implementacije kontrola ili prijenosa na treće

osobe, te gubitka potencijalnih prihoda u slučaju izbjegavanja operativnog rizika

prestankom obavljanja aktivnosti.

Odbor za operativni i reputacijski rizik vrši kontinuirani nadzor nad aktivnostima

vezanim uz operativni rizik i upravljanje operativnim rizikom. Odbor osigurava

razmjenu informacija koje su relevantne za upravljanje operativnim rizikom između

svih sudionika procesa - organizacijskih dijelova Banke/članica Grupe Zagrebačke

banke u kojima je identificiran operativni rizik te daje preporuke Upravi o odlukama

vezanim uz upravljanje operativnim rizikom.

Efikasnost sustava upravljanja na svim razinama podržana je prvenstveno internim

procedurama, naprednim informatičkim rješenjima te jasno definiranim ovlastima i

odgovornostima koje osiguravaju učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim

organizacijskim razinama.

Strategija operativnog rizika predstavlja smjernice i principe za sveobuhvatan

strukturni pristup u cilju minimiziranja, prevencije ili prijenosa rizika. Cilj strategije je

povećati efikasnost kontrola operativnog rizika kako bi se smanjila izloženost riziku, u

višegodišnjem horizontu.

Strategije su alat poslovnom dijelu u smislu smjernice za strukturni pristup za

minimiziranje, prevenciju i prijenos rizika. Omogućavaju odabir i praćenje aktivnosti i

indikatora operativnog rizika povezanih uz Poslovnu strategiju.

Strategije se sastoje od: mjera mitigacije, indikatora operativnog rizika i metrike apetita

za operativni rizik.

Apetit za operativni rizik određuje razinu operativnog rizika koji je Grupa/Banka

spremna prihvatiti pri ostvarivanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući

u obzir interese dioničara, kao i kapitalne i druge zahtjeve.

Apetit za operativni rizik mjeri se metrikom koja ukazuje na postotak pojavnosti

očekivanih gubitaka u očekivanim prihodima relevantnih Članica. Izračun uključuje

17

podatke o internim i eksternim gubicima, analizama scenarija, makroekonomskim

scenarijima te indikatorima rizika, čime je omogućen izračun distribucije operativnih

gubitaka.

18

3 Regulatorni kapital

Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj obvezne su od 1. siječnja 2014. godine

računati i izvještavati bonitetne zahtjeve sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi

2013/36/EU, Provedbenim tehničkim standardima i ostalim relevantnim propisima

Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ("EBA") i također, lokalnog regulatora,

Hrvatske narodne banke.

Regulatorni kapital Grupe čini redovni osnovni kapital. Redovni osnovni kapital

uključuje kapital nastao izdavanjem običnih dionica, pripadajuću premiju na dionice,

zadržane dobiti, rezerve i neto dobit razdoblja te odbitke za vlastite dionice primljene

u zalog, nematerijalnu imovinu, nerealizirane gubitke od promjena fer vrijednosti

financijske imovine raspoložive za prodaju, goodwill i dodatna vrijednosna usklađenja

sukladno člancima 33.(1)(c), 33.(2), 34. i 105. Uredbe EU 575/2013.

Zadržana dobit uključuje dobit prethodnih godina i revidirani gubitak tekuće godine.

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od

promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju kao i tečajne razlike

po osnovi nemonetarne financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za

pripadajući porez na dobit. Sukladno Odluci o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u

dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornog

kapitala i kapitalnih zahtjeva, primjenjivi postotak za uključivanje nerealiziranih

gubitaka mjerenih po fer vrijednosti je 100%, te je primjenjivi postotak za isključivanje

nerealiziranih dobitaka mjerenih po fer vrijednosti također 100%. Stoga su nerealizirani

gubici mjereni po fer vrijednosti isključeni preko stavke Ostala prijelazna usklađenja

redovnog osnovnog kapitala.

Ostale rezerve sastoje se od zakonskih rezervi, rezervi za vlastite dionice, rezervi od

denominacije i kapitalnih dobitaka od transakcija s trezorskim dionicama.

Praktične ili pravne prepreke u vezi s promptnim prijenosom regulatornog

kapitala ili podmirenjem obveza između matičnog društva i njegovih društava

kćeri:

Zakon o kreditnim institucijama propisuje da je prilikom smanjenja stavki regulatornog

kapitala zadržane dobiti te ostalih rezervi uključujući rezerve za opće bankovne rizike,

a prije isplate planiranog iznosa dioničarima, kreditna institucija dužna deponentu koji

to u određenom roku zatraži isplatiti depozit koji nije u cijelosti osiguran i kamate do

dana isplate bez naknada i troškova.

19

Uredba (EU) br. 575/2013 propisuje da je za smanjenje regulatornog kapitala kreditne

institucije potrebno prethodno odobrenje nadležnog tijela (u Republici Hrvatskoj to je

Hrvatska narodna banka).

Zakonom o trgovačkim društvima za slučaj smanjenja temeljnog kapitala propisana je

mogućnost plaćanja dioničarima tek nakon što vjerovnicima, koji su se za to

pravodobno prijavili društvu, bude ispunjena obveza davanja osiguranja odnosno

namirenja, što za posljedicu može imati prepreku za promptni prijenos regulatornog

kapitala.

20

Tablica 2: Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

21

Tablica 3: Usklađenje stavki regulatornog kapitala s pozicijama kapitala u revidiranim financijskim izvješćima na dan 31.12.2016.

Kapital i rezerve

(u milijunima kuna)

Računovodstveni opseg

konsolidacije

Bonitetni opseg

konsolidacije

Iznos priznat u regulatornom

kapitalu

Grupa Zagrebačke banke

Uplaćeni kapital 6.404,8 6.404,8 6.404,8

Premija na dionice 3.370,0 3.370,0 3.370,0

Zadržane dobiti 6.393,3 6.268,4 6.268,4

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 213,2 260,0 (3,0) 1

Ostale rezerve 604,6 557,8 603,2 1

(–) Trezorske dionice - - -

(–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala

- - (3,6)

2

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

1.686,1 1.697,7 0,4

3

Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli) 22,0 19,3 12,1 4

Dopunski kapital -

- -

Odbitne stavke u kapitalu - - (481,1) 5

UKUPNO KAPITAL 18.694,0 18.577,9 16.171,2

1 Regulatorni zahtjev za umanjenje regulatornog kapitala temeljem nerealiziranih gubitaka od financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti iz portfelja "raspoloživo za prodaju" i 100% isključivanje dobitaka od financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti iz portfelja "raspoloživo za prodaju" te tretmana odgođene porezne imovine iz predmetnog portfelja.

2 Dionice u zalogu tretiraju se kao odbitna stavka od kapitala sukladno članku 36., stavak 1., točka (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

3 Iznos priznate dobiti nakon umanjenja za dividendu sukladno članku 26., stavak 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

4 Iznos manjinskog udjela priznat u regulatornom kapitalu izračunat je sukladno članku 84. Uredbe (EU) br. 575/2013.

5 Odbitne stavke od kapitala odnose se na goodwill, nematerijalnu imovinu i usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara (usklađenja izračunata sukladno članku 33., stavak 1., točka (c); članku 33., stavak 2; člancima 34. i 105. Uredbe (EU) br. 575/2013).

22

Tablica 4: Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala, redovne dionice Zagrebačke banke

1. Izdavatelj Zagrebačka banka d.d.

2 Jedinstvena oznaka ISIN: HRZABARA0009

3 Mjerodavno pravo (ili prava) instrumenata hrvatsko

Regulatorni tretman

4 Prijelazna pravila CRR-a redovni osnovni kapital

5 Pravila CRR-a nakon prijelaznog razdoblja redovni osnovni kapital

6 Priznat na pojedinačnoj / (pot)konsolidiranoj/pojedinačnoj i (pot)konsolidiranoj osnovi pojedinačnoj i potkonsolidiranoj osnovi

7 Vrsta instrumenata (vrste utvrđuje svaka država) redovne dionice

8 Iznos priznat u regulatornom kapitalu (valuta u milijunima HRK, na zadnji datum izvještavanja)

Plaćeni instrumenti kapitala: 6.404,8

Premija na dionice : 3.370,0

(-) Vlasiti instrumenti kapitala : -3,6

Ukupno prizanto u regulatornom

kapitalu : 9.771,2

9 Nominalni iznos instrumenta (valuta HRK) 20,00

9a Cijena izdanja NP

9b Otkupna cijena NP

10 Računovodstvena klasifikacija dionički kapital

11 Izvorni datum izdavanja

27.12.1989. temeljem Odluke o izdavanju

dionica i emisije

17.03.1995. Dionice uvrštene na službenu

kotaciju Zagrebačke burze

12 Bez dospijeća ili s dosijećem bez dospijeća

13 Izvorni rok dospijeća bez dospijeća

14 Opcija kupnje izdavatelja uz prethodno odobrenje nadzornog tijela NP

15 Neobvezni datum izvršenja opcije kupnje, uvjetni datumi izvršenja opcije kupnje i otkupna vrijednost NP

16 Naknadni datumi izvršenja opcije kupnje, prema potrebi NP

Kuponi / dividende

17 Fiksna ili promijenjiva dividenda / kupon promijenjivi

18 Kuponska stopa i povezani indeksi NP

19 Postojanje mehanizama obveznog otkazivanja dividende NP

20a Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u vremenskom pogledu) puno diskrecijsko pravo

20b Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u pogledu iznosa) puno diskrecijsko pravo

21 Postojanje ugovorne odredbe o povećanju prinosa ili drugih poticaja za otkup ne

22 Nekumulativni ili kumulativni nekumulativni

23 Konvertibilni ili nekonvertibilni nekonvertabilni

24 Ako su konvertibilni, pokretač(i) konverzije NP

25 Ako su konvertibilni, potpuno ili djelomično NP

26 Ako su konvertibilni, stopa konverzije NP

27 Ako su konvertibilni, je li konverzija obvezna ili neobvezna NP

28 Ako su konvertibilni, navesti vrstu instrumenta u koji se mogu konvertirati NP

29 Ako su konvertibilni, navesti izdavatelja instrumenta u koji se konvertita NP

30 Značajke smanjenja vrijednosti zakonski pristup

31 U slučaju smanjenja vrijednosti, pokretač(i) smanjenja vrijednosti financijski gubitak

32 U slučaju smanjenja vrijednosti, potpuno ili djelomično djelomično / potpuno

33 U slučaju smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno trajno / privremeno

34 U slučaju privremenog smanjenja vrijednosti, opis mehanizama povećanja vrijednosti zakonski pristup, odluka GS

35Mjesto u hijerarhiji u slučaju likvidacije (navesti vrstu instrumenta koja mu je neposredno

nadređena)posljednje

36 Nesukladne značajke konvertiranih instrumenata NE

37 Ako postoje, navesti nesukladne značajke NP

Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala

23

4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala

4.1 Kapitalni zahtjevi, stopa adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala

Zagrebačka banka izračunava adekvatnost kapitala i kapitalne zahtjeve u skladu s

odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, koristeći pritom

standardizirani pristup za tržišni rizik, standardizirani pristup za kreditni rizik te

napredni i standardizirani pristup za operativni rizik (Zagrebačka banka koristi napredni

pristup dok ostale članice Grupe Zagrebačke banke koriste standardizirani pristup).

Adekvatnost kapitala je odnos između regulatornog kapitala i ukupnog iznosa

izloženosti sljedećim vrstama rizika:

kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik te slobodne isporuke,

pozicijski, valutni i robni rizik,

operativni rizik i

rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju.

Izloženost koja se ponderira kreditnim rizikom je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i

određenih stavki izvanbilance (financijski instrumenti i izvanbilančne obveze na temelju

kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku) za sve poslove u knjizi banke.

Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike predstavlja zbroj inicijalnih kapitalnih

zahtjeva za pozicije u knjizi trgovanja (pozicijski rizici i prekoračenje dopuštenih

izloženosti) i inicijalnih kapitalnih zahtjeva za pozicije knjige banke i knjige trgovanja

(valutni i robni rizik).

Model za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik naprednim pristupom je

detaljno objašnjen u točki 9 ovog dokumenta.

24

Tablica 5: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

Grupa Zagrebačke banke Iznosi izloženosti ponderirani rizikom i kapitalni zahtjevi

31.12.2016.

(u milijunima kuna)

Iznosi izloženosti

ponderirani rizikom

Kapitalni zahtjevi

IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK TE SLOBODNE ISPORUKE

66.703,9 5.336,3

Standardizirani pristup 66.703,9 5.336,3

Središnje države ili središnje banke 5.683,1 454,6

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 1.718,9 137,5

Subjekti javnog sektora 379,5 30,4

Multilateralne razvojne banke 4,0 0,3

Međunarodne organizacije - -

Institucije 1.862,9 149,0

Trgovačka društva 23.970,8 1.917,7

Stanovništvo 19.868,2 1.589,5

Osigurane nekretninama 2.201,5 176,1

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 5.458,8 436,7

Visokorizične stavke 62,8 5,0

Pokrivene obveznice - -

Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom

2.311,3 184,9

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU) 104,1 8,3

Vlasnička ulaganja 609,8 48,8

Ostale stavke 2.468,2 197,5

Sekuritizacijske pozicije u skladu sa standardiziranim pristupom - -

od čega: resekuritizacija - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA NAMIRU/ISPORUKU - -

Rizik namire/isporuke u knjizi pozicija kojima se ne trguje - -

Rizik namire/isporuke u knjizi trgovanja - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 1.586,9 127,0

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu sa standardiziranim pristupima

1.586,9 127,0

Dužnički instrumenti kojima se trguje 1.117,1 89,4

Vlasnički instrument 34,5 2,8

Devizni instrument 435,3 34,8

Roba - -

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima

- -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK 6.526,1 522,1

Jednostavni pristup operativnom riziku - -

Standardizirani / Alternativni standardizirani pristup operativnom riziku 2.110,3 168,8

Napredni pristupi operativnom riziku 4.415,8 353,3

DODATNI IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZBOG FIKSNIH OPĆIH TROŠKOVA 24,7 2,0

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA PRILAGODBU KREDITNOM VREDNOVANJU

7,8 0,6

Napredna metoda - -

Standardizirana metoda 7,8 0,6

Na temelju metode originalne izloženosti - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU 74.849,4 5.988,0

25

Tablica 6: Adekvatnost redovnog osnovnog, osnovnog i ukupnog kapitala Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

Stope kapitala (u milijunima kuna) Stopa redovnog osnovnog kapitala 21,60%

Višak (+) / manjak (–) redovnog osnovnog kapitala 12.803,0

Stopa osnovnog kapitala 21,60%

Višak (+) / manjak (–) osnovnog kapitala 11.680,2

Stopa ukupnog kapitala 21,60%

Višak (+) / manjak (–) ukupnog kapitala 10.183,2

Propisane minimalne stope kapitala sukladno čl. 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 :

stopa redovnog osnovnog kapitala - 4,5% ukupne izloženosti rizicima

stopa osnovnog kapitala - 6% ukupne izloženosti rizicima

stopa ukupnog kapitala - 8% ukupne izloženosti rizicima

Zaštitni slojevi kapitala

Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti kapitala te sukladno

člancima 117.,118. i 130. Zakona o kreditnim institucijama kao i člancima 129.,130. i

133. Direktive 2013/36/EU, Zagrebačka banka dužna je osigurati ispunjavanje

sljedećih zaštitnih slojeva redovnog osnovnog kapitala:

zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima,

protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju te

zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 3,0% ukupne izloženosti rizicima.

Grupa Zagrebačke banke zadovoljava minimalne zahtjeve za održavanjem

regulatornog kapitala sukladno zaključcima kolegija supervizora matične grupe kojim

se utvrđuje adekvatna razina regulatornog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj

osnovi.

Kako je utvrđeno člankom 126. Zakona o kreditnim institucijama te stavkom 1. članka

130. Direktive 2013/36/EU, protuciklički zaštitni sloja kapitala specifičan za instituciju

izračunava se kao umnožak ukupnog iznosa izloženosti institucije izračunat u skladu

s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i stope protucikličkog zaštitnog

sloja specifične za instituciju.

26

Tablica 7: Protuciklički zaštitni sloj Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

Redak Opis Stupac

10

10 Ukupan iznos izloženosti riziku

74.849,4

20 Stopa protucikličkog zaštitnog sloja specifična za instituciju 0,00%

30 Zahtjev za protuciklički zaštitni sloj specifičan za instituciju

-

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifična za Grupu Zagrebačke banke

na dan 31.12.2016. godine iznosi 0,00%.

U skladu s odredbama iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1152/2014, distribucija

relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke po zemljama, prikazana u

standardnom formatu objave, dana je u tablici 45.

4.2 Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala

Proces procjene adekvatnosti internog kapitala (engl. Internal Capital Adequacy

Assessment Process, u skraćenici ICAAP) je skup postupaka usmjerenih na

osiguravanje adekvatnosti internog kapitala na razini Grupe Zagrebačke banke.

ICAAP Grupe Zagrebačke banke se sastoji od sljedećih faza:

definicija obuhvata, identifikacija i mapiranje rizika;

procjena profila rizičnosti i testiranje otpornosti na stres;

definiranje apetita za rizikom i alokacija kapitala; te

praćenje i izvještavanje.

Adekvatnost kapitala se procjenjuje uzimajući u obzir ravnotežu između procijenjenih

rizika, iz Stupa I i Stupa II te raspoloživog kapitala. Odgovarajuća metrika okvira apetita

za rizik za adekvatnost internog kapitala je Sposobnost preuzimanja rizika, koja

označava omjer između dostupnih financijskih sredstava (raspoloživog kapitala) i

procijenjenog potrebnog internog kapitala.

Metode mjerenja rizika

Procjena profila rizičnosti je temeljni element procesa procjene adekvatnosti internog

kapitala u okviru Stupa II. U sklopu procesa procjene adekvatnosti internog kapitala te

u skladu s principom proporcionalnosti, profil rizičnosti Grupe Zagrebačke banke i

27

ključnih materijalnih članica Grupe Zagrebačke banke se procjenjuje za sve

materijalno značajne i mjerljive vrste rizika interno razvijenim metodologijama. Dakle,

kreditni, tržišni, operativni, poslovni rizik, rizik nekretnina i rizik financijskih ulaganja se

mjere kvantitativno:

ekonomskim kapitalom i agregacijom rizika, te

testiranjem otpornosti na stres.

S druge strane, za male članice Grupe Zagrebačke banke koristi se sintetski pristup

(pristup „od vrha prema dnu“), po kojem se promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti

članica simuliraju primjenjujući tržišne metode.

Interni kapital predstavlja kapital potreban za pokriće potencijalnih gubitaka prisutnih u

poslovnim aktivnostima Grupe te uzima u obzir sve identificirane materijalno značajne

rizike koji su mjerljivi u smislu ekonomskog kapitala: kreditni, tržišni, operativni,

poslovni rizik, rizik nekretnina i rizik financijskih ulaganja. Efekt diverzifikacije između

rizika (inter-rizična diverzifikacija) se isto tako računa kao i efekt diverzifikacije na razini

portfelja (intra-rizična diverzifikacija). Dodatno, računa se kapitalni dodatak u smislu

prudencijalne pričuve kako bi se obuhvatili rizik modela i promjenjivost ekonomskog

ciklusa.

Metodologija agregiranja rizika se oslanja na „Bayesian Copula“ pristup uz

jednogodišnji vremenski horizont i regulatorno zahtijevanu razinu pouzdanosti

(99,90%). Za svrhe praćenja, interni kapital se računa najmanje na kvartalnoj razini te

se projicira za svrhe planiranja.

