12
5. 5. ODZIV NA HARMONIJSKU UZBUDU ODZIV NA HARMONIJSKU UZBUDU Deterministička dinamička opterećenja mogu biti: a) Periodička (ponovljiva s višeciklusnom promjenom jedne amplitude) - harmonijska - neharmonijska b) Neperiodička - kratkotrajna impulsna djelovanja (udari, eksplozije) - dugotrajna (podrhtavanje tla usljed potresa). Harmonijska opterećenja najčća su u industrijskim i energetskim postrojenjima i uzrokuju harmonijske oscilacije dogod su strojevi u pogonu. Ove se vibracije sastoje od dvije komponente: - prolazna komponenta – “transient” (usljed početnih uvjeta s frekvencijom jednakom vlastitoj frekvenciji konstruktivnog sustava, brzo se prigušuju te se stoga često zanemaruju) - stalna komponenta – “steady-state” (pojavljuje se pri frekvenciji uzbudne sile te može dovesti do rezonancije ako se izjednači s vlastitom frekvencijom konstrukcije (može doći do velikih amplituda pomaka i rezultirati preopterećenjem i slomom sustava.

Dinamika Konstrukcija - Predavanja005 Odziv Na Harmonijsku Uzbudu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Dinamika Konstrukcija - Predavanja006 Odziv Na Periodicku i Opcu Dinamicku Uzbudu predavanja iz predmeta dinamika konstrukcija koje se izucavaju na gradjevinskim fakultetima. puno ime predmeta je Dinamika konstrukcija i zemljotresno inzenjerstvo.

Citation preview

  • 5.5. ODZIV NA HARMONIJSKU UZBUDUODZIV NA HARMONIJSKU UZBUDU

    Deterministika dinamika optereenja mogu biti:a) Periodika (ponovljiva s vieciklusnom promjenom jedne amplitude)

    - harmonijska- neharmonijska

    b) Neperiodika- kratkotrajna impulsna djelovanja (udari, eksplozije)- dugotrajna (podrhtavanje tla usljed potresa).

    Harmonijska optereenja najea su u industrijskim i energetskim postrojenjima i uzrokuju harmonijske oscilacije dogod su strojevi u pogonu. Ove se vibracije sastoje od dvije komponente:- prolazna komponenta transient (usljed poetnih uvjeta s frekvencijom jednakom vlastitoj frekvenciji konstruktivnog sustava, brzo se priguuju te se stoga esto zanemaruju)- stalna komponenta steady-state (pojavljuje se pri frekvenciji uzbudne sile te moe dovesti do rezonancije ako se izjednai s vlastitom frekvencijom konstrukcije (moe doi do velikih amplituda pomaka i rezultirati preoptereenjem i slomom sustava.

  • 5.1 PRISILNI HARMONIJSKI ODZIV NEPRIGUENOG 5.1 PRISILNI HARMONIJSKI ODZIV NEPRIGUENOG SSUSTAVAUSTAVAHarmonijske oscilacije javljaju se kod razliitih konstruktivnih imehanikih sustava usljed djelovanja:- alternirajuih i rotirajuih strojeva, motora i kompresora- turbina- radarskih ureaja.

    Oblik harmonijske sile uzbude :

    Jednadba gibanja :

    Rjeenje :

    X0 = F0/k - ekvivalentni statiki progibr = / - omjer frekvencija din = 1/(1 - r2) - dinamiki koeficijent prolazni dio trajni dio odziva

    uveanja (transient) (steady state)

    ( ) tFtF 0 = sin

    tm

    Fxx 02 =+ sin&&

    ( ) ( ) t1kF

    tBtAtx 20 ++= sincossin ( ) ( ) ( ) t1

    kFtXtx 2

    0 ++= sinsin

    ( ) ( ) tr1

    XtXtx 2

    0 ++= sinsin

    F0 - amplituda sile W - kruna frekvencija uzbudne sile

  • Mogue su tri vrste odziva :- r < 1 < : prirodna frekvencija prolaznog odziva je vea