Multi-dimenzionalna priroda rizika ukazuje na potrebu nadopune mjerenja

ekonomskog kapitala sa testiranjem otpornosti na stres, ne samo kako bi procijenili

gubitke u pojedinim scenarijima, već kako bi procijenili utjecaj na kapitalne zahtjeve.

Testiranje otpornosti na stres jedan je od ključnih alata za upravljanje rizikom, sa ciljem

procjene ranjivosti Banke u slučaju nastupanja izvanredno teških ili specifičnih, no

mogućih događaja, pružajući dodatne informacije bitne za aktivnosti praćenja.

Aktivnosti testiranja otpornosti na stres se provode na bazi seta interno razvijenih

stresnih scenarija najmanje na polugodišnjoj razini.

Sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres razmatra različite utjecaje odabranih

makroekonomskih scenarija na sve relevantne vrste rizika. Scenariji su razvijeni

analizirajući značajne tržišne događaje koji su se dogodili u prošlosti, kao i moguće

događaje koji se još nisu dogodili. Ova procjena omogućuje analizu kapitalnih zahtjeva

Banke u stresnim uvjetima.

28

Apetit za rizik

Apetit za rizik Grupe Zagrebačke banke definira razinu rizika koju je Grupa spremna

prihvatiti u ispunjavanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući u obzir

interese svojih klijenata i dioničara te kapitalne i ostale bonitetne / regulatorne zahtjeve.

Struktura Apetita za rizik Grupe Zagrebačke banke uključuje:

Izjavu Apetita za rizik;

Ključne pokazatelje Apetita za rizik.

Izjava Apetita za rizik definira pozicioniranje Grupe Zagrebačke banke u smislu profila

rizičnosti u skladu sa strategijom kako bi se uvažila očekivanja dionika. Konkretno, to

uključuje:

Smjernice o ukupnim ključnim granicama za Grupu Zagrebačke banke u smislu

fokusa na aktivnosti;

Definiranje željenog profila rizičnosti u skladu sa strategijom Grupe Zagrebačke

banke;

Izjava o riziku koje je Grupa Zagrebačke banke spremna preuzeti ili koje želi

izbjeći u normalnim i stresnim okolnostima;

Indikaciju strategija za upravljanje ključnim rizicima kojima je Grupa Zagrebačke

banke izložena

Kvalitativne izjave o rizicima koje nije moguće jednostavno izmjeriti (npr.

strateški, reputacijski, usklađenost) kako bi se osiguralo sprječavanje i rana

intervencija prema takvim rizicima u nastajanju;

Opis ključnih uloga i odgovornosti u procesu odobravanja, spuštanja, praćenja,

izvještavanja i eskalacije unutar procesa Apetita za rizik.

Ključni pokazatelji Apetita za rizik sastoje se od niza ključnih indikatora uspješnosti

temeljem analize očekivanja internih i eksternih dionika Grupe Zagrebačke banke, što

dovodi do identificiranja sljedećih relevantnih dimenzija za Grupu:

Regulatorni zahtjevi, kako bi se uključili indikatori koje zahtjeva regulator;

Profitabilnost i rizik, u svrhu osiguravanja ekonomski održivog pristupa

preuzimanju rizika;

Kontrola određenih vrsta rizika, kako bi se osigurala kontrola svih ključnih

rizika (npr. kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti, rizik

kamatne stope).

Apetit za rizik se usvaja na godišnjoj razini od strane Uprave te potvrđuje na

Nadzornom odboru, te redovito prati i izvještava odgovarajućim odborima, najmanje

jednom kvartalno, s ciljem osiguranja razvoja Grupe unutar željenog profila odnosa

rizika i povrata.

29

Za potrebe praćenja i izvještavanja, pripremaju se upravljačka i regulatorna izvješća o

procesu procjene adekvatnosti internog kapitala, koja služe kao alat za upravljačke

odluke u smislu upravljanja i smanjenja izloženosti rizicima.

Slika 3: Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala

Vrste rizika obuhvaćene u Stupu I (kreditni, tržišni i operativni rizik, opisani u zasebnim poglavljima) smatraju se osnovnim rizicima, međutim Grupa Zagrebačke banke dodatno smatra značajnim sljedeće vrste rizika: • poslovni rizik, • rizik nekretnina, • rizik financijskih ulaganja, • reputacijski rizik, • strateški rizik.

Dodatno prepoznati rizici

4.2.1 Poslovni rizik

Poslovni rizik definira se kao nepovoljna, neočekivana promjena u opsegu poslovanja

i/ili maržama koja nije izazvana kreditnim, tržišnim ili operativnim rizicima. Poslovni

rizik prije svega može biti izazvan ozbiljnom narušenošću tržišnog okruženja,

promjenama u strukturi tržišnog natjecanja ili ponašanju klijenata, no mogu ga izazvati

i promjene zakonskog okvira.

30

4.2.2 Rizik nekretnina

Rizik nekretnina definira se kao potencijalni gubitak koji proizlazi iz fluktuacija tržišnih

vrijednosti portfelja nekretnina u vlasništvu Grupe Zagrebačke banke. Obuhvaća sve

nekretnine koje pripadaju Grupi, a koriste se u svrhu samog poslovanja (upravne

zgrade, poslovnice i sl.) ili za iznajmljivanje. To uključuje i pripadajuće zemljište te i dio

preuzetih nekretnina, čiji krajnji cilj nije prodaja, već iznajmljivanje ili druga komercijalna

namjena. Nekretnine koje služe kao kolateral ne ulaze u izračun rizika nekretnina.

4.2.3 Rizik financijskih ulaganja

Rizik financijskih ulaganja potječe od vlasničkih udjela u društvima koja ne pripadaju

Grupi i nisu uključena u knjigu trgovanja.

4.2.4 Reputacijski rizik

Reputacijski rizik je trenutni ili budući rizik koji prijeti prihodima i kapitalu, a koji proizlazi

iz nepovoljne predodžbe o imidžu financijske institucije od strane klijenata, drugih

ugovornih strana, dioničara/ulagača, regulatora ili zaposlenika.

Reputacijski rizik je višedimenzionalan i odražava percepciju drugih sudionika na

tržištu. Prisutan je u cijeloj organizaciji, a izloženost reputacijskom riziku odražava

adekvatnost internog procesa upravljanja rizikom Grupe, kao i efikasnost i način

postupanja rukovodstva u odnosu prema vanjskim utjecajima ili bankarskim

transakcijama. Može se smatrati sekundarnim efektom svih drugih kategorija rizika,

kao što su kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti (tzv. „primarni“ rizici).

4.2.5 Strateški rizik

Strateški rizik je rizik ostvarenja potencijalnih gubitaka zbog odluka ili radikalnih promjena u poslovnom okruženju, nepravilne provedbe odluka i nedostatka reagiranja na promjene u poslovnom okruženju, s negativnim učinkom na profil rizičnosti i posljedično na kapital, dobit te sveukupni smjer poslovanja Banke u dugoročnom razdoblju. Iz navedene definicije strateškog rizika jasno je da su poslovni i strateški rizik međusobno povezani, no uočljive su i bitne razlike. Strateški je rizik usko povezan s određenom (konkretnom) odlukom ili bitnim

nepovoljnim promjenama u poslovnoj okolini (npr. postupni pomaci tržišta ili pomaci u

ponašanju potrošača, pojava konkurencije na globalnoj razini) stoga ga je najbolje

analizirati analizom scenarija, a ne formalnim modelom rizične vrijednosti (VaR).

Suprotno tome, poslovni rizik podrazumijeva konkurentsku okolinu „bez većih

promjena“ u odnosu na postojeću, tj. analiziraju se fluktuacije oko zadanog trenda

(pozitivne i negativne).

31

5 Rizik druge ugovorne strane

Praćenje i upravljanje rizikom druge ugovorne strane definirano je Pravilnikom o

financijskim tržištima, a za praćenje izloženosti i kontrolu iskorištenosti limita zadužena

je organizacijska jedinica Tržišni i likvidnosni rizici u okviru sektora Tržišni, likvidnosni

i operativni rizici, integracija rizika i interna validacija, a koji je sastavni dio divizije

Upravljanje i kontrole rizika.

Rizik druge ugovorne strane u svojoj je ekonomskoj suštini kreditni rizik, koji se

općenito definira kao rizik neizvršavanja obveza druge ugovorne strane, odnosno

nemogućnost otplate glavnice, kamate i/ili izvršavanja ostalih plaćanja koja proizlaze

iz transakcija rizničnim proizvodima, i to transakcija izvedenim financijskim

instrumentima i transakcija financiranja vrijednosnim papirima (REPO i obrnute REPO

transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira).

S obzirom da rizik druge ugovorne strane predstavlja mogućnost gubitka u slučaju

nastupanja statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane (default) tijekom

trajanja transakcije, veličina gubitka ovisi o vrijednosti same transakcije odnosno

tržišnim cijenama u trenutku defaulta. Kod rizika druge ugovorne strane se u skladu s

tim treba uzeti u obzir:

tekuća izloženost – sadašnji trošak zamjene transakcija, odnosno pozitivna fer

vrijednost ugovora, a predstavlja gubitak u slučaju defaulta druge ugovorne

strane na izvještajni datum;

potencijalna izloženost – procjena budućeg troška zamjene transakcije, a

predstavlja gubitak do kojega bi moglo doći u slučaju defaulta druge ugovorne

strane u nekom budućem trenutku tijekom vijeka trajanja transakcije (može biti

veća od tekuće izloženosti kao rezultat promjene tržišnih cijena u budućnosti).

U postupku kvantifikacije rizika koristi se model baziran na Monte Carlo simulacijama,

a uzima u obzir sljedeće elemente:

povijesnu volatilnost faktora tržišnih rizika (valutni tečajevi, kamatne stope, itd.),

korelaciju između pojedinih faktora rizika,

distribuciju novčanih tokova tijekom vremena,

netiranje između izvedenih financijskih instrumenata,

sporazume o osiguranju (kolateralu).

Izloženost se izračunava za portfelj transakcija s pojedinim klijentom na temelju

expected shortfall mjere uz razinu pouzdanosti od 87,5%.

U svrhu smanjenja izloženosti riziku druge ugovorne strane praksa Banke nalaže

sklapanje okvirnih ugovora za transakcije izvedenim financijskim instrumentima, a koji

uključuju klauzule o netiranju.

32

Za svakog klijenta s kojim Banka sklapa transakcije koje ju izlažu riziku druge ugovorne strane dodijeljeni su interni limiti u skladu s procesom dodjeljivanja kreditnih limita unutar Banke. Tržišni i likvidnosni rizici na dnevnoj osnovi prati izloženost i usklađenost s limitima za rizik druge ugovorne strane, te o navedenome izvještava relevantne poslovne jedinice, kao i kreditne rizike. Uz sam rizik druge ugovorne strane, koji u suštini predstavlja rizik prije namire, Banka

dodatno prati i rizik namire (ili rizik isporuke) koji predstavlja mogućnost gubitka u

slučaju neispunjenja obveza druge ugovorne strane na dan namire, dok su

istovremeno plaćanja/isporuke prema drugoj strani već izvršene. Rizik namire se mjeri

za transakcije rizničnim proizvodima, i to kupoprodaju deviza, depozite i plasmane na

međubankarskom tržištu, transakcije izvedenim financijskim instrumentima i

transakcije financiranja vrijednosnim papirima (REPO i obrnute REPO transakcije,

transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira).

Rizik se mjeri i limitira maksimalnim dozvoljenim iznosom potraživanja po predmetnim

transakcijama koje Banka dnevno potražuje od druge ugovorne strane. Banka se od

navedenog rizika štiti namirom po „pre-paid“ osnovi ili namirom na „Delivery Versus

Payment“ principu.

Tablica 8: Iznosi izloženosti riziku druge ugovorne strane prema primijenjenim metodama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

Primijenjene metode Izloženosti riziku

druge ugovorne strane (u milijunima kuna)

Metoda originalne izloženosti -

Metoda tržišne vrijednosti 1.032,3

Standardizirana metoda 120,6

Interni model -

33

Tablica 9: Bruto pozitivna fer vrijednost ugovora, pozitivni učinci netiranja, netirana tekuća izloženost, iznosi instrumenata osiguranja i neto izloženost riziku druge ugovorne strane proizašla iz izvedenih financijskih instrumenata Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016.

Izloženost riziku druge ugovorne strane Bruto

pozitivna fer vrijednost

ugovora

Pozitivni učinci

netiranja

Netirana tekuća

izloženost riziku druge

ugovorne strane

Iznosi instrumenata

osiguranja

Neto izloženost riziku druge

ugovorne strane proizašla iz

izvedenih financijskih

instrumenata (u milijunima kuna)

Ugovori koji se odnose na kamatnu stopu 246,4 - 298,7 - 298,7

Ugovori koji se odnose na valute i zlato 3.063,5

2.994,3 732,3 - 732,3

Ugovori koji se odnose na vlasničke instrumente

- - - - -

Ugovori koji se odnose na robu - - - - -

Kreditne izvedenice 1,3 - 1,3 - 1,3

Ostali ugovori - - - - -

UKUPNO 3.311,2 2.994,3 1.032,3 - 1.032,3

34

6 Kreditni rizik i razrjeđivački rizik

Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je izloženost kod koje je kreditna institucija

utvrdila da dužnik nije ispunio svoju dospjelu obvezu u roku dužem od 90 dana. Bez

obzira na to je li dužnik u zakašnjenju dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi

iz određenoga ugovornog odnosa ili za sve obveze koje proizlaze iz toga ugovornog

odnosa, cjelokupno potraživanje koje kreditna institucija ima prema tom dužniku, a koja

proizlaze iz toga ugovornog odnosa, smatrat će se dospjelim nenaplaćenim

potraživanjem (“Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća”).

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti su sve izloženosti kod kojih

postoje dokazi o postojanju gubitka (događaji koji nepovoljno utječu na dužnikovu

sposobnost da uredno podmiruje svoje obveze prema kreditnoj instituciji i drugim

vjerovnicima), sukladno odredbama “Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih

obveza kreditnih institucija” (Narodne novine, br. 41A/2014), odnosno odredbama

bančinog internog pravilnika (“Pravilnik za raspoređivanje plasmana i izvanbilančnih

potencijalnih obveza u skupine rizičnosti) te utvrđivanje rezervi koji proizlaze iz

kreditnog rizika umanjenju vrijednosti (izloženosti rizične skupine B1 i lošije).

Banka utvrđuje ispravke vrijednosti i rezervacije sukladno odredbama “Odluke o

klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija” (Narodne novine br.

41A/2014), te je isto propisano internim pravilnikom (“Pravilnik za raspoređivanje

plasmana i izvanbilančnih potencijalnih obveza u skupine rizičnosti te utvrđivanje

rezervi”).

Vezano uz kvantitativne informacije koje se odnose na ovo područje, osim informacija

navedenih u tablicama u nastavku dostupne su i informacije iz Godišnjeg izvješća

objavljene na Internet stranicama Zagrebačke banke (www.zaba.hr).

35

Tablica 10: Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačka banke na dan 31.12.2016. godine

Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama

i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni papiri

Klasične izvanbilančne stavke

Izvedeni financijski instrumenti

u milijunima kn ukupan iznos

prosječan iznos

ukupan iznos

prosječan iznos

ukupan iznos

prosječan iznos

ukupan iznos

prosječan iznos

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

22.786,1 23.156,8 8.687,9 7.937,6 2.281,8 582,7 242,7 334,6

Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave

1.887,0 1.867,4 - - 131,1 86,2 - -

Izloženosti prema subjektima javnog sektora 8.767,6 9.185,7 27,3 35,4 153,1 315,5 49,6 126,0

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama - - - - - - - -

Izloženosti prema međunarodnim organizacijama - - - - - - - -

Izloženosti prema institucijama 5.500,6 8.065,1 233,7 923,8 607,1 567,9 379,2 1.790,3

Izloženosti prema trgovačkim društvima 26.003,6 24.536,5 479,3 573,0 8.466,7 8.786,5 355,0 387,9

Izloženosti prema stanovništvu 26.941,5 26.424,3 - - 9.757,9 9.773,1 - -

Izloženosti osigurane nekretninama 6.247,3 6.405,8 - - 33,1 35,4 - -

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 13.960,6 14.272,9 19,5 17,3 1.295,9 1.204,4 - 29,5

Visokorizične stavke 41,9 76,2 - - - - - -


8.055,4 4.536,8 - - 23,7 46,7 5,8 9,1

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica - - - - - - - -

Izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (CIU)

104,0 97,9 - - - - - -

Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja 376,6 1.917,4 - - - - - -

Ostale stavke 5.485,3 5.403,1 - - - 1,8 - -

UKUPNO 126.157,5 125.945,9 9.447,7 9.487,1 22.750,4 21.400,2 1.032,3 2.677,4

36

Tablica 11: Geografska podjela izloženosti s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Značajna geografska područja

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i

ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri

Klasične izvanbilančne

stavke

Izvedeni financijski

instrumenti

(u milijunima kuna)


22.786,1 8.687,9 2.281,8 242,7

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 20.051,6 7.209,9 2.281,2 241,6

nonEU 2.734,0 1.425,4 0,4 1,1

EU 0,5 52,6 0,2 -


1.887,0 - 131,1 -

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 934,7 - 77,7 -

nonEU 540,1 - 1,3 -

Sjeverna Hrvatska 110,3 - 4,4 -

Dalmacija 102,6 - 0,9 -

Istra i Primorje 74,5 - 22,8 -

Srednja Hrvatska 67,0 - 22,6 -

Slavonija 57,8 - 1,4 -

Izloženosti prema subjektima javnog sektora 8.767,6 27,3 153,1 49,6

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 8.384,9 27,3 125,5 49,6

Dalmacija 220,6 - - -

nonEU 90,5 - 23,0 -

Slavonija 38,3 - - -



Izloženosti prema institucijama 5.500,6 233,7 607,1 379,2

EU 2.874,5 233,7 562,7 365,5

nonEU 2.176,8 - 27,7 1,0

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 294,9 - 16,7 12,7

Srednja Hrvatska 89,6 - - -

Istra i Primorje 35,7 - - -


Sjeverna Hrvatska 0,2 - - -

Izloženosti prema trgovačkim društvima 26.003,6 479,3 8.466,7 355,0

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 11.601,5 479,3 4.027,3 106,1

nonEU 4.364,0 - 1.679,8 0,2

Slavonija 2.542,3 - 570,0 -

Dalmacija 2.487,8 - 423,6 15,2

Istra i Primorje 2.454,1 - 1.087,8 231,1

Sjeverna Hrvatska 1.287,1 - 431,2 -

Srednja Hrvatska 1.128,1 - 227,9 2,4

EU 138,7 - 19,1 -

37

Značajna geografska područja (nastavak s prethodne stranice)

Krediti,

depoziti, potraživanja

po kamatama i ostala

potraživanja


papiri


stavke


instrumenti

(u milijunima kuna)

Izloženosti prema stanovništvu 26.941,5 - 9.757,9 -

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 10.677,1 - 5.007,8 -

nonEU 6.537,3 - 1.232,9 -

Sjeverna Hrvatska 2.379,1 - 1.142,6 -

Dalmacija 2.267,7 - 637,1 -

Slavonija 1.798,1 - 479,5 -

Istra i Primorje 1.781,7 - 678,6 -

Srednja Hrvatska 1.495,5 - 577,0 -

EU 5,0 - 2,4 -

Izloženosti osigurane nekretninama 6.247,3 - 33,1 -

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 3.371,7 - 19,9 -

Dalmacija 808,2 - 4,1 -


Slavonija 515,1 - 1,8 -



nonEU 1,1 - - -

EU 0,4 - - -

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 13.960,6 19,5 1.295,9 -

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 6.941,0 19,5 837,4 -

Slavonija 1.811,8 - 151,2 -

nonEU 1.428,3 - 22,5 -

Dalmacija 1.420,7 - 129,8 -

Istra i Primorje 1.092,2 - 111,0 -



EU 48,9 - - -

Visokorizične stavke 41,9 - - -

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 41,9 - - -


8.055,4 - 23,7 5,8

EU 7.283,6 - 19,5 5,8

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 416,7 - 3,9 -

nonEU 355,1 - 0,3 -


104,0 - - -


Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja 376,6 - - -


nonEU 33,6 - - -


EU 0,3 - - -

Ostale stavke 5.485,3 - - -

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 4.477,0 - - -

nonEU 1.008,3 - - -

UKUPNO 126.157,5 9.447,7 22.750,4 1.032,3

38

Tablica 12: Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po značajnim geografskim područjima Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Značajna geografska područja

Iznos plasmana kod kojih je

izvršeno umanjenje (ispravak)

vrijednosti

Stanje ispravaka

vrijednosti plasmana

Troškovi (prihodi od

ukinutih) ispravaka

vrijednosti

Otpisi / prihodi od

naplate plasmana

otpisanih u proteklim godinama

Izloženosti sa statusom

neispunjavanja obveza

Iznos izvanbilančnih obveza za koji

su izdvojena rezerviranja za

identificirane gubitke

Stanje rezerviranja za

identificirane gubitke s

osnove izvanbilančnih

obveza


ukidanja) rezerviranja za



obveza (u milijunima kuna)

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

8.320,6 4.787,9 241,7 (84,4) 8.048,6 674,4 234,0 45,7

Dalmacija 1.615,4 1.098,8 86,3 (22,3) 1.840,4 121,5 50,4 34,8

Istra i Primorje 1.266,7 755,7 39,3 (3,1) 953,0 5,3 23,9 14,0

Sjeverna Hrvatska 764,9 601,4 70,6 (2,9) 989,1 39,7 45,6 4,3

Slavonija 1.980,3 914,6 4,5 (6,6) 1.092,5 150,4 67,9 38,7

Srednja Hrvatska 524,8 441,9 44,7 (3,4) 747,9 0,5 6,5 (5,4)

EU 61,7 51,1 (0,2) (0,1) 72,0 0,1 - (2,1)

nonEU 13.631,7 1.435,0 45,1 (90,1) 1.361,6 2.929,3 68,6 16,9

39

Tablica 13: Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Glavne vrste djelatnosti

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni papiri Klasične izvanbilančne stavke Izvedeni financijski instrumenti

(u milijunima kuna)

od čega: izloženost prema malim i srednjim

poduzećima


poduzećima


poduzećima

od čega: izloženost prema malim i

srednjim poduzećima


22.786,1 - 8.687,9 - 2.281,8 - 242,7 -

HNB 12.295,5 - - - 1,7 - - -

Javna uprava i socijalno osiguranje 10.427,7 - 1.053,8 - 2.279,9 - 241,6 -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 62,3 - - - - - - -

Ostale banke 0,6 - - - - - - -

Ostalo - - 7.634,1 - 0,2 - 1,1 -


1.887,0 - - - 131,1 - - -

Javna uprava i socijalno osiguranje 1.469,7 - - - 93,6 - - -

Ostalo 236,2 - - - 0,2 - - -

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 143,8 - - - 4,1 - - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 21,8 - - - 30,2 - - -

Obrazovanje 12,4 - - - 1,6 - - -

Umjetnost, zabava i rekreacija 2,9 - - - 1,4 - - -

Ostale uslužne djelatnosti 0,1 - - - - - - -

Prijevoz i skladištenje 0,1 - - - - - - -

Izloženosti prema subjektima javnog sektora 8.767,6 - 27,3 - 153,1 - 49,6 -

Prijevoz i skladištenje 7.652,6 - 15,1 - 76,6 - - -

Obrazovanje 353,7 - - - 12,2 - - -

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 255,9 - - - 9,2 - - -

Ostale banke 213,7 - - - 0,3 - - -

Opskrba električnom energijom 178,9 - 12,1 - 19,6 - 49,6 -

Informacije i komunikacije 105,9 - - - 3,3 - - -

Javna uprava i socijalno osiguranje 5,0 - 0,1 - 2,1 - - -

Ostale uslužne djelatnosti 1,5 - - - - - - -

Umjetnost, zabava i rekreacija 0,3 - - - 0,2 - - -

Ostalo 0,1 - - - 13,3 - - -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja - - - - 0,2 - - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti - - - - 16,1 - - -

Izloženosti prema institucijama 5.500,6 - 233,7 - 607,1 - 379,2 -

Ostale banke 4.841,5 - - - 461,2 - 379,2 -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 659,1 - 233,7 - 145,9 - - -

40

Glavne vrste djelatnosti (nastavak s prethodne stranice)

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i


Dužnički vrijednosni papiri



(u milijunima kuna)

od čega: izloženost

prema malim i



prema malim i



prema malim i



prema malim i


Izloženosti prema trgovačkim društvima 26.003,6 12.288,8 479,3 - 8.466,7 3.693,3 355,0 273,1

Trgovina na veliko i malo 5.398,3 1.440,7 - - 1.787,0 668,0 0,6 0,6

Prijevoz i skladištenje 2.498,9 557,3 - - 332,9 203,6 - -

Ostalo 2.264,9 200,1 - - 706,1 216,2 - -

Poslovanje nekretninama 2.128,2 1.290,5 - - 87,6 66,1 - -

Hoteli i restorani 1.974,0 1.592,3 - - 151,5 135,2 6,0 -

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 1.956,3 719,9 - - 245,1 109,5 2,4 -

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.794,0 1.195,2 - - 106,1 76,6 - -

Opskrba električnom energijom 1.436,1 1.066,4 - - 215,3 194,5 15,2 15,2

Fizičke osobe i obrtnici 936,9 926,1 - - 257,8 256,2 - -

Ostale banke 736,4 - - - 17,6 - 2,8 -

Prerada drva i proizvoda od drva i puta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

662,2 402,1 - - 105,7 64,7 - -

Građevinarstvo 660,2 436,4 - - 938,8 568,6 1,3 1,3

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 598,8 378,4 32,1 - 562,0 329,9 27,0 27,0

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 314,7 11,2 447,2 - 221,4 3,0 70,4 -

Umjetnost, zabava i rekreacija 276,9 273,1 - - 20,9 13,5 - -

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 275,4 172,0 - - 43,1 32,4 - -

Gradnja brodova i čamaca 189,2 189,2 - - 585,2 26,3 - -

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 175,9 175,3 - - 25,3 25,1 - -

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 164,7 156,2 - - 54,7 51,2 - -

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 163,6 150,3 - - 289,9 195,2 3,9 3,9

Informacije i komunikacije 163,1 111,7 - - 191,8 109,8 0,1 -

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 126,8 - - - 406,0 - - -

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 106,9 57,2 - - 37,9 30,0 - -

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 100,4 84,3 - - 27,5 18,5 8,8 8,8

Proizvodnja električne opreme 90,9 49,2 - - 489,5 40,1 0,2 -

Proizvodnja metala 90,6 39,8 - - 118,3 13,9 - -

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 87,0 73,1 - - 9,6 8,1 - -

Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće 83,5 60,6 - - 40,2 19,9 - -

Proizvodnja strojeva i uređaja 79,6 79,3 - - 51,0 49,8 - -

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 79,3 79,3 - - 93,4 34,6 - -

Ostale uslužne djelatnosti 78,0 45,5 - - 32,3 19,0 - -

Proizvodnja namještaja i ostale robe 59,0 58,7 - - 28,4 27,7 - -

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 58,8 58,8 - - 16,8 15,3 - -

41



ostala potraživanja Dužnički vrijednosni papiri



(u milijunima kuna)


prema malim i srednjim

poduzećima



poduzećima



poduzećima


poduzećima

Proizvodnja celuloze, papira i kartona 50,3 50,0 - - 5,3 4,7 - -

Obrazovanje 39,5 21,4 - - 13,3 4,6 - -

Popravak i instaliranje strojeva i opreme 36,7 36,2 - - 12,1 11,9 - -

Gradnja cesta i autocesta 32,9 17,3 - - 117,1 28,4 216,3 216,3

Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata i aparata

20,8 20,8 - - 3,7 3,6 - -

Proizvodnja računala i uredske opreme 6,8 6,8 - - 3,0 2,9 - -

Rudarstvo i vađenje 5,7 5,7 - - 15,5 14,7 - -

Javna uprava i socijalno osiguranje 1,4 0,4 - - - - - -

Izloženosti prema stanovništvu 26.941,5 1.065,2 - - 9.757,9 231,4 - -

Fizičke osobe i obrtnici 25.874,9 52,5 - - 9.545,2 24,4 - -

Trgovina na veliko i malo 260,1 259,1 - - 50,7 49,4 - -

Prijevoz i skladištenje 160,3 148,5 - - 49,8 48,8 - -

Građevinarstvo 103,6 103,6 - - 39,7 39,7 - -

Ostalo 66,7 43,9 - - 24,4 21,3 - -

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 58,6 56,9 - - 3,7 3,7 - -


51,3 43,3 - - 9,2 9,2 - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 40,0 40,0 - - - - - -

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 33,7 32,6 - - 3,1 3,1 - -

Opskrba električnom energijom 30,8 30,8 - - 5,8 5,8 - -


Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 24,1 23,9 - - - - - -

Hoteli i restorani 21,3 21,3 - - 0,1 0,1 - -

Gradnja cesta i autocesta 20,9 20,9 - - - - - -

Informacije i komunikacije 17,1 16,6 - - 2,0 2,0 - -

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 14,9 14,9 - - - - - -

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 14,6 14,6 - - 3,8 3,8 - -


Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 11,6 11,6 - - - - - -


Proizvodnja metala 10,9 10,9 - - 7,3 7,2 - -

Proizvodnja namještaja i ostale robe 10,7 10,7 - - - - - -


Proizvodnja celuloze, papira i kartona 7,6 7,6 - - - - - -

Proizvodnja električne opreme 7,2 7,2 - - 1,5 1,5 - -

Ostale uslužne djelatnosti 6,9 6,9 - - - - - -

Obrazovanje 6,6 6,6 - - 2,5 2,5 - -

42






u milijunima kn



poduzećima



poduzećima



poduzećima


poduzećima

Rudarstvo i vađenje 6,0 5,0 - - - - - -

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 3,8 3,8 - - - - - -

Popravak i instaliranje strojeva i opreme 3,6 3,6 - - - - - -

Poslovanje nekretninama 3,6 2,9 - - 0,2 - - -

Proizvodnja strojeva i uređaja 2,9 2,9 - - - - - -

Umjetnost, zabava i rekreacija 2,4 2,4 - - - - - -


2,1 2,1 - - - - - -

Gradnja brodova i čamaca 1,4 1,4 - - - - - -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,8 0,8 - - - - - -

Proizvodnja računala i uredske opreme 0,4 0,4 - - - - - -


Izloženosti osigurane nekretninama 6.247,3 191,8 - - 33,1 31,9 - -

Fizičke osobe i obrtnici 6.063,9 73,0 - - 4,5 3,3 - -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 57,6 1,1 - - 0,2 0,2 - -

Trgovina na veliko i malo 45,0 44,6 - - 12,3 12,3 - -



Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7,4 1,6 - - 0,2 0,2 - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 6,2 5,8 - - 0,3 0,3 - -

Ostalo 5,1 5,1 - - 0,9 0,9 - -

Opskrba električnom energijom 4,8 4,7 - - - - - -

Građevinarstvo 4,1 3,9 - - 5,4 5,4 - -

Informacije i komunikacije 4,0 4,0 - - - - - -

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 2,9 2,8 - - - - - -

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2,5 2,5 - - - - - -




Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 1,6 1,6 - - - - - -



0,7 0,7 - - - - - -

Obrazovanje 0,7 0,7 - - - - - -


Popravak i instaliranje strojeva i opreme 0,3 0,3 - - 0,2 0,2 - -

43






(u milijunima kuna)



poduzećima



poduzećima



poduzećima


poduzećima



Gradnja cesta i autocesta 0,2 0,2 - - 0,7 0,7 - -



Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće 0,2 0,2 - - - - - -

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 0,2 0,2 - - - - - -

Gradnja brodova i čamaca 0,1 0,1 - - - - - -

Poslovanje nekretninama 0,1 0,1 - - 0,1 0,1 - -

Proizvodnja celuloze, papira i kartona - - - - 0,1 0,1 - -

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 13.960,6 7.824,1 19,5 11,7 1.295,9 742,9 - -

Fizičke osobe i obrtnici 3.255,5 364,5 - - 13,7 1,4 - -

Poslovanje nekretninama 2.488,9 2.369,3 - - - - - -

Građevinarstvo 1.877,5 1.472,9 - - 831,3 555,2 - -

Trgovina na veliko i malo 1.624,9 975,6 11,7 11,7 64,5 23,3 - -


Ostalo 630,5 92,6 - - 7,3 0,6 - -

Informacije i komunikacije 512,8 223,8 7,8 - 3,4 0,2 - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 398,5 310,1 - - 143,6 37,2 - -



Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 230,5 222,7 - - - - - -

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 219,7 161,7 - - 5,5 - - -

Opskrba električnom energijom 208,0 34,1 - - 44,5 - - -

Ostale banke 165,3 - - - - - - -



Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 110,8 107,6 - - 38,6 14,1 - -

Proizvodnja električne opreme 104,5 1,8 - - 15,2 - - -

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 88,3 8,7 - - - - - -

Proizvodnja metala 87,5 9,4 - - 15,8 - - -



75,3 23,6 - - 0,4 - - -



Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 48,1 43,4 - - 0,2 0,2 - -

44






(u milijunima kuna)



poduzećima


poduzećima



poduzećima


poduzećima

Gradnja brodova i čamaca 47,2 - - - - - - -


Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 41,3 13,2 - - 0,1 0,1 - -


Proizvodnja celuloze, papira i kartona 21,2 15,9 - - - - - -



Gradnja cesta i autocesta 8,0 7,0 - - 77,0 77,0 - -




2,9 2,7 - - - - - -

Obrazovanje 2,7 2,7 - - - - - -

Rudarstvo i vađenje 2,4 2,4 - - - - - -

Popravak i instaliranje strojeva i opreme 1,5 0,9 - - - - - -

Javna uprava i socijalno osiguranje 0,2 - - - - - - -

Visokorizične stavke 41,9 - - - - - - -

Informacije i komunikacije 41,9 - - - - - - -


8.055,4 - - - 23,7 - 5,8 -

Ostale banke 6.414,7 - - - 19,8 - 5,6 -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1.640,7 - - - 3,9 - 0,2 -


104,0 - - - - - - -

Ostale banke 104,0 - - - - - - -

Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja 376,6 5,1 - - - - - -


Trgovina na veliko i malo 103,6 - - - - - - -

Poslovanje nekretninama 45,8 - - - - - - -

Ostalo 33,2 - - - - - - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 2,0 2,0 - - - - - -

45






(u milijunima kuna)



poduzećima


poduzećima



poduzećima


poduzećima

Ostale stavke 5.485,3 - - - - - - -

Ostalo 4.022,8 - - - - - - -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1.401,6 - - - - - - -

Fizičke osobe i obrtnici 47,7 - - - - - - -

Javna uprava i socijalno osiguranje 7,7 - - - - - - -

Trgovina na veliko i malo 2,3 - - - - - - -

Prijevoz i skladištenje 1,3 - - - - - - -

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0,4 - - - - - - -

Građevinarstvo 0,4 - - - - - - -

Proizvodnja metala 0,3 - - - - - - -

Informacije i komunikacije 0,2 - - - - - - -

Prerada drva i proizvoda od drva i puta, osim namještaja ;proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala

0,2 - - - - - - -

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0,1 - - - - - - -

Proizvodnja električne opreme 0,1 - - - - - - -

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 0,1 - - - - - - -

Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće 0,1 - - - - - - -

UKUPNO 126.157,5 21.375,0 9.447,7 11,7 22.750,4 4.699,5 1.032,3 273,1

46

Tablica 14: Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Glavne vrste djelatnosti Iznos

plasmana kod kojih je

izvršeno umanjenje (ispravak)

vrijednosti

Stanje ispravaka



ukinutih) ispravaka

vrijednosti

Otpisi/ prihodi od

naplate plasmana










obveza






Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 103,2 41,1 4,8 (1,0) 69,2 0,1 0,8 -

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 245,5 14,2 (7,4) - 23,4 17,8 0,4 0,3

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 831,6 81,4 42,4 (1,0) 49,9 28,0 2,2 0,7

Gradnja brodova i čamaca 48,5 8,8 1,1 - 4,4 - 0,8 (0,3)

Gradnja cesta i autocesta 34,2 5,1 3,1 - 6,7 77,0 28,5 25,6

Građevinarstvo 2.407,6 1.500,0 82,9 (58,8) 2.645,0 982,9 239,9 109,8

Hoteli i restorani 146,3 90,2 21,3 (0,1) 112,8 - 4,0 2,8

Informacije i komunikacije 976,7 306,6 (20,4) - 159,2 6,9 2,3 (1,2)

Javna uprava i socijalno osiguranje 548,1 22,7 2,2 - - 0,3 6,5 6,4

Opskrba električnom energijom 256,9 188,6 24,6 (17,8) 42,4 49,5 36,9 (21,1)

Ostale uslužne djelatnosti 191,4 15,7 (4,3) (0,1) 9,9 59,9 3,8 2,7

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 356,5 146,2 28,0 (0,6) 244,4 24,4 1,1 (0,2)

Popravak i instaliranje strojeva i opreme 20,2 1,7 0,2 - 1,9 - 0,2 -

Poslovanje nekretninama 3.943,7 1.564,6 87,6 (2,6) 2.641,5 2,5 2,6 0,1


425,7 113,7 44,9 (1,5) 71,4 54,7 2,2 1,0

Prijevoz i skladištenje 749,0 221,0 (6,2) - 157,0 128,7 6,2 1,2

Proizvodnja celuloze, papira i kartona 28,7 18,4 1,8 - 8,9 - 0,1 -

Proizvodnja električne opreme 120,8 74,7 (4,0) - 158,5 36,9 16,4 5,3

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

144,3 92,8 17,3 - 155,3 40,8 4,4 0,9

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 349,7 147,1 17,0 - 283,4 55,4 1,8 0,3

47


Iznos plasmana

kod kojih je izvršeno

umanjenje (ispravak)

vrijednosti

Stanje ispravaka



ukinutih) ispravaka

vrijednosti

Otpisi/ prihodi od

naplate plasmana










obveza






Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda

0,1 1,1 (0,1) - - - 0,4 (0,8)


3,1 1,7 0,2 - 4,5 - - (0,1)

Proizvodnja metala 222,2 106,9 15,7 - 111,8 163,5 18,1 3,6

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

167,5 58,9 4,1 - 15,9 2,8 0,8 0,1

Proizvodnja namještaja i ostale robe 44,5 23,9 (20,4) (7,6) 40,2 0,2 0,4 (1,5)

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

151,0 84,0 9,0 - 78,1 0,5 1,1 0,3

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 58,6 75,4 1,5 - 251,2 5,5 6,7 (5,9)