    od frekvencije trajnog odziva (vidi sliku);- r = 1 !r = 1 !- r > 1 >

    Slika odzivanepriguenog sustava

    s jednim stupnjemslobode na

    harmonijsku uzbudu

  • 5.2 PULZIRANJE I REZONANC5.2 PULZIRANJE I REZONANCIJAIJAREZONANCIJAr = 1 : = , PULZIRANJEr 1 :

    za poetno stanje mirovanja :

    gdje je ( ) tt

    2X

    tx 0 = sincos

    2=

    ( ) ( ) tt2

    XtXtx 0 ++= sinsin

  • 5.3 PRISILNE HARMONIJSKE VIBRACIJE S VISKOZNIM 5.3 PRISILNE HARMONIJSKE VIBRACIJE S VISKOZNIM PRIGUENJEMPRIGUENJEM

    ( ) ( ) ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( )

    +

    ++=

    +

    ++==++

    trr

    XtXetx

    trr

    XtBtAetx

    tFkxxcxm

    dt

    ddt

    sin21

    sin

    sin21

    cossin

    sin

    222

    0

    222

    0

    0&&&

    Odziv viskozno priguenog sustavas jednim stupnjem slobode na harmonijsku uzbudu

  • 5.5.44 UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA USTALJENI ODZIVUSTALJENI ODZIV

    Odnos koeficijenta dinamikog uveanja (DMF) i omjera frekvencija r za razliite stupnjeve priguenja

  • 5.5.44 UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA USTALJENI ODZIVUSTALJENI ODZIV

    Odnos faznog kuta i omjera frekvencija za razliite stupnjeve priguenja

  • 5.5.55 HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE EKSCENTRINE MASEEKSCENTRINE MASE

  • 5.5.55 HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE EKSCENTRINE MASEEKSCENTRINE MASE

    Trajni dio amplitude odziva SDOF sustava s ekscentrinom rotacijom

  • 5.6 OSCILACIJE TEMELJA5.6 OSCILACIJE TEMELJA

    ( ) ( )( )r2tg

    kc

    tg

    tckYkxxcxm

    tYctkYkxxcxmyckykxxcxm

    11

    22

    =

    =+=++

    +=+++=++

    sin

    cossin

    &&&&&&

    &&&&

    ( ) ( )( ) ( ) ( )++= t

    r2r1

    r21Ytx

    222

    2

    sin

    Trajni dio pomaka mase:

    =+= 21 r1r2

    tg ,

    Xf

    PRENOSIVOST (transmissibility)PRENOSIVOST (transmissibility)mjera gibanja koje se prenosi na masuusljed oscilacija temelja

    ( )( ) ( )222

    2f

    r2r1

    r21YXTr

    ++==

  • 5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST- izolacija sila i pomaka;- izolatori vibracija (prirodne frekvencije mnogo manje od

    frekvencije uzbude koju izoliramo);

    Sila koja se prenosi na temelje:( ) ( )+=+= tckXxckxF 22fT sin&

    ( ) ( ) ( )( ) ( )22222

    022fT

    r2r1

    ckXckXF

    ++=+=

    max

    ( ) ( )( ) ( ) ( )

    2din

    222

    2

    0

    T r21r2r1

    r21F

    FTr +=

    ++== maxPrenosivost :

    Izolacija vibracija moe se postii samo u podruju r > 2, pri emu sunajuinkovitiji apsorberi opruge s malim ili gotovo nikakvim priguenjem.

  • 5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST

    Prenosivost TRTR kao funkcija omjera frekvencija i priguenja

    ODZIV NA HARMONIJSKU UZBUDU5.1 PRISILNI HARMONIJSKI ODZIV NEPRIGUENOG SUSTAVA5.2 PULZIRANJE I REZONANCIJA5.3 PRISILNE HARMONIJSKE VIBRACIJE S VISKOZNIM PRIGUENJEM5.4 UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA USTALJENI ODZIV5.4 UTJECAJ KOEFICIJENTA PRIGUENJA NA USTALJENI ODZIV5.5 HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE EKSCENTRICNE MASE5.5 HARMONIJSKE OSCILACIJE USLJED ROTACIJE EKSCENTRICNE MASE5.6 OSCILACIJE TEMELJA5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST5.7 IZOLACIJA VIBRACIJA I PRENOSIVOST