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 68,9 21,9 (0,1) - 18,2 0,3 0,2 (0,2)

Proizvodnja računala i uredske opreme 0,6 2,1 - - 4,0 - - -

Proizvodnja strojeva i uređaja 5,9 3,3 0,6 - 3,3 - 0,5 (0,2)

Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće 215,2 42,9 21,5 - 116,4 62,3 3,7 2,7

Rudarstvo i vađenje 6,8 1,9 (6,8) - 3,4 - 0,1 (0,2)

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 495,3 231,6 82,1 (3,7) 504,5 44,3 3,9 (4,7)

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 69,0 34,6 3,6 - 51,1 0,6 0,2 -

Trgovina na veliko i malo 3.450,9 1.223,7 92,4 (18,0) 2.021,9 918,0 41,8 17,6

Umjetnost, zabava i rekreacija 20,1 18,8 (8,6) - 24,8 - 0,3 0,2

Obrazovanje 23,6 2,3 (6,2) - 3,0 13,9 0,4 0,2

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 1.062,9 350,8 (74,9) (0,1) 522,1 31,2 3,4 (5,6)

Ostalo 851,8 267,8 23,3 (72,8) 398,1 95,4 1,7 (6,3)

Fizičke osobe i obrtnici 9.205,1 2.770,0 61,6 (26,9) 4.072,8 1.016,9 52,1 13,4

Banke - - - - - - - -

HNB - - - - - - - -

ostale banke 114,4 108,2 (3,4) (0,3) 14,6 - - -

UKUPNO 28.166,1 10.086,4 532,0 (212,9) 15.105,1 3.921,2 496,9 146,9

48

Tablica 15: Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima

Početno stanje ispravaka

vrijednosti i rezerviranja

Povećanja ispravaka vrijednosti i

rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja

Ostala usklađenja

(u neto iznosu)

Smanjenja ispravaka vrijednosti/

ukinuta rezerviranja tijekom izvještajnog

razdoblja

Otpisi na teret ispravaka

vrijednosti tijekom

izvještajnog razdoblja

Završno stanje

ispravaka vrijednosti i rezervacija

(u milijunima kuna)

Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana

9.009,2 1.917,4 (136,7) (1.427,7) (212,9) 9.149,3

Rezerviranja za identificirane gubitke s osnove izvanbilančnih obveza

183,4 204,1 0,1 (90,7) - 296,9

Ispravci vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi

895,0 107,2 (0,2) (64,9) - 937,1

Rezerviranja za izvanbilančne obveze skupine A na skupnoj osnovi

166,5 34,1 - (0,6) - 200,0

49

Tablica 16: Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Preostalo dospijeće

Krediti, depoziti,

potraživanja po kamatama i



papiri


stavke


instrumenti

(u milijunima kuna)


22.786,1

8.687,9

2.281,8

242,7

do 90 dana 8.544,0 2.389,8 - 1,1

od 91 do 180 dana 18,4 694,4 - -

od 181 dana do 1 godine 1.960,9 3.552,6 - -

> 1 godine 12.262,8 2.051,1 2.281,8 241,6


1.887,0 - 131,1 -

do 90 dana 31,7 - 9,6 -

od 91 do 180 dana 26,2 - 3,2 -

od 181 dana do 1 godine 215,6 - 20,8 -

> 1 godine 1.613,5 - 97,5 -

Izloženosti prema subjektima javnog sektora 8.767,6 27,3 153,1 49,6

do 90 dana 234,4 - 32,1 -

od 91 do 180 dana 5,0 - 2,8 -

od 181 dana do 1 godine 98,4 12,1 13,9 -

> 1 godine 8.429,8 15,2 104,3 49,6

Izloženosti prema institucijama 5.500,6 233,7 607,1 379,2

do 90 dana 5.478,4 233,7 14,2 32,8

od 91 do 180 dana 20,1 - 59,3 11,1

od 181 dana do 1 godine - - 270,9 12,9

> 1 godine 2,1 - 262,7 322,4

Izloženosti prema trgovačkim društvima 26.003,6 479,3 8.466,7 355,0

do 90 dana 5.606,4 - 2.246,8 40,1

od 91 do 180 dana 2.163,5 - 979,6 21,1

od 181 dana do 1 godine 2.307,5 - 1.034,5 21,3

> 1 godine 15.926,2 479,3 4.205,8 272,5

Izloženosti prema stanovništvu 26.941,5 - 9.757,9 -

do 90 dana 1.739,7 - 2.860,2 -

od 91 do 180 dana 1.457,9 - 2.928,2 -

od 181 dana do 1 godine 1.458,4 - 728,9 -

> 1 godine 22.285,5 - 3.240,6 -

Izloženosti osigurane nekretninama 6.247,3 - 33,1 -

do 90 dana 23,3 - 6,7 -

od 91 do 180 dana 21,7 - 6,1 -

od 181 dana do 1 godine 37,1 - 8,1 -

> 1 godine 6.165,2 - 12,2 -

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 13.960,6 19,5 1.295,9 -

do 90 dana 5.723,6 11,7 371,8 -

od 91 do 180 dana 259,8 - 144,7 -

od 181 dana do 1 godine 575,2 - 163,3 -

> 1 godine 7.402,0 7,8 616,1 -

Visokorizične stavke 41,9 - - -

do 90 dana 41,9 - - -


8.055,4 - 23,7 5,8

do 90 dana 7.639,0 - 23,7 5,8

od 91 do 180 dana 381,4 - - -

> 1 godine 35,0 - - -


104,0 - - -

> 1 godine 104,0 - - -

Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja 376,6 - - -

do 90 dana 376,6 - - -

Ostale stavke 5.485,3 - - -

do 90 dana 513,7 - - -

od 91 do 180 dana 88,9 - - -

od 181 dana do 1 godine 233,9 - - -

> 1 godine 4.648,8 - - -

UKUPNO 126.157,5 9.447,7 22.750,4 1.032,3

50

Tablica 17: Objava o opterećenoj imovini Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Obrazac A – Imovina

(u milijunima kuna)

Knjigovodstvena vrijednost

opterećene imovine

Fer vrijednost opterećene

imovine

Knjigovodstvena vrijednost

neopterećene imovine

Fer vrijednost neopterećene

imovine

Imovina izvještajne institucije 10.057,2 118.074,8

Vlasnički instrumenti - - 342,2 342,2

Dužnički vrijednosni papiri 144,8 144,8 10.821,1 10.821,1

Ostala imovina - 9.225,3

Obrazac B – Primljeni kolateral

(u milijunima kuna)

Fer vrijednost primljenog opterećenog kolaterala ili izdanih

vlastitih dužničkih vrijednosnih papira

Fer vrijednost primljenog kolaterala ili izdanih vlastitih

dužničkih vrijednosnih papira dostupnih za opterećenje

Kolateral koji je primila izvještajna institucija

- 5.332,3

Vlasnički instrumenti - -

Dužnički vrijednosni papiri - 5.332,3

Ostali primljeni kolateral - -

Vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim vlastitih pokrivenih obveznica ili vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABS)

- -

Obrazac C – Opterećena imovina/primljeni kolateral i povezane obveze (u milijunima kuna)

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili pozajmljeni vrijednosni

papiri

Imovina, primljeni kolateral ili izdani vlastiti

dužnički vrijednosni papiri osim pokrivenih obveznica ili

opterećenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABS)

Knjigovodstvena vrijednost odabranih financijskih obveza

672,3 1.475,3

51

Informacije o važnosti opterećenja

Glavni izvori i vrste opterećenja odnose se na ugovore s pravom ponovne prodaje i

reotkupa, transakcija zaduživanja pod uvjetima koji su redovni i uobičajeni za takve

aktivnosti te obvezne pričuve položene i održane kod HNB-a. Založena imovina na dan

31.12.2016.godine sastoji se od utrživih dužničkih vrijednosnih papira i kreditnog

potraživanja od komitenata i položene obvezne pričuve. Opterećena imovina na dan

31.12.2016.godine odnosila se većinom na Zagrebačku banku d.d. Razvoj opterećenja

tijekom vremena za repo transakcije ovisi o likvidnoj poziciji i likvidnim potrebama

Banke u tom razdoblju.

Omjer „Imovine, primljenih kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira

osim pokrivenih obveznica ili opterećenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom

(ABS)“ i „Usklađene obveze, potencijalne obveze ili pozajmljeni vrijednosni papiri“

iznosi 219% zbog prekomjernog osiguranja kolateralom za ugovore s pravom ponovne

prodaje i reotkupa i transakcija zaduživanja.

Opći uvjeti standardnih ugovora o osiguranju kolateralom kod ugovora s pravom

ponovne prodaje i reotkupa standardizirani su za sve sudionike na tržištu. Posebni

ugovori o financiranju bilateralno su usuglašeni sa drugom ugovornom stranom.

Stavke koje su navedene u „Obrascu A – Imovina“, u stupcu “Knjigovodstvena

vrijednost neopterećene imovine” redak “Ostala imovina” Grupa uglavnom ne smatra

dostupnima za opterećenja u svom redovitom poslovanju a sastoje se od:

Novac u blagajni – 2.867 milijuna kuna (31%),

Izvedenice – 2.420 milijuna kuna (26%),

Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva – 168

milijuna kuna (2%),

Nekretnine, postrojenja i oprema – 1.890 milijuna kuna (21%),

Ulaganja u nekretnine – 142 milijuna kuna (1%),

Goodwill – 49 milijuna kuna (1%),

Ostala nematerijalna imovina – 268 milijuna kuna (3%),

Porezna imovina – 469 milijuna kuna (5%),

Ostala imovina – 952 milijuna kuna (10%).

52

7 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

Grupa Zagrebačke banke primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Ukupni iznos kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan

31.12.2016. godine prikazan je u poglavlju 4 ovog dokumenta (Kapitalni zahtjevi i

procjenjivanje adekvatnosti kapitala).

Trenutačno Grupa Zagrebačke banke pri primjeni standardiziranog pristupa u mjerenju

kreditnog rizika koristi kreditne rejtinge vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika

klijenata i izdanja vrijednosnih papira (dalje u tekstu: VIPKR).

Sve ostale izloženosti koje nemaju rejting VIPKR prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva

za kreditni rizik tretiraju se na način koji je propisan za izloženosti prema klijentima bez

kreditnog rejtinga dodijeljenog od odabrane VIPKR.

Izloženosti koje čine odbitnu stavku od regulatornog kapitala i ne uključuju se u iznos

izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom pri izračunu kapitalnog zahtjeva navedene

su u tablicama u nastavku, a vezano uz kategoriju izloženosti u koju pripadaju. Tehnike

umanjenja kreditnog rizika su objašnjenje u poglavlju 15. ovog dokumenta.

Tablica 18: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Stupanj kreditne kvalitete Ponder rizika (%)

Ukupni iznosi izloženosti prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

Ukupni iznosi izloženosti nakon primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika (u milijunima kuna)

1 0 0,2 -

0 29.044,5 37.166,5

3 50 0,2 -

4 100 314,2

354,4

5 100 4.160,5

4.160,5 100 - -

250 467,3

467,3

UKUPNO 33.986,9 42.148,7

53

Tablica 19: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






1 20 359,0 696,5

4 100 1.639,7 1.579,6

UKUPNO 1.998,7 2.276,1

Tablica 20: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema subjektima javnog sektora Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






0 881,3 925,8

4 100 7.857,3 144,8

100 248,8 234,6

UKUPNO 8.987,4 1.305,2

Tablica 21: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






1 20 5.483,1

5.418,2

2 50 780,6

626,5

3 100 346,1

364,0

4 100 110,1

101,9

100 0,4

0,2

UKUPNO 6.720,3 6.510,8

54

Tablica 22: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






50 8,0

UKUPNO 8,0

Tablica 23: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema trgovačkim društvima Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






4 100 535,2 535,2

100 34.318,1 24.170,9

ostali ponderi rizika

212,6

UKUPNO 34.853,3 24.918,7

Tablica 24: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema stanovništvu Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Stupanj kreditne kvalitete

Ponder rizika (%) Ukupni iznosi izloženosti

prije primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika



(u milijunima kuna)

75 36.268,9 26.753,8

UKUPNO 36.268,9 26.753,8

Tablica 25: Kategorija izloženosti - Izloženosti osigurane nekretninama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






35 6.178,6 6.158,9

100 56,4 56,4

UKUPNO 6.235,0 6.215,3

55

Tablica 26: Kategorija izloženosti - Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






100 3.802,4 3.398,6

150 2.009,5 1.373,4

UKUPNO 5.811,9 4.772,0

Tablica 27: Kategorija izloženosti - Visokorizične stavke Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






150 41,9 41,9

UKUPNO 41,9 41,9

Tablica 28: Kategorija izloženosti - Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






1 20 6.275,1 1.501,2

3 100 1.389,2 1.387,6

6 150 419,6 415,7

UKUPNO 8.083,9 3.304,5

Tablica 29: Kategorija izloženosti - Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






100 221,1 221,1

250 155,5 155,5

UKUPNO 376,6 376,6

56

Tablica 30: Kategorija izloženosti – Izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (CIU) Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






100 104,0 104,0

UKUPNO 104,0 104,0

Tablica 31: Kategorija izloženosti – Ostale stavke Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine






0 2.866,8 2.866,8

20 0,9 0,9

100 2.468,1 2.468,1

UKUPNO 5.335,8 5.335,8

Iznosi izloženosti koje su odbitne stavke od regulatornog kapitala (u milijunima kuna)

(267,5)

57

8 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik

U sklopu regulatornog izvještavanja, Grupa Zagrebačke banke na kvartalnoj osnovi

računa kapitalne zahtjeve za tržišni rizik. Za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik

Banka primjenjuje standardizirani pristup u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013

Europskog parlamenta i Vijeća.

Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik dijeli se na pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik.

Pozicijski rizik za dužnički ili vlasnički instrument dijeli se u dvije komponente radi

izračuna kapitalnog zahtjeva povezanog s njim. Prva komponenta je specifični rizik koji

obuhvaća rizik promjene cijene spomenutog instrumenta radi faktora povezanih s

izdavateljem ili, kad je riječ o izvedenicama, izdavateljem odnosnog instrumenta.

Druga komponenta obuhvaća opći rizik. Opći rizik je rizik promjene cijene instrumenta

zbog (kad je riječ dužničkim instrumentima ili izvedenicama dužničkih instrumenata

kojima se trguje) promjene razine kamatnih stopa ili (kad je riječ o vlasničkim

instrumentima ili izvedenicama vlasničkih instrumenata) općih kretanja na tržištu

vlasničkih instrumenata koja nisu povezana s posebnim karakteristikama pojedinih

vrijednosnih papira.

Valutni rizik je rizik kojem je kreditna institucija izložena kada ima otvorenu deviznu

poziciju u svakoj stranoj valuti i zlatu koja može dovesti do ostvarenja gubitaka

zbog promjene međuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti kune prema drugoj stranoj

valuti i promjene vrijednosti zlata.

Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. Grupa Zagrebačke

banke na datum 31.12.2016 godine nema pozicija u robnim instrumentima.

Tablica 32: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi za tržišni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Izloženost rizicima - standardizirani pristup (u milijunima kuna)

Iznosi izloženosti ponderirani rizikom

Kapitalni zahtjevi

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI TRŽIŠNIM RIZICIMA 1.587,0 127,0

Pozicijski rizik u dužničkim instrumentima kojima se trguje

1.117,1 89,4

Pozicijski rizik u vlasničkim instrumentima 34,6 2,8

Valutni rizik 435,3 34,8

Robni rizik - -

58

9 Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Sustav upravljanja operativnim rizikom te izračun regulatornog kapitala za članice

Grupe Zagrebačke banke usklađen je sa rizičnim profilom pojedine članice te razinom

usklađenosti sa regulatornim zahtjevima.

Prva stambena štedionica d.d., UniCredit Bank Mostar d.d., ZB Invest d.o.o., UniCredit

Leasing d.o.o. Sarajevo te UniCredit Leasing Croatia d.o.o. članice su Grupe

Zagrebačke banke za koje se primjenjuje standardizirani pristup za izračun kapitalnog

zahtjeva za operativni rizik („TSA“), dok se kapitalni zahtjev za Zagrebačku banku

računa primjenom naprednog pristupa („AMA“).

Ukupni iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan

31.12.2016. godine prikazan je u poglavlju 4 ovog dokumenta (Kapitalni zahtjevi i

procjenjivanje adekvatnosti kapitala).

Model za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik naprednim pristupom

Model za izračun kapitalnog zahtjeva po naprednom pristupu razvijen je centralno u

UniCredit (u daljnjem tekstu poglavlja Grupa).

U AMA modelu procjena konsolidiranog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik temelji

se na internim podacima, koji se integriraju s budućim procjenama kretanja gubitaka,

a koji proizlaze iz rezultata provedenih analiza scenarija i eksternih gubitaka.

Integracija se provodi pod uvjetom da su rezultati analiza scenarija i eksterni gubici

konzistentni s povijesnim rizičnim profilom Grupe. Mjera kapitala potom se korigira

primjenom indikatora rizika. Ukupno izračunati kapital po svim kategorijama

operativnih rizika potom se umanjuje za ukupne rezervacije za rizike, za pokriće

specifičnih događaja operativnog rizika, pokrivenost policama osiguranja i utjecaj

diverzifikacije.

AMA konsolidirani kapitalni zahtjev izračunava se na razini Grupe te alocira na 6 pod-

konsolidiranih grupa („Hub“-ovi), odražavajući poslovne i geografske specifičnosti,

primjenom definiranog alokacijskog ključa.

Temeljem regulatornih zahtijeva i standarda Grupe Banka je uspostavila proces

interne validacije sustava upravljanja operativnim rizikom. Osim procjene primjerenosti

sustava upravljanja i mjerenja operativnog rizika, interna validacija obuhvaća i

procjenu korištenja sustava mjerenja (praćenja) operativnog rizika u procesu

donošenja poslovnih odluka i upravljanju operativnim rizikom te procjenu primjerenosti

i djelotvornosti sustava mjerenja operativnog rizika u obuhvatu značajnih izvora

operativnog rizika i promjena u profilu rizičnosti.

59

Po provedenoj internoj validaciji za 2016. godinu sustav upravljanja i kontrole

operativnim rizikom ocijenjen je stabilnim, pouzdanim te u potpunosti usklađenim s

regulatornim zahtjevima i standardima Grupe.

Interni kapitalni zahtjev za operativni rizik predstavlja zbor inicijalnih kapitalnih zahtjeva

za operativni rizik za sve relevantne članice Grupe Zagrebačke banke koji se množi

skalirajućim faktorom.

60

10 Izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke

U nastavku slijedi pregled vlasničkih ulaganja na konsolidiranoj osnovi Grupe kreditnih

institucija Zagrebačke banke u podružnice, pridružena društva i udjela raspoloživih za

prodaju.

Tablica 33: Struktura vlasničkih udjela na konsolidiranoj osnovi Grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj

Vrsta ulaganja Portfelj Kotira na burzi

Metoda vrednovanja

Usporedba (u milijunima kuna)

Bilančni iznos

Fer vrijednost

Tržišna cijena

Financijske institucije Ulaganje raspoloživo za prodaju

Ne fer vrijednost 135,1 135,1

Financijske institucije Ulaganje raspoloživo za prodaju

Ne trošak stjecanja

0,7

Društva za pomoćne usluge isključena iz regulatorne konsolidacije

Ulaganje u podružnice


17,0

Trgovačka društva Podružnice Ne trošak stjecanja

127,1

Trgovačka društva Pridružena društva


53,2

Trgovačka društva Ulaganje raspoloživo za prodaju

Da fer vrijednost 81,8 81,8 81,8

Trgovačka društva Ulaganje raspoloživo za prodaju


3,6

Banka primjenjuje metodu diskontiranih novčanih tokova kao osnovnu metodu pri

testiranju umanjenja vrijednosti podružnica (metode tržišnih multiplikatora i usporedivih

transakcija primjenjuje kao pomoćne metode). U skladu s vrednovanjima provedenim

na datum izvještaja, Uprava Banke smatra knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u

podružnice nadoknadivom.

Ostale vlasničke vrijednosnice raspoložive za prodaju koje nisu izlistane na burzi

uključuju ulaganja iskazana ili po fer vrijednosti ili po trošku stjecanja smanjenom za

umanjenja vrijednosti.

61

Ukupan nerealizirani dobitak od revalorizacije vlasničkih ulaganja u portfelju

raspoloživo za prodaju koje se vrednuju po fer vrijednosti priznat u revalorizacijskim

rezervama iznosi 9 milijuna kuna (od čega se na financijske institucije odnosi 6 milijuna

kuna, a na ostala društva 3 milijuna kuna) i nije uključen u izračun regulatornog kapitala

sukladno regulatornim zahtjevima koji propisuju isključivanje nerealiziranih dobitaka

mjernih po fer vrijednosti u 100%-tnom iznosu.

11 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke

Kamatni rizik predstavlja izloženost Banke nepovoljnim promjenama kamatnih stopa.

Rizik promjene kamatnih stopa utječe na sadašnju vrijednost budućih novčanih

tokova, a time i na neto kamatni prihod te na ostale novčane tokove osjetljive na

promjenu kamatnih stopa.

Rizik promjene kamatnih stopa

Primarni izvori rizika promjene kamatnih stopa su sljedeći:

rizik ročne neusklađenosti („repricing risk”) koji proizlazi iz neusklađenosti

pozicija aktive i pasive prema preostalom razdoblju do promjene kamatne stope

(stavke s fiksnom kamatnom stopom prikazuju se prema preostalom

dospijeću);

rizik krivulje prinosa („yield curve risk”) koji proizlazi iz promjene oblika i

nagiba krivulje prinosa te

rizik osnovice („basis risk”) koji proizlazi iz instrumenata koji imaju identično

dospijeće, izraženi su u identičnoj valuti, ali su bazirani na različitim vrstama

referentnih stopa (npr. 3M EURIBOR i 6M EURIBOR)

Rizik se mjeri BPV-jem (Basis Point Value), tj. izračunavanjem promjene neto

sadašnje vrijednosti portfelja u slučaju pomaka krivulje referentnih kamatnih stopa za

0,01 postotni poen (1 basis point) i limitira se BPV limitom kao mjerom osjetljivosti.

Mjerenje izloženosti kamatnom riziku provodi se na dnevnoj razini. Dodatno, rizik

promjene kamatnih stopa uzima se u obzir prilikom izračuna VaR-a.

Osim navedenih metrika, prilikom mjerenja kamatnog rizika u knjizi banke računa se

osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama (promjena neto

kamatnog prihoda kroz sljedećih godinu dana u slučaju pomaka kamatnih stopa za +/-

100 BP, izračunata kao postotak u odnosu na budžetirani neto kamatni prihod), te

testiranje otpornosti na stres uz paralelni pomak od 200 bp na mjesečnoj razini.

Tržišni i likvidnosni rizici izvještavaju rukovodstvo Banke o izloženosti kamatnom riziku

te usklađenosti s limitima na dnevnoj (BPV, VaR), odnosno mjesečnoj osnovi

(testiranje otpornosti na stres, neto kamatna osjetljivost).

62

Pretpostavke korištene za mjerenje izloženosti kamatnom riziku

Izloženost kamatnom riziku mjeri se za pozicije knjige banke ovisno o frekvenciji

promjene kamatne stope. Za pozicije koje nemaju definiran rok dospijeća odnosno rok

promjene kamatne stope ili se kamatne stope mijenjaju administrativno, u skladu s

internim politikama i procedurama koriste se pretpostavke pri izračunu izloženosti

kamatnom riziku. Za izloženost Banke, tekući i žiro računi, štedni depoziti, te

prekoračenja po tekućim i žiro računima građana, malih i srednjih poduzetnika tretiraju

se prema replikacijskom portfelju koji je, s obzirom na vrlo slabu kamatnu osjetljivost

navedenih pozicija, baziran na profilu likvidnosnog rizika koji uzima u obzir

pretpostavke o kretanju/smanjenju volumena navedenih pozicija kroz vrijeme baziranu

na povijesnim kretanjima portfelja. Krediti vezani uz NRS1 mapiraju se u skladu s

procijenjenom kamatnom osjetljivosti pozicija na temelju kojih se NRS stopa računa.

Sve ostale kamatno osjetljive pozicije mapiraju se u skladu s frekvencijom promjene

kamatne stope.

Analiza osjetljivosti na promjene kamatnih stopa za Grupu Zagrebačke banke na 31.12.2016. godine Tablica 34: Osjetljivost na promjenu kamatne stope za 1 bazni bod (BPV)

Valuta Ukupno

u tisućama kuna

CHF 24,1

EUR 2.803,1

GBP 2,9

HRK (1.262,1)

USD 41,3

Ostalo 306,0

UKUPNO 4.439,6

VaR

Valuta

Ukupno

u tisućama kuna

UKUPNO 20.543,6

Tablica 35: Osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama

Valuta +100 BP -100 BP

UKUPNO 5,9% -5,2%

1 Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora

63

Tablica 36: Promjena ekonomske vrijednosti - paralelni pomak 200 bp

Valuta

Paralelni pomak u tisućama kuna

prema gore prema dolje

HRK (236.182,3) 269.631,4

CHF 4.792,6 (4.863,8)

EUR 524.691,0 (582.137,9)

USD 8.715,8 (8.092,0)

Ostalo 59.043,1 (64.378,8)

UKUPNO 361.060,2 (389.841,1)

Regulatorni kapital 16.171.191,7

Efekt pomaka u odnosu na kapital 2,2% -2,4%

64

12 Omjer financijske poluge

U skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine

kreditne institucije dužne su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala

institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije, izražen kao postotak.

Temeljem Delegirane Uredbe Komisije (EU) od 10. listopada 2014. godine o izmjeni

Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu omjera financijske

poluge, uvedena je promjena u odnosu na postojeći tekst članka 429. Uredbe (EU) br.

575/2013, te sukladno tome, Banka i Grupa omjer financijske poluge računaju te o

njemu izvješćuju na kraju izvještajnog razdoblja (tromjesečja). Za potrebe prikaza

omjera poluge, prikazana je vrijednost izloženosti i kapitala na kraju posljednjeg

tromjesečja 2016. godine.

U nastavku je dan tablični prikaz omjer financijske poluge u skladu s Provedbenom

Uredbom Komisije (EU) 2016/200 оd 15. veljače 2016. godine o utvrđivanju

provedbenih tehničkih standarda s obzirom na objavu omjera financijske poluge

institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Tablica 37: Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge

Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge (u milijunima kuna)

Primjenjivi iznos

1 Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 128.327,8

2 Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije

(195,7)

3

(Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

4 Usklađenja za izvedene financijske instrumente (1.388,1)

5 Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT) (11,3)

6 Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita)

5.840,4

EU-6a (Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

EU-6b (Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

7 Ostala usklađenja (750,4)

8 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge 131.822,7

65

Tablica 38: Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge

Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge (u milijunima kuna)

Izloženosti omjera

financijske poluge u skladu s CRR-om

1 Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral)

120.583,8

2 (Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala) (702,2)

3 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) (zbroj redaka 1 i 2)

119.881,6

4 Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže)

315,6

5 Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti)

716,7

EU-5a Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti -

6 Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom

-

7 (Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama) -

8 (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja poravnanim preko klijenta)

-

9 Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica -

10 (Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice)

-

11 Ukupne izloženosti izvedenica (zbroj redaka 4 do 10) 1.032,3

12 Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja

5.068,4

13 (Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju financiranja vrijednosnih papira)

-

14 Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih papira

-

EU-14a

Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

15 Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent -

EU-15a (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta)

-

16 Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (zbroj redaka 12 do 15a)

5.068,4

17 Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu 22.750,4

18 (Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu) (16.910,0)

19 Ostale izvanbilančne izloženosti (zbroj redaka 17 i 18) 5.840,4

Izuzete izloženosti u skladu s člankom 429. stavcima 7. i 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

EU-19a (Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

-

EU-19b (Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne))

-

Kapital i mjera ukupne izloženosti

20 Osnovni kapital 16.171,2

21 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11, 16, 19, EU-19a i EU-19b)

131.822,7

Omjer financijske poluge

22 Omjer financijske poluge 12,27%

Odabir prijelaznih aranžmana i iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati

EU-23 Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala Prijelazno razdoblje

EU-24 Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

66

Omjer financijske poluge Grupe Zagrebačke banke tijekom 2016. godine je stabilan te

kontinuirano iznosi preko 12% iskazujući adekvatnu pokrivenost bilančne i vanbilančne

imovine kapitalom.

Tablica 39: Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti)

Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti)

(u milijunima kuna)

Izloženosti omjera financijske poluge u

skladu s CRR-om

EU-1 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti), od čega:

120.583,8

EU-2 Izloženosti iz knjige trgovanja 21,3

EU-3 Izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje; od čega: 120.562,5

EU-4 Pokrivene obveznice 0,0

EU-5 Izloženosti koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjim državama 32.132,5

EU-6 Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) samouprave, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama i subjektima javnog sektora koji se ne tretiraju kao središnje države

9.777,2

EU-7 Institucije 5.682,1

EU-8 Osigurane nekretninama 6.202,6

EU-9 Izloženosti prema stanovništvu 26.563,0

EU-10 Trgovačka društva 25.177,3

EU-11 Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 4.787,4

EU-12 Ostale izloženosti (npr. prema vlasničkim ulaganjima, sekuritizacijske izloženosti i prema ostaloj imovini)

10.240,4

67

13 Informacije u vezi sa sustavom upravljanja

Tablica 40: Broj direktorskih mjesta na kojima se nalaze članovi upravljačkog tijela

Mandat

članovi Uprave Funkcija početak od završetak

do

Broj ostalih direktorskih

mjesta u 2016.

Miljenko Živaljić Predsjednik Uprave 06.02.2015. 06.02.2019. 2

Claudio Cesario Član/zamjenik Predsjednika Uprave

08.06.2016. 06.02.2019. 3

Lorenzo Ramajola Član 06.02.2015. 06.02.2019. 1

Marko Remenar Član 06.02.2015. 06.02.2019. 2

Stefano Gison Član 08.06.2016. 06.02.2019. -

Dijana Hrastović Članica 06.02.2015. 06.02.2019. 3

Albert Angersbach Član 08.06.2016. 06.02.2019. 1

Romeo Collina Član/zamjenik Predsjednika Uprave

06.02.2015. 01.03.2016. 3

Nikolaus Maximilian Linarić Član 06.02.2015. 08.06.2016. 1

Mandat

članovi Nadzornog odbora

Funkcija početak od završetak

do

Broj ostalih direktorskih

mjesta

Erich Hampel Predsjednik 10.05.2014. 10.05.2018. 11

Jakša Barbić Zamjenik Predsjednika

10.05.2014. 10.05.2018. -

Franco Andreetta Zamjenik Predsjednika

10.05.2014. 10.05.2018. 1

Savoula Demetriou Član 10.05.2014. 10.05.2018. 3

Christoph Metze Član 10.05.2014. 10.05.2018. -

Emilio Terpin Član 10.05.2014. 10.05.2018. 1

Fabrizio Onida Član 10.05.2014. 10.05.2018. -

Aurelio Maccario Član 28.01.2016. 10.05.2018. -

Romeo Collina Član 01.09.2016. 10.05.2018. 3

Robert Zadrazil Član 10.05.2014. 25.04.2016. 3

Jürgen Kullnigg Član 10.05.2014. 20.10.2016. 1

Mirko Davide Georg Bianchi Član 28.01.2016. 01.12.2016. 4

Politika zapošljavanja za odabir članova upravljačkog tijela te njihovo stvarno

znanje, sposobnosti i stručnosti

Zagrebačka banka (u daljnjem tekstu poglavlja: Banka) osigurava da članovi Uprave

Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i

samostalno vođenje poslova Banke te za razumijevanje poslova i značajnih rizika

Banke. U navedenu svrhu, za člana Uprave se može imenovati osoba koja udovoljava

sljedećim uvjetima:

68

ima dobar ugled,

ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za vođenje

poslova Banke,

nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora

Banke, nositelje ključnih funkcija u Banci i više rukovodstvo Banke,

za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će

pošteno i savjesno obavljati poslove člana Uprave Banke,

ispunjava uvjete za člana uprave propisane Zakonom o trgovačkim društvima,

može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti te

programom rada dokaže da će osigurati zakonito, sigurno i stabilno poslovanje

Banke.

Banka osigurava i da članovi Nadzornog odbora Banke zajedno imaju stručna znanja,

sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno obavljanje svojih dužnosti te

da je njihova struktura dovoljno raznolika. U navedenu svrhu, za člana Nadzornog

odbora se može imenovati osoba koja udovoljava sljedećim uvjetima:

koja ima dobar ugled,

koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za

ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti

koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog

odbora Banke, nositelje ključnih funkcija u Banci i više rukovodstvo Banke,

koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

koja može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovačkim

društvima.

Član Uprave kao i član Nadzornog odbora mora imati najmanje završen diplomski

studij iz područja:

ekonomija i druga srodna područja (npr. financije, poslovodstvo) ili

pravo i srodna područja (npr. uprava) ili

matematika, fizika, informatika, elektrotehnika i srodna područja

te se kontinuirano stručno usavršavati u područjima: financijska tržišta,

računovodstveni okvir, regulatorni okvir i bonitetni zahtjevi, strateško planiranje i

poznavanje poslovne strategije, poslovnog plana i njegova izvršenja, upravljanje

rizicima (utvrđivanje, mjerenje, praćenje, kontrola i ovladavanje glavnim vrstama rizika

kreditne institucije), korporativnoj organizaciji i upravljanju, uključujući i sustav

unutarnjih kontrola te analiza financijskih podataka kreditne institucije.

Iznimno, jedan član Nadzornog odbora, koji se iskazao svojim iskustvom i dosadašnjim

radom u nadzornom odboru ne mora imati završen diplomski studij.

69

Odgovarajućim sposobnostima članova Uprave i Nadzornog odbora smatra se njihova

izražena odlučnost, strateška vizija, sposobnost prosuđivanja rizika, sposobnost

vođenja, neovisnost u mišljenju te sposobnost i spremnost za kontinuirano učenje i

profesionalni razvoj.

Uvjete za odabir članova Uprave i Nadzornog odbora Banke utvrđuje provedbom

postupka primjerenosti koji je propisan Politikom procjene primjerenosti članova

Uprave Zagrebačke banke d.d. i Politikom procjene primjerenosti članova Nadzornog

odbora Zagrebačke banke d.d. te nadzire redovito, jednom godišnje, provedbom

postupka redovne procjene primjerenosti članova Uprave i Nadzornog odbora.

Politika raznovrsnosti pri odabiru članova upravljačkog tijela, njezinu svrhu i sve

relevantne ciljeve te mjeru u kojoj su svrha i ciljevi ostvareni

Banka kao članica Grupe UniCredit primjenjuje grupne standarde raznovrsnosti pri

odabiru članova Uprave i Nadzornog odbora koji su propisani Globalnim pravilima

UniCredit grupe kojima se definira struktura i sastav te definiraju uvjeti i bitni elementi

procjene za imenovanje/izbor članova korporativnih tijela članica Grupe.

Među ključnim standardima je kontinuirano stremljenje povećanju broja žena na

upravljačkim funkcijama iz kojeg razloga se provodi i grupna promocija uloge žena u

upravljačkim tijelima kao i zastupljenost žena u procesima korporativnog upravljanja.

Standard stručne i dobne raznovrsnosti je također zastupljen prilikom odabira članova

Uprave i Nadzornog odbora kao i vrednovanje međunarodnog poslovnog iskustva.

70

14 Primici radnika

Informacije o postupku odlučivanja koji se primjenjuje pri određivanju politike

primitaka kao i o broju sastanaka koje je održalo glavno tijelo koje nadzire

primitke tijekom financijske godine, uključujući prema potrebi, informacije o

sastavu i mandatu odbora za primitke te ulozi relevantnih zainteresiranih strana

Na temelju Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o primicima radnika, koja je

stupila na snagu 26.06.2014. godine, Uprava i Nadzorni odbor na prijedlog Odbora za

primitke usvojili su Politiku plaćanja i nagrađivanja za Grupu Zagrebačke banke (u

daljnjem tekstu: Politika) koja je usklađena s propisima Republike Hrvatske i Europske

unije te standardima, misijom i vrijednostima matične kreditne institucije, Grupe

UniCredit.

Uprava Banke zadužena je za provedbu Politike plaćanja i nagrađivanja u Banci, kao

i provedbu svih odluka Nadzornog odbora, u skladu s navedenom Politikom.

Nadzorni odbor zadužen je za donošenje i redovito preispitivanje općih načela politike

primitaka te je ujedno odgovoran za nadziranje provedbe Politike. Ako se u postupku

nadziranja provedbe utvrde nedostaci u Politici ili njezinu provođenju, Nadzorni odbor

dužan je donijeti plan otklanjanja tih nedostataka. Nadzorni odbor donosi odluke: o

ukupnom iznosu varijabilnih primitaka koji se utvrđuje za sve radnike Banke u

poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene, o primicima članova Uprave i osoba

odgovornih za rad kontrolnih funkcija te u skladu s propisima, ako eventualno dođe do

slučaja značajnog narušavanja uspješnosti, o smanjenju ili ukidanju varijabilnih

primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka.

Odbor za primitke sastoji se od tri člana iz sastava Nadzornog odbora Zagrebačke

banke d.d. i zadužen je za pružanje podrške i savjetovanje Uprave pri izradi politike

primitaka radnika, pružanje podrške Nadzornom odboru pri donošenju i redovitom

preispitivanju općih načela politike primitaka, preispitivanje i provjeru provođenja

politike primitaka ili pružanje podrške Nadzornom odboru pri preispitivanju i provjeri

provođenja politike primitaka, jednom godišnje preispitivanje politike primitaka i ocjena

usklađenosti provođenja politike primitaka s politikama i procedurama vezanim uz

primitke te relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima i ostale poslove

određene internim aktima i eksternim propisima. Tijekom 2016. godine Odbor za

primitke održao je deset sjednica.

Ovisno o analizi veličine, unutarnje organizacije te vrste, opsega i složenosti poslova

pojedinih članica Grupe Zagrebačke banke, posebnosti zakonodavstva u kojima

pojedine članice djeluju, poslovnih modela i sustava upravljanja, kao i posebnosti

bonitetnih zahtjeva istih, Politika se na konsolidiranoj osnovi primjenjuje na sve članice

Grupe Zagrebačke banke, na način da svaka članica usvaja svoju lokalnu Politiku uz

prethodno neobvezujuće mišljenje (NBO) od strane Zagrebačke banke.

71

Informacije o vezi između plaće i uspješnosti

Plaća, fiksni primitak radnika, odražava profesionalno iskustvo i dostignuti stupanj

potrebnih ključnih kompetencija te razinu složenosti i odgovornosti poslova razine

zanimanja na kojoj je radnik raspoređen, osiguravajući novčanu naknadu za iskazanu

izvrsnost te kvalitetu doprinosa poslovnim rezultatima. Plaća čini dovoljno visok udio u

ukupnim primanjima i daje mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka.

Drugim riječima, kompenzacija za profesionalno iskustvo, složenost i odgovornost

radnog mjesta pojedinog radnika osigurava neovisnost radnika o varijabilnim

primicima.

Utvrđivanje iznosa varijabilnih primitaka povezano je s održivom uspješnošću Grupe

Zagrebačke banke/Grupe UniCredit, uspješnošću organizacijske jedinice i

individualnom uspješnošću svakog radnika.

Najvažnije značajke sustava primitaka, uključujući informacije o kriterijima koji

se primjenjuju za mjerenje uspješnosti i prilagodbu rizicima, politici odgode i

kriterijima za prijenos prava iz primitaka

Najvažnije značajke sustava primitaka su sljedeće:

odražava viziju i misiju Grupe Zagrebačke banke odnosno Grupe UniCredit,

promiče standarde održivog ponašanja i strategiju plaćanja i nagrađivanja kojom

se jača i štiti naš ugled te potiče stvaranje dugoročne vrijednosti za sve dionike

Grupe Zagrebačke banke

osigurava se adekvatna kontrola plaćanja i nagrađivanja omogućavajući da se

odluke donose nezavisno poštivanjem lokalnih regulatornih zahtjeva i izbjegavajući

sukobe interesa;

promiče vođenje poslovanja i ponašanja koja su u potpunosti usklađena sa

zakonima, eksternim i internim pravilima i propisima te etičkim kodeksom

profesionalnog postupanja;

utvrđuje sustavni model plaćanja i nagrađivanja, prema kojem se mjerilo

uspješnosti temelji na profitabilnosti, a ne na prihodima te na pokazateljima

prilagođenima za rizik, a ne na apsolutnim pokazateljima, kako bismo jamčili

održivu uspješnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju (uspješnost se

promatra na osnovi godišnjih postignuća te s obzirom na postignuće tokom dužeg

vremenskog razdoblja);

potiče odgovorno i djelotvorno upravljanje rizicima u okvirima prihvatljive razine za

Grupu Zagrebačke banke te obvezuje na održivo plaćanje i nagrađivanje odnosno

isplatu nagrada koja je jasno povezana s održivom uspješnošću Grupe Zagrebačke

banke/Grupe UniCredit, uspješnošću organizacijske jedinice i individualnom

uspješnošću;

72

klijenta se smatra središnjom točkom misije Grupe, stavljajući zadovoljstvo klijenta

u središte svih sustava plaćanja i nagrađivanja koji neće predstavljati poticaj za

prodaju neprimjerenih proizvoda klijentima, a čime se osigurava da je zadovoljstvo

klijenta na prvom mjestu;

utvrđen je primjeren odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitka koji

čini dovoljno visok udio u ukupnim primanjima i daje mogućnost neisplaćivanja

varijabilnog dijela primitaka;

radnici su dužni obvezati se da neće koristiti strategije osobne zaštite i osiguranje

od odgovornosti kako bi oslabili utjecaj rizika ugrađen u njihove remuneracijske

pakete;

Politikom je utvrđeno da su varijabilni primici radnika koji imaju značajan utjecaj na

profil rizičnosti (u daljnjem tekstu: identificirani radnici) podložni primjeni:

o malusa (nulti faktor), mogućnosti neisplate obroka koji su prethodno stečeni,

ali koji su odgođeni i još uvijek nisu isplaćeni,

o povratu primitaka (claw back), mogućnosti povrata dijela ili cjelokupne

varijabilne nagrade koja je isplaćena ili prenesena u obliku prava iz dionica

te

o ocjeni usklađenosti s propisima, temeljem nalaza i ocjene regulatornih tijela

ili Unutarnje revizije, Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te

Upravljanja ljudskim resursom

temeljem čega je moguće potvrditi, smanjiti ili ukinuti pravo na isplatu obroka

varijabilne nagrade.

Omjer između fiksnih i varijabilnih primitaka određene u skladu s člankom 94.

stavkom 1. točkom (g) Direktive 2013/36/EU

Primjeren odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka određen je na

način da varijabilni dio primitaka ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka, a

iznimno, sukladno zakonskoj regulativi, varijabilni dio primitaka može se utvrditi do

visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela primitaka uz odobrenje kvalificirane većine

dioničara.

Za radnike koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija, fiksni primici ne smiju biti manji

od dvije trećine ukupnih primitaka tog radnika.

Informacije o kriterijima uspješnosti na kojima se temelje prava na dionice,

opcije ili varijabilne komponente primitaka

Kod utvrđivanja uspješnosti identificiranog radnika, razmatraju se ugovoreni ciljevi

uspješnosti, koji su povezani s 5 temeljnih načela Modela kompetencija Grupe

UniCredit: „Klijent na prvom mjestu“; „Realizacija i disciplina kod provođenja

transakcija“; „Suradnja i sinergije“; „Upravljanje rizicima“; „Razvoj potencijala ljudskih

resursa i poslovanja“. Kod ocjenjivanja uspješnosti identificiranog radnika, nadležni

rukovoditelj razmatra minimalno 4 cilja uspješnosti (i ne više od 6), od kojih se barem

73

polovica odnosi na održivost. Rukovoditelj za svaki cilj uspješnosti uzima u obzir

radnikov individualni doprinos ostvarenju uspješnosti i ponašanja koja su mogla biti

povezana s radnikovom uspješnošću, posebno s obzirom na rukovodne kompetencije,

u skladu s vrijednostima društva i Kodeksom profesionalnog postupanja, pri čemu se

temeljito razmatraju regulatorni nalazi ili nalazi i procjene Unutarnje revizije, Praćenja

usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim resursom.

Sve financijske ciljeve/ključne pokazatelje uspješnosti (planirane i ostvarene) konačno

potvrđuju područja nadležna za Upravljanje financijama, Upravljanje rizicima te druge

relevantne funkcije.

Individualni iznos varijabilnog primitka utvrđuje se temeljem individualne uspješnosti

radnika i potencijala za daljnji razvoj, a u okviru raspoloživog budžeta za nagrađivanje

na razini relevantne poslovne jedinice. Budžet za nagrađivanje utvrđuje se temeljem

specifičnih pokazatelja kojima se mjeri uspješnost Grupe Zagrebačke banke /Grupe

UniCredit i relevantne poslovne jedinice kao i procjenjuju faktori rizika, uzimajući u

obzir sve relevantne rizike uključujući trošak kapitala, apetit za rizik i različite rizike,

kao što su krediti, tržište i likvidnost. Na taj način se osigurava da varijabilna nagrada

odražava poslovne rezultate i financijsku mogućnost, uzimajući u obzir cjelokupnu

uspješnost i rezultate Grupe Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj/Grupe

UniCredit, uspješnost poslovne jedinice kao i individualnu uspješnost, ponašanje ili

kršenje usklađenosti/vrijednosti.

Glavni parametri i obrazloženja svih shema varijabilnih komponenti primitaka te

drugih negotovinskih pogodnosti

U Grupi Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj provedenom analizom rizika

utvrđeno je kako je samo Zagrebačka banka d.d. značajna kreditna institucija. Slijedom

navedenog identificiranim radnicima Zagrebačke banke d.d. isplata varijabilnog

primitka utvrđuje se po modelu kako slijedi, ukoliko je ista jednaka ili viša od 75.000

eura ili iznad 100.000 HRK i na godišnjoj osnovi veća od 30% ukupnih fiksnih primitaka

(minimalni prag za odgodu):

identificiranim radnicima koji imaju najveći značajan utjecaj na profil rizičnosti

Banke na 60% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda isplate nagrade od

pet godina te razdoblje zadržavanja instrumenata od dvije godine za

neodgođene instrumente i jedne godine za instrumente s odgođenom isplatom;

ostalim članovima Uprave na 40% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda

isplate nagrade od pet godina te razdoblje zadržavanja instrumenata od tri

godine za neodgođene instrumente i jedne godine za instrumente s odgođenom

isplatom;

ostalim identificiranim radnicima Banke na 50% varijabilnog primitka

primjenjuje se odgoda isplate nagrade od tri godine, te razdoblje zadržavanja

instrumenata od dvije godine za neodgođene instrumente i jedne godine za

instrumente s odgođenom isplatom.

74

Svaki varijabilni primitak isplaćuje se 50% u novčanom iznosu i 50% u obliku

instrumenata (redovne dionice Zagrebačke banke d.d., oznake ZABA-R-A), uz

navedeno razdoblje zadržavanja instrumenata.

Ukoliko se identificiranim radnicima utvrdi varijabilni primitak u iznosu nižem od

minimalnog praga za odgodu, isplata nagrade u obrocima i isplata nagrade u

instrumentima Društva, kako je navedeno, neće se primjenjivati.

U ostalim članicama Grupe Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj, obzirom da iste

nisu značajne kreditne institucije, a u cilju veće usklađenosti primitaka s mogućim

rizicima, radnicima koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti 50% varijabilnog

primitka isplaćuje se s odgodom isplate od tri godine bez primjene isplate u

instrumentima, uz primjenu odredbi malusa, povrata primitaka i ocjene praćenja

usklađenosti s propisima, ukoliko iznos varijabilnog primitka prelazi iznos od 100.000

HRK i prelazi 30% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi. Izuzetak od navedenog je

investicijsko društvo ZB Invest d.o.o., u kojem se radnicima koji imaju značajan utjecaj

na profil rizičnosti također 50% varijabilnog primitka isplaćuje s odgodom isplate od tri

godine, ali uz primjenu udjela Košarice relevantnih UCITS fondova Društva, u cilju

usklađenja sa zahtjevima relevantnog regulatora, HANFA-e.

U UniCredit Bank d.d. Mostar, članici Grupe Zagrebačke banke, radnicima koji imaju

značajan utjecaj na profil rizičnosti UniCredit Bank d.d. Mostar varijabilni primici

isplaćuju se sukladno važećoj lokalnoj regulativi te standardima Grupe Zagrebačke

banke i Grupe UniCredit, uključujući djelomičnu odgodu isplate uz primjenu isplate u

instrumentima te primjenu odredbi malusa i povrata primitaka, kao i uvažavajući ocjene

praćenja usklađenosti s propisima.

75

Ukupne kvantitativne informacije o primicima Tablica 41: Ukupne kvantitativne informacije o primicima, podijeljene prema području poslovanja

Područje poslovanja (u milijunima kuna)

Ukupni primici za 2016.

ORGANIZACIJSKO PODRUČJE PREDSJEDNIKA UPRAVE 1 18,4

ORGANIZACIJSKO PODRUČJE ČLANA UPRAVE I ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA UPRAVE 2 9,8

UPRAVLJANJE FINANCIJAMA 6,4

UPRAVLJANJE I KONTROLA RIZIKA 8,1

PODRŠKA BANKARSKOM POSLOVANJU 4,0

MALOPRODAJA 10,9

KORPORATIVNO, INVESTICIJSKO I PRIVATNO BANKARSTVO 13,6

UKUPNO 71,2

1 Pod Organizacijskim područjem Predsjednika Uprave podrazumijeva se: - Ured Uprave - Identitet i komuniciranje - Unutarnja revizija - Praćenje usklađenosti; Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma - UniCredit Bank d.d. 2 Pod Organizacijskim područjem Člana Uprave i Zamjenika Predsjednika Uprave podrazumijeva se: - Upravljanje ljudskim resursom - Pravni poslovi - Upravljanje iskustvom klijenata i marketing - Upravljanje prigovorima - Centar Kaptol d.o.o. - UniCredit Leasing Croatia d.o.o. - Locat Croatia d.o.o.

76

Tablica 42: Ukupne kvantitativne informacije o primicima podijeljene na članove Uprave, visoko rukovodstvo i ostale radnike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije

Primici (u milijunima kuna)

Članovi Uprave

Visoko rukovodstvo

Ostali radnici čije

profesionalne aktivnosti imaju

materijalno značajan utjecaj

na profil rizičnosti

Iznos primitaka za 2016. godinu 35,4 32,8 3,1

Fiksni primici 21,3 25,2 2,8

Varijabilni primici 14,1 7,6 0,3

Broj radnika kojima se primici dodjeljuju 21,0 48,0 11,0

Iznos i oblici varijabilnih primitaka za 2016. godinu 14,1 7,6 0,3

Gotovina 7,2 6,4 0,3

Dionice 6,9 1,2 -

Financijski instrumenti povezani s dionicama - - -

Ostale vrste primitaka - - -

Stanje odgođenih primitaka 20,0 4,0 -

Primici iz prijašnjih godina za koje je pravo iz primitaka radniku preneseno

3,58 1,2 -

Primici iz prijašnjih godina za koje pravo iz primitaka još nije preneseno

16,5 2,8 -

Iznos odgođenih primitaka 11,9 2,0 -

Odgođeni primici koji su utvrđeni tijekom 2016. godine 8,5 0,9 -

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su isplaćeni tijekom 2016. godine

3,58 1,2 -

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su tijekom 2016. godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti

- - -

Isplate pri zapošljavanju novih radnika tijekom financijske godine

- - -

Broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni - - -

Iznos otpremnina isplaćenih tijekom financijske godine

0,3 0,2 -

Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene 1,0 1,0 -

Iznos otpremnina dodijeljenih tijekom financijske godine

0,3 0,2 -

Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene 1,0 1,0 -

Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika 0,3 0,2 -

77

15 Tehnike smanjenja kreditnog rizika

Politike i procesi za bilančno i izvanbilančno netiranje te obuhvat primjene

bilančnog i izvanbilančnog netiranja

U pojedinačnim slučajevima, gdje postoji okvirni ugovor koji sadrži odredbe o netiranju

(temeljen na IDNA – International Deposits Netting Agreement predlošku), te s obzirom

na identificiranu provedivost takvih ugovora u pravnom okruženju, Banka uzima u obzir

pozitivne učinke netiranja na izloženost prilikom izračuna regulatornih kapitalnih

zahtjeva.

Politike i procesi za vrednovanje i upravljanje instrumentima osiguranja

Opća načela i dugoročni strateški ciljevi prihvaćanja instrumenata kreditne zaštite

integralni su dio sustava upravljanja kreditnim rizikom.

Instrumenti kreditne zaštite ugovaraju se u skladu s apetitom za rizik, definiranom

kreditnom strategijom u terminima kvalitete i očekivanog rasta plasmana i ostalim

definiranim indikatorima profila kreditnog rizika te u skladu s ciljanim kapitalnim

zahtjevima.

U izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik Banka uključuje samo one instrumente

kreditne zaštite koji ispunjavanju sve uvjete definirane Uredbom (EU) br. 575/2013

Europskog parlamenta i Vijeća.

Banka kontinuirano unapređuje sustav vrednovanja (praćenja promjena vrijednosti) i

nadzora nad pravnom provedivošću primljenih instrumenata kreditne zaštite u cilju

maksimiziranja pozitivnih učinaka kreditne zaštite na kapitalne zahtjeve Grupe

Zagrebačke banke.

Sustav nadzora nad instrumentima kreditne zaštite sastoji se od:

formalnih i suštinskih kontrola pojedinačnih instrumenata kreditne zaštite u

okviru procesa priznavanja i vrednovanja;

kontinuiranog praćenja promjena vrijednosti instrumenata kreditne zaštite;

praćenja i izvještavanja o koncentracijama u okviru primijenjenih tehnika

smanjenja kreditnih rizika.

78

Opis osnovnih vrsta kolaterala kojima se koristi kreditna institucija

Zagrebačka banka za potrebe smanjenja kreditnog rizika koristi sljedeće vrste kreditne

zaštite:

materijalnu kreditnu zaštitu i

nematerijalnu kreditnu zaštitu.

Kao oblik materijalne kreditne zaštite Banka koristi financijske kolaterale koristeći

složenu metodu financijskog kolaterala na način i pod uvjetima propisanima Uredbom

(EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Osim financijskih kolaterala Zagrebačka banka u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013

Europskog parlamenta i Vijeća prihvaća materijalnu kreditnu zaštitu i u obliku:

nekretnina koje zadovoljavaju kriterije priznavanja (prihvatljivosti),

gotovinskih pologa kod treće institucije (tretira se kao nematerijalna kreditna

zaštita) i

police životnog osiguranja s otkupnom vrijednošću .

Kao oblik nematerijalne kreditne zaštite Banka koristi garancije i jamstva u skladu s

Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Glavni davatelji garancija/jamstava i kontragarancija i pružatelji nematerijalne

kreditne zaštite u obliku kreditnih izvedenica te njihove kreditne sposobnosti

Priznati pružatelji kreditne zaštite odnose se na definiranu listu subjekata koju

uglavnom čine središnje države i središnje banke, jedinice lokalne samouprave,

multilateralne razvojne banke, institucije i ostala trgovačka društva uz uvjet da imaju

kreditni rejting priznate VIPKR u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća.

Informacije o koncentracijama tržišnih i kreditnih rizika u okviru primijenjenih

tehnika smanjenja kreditnih rizika

Banka prati i upravlja koncentracijskim rizikom i kreditnim rizikom velike izloženosti

prema davateljima kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite te izvještava

o istima u skladu sa Odlukom o velikim izloženostima kreditnih institucija.

Mehanizmi monitoriranja i kontrole koncentracijskog rizika u okviru primijenjenih

tehnika umanjenja kreditnog rizika su:

obavezno razmatranje indirektne izloženosti prema pružatelju kreditne zaštite u

kreditnom procesu;

79

uspostava odnosnog limita ako je pružatelj kreditne zaštite država ili banka,

odnosno limita države iz koje je pružatelj kreditne zaštite;

implementiran sustav upravljačkog i regulatornog izvještavanja.

Upotreba tehnika smanjenja kreditnog rizika kod vanbilančnih izvedenih

financijskih instrumenata

Za potrebe smanjenja kreditnog rizika koji proizlazi iz vanbilančnih izvedenih

financijskih instrumenata (derivata) Banka primjenjuje tehnike vanbilančnog netiranja

na temelju adekvatnih ugovora o netiranju potpisanih s klijentima (ISDA kao

međunarodni standard ugovora o netiranju koji se uglavnom ugovara sa stranim

bankama te Okvirni ugovor za izvedene financijske instrumente – LMA koji se

uglavnom ugovara s klijentima na lokalnom tržištu). Dodatno, s pojedinim klijentima

Banka ugovara i CSA ugovore / dodatke o osiguranju u kojima se ugovara razmjena

kolaterala na temelju dnevnih promjena neto vrijednosti ugovorenih transakcija s ciljem

smanjenja kreditnog rizika druge ugovorne strane; u navedenim se ugovorima kao

kolateral koristi gotovina.

Navedene tehnike smanjenja kreditnog rizika za pozicije u derivatima uključene su i u

interno i u regulatorno praćenje i izvještavanje, te izračun kapitalnih zahtjeva, a

izloženostima se upravlja sukladno definiranim limitima i apetitu za rizik.

80

Tablica 43: Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika - Standardizirani pristup, Grupa Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

Kategorije izloženosti (u milijunima kuna)

Iznosi izloženosti

pokriveni financijskim kolateralom

Iznosi izloženosti

pokriveni priznatim

nekretninama

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne

zaštite

Iznosi izloženosti

pokriveni garancijama/

jamstvima

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne kreditne

zaštite


- - - - -


19,1 - - 73,8 -

Izloženosti prema subjektima javnog sektora

200,5 - - 7.643,9 -

Izloženosti prema institucijama 51,3 - - - -

Izloženosti prema trgovačkim društvima

2.012,6 205,4 - 2.366,1 1,7

Izloženosti prema stanovništvu 282,2 5.953,8 - 0,8 203,9

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza

139,8 362,2 - 141,5 7,0

Visokorizične stavke - - - - -


4.760,4 56,4 - - -


- - - - -

Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja

- - - - -

Ostale stavke - - - - -

UKUPNO 7.465,9 6.577,8 - 10.226,1 212,6

81

16 Likvidnosni rizik

Likvidnosni rizik definira se kao rizik da Grupa Zagrebačka banka (u daljnjem tekstu

poglavlja: Grupa) u sklopu UniCredit Grupe (u daljnjem tekstu UCG), očekivano ili

neočekivano, nije sposobna izvršavati obveze plaćanja (novcem ili isporukom) bez

ugrožavanja dnevnog poslovanja ili svog financijskog stanja.

Grupa se smatra ''dovoljno likvidnom'' ili da ima ''dovoljnu likvidnost'' kad je u položaju

da učinkovito ispunjava svoje obveze plaćanja te kad je sposobna tijekom određenog

roka stvarati pozitivan novčani tok.

Razmatraju se 3 komponente rizika likvidnosti:

Rizik neusklađene likvidnosti: Rizik neusklađenosti priljeva i odljeva u smislu

iznosa i/ili vremena. Rizik neusklađene likvidnosti također se može nazvati

rizikom strukturalne likvidnosti. Rizik neusklađene likvidnosti određuje dnevne

potrebe financiranja.

Rizik likvidnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti: Rizik da budući

događaji mogu zahtijevati materijalno veće iznose likvidnosti od onih koje banka

trenutno zahtijeva. To može biti zbog gubitka pasive, zahtjeva za financiranjem

nove aktive, poteškoća u prodaji likvidne aktive ili poteškoća u pribavljanju novih

izvora financiranja u slučaju krize likvidnosti.

Rizik likvidnosti tržišta: Mogućnost da institucija ne može lako likvidirati ili

nadoknaditi određenu imovinu, poput investicija koje se drže kao rezerve

likvidnosti, bez izazivanja gubitka zbog plitkog tržišta ili tržišnih poremećaja.

Strategije i politike

Okvir upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci definiran je skupom smjernica, općih i

posebnih politika kojima se definira politika upravljanja likvidnosnim rizikom, metrike

kojima se prati, limiti i pragovi upozorenja, sustav definiranja limita i eskalacije

prekoračenja, odgovornosti u procesu upravljanja likvidnosnim rizikom, mapiranje

pozicija, retroaktivno testiranje (backtesting), testiranje otpornosti na stres, plan

financiranja kao i plan postupanja u kriznim situacijama.

Uloge i odgovornosti

Financije su odgovorne za sveukupni nadzor upravljanja likvidnosnim rizikom na razini

Grupe te u slučaju potrebe, pokretanja korektivnih akcija koje odrađuju Zagrebačka

banka i Grupa.

Upravljanje likvidnošću na operativnoj razini u okviru Banke odgovornost je lokalnog

rukovoditelja/ice Financija uz podršku organizacijskog dijela Tržišta koji Financijama

služi kao ‘izlaz na tržište’.

82

Tržišni i likvidnosni rizici provode izvještavanje o riziku kratkoročne i strukturne

likvidnosti na centralnoj razini. Praćenje limita kratkoročne likvidnosti provodi se na

dnevnoj osnovi. O analizi strukturne likvidnosti (Scenarij “going concern” i ugovorne

pozicije) izvještava se na tjednoj osnovi. O rezultatima testiranja otpornosti na stres

izvještava se na mjesečnoj razini.

Tržišni i likvidnosni rizici odgovorni su za ažuriranje dokumenta iz djelokruga politika

likvidnosti, implementaciju istih dokumenata u Grupi, definiranje limita kratkoročne i

strukturne likvidnosti (u suradnji s Financijama), te praćenje usklađenosti s limitima

likvidnosti.

Mjerenje rizika i izvještavanje

Tehnike mjerenja rizika

Likvidnosni je rizik zbog svoje prirode usmjeren na mjerenje temeljem gap analize,

testiranja otpornosti na stres i pratećim mjerama (u većini slučaja to su omjeri kredita

u odnosu na depozite). Gap analiza se provodi u odnosu na dva različita vremenska

horizonta:

likvidnosna neusklađenost na dnevnoj osnovi koju pokriva kratkoročna

likvidnost iz prekonoćnih pozicija i pozicija do 3 mjeseca,

neusklađenost praćena na tjednoj razini kojom se kontrolira srednjoročni i

dugoročni likvidnosni rizik (strukturna likvidnost) s dospijećem preko 1 godine.

Metrike likvidnosti

Okvir upravljanja likvidnosnim rizikom Grupe temelji se na modelu rizika likvidnosne

neusklađenosti koji karakteriziraju sljedeći osnovni principi:

Upravljanje kratkoročnim likvidnosnim rizikom (operativna likvidnost) kod

koje se uzima u obzir upravljanje događajima koji će imati utjecaj na poziciju

Grupe od dana prvog do 1 godine. Primarni cilj je održati mogućnost Grupe za

ispunjenjem svih uobičajenih i izvanrednih plaćanja uz minimaliziranje

relevantnih troškova.

Upravljanje strukturnom likvidnošću kod koje se uzima u obzir upravljanje

događajima koji će imati utjecaj na poziciju Grupe preko 1 godine. Primarni cilj

je održati odgovarajuću razinu odnosa između srednjoročnih/dugoročnih

obveza i srednjoročne/dugoročne imovine uz izbjegavanje pritiska na izvore

kratkoročne likvidnosti (sadašnje i buduće), uz istovremenu optimizaciju

troškova.

Testiranje otpornosti na stres; likvidnosni rizik je rizik niske vjerojatnosti,

visokog utjecaja. Iz tih razloga testiranje otpornosti na stres je izvanredan alat

83

za otkrivanje potencijalnih slabosti bilančnih pozicija. Banka koristi nekoliko

scenarija: opće tržišne krize, scenarija specifičnih za instituciju (idiosinkratskih)

kao i kombinacija navedenih.

U ovom kontekstu uzima se u obzir sva imovina, sve obveze, vanbilančne pozicije kao

i svi sadašnji i budući događaji koji bi mogli generirati potencijalni novčani tok Grupe i

stoga štiti Banku/Grupu od rizika povezanih s promjenom dospijeća.

Kratkoročna likvidnost

Upravljanje kratkoročnim likvidnosnim rizikom ima za cilj osiguravanje da Banka zadrži

svoju mogućnost ispunjavanja svih novčanih obveza, očekivanih ili neočekivanih, s

fokusom na horizont do 1 godine.

Standardne mjere koje se uzimaju u obzir su:

mogućnost pristupa platnim sustavima (operativno upravljanje likvidnošću)

upravljanje platnim sustavom koji se temelji i na monitoriranju razine

likvidnosnih rezervi i posljedice njenog korištenja (analiza i aktivno upravljanje

prema vremenskim razredima).

Ovaj princip primjenjiv je na sve članice Grupe.

Grupa je usvojila indikator kratkoročne likvidnosti (STL); ovaj rizik mjeri se

„operativnom ljestvicom dospijeća“ koja mjeri razliku (surplus/deficit) novčanih priljeva

i odljeva u određenom vremenskom periodu uključujući i rezerve likvidnosti (CBC –

Counterbalancing capacity). Cilj je osigurati da članica bude sposobna izvršavati svoje

obveze kako je naznačeno u operativnom razredu dospijeća i nakon što se iscrpe sve

trenutno raspoložive rezerve likvidnosti, odnosno da je surplus/deficit iznad 0.

Primarni vremenski period promatranja je 3 mjeseca (3M Gap).

3M Gap je jedna od likvidnosnih mjera koja je uključena u okvir upravljanja apetitom

za rizik.

Upravljanje strukturnom likvidnošću

Upravljanje strukturnom likvidnošću Grupe teži ograničiti izloženost riziku financiranja

uzimajući u obzir dospijeća koja prelaze 1 godinu i smanjiti potrebu financiranja na

kratki rok. Omjer strukturne likvidnosti preko 1 godine je jedna od likvidnosnih mjera

koja je uključena u okvir upravljanja apetitom za rizik. Održavanje adekvatnog omjera

između srednjoročnih i dugoročnih obveza i imovine ima cilj smanjivanje pritiska na

kratkotrajne izvore, kako trenutne, tako i buduće.

Standardne mjere koje se uzimaju u obzir su:

84

raspoređivanje dospijeća izvora financiranja na način smanjenja korištenja

manje stabilnih izvora uz istovremeno smanjenje troškova (integrirano

upravljanje strateškom likvidnosti i taktičkom likvidnosti);

financiranje rasta kroz strateške aktivnosti financiranja uz uspostavu

odgovarajućih dospijeća (godišnji plan financiranja);

uravnoteženje srednjoročnog do dugoročnog zahtjeva financiranja uz

minimaliziranje troškova, diverzifikaciju izvora, nacionalnih tržišta, valuta i

instrumenata koje se koriste (realizacija godišnjeg plana financiranja).

Testiranje otpornosti na stres

Testiranje otpornosti na stres je tehnika upravljanja rizikom koja se koristi za

vrednovanje potencijalnih efekata specifičnog događaja i/ili promjena skupa

financijskih varijabli na financijsko stanje kreditne institucije. Kao alat koji služi za

predviđanje, testiranje otpornosti na stres utvrđuje likvidnosni rizik kreditne institucije.

Rezultati testiranja otpornosti na stres koriste se za:

uspostavu adekvatnih likvidnosnih limita (kvantitativnih i kvalitativnih);

planiranje i izvršavanje alternativnih transakcija s ciljem uravnoteženja likvidnih

odljeva;

struktura/modificiranje likvidnosnog profila bilance Grupe;

pružanje podrške razvoju plana postupanja u kriznim situacijama.

Na makro razini Grupa definira tri osnovne kategorije potencijalnih likvidnosnih kriza:

tržišna (sistemska, globalna ili sektor): scenarij pada tržišta. Ovaj scenarij sadrži

iznenadne promjene na novčanom tržištu ili tržištu kapitala izazvane obustavom

(ili limitiranim pristupom) tržištima, sustavima namire, kritičnim političkim

događajima, državnim krizama, kreditnim kolapsima i sl.;

specifična za Grupu ili jedan njen dio: kriza imena; pretpostavke mogu biti

operativni rizik, događaji povezani s pogoršanjem percepcije reputacijskog

rizika Grupe ili smanjenje kreditnog rejtinga UniCredit Grupe ili Grupe

Zagrebačke banke;

kombinacija tržišnog i specifičnog rizika: kombinirani scenarij

Smanjenje rizika

Faktori smanjenja rizika

Opće je prihvaćeno da se likvidnosni rizik ne može namiriti iz kapitala. Kao takav,

likvidnosni rizik ne dodaje se u izračun ekonomskog kapitala, iako je smatran važnom

kategorijom rizika zbog čega se uključuje u definiranje apetita za rizik.

Glavni faktori za ublažavanje rizika na razini Grupe su:

85

monitoriranje kratkoročne (dnevno) i strukturne (tjedno) likvidnosti;

primjenjivi Plan postupanja u kriznim situacijama s provedivim popisom

aktivnosti u slučaju aktivacije Plana koji odražava realno stanje;

„ublaživač pada“ (engl. liquidity buffer) kojim se pokrivaju neočekivani odljevi;

jasno i redovno testiranje otpornosti na stres

Plan financiranja

Plan financiranja ima ključnu ulogu u ukupnom procesu upravljanja likvidnošću jer

utječe na pozicije kratkoročne i strukturne likvidnosti. Planom se definiraju potrebe i

izvori financiranja kako bi se održala ravnoteža između imovine i obveza na razini

Grupe, centara likvidnosti i članica Grupe. Jedan od ciljeva korištenja srednjoročnih i

dugoročnih kanala jest i izbjegavanje pritiska na poziciju kratkoročne likvidnosti. Plan

financiranja potrebno je ažurirati barem jednom godišnje. Osim toga, on mora biti

usklađen s procesom financijskog planiranja (budžetiranja) i s okvirom upravljanja

apetitom za rizik.

Plan postupanja u kriznim situacijama

Likvidnosna kriza je događaj visokog utjecaja, a niske vjerojatnosti događanja. Model

upravljanja u kriznim situacijama koji se brzo i lako uspostavlja u slučaju krize sukladno

definiranoj proceduri mora biti definiran. Zbog potrebe za brzom reakcijom, moguće

akcije trebaju biti definirane unaprijed. Ovisno o situaciji, izvršenje ovih akcija može biti

odmah odobreno.

Sposobnost reagiranja na vrijeme neophodna je kako bi se smanjile potencijalne

nepovoljne posljedice likvidnosne krize. Analiza rezultata testiranja otpornosti na stres

omogućuje važni alat identifikacije mogućih posljedica koji služi kao podloga za

definiranje odgovarajućih akcija za pojedine scenarije. U kombinaciji s indikatorima

ranog upozorenja, efekti likvidnosne krize mogu se smanjiti u njenim ranim fazama.

Likvidnosna kriza se obično razvija brzo, a znakove upozorenja često je teško

protumačiti, odnosno oni mogu čak i potpuno izostati, zbog čega je posebno važno

jasno definirati odgovorne osobe, njihove ovlasti, odgovornosti, komunikacijske te

izvještajne kriterije u cilju bitnog povećanja vjerojatnosti za uspješno prevladavanje

izvanrednog stanja. Likvidnosna kriza može biti klasificirana kao sistemska (s

utjecajem na novčano tržište i kapital), specifična (vezano za samu kreditnu instituciju)

ili kombinacija obje.

U slučaju izbijanja stvarne krize, Politika upravljanja likvidnošću u kriznim situacijama

ima za cilj osigurati učinkovitu intervenciju od samog početka (tj. prvih nekoliko sati)

krize, kroz jasno definiranje odgovornih osoba, njihovih ovlasti, odgovornosti,

86

komunikacijskih te izvještajnih kriterija u cilju bitnog povećanja vjerojatnosti za

uspješno prevladavanje izvanrednog stanja. To se postiže na sljedeći način:

aktivacija iznimnog upravljanja likvidnošću;

dosljedna interna i eksterna komunikacija;

skup standardnih akcija faktora ublažavanja u pripremi;

skup indikatora ranog upozorenja koji mogu ukazati na nadolazeću krizu.

Glavni dio Plana postupanja u kriznim situacijama je Plan financiranja u kriznim

situacijama. Takav plan sadržava skup potencijalnih, ali konkretnih mjera upravljanja.

Plan financiranja u kriznim situacijama treba biti usklađen sa godišnjim Planom

financiranja.

Indikatori ranog upozorenja

Sustav znakova ranog upozorenja neophodan je za praćenje izloženosti likvidnosnom

riziku kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje stresnih situacija koje mogu, između

ostalog, biti izazvane tržišnim, sektorskim ili događajima veznim uz ime. To znači da

mogu biti rezultat makroekonomskih ili mikroekonomskih varijabli, unutarnjih ili

vanjskih, ovisno o prevladavajućem makroekonomskom kontekstu, te uzimajući u obzir

monetarnu politiku središnje banke.

87

Prilog Javnoj objavi Grupe Zagrebačke banke na 31.12.2016.

Tablica 44: Prijelazni obrazac za objavljivanje vlastitog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013

Redovni osnovni kapital: instrumenti i rezerve

(u milijunima kuna)

(A) IZNOS NA DATUM OBJAVLJIVANJA

(B) UPUĆIVANJE NA ČLANKE UREDBE (EU) br. 575/2013

(C) IZNOSI KOJI SE

TRETIRAJU PREMA PRAVILIMA PRIJE UREDBE (EU) br.

575/ 2013 ILl PROPISANI

PREOSTALI IZNOS IZ UREDBE (EU) br.

575/2013

1. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice

9.774,8

članak 26. stavak 1., članci 27., 28. i 29., popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

od čega: Dionički kapital

6.404,8 popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

od čega: Premija na dionice

3.370,0 popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

-

2. Zadržana dobit

6.268,4 članak 26. stavak 1. točka (c)

-

3.

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (i ostale rezerve, uključujući nerealizirane dobitke i gubitke u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima)

817,7

članak 26. stavak 1.

-

3.a Rezerve za opće bankovne rizike

- članak 26. stavak 1. točka (f)

-

4.

lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 3. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz redovnog osnovnog kapitala

-


-

Dokapitalizacije javnog sektora priznate do 1. siječnja 2018.

-


-

5. Manjinski udjeli (dopušteni iznos u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu)

12,1

članci 84., 479., 480.

-

5.a

Neovisno provjerena dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine bez predvidivih troškova ili dividendi

0,4


-

6. Redovni osnovni kapital (CET1) prije regulatornih usklađenja

16.873,4

-

Redovni osnovni kapital (CET1): regulatorna usklađenja

7. Dodatna vrijednosna usklađenja (negativan iznos)

(164,7)

članci 34., 105.

-

8. Nematerijalna imovina (bez povezanih poreznih obveza) (negativan iznos)

(316,4)

članak 36. stavak 1. točka (b), članak 37., članak 472. stavak 4.

-

9. Prazno polje u EU-u

-

-

10.

Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, isključujući onu koja proizlazi iz privremenih razlika (bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 472. stavak 5.

-

11. Rezerve iz fer vrednovanja u vezi s dobicima ili gubicima na osnovi zaštite novčanog toka

-

članak 33. točka (a)

-

88

Tablica 44: Prijelazni obrazac za objavljivanje vlastitog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 (nastavak)

Redovni osnovni kapital: instrumenti i rezerve (u milijunima kuna)



(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

12. Negativni iznosi koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka

-

članak 36. stavak 1. točka (d), članci 40. i 159. članak 472. stavak 6.

-

13 Sva povećanja kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine (negativan iznos)

-


-

14.

Dobici ili gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti nastali kao posljedica promjena vlastite kreditne sposobnosti

-

članak 33. točka (b)

-

15. lmovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (e), članak 41., članak 472. stavak 7.

-

16.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

(3,6)

članak 36. stavak 1. točka (i), članak 42., članak 472. stavak 8.

-

17.

Ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (g), članak 44., članak 472. stavak 9.

-

18.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (h), članci 43., 45. i 46., članak 49. stavci 2. i 3., članak 79., članak 472. stavak 10.

-

19.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (i), članci 43., 45. i 47., članak 48. stavak 1. točka (b), članak 49. stavci 1. do 3., članci 79. i 470., članak 472. stavak 11.

-


-

-

20.a

lznos izloženosti sljedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1250 %, ako institucija odabere alternativu odbitka

-

članak 36. stavak 1. točka (k)

-

20.b od čega: kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka i., članci 89. do 91.

-

89





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

20.c od čega: sekuritizacijske pozicije (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii. članak 243. stavak 1. točka (b) članak 244. stavak 1. točka (b) članak 258.

-

20.d od čega: slobodne isporuke (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ili., članak 379. stavak 3.

-

21

Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos iznad praga od 10 %, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a), članak 470., članak 472. stavak 5.

-

22. lznos iznad praga od 15 % (negativan iznos)

-


-

23.

od čega: izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje

-

članak 36. stavak 1. točka (i), članak 48. stavak 1. točka (b), članak 470., članak 472. stavak 11.

-


-

-

25 od čega: odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika

-

članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a), članak 470., članak 472. stavak 5.

-

25.a Gubici tekuće financijske godine (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (a), članak 472. stavak 3.

-

25.b

Predvidivi porezni troškovi povezani sa stavkama redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (i)

-

26.

Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na redovni osnovni kapital s obzirom na iznose koji se tretiraju u skladu s pravilima prije CRR-a.

(217,5)

-

26.a

Regulatorna usklađenja u vezi s nerealiziranim dobicima i gubicima na temelju članaka 467. i 468.

(217,5)

-

od čega: Nerealizirani dobici iz portfelja "raspoloživo za prodaju"

(217,5)

članak 467.

-

90





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

26.b

lznos koji se odbija od redovnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a

-

članak 481.

-

od čega:...

- članak 481.

-

27.

Kvalificirani odbici dodatnog osnovnog kapitala koji prelaze dodatni osnovni kapital institucije (negativan iznos)

-

članak 36. stavak 1. točka (j)

-

28.

Ukupna regulatorna usklađenja redovnog osnovnog kapitala (CET1)

(702,2)

-

29. Redovni osnovni kapital (CET1)

16.171,2

-

Dodatni osnovni kapital (AT1): instrumenti


- članci 51., 52.

-

31. od čega: raspoređeno kao kapital na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

-

-

32. od čega: raspoređeno kao obveze na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

-

-

33.

lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 4. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dodatnog osnovnog kapitala

- članak 486. stavak 3.

-



-

34.

Kvalificirani osnovni kapital uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital (uključujući manjinske udjele koji nisu uključeni u redak 5.) koji su izdala društva kćeri i koji drže treće osobe

- članci 85., 86., 480.

-

35. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju


-

36. Dodatni osnovni kapital (AT1) prije regulatornih usklađenja

- -

Dodatni osnovni kapital (AT1): regulatorna usklađenja

37.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

-

članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a), članak 57., članak 475. stavak 2.

-

91





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

38.

Ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (b), članak 58., članak 475. stavak 3.

-

39.

lzravna i neizravna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (c), članci 59., 60. i 79., članak 475. stavak 4.

-

40.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (d), članci 59. i 79. članak 475. stavak 4.

-

41.

Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na dodatni osnovni kapital s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

-

-

41.a

Preostali iznosi koji se odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala s obzirom na odbitak od redovnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 472. Uredbe (EU) br. 575/2013.

-

članak 472., članak 472. stavak 3. točka (a), članak 472. stavak 4., članak 472. stavak 6., članak 472. stavak 8. točka (a), članak 472. stavak 9., članak 472. stavak 10. točka (a), članak 472. stavak 11. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. znatni neto gubici tekuće godine ostvareni tijekom poslovne godine, nematerijalna imovina, manjak rezervacija za očekivane gubitke itd.

-

-

92





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

41.b

Preostali iznosi koji se odbijaju od dodatnog osnovnog kapitala s obzirom na odbitak od dopunskog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 475. Uredbe (EU) br. 575/2013

- članak 477., članak 477. stavak 3., članak 477. stavak 4. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.

-

-

41.c

lznos koji se odbija od dodatnog osnovnog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a.

- članci 467., 468., 481.

-

42. Kvalificirani odbici dopunskog kapitala koji prelaze dopunski kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (e)

-

43.

Ukupna regulatorna usklađenja dodatnog osnovnog kapitala (AT1)

- -

44. Dodatni osnovni kapital (AT1) - -

45. Osnovni kapital (T1 = CET1 + AT1)

16.171,2

-

Dopunski kapital (T2): instrumenti i rezervacije


- članci 62., 63.

-

47.

lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 5. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dopunskog kapitala


-



-

48.

Kvalificirani instrumenti regulatornog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital (uključujući manjinske udjele i instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji nisu uključeni u redak 5. ili 34.) koje su izdala društva kćeri i koje drže treće osobe

- članci 87., 88., 480.

-

49. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju


-

50. lspravci vrijednosti za kreditni rizik - članak 62. točke (c) i (d)

-

51. Dopunski kapital (T2) prije regulatornih usklađenja

- -

93





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

Dopunski kapital (T2): regulatorna usklađenja

52.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite (negativan iznos)

-

članak 63. točka (b) podtočka i., članak 66. točka (a), članak 67., članak 477. stavak 2.

-

53.

Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 66. točka (b), članak 68., članak 477. stavak 3.

-

54.

lzravna i neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (c), članci 69., 70. i 79., članak 477. stavak 4.

-

54.a od čega: nova ulaganja koja ne podliježu prijelaznim odredbama

-

-

54.b od čega: ulaganja prije 1. siječnja 2013. koja podliježu prijelaznim odredbama

-

-

55.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (d), članci 69. i 79. članak 477. stavak 4.

-

56

Regulatorna usklađenja koja se primjenjuju na dopunski kapital s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

-

-

94





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

56.a

Preostali iznosi koji se odbijaju od dopunskog kapitala s obzirom na odbitak od redovnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 472. Uredbe (EU) br. 575/2013.

-

članak 472., članak 472. stavak 3. točka (a), članak 472. stavak 4., članak 472. stavak 6., članak 472. stavak 8. točka (a), članak 472. stavak 9., članak 472. stavak 10. točka (a), članak 472. stavak 11. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. znatni neto gubici tekuće godine ostvareni tijekom poslovne godine, nematerijalna imovina, manjak rezervacija za očekivane gubitke itd.

-

-

56.b

Preostali iznosi koji se odbijaju od dopunskog kapitala s obzirom na odbitak od dodatnog osnovnog kapitala tijekom prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 475. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

članak 475., članak 475. stavak 2. točka (a), članak 475. stavak 3., članak 475. stavak 4. točka (a)

-

od čega stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.

-

-

56.c

lznos koji se odbija od dopunskog kapitala ili mu se dodaje s obzirom na dodatne filtere i odbitke koji su se primjenjivali prije CRR-a.

- članci 467., 468., 481.

-

57.

Ukupna regulatorna usklađenja dopunskog kapitala (T2)

- -

58. Dopunski kapital (T2) - -

59. Ukupni kapital (TC = T1 + T2)

16.171,2

-

59.a

Rizikom ponderirana imovina s obzirom na iznose koji podliježu pravilima prije CRR-a i prijelaznim pravilima, a koji se postupno isključuju kako je propisano u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tj. preostali iznosi iz CRR-a)

-

-

95





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

od čega:... stavke koje se ne odbijaju od redovnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti bez povezanih poreznih obveza, neizravna ulaganja u vlastiti redovni osnovni kapital itd.)

-

članak 472., članak 472. stavak 5., članak 472. stavak 8. točka (b), članak 472. stavak 10. točka (b), članak 472. stavak 11. točka (b)

-

od čega:... stavke koje se ne odbijaju od stavki dodatnog osnovnog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. recipročna međusobna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala, izravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja itd.)

-

članak 475., članak 475. stavak 2. točke (b) i (c), članak 475. stavak 4. točka (b)

-

Stavke koje se ne odbijaju od stavki dopunskog kapitala (preostali iznosi iz Uredbe (EU) br. 575/2013) (stavke koje je potrebno detaljno raščlaniti, npr. neizravna ulaganja u vlastite instrumente dopunskog kapitala, neizravna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora koja nisu značajna ulaganja, neizravna značajna ulaganja u kapital drugih subjekata financijskog sektora itd.)

-

članak 477., članak 477. stavak 2. točke (b) i (c), članak 477. stavak 4. točka (b)

-

60. Ukupna rizikom ponderirana imovina

74.849,4

-

Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala

61. Redovni osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

21,60% članak 92. stavak 2. točka (a), članak 465.

-

62. Osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

21,60% članak 92. stavak 2. točka (b), članak 465.

-

63. Ukupni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

21,60% članak 92. stavak 2. točka (c)

-

96





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

64.

Posebni zahtjev zaštitnog sloja institucije (zahtjev redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (a) plus zahtjevi zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i protucikličkog zaštitnog sloja plus zaštitni sloj za sistemski rizik plus zaštitni sloj sistemski važne institucije (zaštitni sloj G-811 ili 0-811), izraženo kao postotak iznosa izloženosti riziku)

10,00% CRD, članci 128., 129., 130.

-

65. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za očuvanje kapitala

2,50%

-

66. od čega: zahtjev protucikličkog zaštitnog sloja

-

-

67. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za sistemski rizik

3,00%

-

67.a

od čega: zaštitni sloj globalne sistemski važne institucije (G-SII) ili druge sistemski važne institucije (O-SII)

-

CRD, članak 131.

-

68.

Redovni osnovni kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

16,10% CRD, članak 128.

-

69. [nije relevantno u propisima EU-a]

-

-

70. [nije relevantno u propisima EU-a]

-

-

71. [nije relevantno u propisima EU-a] -

-

Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala (nastavak)

72.

lzravna i neizravna ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija)

-

članak 36. stavak 1. točka (h), članci 45. i 46., članak 472. stavak 10., članak 56. točka (c), članci 59. i 60., članak 475. stavak 4., članak 66. točka (c), članci 69. i 70., članak 477. stavak 4.,

-

73.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija)

-

članak 36. stavak 1. točka (i), članci 45., 48. i 470., članak 472. stavak 11.

-

74. Prazno polje u EU-u -

-

97





(C) IZNOSI KOJI SE




575/2013

75.

Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos ispod praga od 10 %, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.)

-

članak 36. stavak 1. točka (c), članci 38., 48. i 470., članak 472. stavak 5.

-

Primjenjive gornje granice za uključenje rezervacija u dopunski kapital

76.

lspravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup (prije primjene gornje granice)

- članak 62.

-

77.

Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju standardiziranog pristupa

- članak 62.

-

78.

lspravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (prije primjene gornje granice)

- članak 62.

-

79.

Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima

- članak 62.

-

Instrumenti kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju (primjenjuju se samo između 1. siječnja 2013. i 1. siječnja 2022.)

80.

Trenutačna gornja granica za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju

- članak 484. stavak 3., članak 486. stavci 2. i 5.

-

81.

lznos isključen iz redovnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

82.

Trenutačna gornja granica za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


-

83.

lznos isključen iz dodatnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

84.

Trenutačna gornja granica za instrumente dopunskog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


-

85.

lznos isključen iz dopunskog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


-

98

Tablica 45: Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dan 31.12.2016 godine

Redak

Opće kreditne izloženosti Izloženost iz knjige

trgovanja Sekuritizacijska izloženost Kapitalni zahtjevi

Ponderi kapitalnih

zahtjeva

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja

kapitala

Vrijednost izloženosti za

standardizirani pristup

Vrijednost izloženosti

za IRB

Zbroj dugih i kratkih

pozicija iz knjige

trgovanja


iz knjige trgovanja za interne

modele




za IRB

od čega: opće

kreditne izloženosti

od čega: izloženosti

iz knjige trgovanja

od čega: sekuritizacijske

izloženosti Ukupno

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

10 Raščlamba po zemljama

Hrvatska 58.898,2 - 21,6 - - - 3.628,8 1,7 - 3.630,5 0,8 0,000%

Bosna i Hercegovina

12.269,1 - - - - - 778,8 - - 778,8 0,2 0,000%

Belgija 1.454,1 - - - - - 57,8 - - 57,8 0,0 0,000%

Francuska 547,5 - - - - - 19,6 - - 19,6 0,0 0,000%

Njemačka 420,1 - - - - - 32,9 - - 32,9 0,0 0,000%

Japan 226,7 - - - - - 18,1 - - 18,1 0,0 0,000%

Švicarska 128,6 - - - - - 2,1 - - 2,1 0,0 0,000%

Slovenija 113,3 - - - - - 9,0 - - 9,0 0,0 1,500%

Italija 97,1 - - - - - 3,3 - - 3,3 0,0 0,000%

Srbija 91,7 - - - - - 7,3 - - 7,3 0,0 0,000%

SAD 31,4 - - - - - 2,5 - - 2,5 0,0 0,000%

Austrija 25,8 - - - - - 2,1 - - 2,1 0,0 0,000%

Velika Britanija

13,9 - - - - - 1,1 - - 1,1 0,0 0,000%

Švedska 7,0 - - - - - 0,6 - - 0,6 0,0 0,000%

Norveška 6,3 - - - - - 0,5 - - 0,5 0,0 0,000%

Nizozemska 4,6 - - - - - 0,4 - - 0,4 0,0 0,000%

Turska 3,7 - - - - - 0,3 - - 0,3 0,0 0,000%

Rusija 2,6 - - - - - 0,2 - - 0,2 0,0 0,000%

Rumunjska 1,7 - - - - - 0,1 - - 0,1 0,0 0,000%

Ujedinjeni Arapski Emirati

1,5 - - - - - 0,1 - - 0,1 0,0 0,000%

99

Tablica 45: Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dan 31.12.2016 godine (nastavak)

Redak

Opće kreditne izloženosti Izloženost iz knjige

trgovanja Sekuritizacijska izloženost Kapitalni zahtjevi

Ukupno Ponderi

kapitalnih zahtjeva

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja

kapitala




za IRB

Zbroj dugih i kratkih

pozicija iz knjige

trgovanja


iz knjige trgovanja za

interne modele



Vrijednost

izloženosti za IRB

od čega: opće

kreditne izloženosti

od čega: izloženosti

iz knjige trgovanja

od čega: sekuritizacijske

izloženosti

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

Izrael 1,0 - - - - - 0,1 - - 0,1 0,0 0,625%

Makedonija 0,6 - - - - - - - - - - 0,000%

Guadeloupe 0,5 - - - - - - - - - - 0,000%

Kanada 0,5 - - - - - - - - - - 0,000%

Ostale zemlje*

0,5 - - - - - 0,2 - - 0,2 0,0 0,000%

Australija 0,3 - - - - - - - - - - 0,000%

San Marino 0,3 - - - - - - - - - - 0,000%

Libija 0,2 - - - - - - - - - - 0,000%

Bolivija 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Crna Gora 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Egipat 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Grčka 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Madžarska 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Malezija 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Poljska 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

Tunis 0,1 - - - - - - - - - - 0,000%

20 Ukupno 74.349,6 - 21,6 - - - 4.565,9 1,7 - 4.567,6 1,0

* U raščlambu 'Ostale zemlje' uključene su izloženosti Grupe prema nadnacionalnim institucijama te zemljama u kojima Grupa prema njihovim rezidentima ima relevantne kreditne izloženosti manje od 0,1 milijuna kuna: Albanija, Alžir, Argentina, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bocvana, Bolivija, Brazil, Bugarska, Češka, Filipini, Finska, Gana, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Jordan, Južnoafrička Republika, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Koreja Republika, Kuvajt, Libanon, Litva, Malezija, Maroko, Meksiko, Monako, Nigerija, Novi Zeland, Pakistan, Panama, Poljska, Portugal, Sirija, Slovačka, Svazi, Španjolska, Tunis, Uganda, Ukrajina, Venezuela. Primjenjiva stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za navedene zemlje je 0%.

100

Popis tablica Tablica 1: Pregled društava koja ulaze u sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom 2016. godine prema MSFI ........................................................................................................ 9 Tablica 2: Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. ......................................................................................................................................................... 20 Tablica 3: Usklađenje stavki regulatornog kapitala s pozicijama kapitala u revidiranim financijskim izvješćima na dan 31.12.2016. .................................................................. 21 Tablica 4: Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala, redovne dionice Zagrebačke banke ........................................................................................................................... 22 Tablica 5: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. ................................................................................................ 24 Tablica 6: Adekvatnost redovnog osnovnog, osnovnog i ukupnog kapitala Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. ................................................................................... 25 Tablica 7: Protuciklički zaštitni sloj Grupe Zagrebačke banke na ............................................................................................................................................................................ 26 Tablica 8: Iznosi izloženosti riziku druge ugovorne strane prema primijenjenim metodama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. ......................................................... 32 Tablica 9: Bruto pozitivna fer vrijednost ugovora, pozitivni učinci netiranja, netirana tekuća izloženost, iznosi instrumenata osiguranja i neto izloženost riziku druge ugovorne strane proizašla iz izvedenih financijskih instrumenata Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. .................................................................................................................. 33 Tablica 10: Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačka banke na dan 31.12.2016. godine ............................. 35 Tablica 11: Geografska podjela izloženosti s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ............................. 36 Tablica 12: Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti po značajnim geografskim područjima Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .......................................................................................................................................................................... 38 Tablica 13: Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ...................................................................................................................................................................................................................................................................... 39 Tablica 14: Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .................................................................................................................................................................. 46 Tablica 15: Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine48 Tablica 16: Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ..................................... 49 Tablica 17: Objava o opterećenoj imovini Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .......................................................................................................................... 50 Tablica 18: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ................................... 52 Tablica 19: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .................................................. 53 Tablica 20: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema subjektima javnog sektora Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ............................................................. 53 Tablica 21: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima) Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine . 53 Tablica 22: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .............................................. 54 Tablica 23: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema trgovačkim društvima Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .................................................................... 54 Tablica 24: Kategorija izloženosti - Izloženosti prema stanovništvu Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ................................................................................... 54 Tablica 25: Kategorija izloženosti - Izloženosti osigurane nekretninama Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ........................................................................... 54 Tablica 26: Kategorija izloženosti - Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ......................................................... 55 Tablica 27: Kategorija izloženosti - Visokorizične stavke Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .................................................................................................... 55 Tablica 28: Kategorija izloženosti - Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .................................................................................................................................................................................................................................................. 55 Tablica 29: Kategorija izloženosti - Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ..................................................................... 55 Tablica 30: Kategorija izloženosti – Izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (CIU) Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine....... 56 Tablica 31: Kategorija izloženosti – Ostale stavke Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .............................................................................................................. 56

101

Tablica 32: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi za tržišni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine ............................................................ 57 Tablica 33: Struktura vlasničkih udjela na konsolidiranoj osnovi Grupe kreditnih ................................................................................................................................................ 60 Tablica 34: Osjetljivost na promjenu kamatne stope za 1 bazni bod (BPV) ............................................................................................................................................................. 62 Tablica 35: Osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama ............................................................................................................................................. 62 Tablica 36: Promjena ekonomske vrijednosti - paralelni pomak 200 bp ................................................................................................................................................................. 63 Tablica 37: Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge ......................................................................... 64 Tablica 38: Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge .............................................................................................................................................................. 65 Tablica 39: Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti) ............................................. 66 Tablica 40: Broj direktorskih mjesta na kojima se nalaze članovi upravljačkog tijela ............................................................................................................................................. 67 Tablica 41: Ukupne kvantitativne informacije o primicima, podijeljene prema području poslovanja ..................................................................................................................... 75 Tablica 42: Ukupne kvantitativne informacije o primicima podijeljene na članove Uprave, visoko rukovodstvo i ostale radnike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije ........................................................................................................................................................................................................................ 76 Tablica 43: Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika - Standardizirani pristup, Grupa Zagrebačke banke na dan 31.12.2016. godine .... 80 Tablica 44: Prijelazni obrazac za objavljivanje vlastitog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 ................................................... 87 Tablica 45: Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dan 31.12.2016 godine ... 98 Popis slika Slika 1: Sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom 2016. godine za potrebe bonitetnog nadzora ............................................................................................................................ 10 Slika 2: Sastav Grupe Zagrebačke banke prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) ................................................................................................. 11 Slika 3: Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala ............................................................................................................................................................................................ 29

Documents

Javna objava Grupe Zagrebačke banke na 31.12.2016. · 575/2013, Zagrebačka banka d.d. na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj objavljuje bonitetno